Professional Documents
Culture Documents
491 Praktikum Gs 1902
491 Praktikum Gs 1902
Dragoljub Novaković
Gojko Vladić
Nemanja Kašiković
Stefan Đurđević
GRAFIČKI SISTEMI
-praktikum za vežbe-
TEORIJSKE OSNOVE
Grafički sistemi građeni su po sličnim principima u zavisnosti od tehno-
logije koju realizuju. Uopšteno se može reći da se grafički sistemi sastoje od
tri glavne grupe elemenata:
• Upravljački elementi,
• Pogoni i
• Elementi mehaničke strukture (noseći i prenosni elementi)
Upravljački elementi u grafičkim sistemima imaju zadatak da upravljaju
radom pojedinačnih mehanizama kao i radom celog sistema. Kontrola celo-
kupnog procesa je takođe u nadležnosti upravljačkih elemenata. Savremenim
grafičkim sistemima u zavisnosti od njihove složenosti upravljaju upravljačke
jedinice zasnovane na logici personalnih računara (PC) ili programabilnim lo-
gičkim kontrolerima (PLC). Softver koji se izvršava u upravljačkim jedinica-
ma može biti namenjen za neki od standardnih operativnih sistema (Windows,
Mac OS , Linux…) ili može biti specifično namenjen za određeni uređaj, uko-
liko PLC upravlja grafičkim sistemom.
Automatsko upravljanje je kompleksna tema koja neće biti detaljno obra-
đivana. Sistem automatskog upravljanja je definisan kao skup međusobno
povezanih (interaktivnih) elemenata koji obezbeđuju da se postigne željeni
odziv (izlaz) sistema. Bitno je navesti dva osnovna principa gradnje sistema
automatskog upravljanja: sistemi automatskog upravljanja sa zatvorenom po-
vratnom spregom (sa povratnom spregom) i otvorenom povratnom spregom
(bez povratne sprege).
Pošto je željeni odziv sistema poznat, moguće je generisati signal koji
predstavlja razliku između stvarnog i željenog odziva sistema, odnosno signal
greške rada sistema. Upotreba ovog signala u upravljanju procesom rezultuje
zatvaranjem kruga operacija i formiranjem sistema koji se naziva sistem sa
9
(zatvorenom) povratnom spregom, slika 1.1 a). Sistem bez povratne sprege se
često zove direktan sistem ili sistem sa otvorenom petljom, slika 1 b). Ovaj
sistem funkcioniše bez povratne sprege (upoređivanje željenog sa stvarnim
odzivom) i direktno generiše izlazni signal kao odziv na ulazni.
Ako sistem bez povratne sprege ne daje zadovoljavajući odziv, mora se
promeniti ceo proces ili neka njegova komponenta. Nasuprot tome, kod si-
stema sa povratnom spregom željeni odziv se najčešće može postići pode-
šavanjem parametara povratne sprege. U savremenim grafičkim sistemima
u većini slučajeva su prisutni sistemi automatskog upravljanja sa povratnom
spregom, mada je prisutno i direktno upravljanje, tako da se u sistemu kao
celini mogu pronaći primeri obe vrste upravljanja.
10
elektromehanički pogonski sistemi koji se danas najčešće koriste kao najčešći
pogoni grafičkih sistema su elektromotori koji se mogu nazvati i izvršnim
organima upravljanja.
Koriste se razne vrste motora. Najzastupljenije vrste motora kod nume-
rički upravljanih grafičkih mašina su:
• DC motori ili motori jednosmerne struje,
• AC motori ili motori naizmenične struje,
• Koračni (step) motori.
AC i DC motori imaju veliki broj različitih tipova i varijanti. Koračni
motori najčešće se koriste kod sistema upravljanja bez povratne sprege.
Elektromotori pretvaraju električnu energiju u obrtno kretanje. Kontrola
brzine obrtnog kretanja je od velikog značaja zbog:
- Uštede energije, npr. pogon koji radi sa polovinom brzine troši samo
12.5% nominalne snage.
- Podešavanje brzine u procesu proizvodnje pruža brojne prednosti u po-
gledu povećanja produktivnosti, smanjenja troškova održavanja, itd.
- Broj startovanja i zaustavljanja mašine može se punom kontrolom brzi-
ne značajno smanjiti. Korišćenjem laganog ubrzavanja i usporavanja, izbega-
vaju se velika naprezanja i nagli udari u mašinskim sklopovima.
- Smanjenje troškova održavanja, uz poboljšavanje radnog okruženja.
DC motori omogućuju jednostavnu kontrolu brzine obrtanja regulacijom
napona struje kojom se motor napaja. Ova regulacija se postiže potenciome-
trom i daje dobre rezultate u oblasti velikih i srednjih brzina, ali na nižim
brzinama je loša.
