INERCIJALNI I NEINERCIJALNI

SISTEMI REFERENCIJE

Prof. dr. Rajfa Musemić

 Uvod
 Newtonov princip inercije:
Tijelo nastoji da se kreće ravnomjerno pravolinijski. Tijela se
općenito protive svakoj promjeni stanja kretanja karakterisanog
trenutnom brzinom 
v  const

 Svojstvo tijela da se protive promjeni stanja ravnomjernog

pravolinijskog kretanja naziva se inercija
 Primjer kretanja tijela po inerciji:

 dp 
dv
F   m  0
dt dt
INERCIJALNI I NEINERCIJALNI SISTEMI
REFERENCIJE  Vektori položaja su povezani
relacijom
  
 Odredimo položaj čestice r  r   ro (1)
istovremeno u dva  Posmatrači u oba sistema imaju
koordinatna sistema S i S' isto vrijeme; tj: t = t‘
čije koordinatne ose su  Derviranjem relacije (1) po
vremenu dobije se veza između
paralelne: brzine čestice u sistemima S i S'.
  
 v  v   vo (2)
 v - brzine čestice u sistemu S,

 v - brzine čestice u sistemu S',
 v o brzina sistema S' prema
sistemu S.
 Ponovnim derviranjem dobije se
relacija za ubrzanje

  
a  a   ao
Slika 1.
INERCIJALNI SISTEMI REFERENCIJE (ISR)

 Koordinatni sistemi u kojima  Veza između brzine u

vrijedi princip inercije nazivaju ovom posebnom slučaju
se inercijalni sistemi glasi:

x  x  vot vx  vx  vo
(4) (5)
y  y
v y  v y
z  z

Relacije (4) i (5) se nazivaju Galilejeve transformacije.

transformacije
 Ubrzanja u oba sistema su jednaka :

 
a  a (6)

 Na osnovu relacije (6) zaključujemo da izraz za II

Newtonov zakon u inercijalnim sistemima ima standardni
oblik:

U sistemu S :  
F  ma
 
U sistemu S’:
F   ma 
GALILEJEV PRINCIP RELATIVNOSTI
 Kretanje tačke A u odnosu na
koordinatni sistem S naziva se
apsolutno, a u odnosu na S'
 Položaj tačke A (m) u odnosu na relativno. Kretanje početka
sistema O' u odnosu na sistem O
koordinate sistema S i S' je naziva se prenosno. Prema slici
određen jednačinom: (2) među pomenutim vektorima
položaja postoji relacija u obliku:
      
r  r (t )i r  r (t ) r(t) ro r(t)
a položaj tačke O'  
jednačinom: r0  r0 (t )  Pretpostavljajući da se intervali
vremena između dva ista
događaja u sistemu S i S'
poklapaju tj. ∆t = ∆t' ili t = t'
.
pa se gornja relacija može pisati u
obliku:
  
r  vo t  r 
 Ovo je vektorski oblik
Galilejevih transformacija
Slika 2. t  t
 NEINERCIJALNI SISTEM REFERENCIJE (NSR)

 Ubrzanje tijela u neinercijalnom sistemu
 a  razlikuje se od
ubrzanja u inercijalnom sistemu a .
 Označimo razliku ubrzanja tijela u inercijalnom
 i
neinercijalnom sistemu vektorom a :   
o
ao  a  a 

 Neka rezultanta svih sila bude jednaka pravoj sili F
   
F   ma '  m(a  ao )

čak i u slučaju kada je F  jednaka nuli, tijelo će se kretati
ubrzano, kao da na njega djeluje neka sila.
 Tu silu nazivamo inercijalna sila, koja nije prouzrokovana
djelovanjem drugog tijela, već je posljedica ubrzanja samog
sistema.
 U koordinatnim sistemima koji se ubrzano kreću ne
vrijedi princip inercije, pa se ovakvi sistemi nazivaju
neinercijalni sistemi referencije (NSR).
 Procesi u NSR

 U NSR se uvode tzv. inercijalne sile, koje

nisu ‘prave’ sile, jer ne potiču iz
međudjelovanja tijela. One su posljedica
ubrzanog kretanja sistema.
 Za njih se ne može utvrditi tijelo koje bi bilo
izvor sile, i za njih ne važi III Newtonov
zakon.
 Zbog postojanja inercijalnih sila u NSR ne
postoje izolirana tijela.
 INERCIJALNA SILA
 Inercijalna sila određena je proizvodom mase tijela i ubrzanja
koordinatnog sistema:
 
