ODNOSI ISHRANE U EKOSISEMU

Lanac ishrane predstavlja niz organizama koji se hrane jedni drugima.

Proizvođači su autotrofni organizmi, uglavnom biljke - one proizvode hranu (organske
materije-šećere) iz neorganskih materija (voda, mineralne materije i sunčeva svjetlost)
procesom fotosinteze.
AUTOTROFNI ili FOTOSINTETIČNI organizmi stvaraju sami sebi hranu. Nazivaju se
PROIZVOĐAČI. Jedan dio hrane potroše za svoje životne aktivnosti a jedan dio ostaje kao
rezerva u tijelu proizvođača.
Potrošači su heterotrofni organizmi koji se hrane organskim materijama iz biljaka i životinja.
Potrošači prvog reda su životinje biljojedi.
Potrošači drugog reda su životinje mesojedi koje se hrane biljojedima.
Potrošači trećeg reda su životinje mesojedi koje se hrane mesojedima.
Medvjed je svaštojed jer se hrani i biljnom i životinjskom hranom pa je medvjed potrošač
prvog i potrošač drugog reda.
Razlagači su saprofitske bakterije i gljive- heterotrofni organizmi koji se hrane uginulim
organizmima i razlažu organsku materiju do neorganske. Tako vraćaju, recikliraju, u prirodu
neorganske materije koje mogu ponovo da se koriste u procesu fotosinteze.
Mreža ishrane se sastoji od više ukrštenih lanaca ishrane. Svaka vrsta u prirodi pripada
različitim lancima ishrane pa se lanci ukrštaju u mreže.
Piramida ishrane ili trofička piramida je grafički prikaz odnosa brojnosti članova lanca
ishrane. Najveća je brojnost i biomasa biljaka pa biljojeda pa mesojeda. Zanimljiva stvar je da
ako gledamo ukupnu masu živih organizama, najveću masu i brojnost imaju proizvođači, pa
zatim potrošači prvog reda, pa potrošači drugog reda, a najmanju masu i brojnost imaju
potrošači trećeg reda.
Biološka ravnoteža je je regulacija odnosa predator-plijen, grabežljivci regulišu populaciju
plijena, a oni zauzavrat regulišu i populaciju predatora i količinu biljne biomase.