Sve dok se nisu pojavili frekventni regulatori nije bilo moguće u pot-
punosti upravljati brzinom trofaznog AC motora. Bila je moguća promena
brzine promenom broja pari polova, a za dalje pretvaranje brzine korišćeni su
mehanički uređaji, reduktori, varijatori itd. koji se i danas koriste zbog visoke
cene frekventnih regulatora.
Frekventni regulatori su elektronski uređaji koji omogućavaju upravlja-
nje brzinom trofaznih asinhronih motora pretvarajući ulazni mrežni napon i
frekvenciju.
Koračni motori su elektromehanički konvertori energije, koji pulsnu,
odnosno koračnu električnu pobudu pretvaraju u koračni mehanički pomak.
Ovim motorima se neposredno upravlja pomoću digitalnog računara i čiji se
izlazni signal neposredno dovodi motoru bez složenih konvertora. Pri ma-
lim koračnim brzinama rotor se zaustavlja na svakom koračnom položaju, na
srednjim i velikim brzinama nema tog zaustavljanja. Postižu preciznost do
11
500 koraka po krugu, sa mogućnošću još veće preciznosti primenom posebnih
mikrokoračnih tehnologija.
12
Postolje
13
Mašinski elementi mogu biti:
1. opšti – nalaze se u sastavu različitih mašina, npr. vijci, navrtke, ležaji,
vratila, osovine, opruge, ventili, zakivci, itd.
2. posebni (specijalni) – upotrebljavaju se samo kod pojedinih vrsta maši-
na, npr. klipovi, klipnjače, kolenasta i bregasta vratila, zamajci, ukrasne glave,
lopatice turbina i dr.
Elementi iz opšte grupe se mogu svrstati u sledeće oblasti:
• elementi za obrtna kretanja (vratila, osovine, ležaji, spojnice),
• elementi za prenos snage (prenosnici: frikcioni, zupčasti, kaišni, lanča-
ni…),
• elementi za vezu (mašinski spojevi – razdvojivi i nerazdvojivi),
• elementi armatura i instalacija.
a) b) c)
Slika 1.4. a) nepokretne osovina, b) pokretne osovina c) vratilo
14
Ležaji su mašinski elementi koji vrše funkciju oslonaca osovina i vra-
tila. Postavljaju se uglavnom između noseće i prenosne strukture, odnosno
pokretnih i nepokretnih elemenata, kao i između elemenata koji vrše različita
kretanja te dolazi do trenja između njih. Njihov osnovni zadatak je da omo-
guće lako obrtanje. Kotrljajni elementi mogu biti različitog oblika: kuglice,
valjčići, konusi, burići, iglice itd.
Osnovna podela ležaja prema konstrukciji je na klizne i kotrljajne ležaje.
Kod kotrljajnih ležaja sile trenja su znatno manje, obzirom da se javlja trenje
kotrljanja umesto trenja klizanja. Klizni ležaji mogu podneti znatno veća op-
terećenja, ali na manjim brzinama.
a) b)
a)
b)
c)
Slika 1.6. Kotrljajni ležaji a) radijalni, b) aksijalni, c) kombinovani
(radijalno-aksijalni)
15
Spojnice
Spojnice su mašinski elementi koji služe za spajanje krajeva vratila, od
kojih je jedno pogonsko (npr. vratilo elektro motora), a drugo gonjeno. Vratilo
elektromotora je najčešće pogonsko.
Spojnice se mogu podeliti na:
• krute spojnice,
• pokretne spojnice,
• isključne spojnice.
Krute spojnice sve udare i neravnomernosti obrtnog momenta prenose
bez promene sa jednog vratila na drugo.
Pokretne spojnice se koriste u slučaju kada je vratilu potrebno omogućiti
aksijalno, radijalno ili ugaono pomeranje. npr. pri izduženju vratila usled po-
rasta temperature, kada se spajaju vratila čije se ose seku pod nekim uglom
ili čije se ose ne poklapaju. Mogu se izvesti na različite načine kandžaste,
zglavkaste, elastične.
Isključne spojnice se koriste ako je potrebno pogonsko vratilo isključiti u
toku rada. Uobičajeno se izvode kao kandžaste i frikcione spojnice.
Na slici 1.7. prikazan je presek krute, pokretne i isključne spojnice.
a) b)
c)
Slika 1.7. Spojnica a) kruta, b)pokretna c)isključna
16
Elementi za prenos snage
Frikcioni prenosnici
Frikcioni prenos se ostvaruje neposrednim (slika 1.8) ili posrednim dodi-
rom točkova (slika 1.9). Snaga i obrtni moment se prenosi silom trenja. Posto-
je različite izvedbe frikcionih točkova: ravni, profilisani, cilindrični i konični
frikcioni točkovi.