Fi   ma 0
a) Kad okačimo neko tijelo o dinamometar, on pokazuje silu koja
djeluje na tijelo.
 U ovom slučaju ta sila je jednaka težini tijela.   
Slika a) Slika b) F  G  mg
b) Ako dinamometar sa obješenim
tijelom dižemo ubrzano uvis, na
tijelo djeluje sila koja je
jednaka vektorskoj sumi
težine tijela i inercijalne
sile, tj. F = m(g + a0)
 Primjeri
 NSR se kreće pravolinijski konstantnim ubrzanjem u odnosu na
neki ISR
 U NSR tijelo može promijeniti stanje čak i kada na njega ne djeluju
druga tijela.
 Primjer1: vožnja u tramvaju. Putnici koji nepomično stoje u
tramvaju koji se kreće ravnomjerno pravolinijski, osjećaju silu koja
ih otklanja unazad pri ubrzavanju tramvaja, ili naprijed pri kočenju
 Kada se pravim silama F nadoda inercijalna,  
II New. zakon ima formalno isti oblik i u NSR Fi  ma0
maNSR = F + Fin
 Pr.2.Klatno postavljeno na kolica koja se kreću stalnim
ubrzanjem
 Eksperiment u liftu : Q = m(g-a) prema dole /lakši smo/
Q = m(g+a) lift ide gore /teži smo/
 CENTRIFUGALNA SILA INERCIJE

 Pri kretanju tijela u odnosu

na rotirajući sistem
referencije javljaju se dvije
sile inercije:
1) Centrifugalna sila inercije i
2) Coriolisova sila inercije

 Centrifugalna sila - se
javlja kod kretanja tijela po
kružnoj putanji.

 2
Fi  m r
 Posmatrač iz inercijalnog sistema O vidi da se predmet kreće po
kružnici jer ga opruga vuče centripetalnom silom.
 
Fcp  ma r  m 2 r

 Posmatrač koji bi se vrtio zajedno sa pločom, konstatovao bi da

predmet miruje u njegovom sistemu referencije. Ako bi on htio
da napiše II Newtonov zakon u svom neinercijalnom sistemu
referencije (O') morao bi sili opruge Fcp pridružiti još i inercijalnu
silu tzv. centrifugalnu silu Fcf, tako da rezultanta tih dviju sila,
bude jednaka nuli, jer tijelo u tom sistemu miruje tj:
    2 '
Fcp  Fcf  0 Fcf   Fcp  m r
 
gdje smo r  pisali umjesto r da istaknemo da se centrifgalna
sila pojavljuje u sistemu O', gdje je položaj tijela određen radijus
vektorom r ' .
 CORIOLISOVA SILA INERCIJE

 U neinercijalnom
sistemu referencije
javlja se i druga sila,
koja se zove Coriolisova
sila inercije. U
inercijalnom sistemu
(O) tijelo ima dvije
komponente brzine:
radijalnu
i tangencijalnu v’
v r Slika 5.

Radijalno ubrzanje tijela u sistemu O d

iznosi ar    r  r
2

dt
 Tangencijalno ubrzanje ima dva dijela:  d dr
a  v  
v  + v  =2 v  dt dt
  
 ovaj izraz u vektorskom obliku glasi: a  2v   
 II Newtonov zakon u sistemu (O) se može napisati u obliku:
    2  
F  ma  mar  ma  m r  2mv  
 U rotirajućem sistemu O' kretanje je ravnomjerno
  
F  F  Fi
 Inercijalne sile Fi iznose:   2  
Fi   F  m r  2mv   

 U prvom članu ove relacije prepoznajemo centrifugalnu silu Fcf dok
je drugi član posljedica kretanja tijela u rotirajućem sistemu i naziva
se Coriolisova sila.
 
F  2mv   
 ZAKLJUČAK

 Newtonovi zakoni imaju isti oblik u svim inercijalnim

sistemima. Oni su invarijantni u odnosu na
Galilejeve transformacije.

 Svi zakoni mehanike imaju isti oblik u svim

inercijalnim sistemima, pa su svi inercijalni sistemi
međusobno ekvivalentni i u svim vrijede Newtonovi
zakoni u istom obliku, ni na koji način ne možemo
ogledima ustanoviti koji sistem miruje, a koji se
kreće ravnomjerno. Svaki od njih možemo smatrati
«apsolutno» mirnim, što znači da nema apsolutno
mirnog sistema, znači sistem referencije u kojem se
ispunjava II Newtonov zakon zove se inercijalni
sistem

 Sistem referencije u kojem se ne ispunjava II

Newtonov zakon zove se neinercijalni sistem.