Kaišni prenos
Ako se dva točka spoje kaišem ostvaruje se kaišni prenos. Tako spojeni
točkovi se nazivaju i kaišnik ili remenica. Spajanjem točkova kaišem moguće
je povećati međuosno rastojanje. Profili kaiša mogu biti: pravougaoni, kružni,
trapezni (klinasti), polukružni, trouglasti i dr. Kaišni prenos može se izvesti u
različitim varijantama i tako omogućiti promenu smera obrtanja, ukrštanjem
kaiša za 180° slika 1.9 b ili pravca ose vratila, zakretanjem kaiša pod 90° slika
1.9 c.
a) b)
Slika 1.9. Kaišni prenos sa posrednim
c) dodirom točkova: a) Prenos obrtanja
u istom smeru, b) Ukršteni kaiš,
prenos promena smera obrtanja,
c) Promena pravca ose vratila
17
Slika 1.10. Kaišni prenos s trapeznim kaišem (klinasti kaiš)
Kaiševi mogu biti i ozubljeni, slika 1.11. Takvi kaiševi ne proklizavaju i
obezbeđuju tačan i konstantan prenosni odnos među točkovima kaišnog pre-
nosa. Ovakva izvedba kaišnog prenosa ne spada u frikcione prenosnike jer se
koristi direktan kontakt zubaca kaiša i zubaca kaišnika.
Zupčasti prenos
Zupčasti prenos ostvaruje se neposrednim dodirom ozubljenih točkova.
U zavisnosti od geometrijskog oblika zupčanici se dele na: cilindrične, konič-
ne i hiperboloidne (slika 1.12).
18
a) b)
c)
Slika 1.12. Tipovi zupčanika: a) ravni, b) konični, c) hiperboloidni
Zupčanici mogu biti sa: pravim, kosim, strelastim i krivim zupcima. Naj-
češći profil zupca je evolventa kruga, slika 1.13. Postoje spoljna i unutrašnja
ozubljenja, slika 1.14.
a) b)
c) d)
Slika 1.13. Tipovi zubaca: a) ravni b) kosi, c) strelasti, d) zakrivljeni
19
Slika 1.14. Zupčanik s unutrašnjim ozubljenjem
Lančani prenos
Dva ozubljena točka spojena odgovarajućim lancem čine lančani prenos.
Lančani prenos služi za prenos snage i obrtnog momenta između vratila koja
su na većem rastojanju. Moguća je izvedba s jednim ili više redova lanaca u
zavisnosti od snage koju treba da prenesu, slika 1.15.
Elementi za vezu
Elementi za vezu koriste se za vezivanje različitih elemenata strukture
grafičkih sistema.
Osnovna podela elemenata za vezu se može izvršiti na razdvojive i neraz-
dvojive elemente. Vijci, klinovi, opruge su razdvojivi elementi za vezu, slika
1.16.
20
Služe za razdvojive veze sa zazorom, razdvojive veze pod pritiskom, za-
tvaranje otvora itd. Nerazdvojivi elementi za vezu su: zakivci, zavarivani, le-
mljeni i lepljeni elementi, slika 1.16.
Ovi elementi se projektuju i kombinuju u zavisnosti od zadataka koji tre-
ba da obave. Njihove dimenzije, materijal, način izrade u velikoj meri određu-
ju način na koji grafički sistem funkcioniše, a samim tim kvalitet sistema kao
i kvalitet proizvoda tog grafičkog sistema.
a)
b) c)
d)
e)
f)
21
žena kretanja koja su rezultat kombinacije pomenutih kretanja u prostoru, ova
vrsta kretanja se retko primenjuje u grafičkim sistemima.
Elementi koji omogućuju transformaciju kretanja su naročito značajni ako
se ima u vidu da pogon grafičkog sistema tj. elektromotor daje obrtno kretanje
na izlaznom vratilu, a određene operacije zahtevaju pravolinijska kretanja.
Primeri su: pozicioniranje naslage materijala kod grafičkog noža, pozici-
oniranje različitih elemenata grafičkih mašina, podizanje naslage pri ulaganju
u grafički sistem za štampi, ostvarivanje kretanja za štampu na principu cilin-
dra prema ploči, itd.
Za transformaciju obrtnog kretanja u pravolinijsko najčešće se koriste
zupčaste letve i navojna vretena u različitim izvedbama slika 1.17. Usled spe-
cifične građe zupčaste letve se mogu koristiti za pretvaranje obrtnog kretanja
u pravolinijsko i obrnuto, dok navojna vretena mogu samo pretvarati obrtno
kretanju u pravolinijsko.
a) b)
Slika 1.17. a) zupčasta letva b) navojno vreteno
Posebna izvedba navojnog vretena je recirkulaciono vreteno, slika 1.18.
Između vretena i navrtke recirkulacionog vretena nalaze se kotrljajni elemen-
ti (kuglice) koji smanjuju trenje, poput onih u kotrljajnim ležajima. Tako se
znatno produžava radni vek vretena. Kod izvedbe navojnog vretena bez kugli-
ca vreteno se pravi od čelika, dok se navrtka obično pravi od mekšeg materi-
jala, poput bronze ili mesinga.
Transformacija kontinualnog kretanja u diskontiualno (periodično) kre-
tanje se može izvesi pomoću mehanizma prikazanog na slici 1.19, malteški
mehanizam.
Od broja žljebova zavisi koliko obrtaja pogonskog vratila je potrebno za
jedan obrtaj gonjenog vratila, gonjeno vratilo se kreće diskontinualno. Me-
hanizam prikazan na slici ima 6 žljebova, što znači da je potrebno 6 obrtaja
pogonskog vratila kako bi se gonjeno vratilo okrenulo jedan put.
22
Slika 1.18. Recirkulaciono vreteno
23
ski zupčanik veći od gonjenog. Višestepeni reduktor je izveden kombinacijom
više parova zupčanika, slika 1.20.
25
Slika 1.23. Prost prenos
Primer 1.
Elektromotor ima 1500 o/min. Prečnik pogonskog kaišnika je 80mm.
Koliki treba da je prečnik gonjenog kaišnika kako bi se obrtao brzinom
750 o/min?
Da li je reč o multiplikatoru ili reduktoru?
Rešenje:
i = n1 / n2 = 1500/750 = 2 (reduktor-smanjuje broj obrtaja)
i = D2 /D1 → D2 = D1 xi =80 x 2 = 160 mm
Primer 2.
Gonjeni zupčanik ima 40 zubaca i okreće se 10 o/min. Prenosni odnos je 2.
Odrediti broj zubaca i broj obrtaja u minuti pogonskog zupčanika.
Rešenje:
i = Z2 / Z1 → Z1 = Z2 / i = 40/2 = 20 zubaca
i = n1 / n2 → n1 = i xn2 = 2 x 10 =20 o/min
26
Složeni prenos se sastoji od dva ili više parova elemenata koji međusobno
prenose snagu, slika 1.24.
Primer 3.
Izračunati broj obrtaja gonjenog vratila transmisije od tri para zupčanika,
ako je broj obrtaja pogonskog zupčanika 720 o/min, a brojevi zubaca svakog
od zupčanika:
Z1 = 25, Z2 = 36, Z3 = 64, Z4 = 60, Z5 = 18 i Z6 = 48
Rešenje:
Prenosni odnos: i = i1 x i2 x i3 = Z 2 x Z 4 x Z 6/ Z1 x Z3 x Z5 = 3,6
Broj obrtaja: i= n1/n6 → n6 = n1/i = 200 o/min
27
Zadatak 1:
Elektromotor ima brzinu 3000 o/min.
Poluprečnik pogonskog kaišnika je R = 60mm.
Izračunati koliki treba da je prečnik gonjenog kaišnika kako bi se obrtao
brzinom 750 o/min?
Da li je mehanizam multiplikator ili reduktor?
Zadatak 2:
Na slici 1.25 je prikazan šematski prikaz transmisije.
Broj zuba zupčanika Z1=40, Z2=60, Z3=70, Z4=77, Z5=25 i Z6=55
Izračunati broj obrtaja gonjenog vratila transmisije od tri para zupčanika,
ako je broj obrtaja pogonskog zupčanika 1500 o/min.
Kako se naziva element označen slovom S na slici 1.25?
Z1 S
Z3 Z2
Z5
Z4
Z6
28
Zadatak 3:
Na slici 1.26. je prikazana štamparska jedinica s obeleženim prenosnim
elementima.
Maksimalna brzina elektromotora je 1500 o/min.
Poluprečnik pogonskog kaišnika, R1 = 30 mm.
Broj zuba zupčanika Z1 = 50, koji se nalazi na istom vratilu s gonjenim
kaišnikom i cilindrom nosiocem štamparske forme.
Maksimalna brzina štampe je 15000 otisaka/sat.
Izračunati poluprečnik R2 gonjenog kaišnika.
Izračunati brojeve zubaca zupčanika Z2 i Z3 koji pokreću cilindre
štamparske jedinice za ofset štampu s odnosom prečnika cilindara 1:1:2 (ci-
lindar nosilac štamparske forme : cilindar međuprenosač : pritisni cilindar).
Brzina pogona u savremenim grafičkim sistemima za štampu se reguliše
frekventnim pretvaračima. Koji od mašinskih elemenata može zameniti fre-
kventni pretvarač i na koje mesto u mehanizmu sa slike će se ugraditi?
Z1
Z2 R2
Z3
R1
29