

Područja biologije

Aksiomi moderne biologije

Poznati biolozi

Vidite i:

Galerija

Izvori

Biologija
235 jezika
 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 Uredi
 Uredi kôd
 Vidi povijest
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia
coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac

3D model strukture molekule DNK

Biologija (od grčkog bios = život i logos= nauka, učenje) je znanost koja se bavi

proučavanjem živoga svijeta, znanost o životu. Biologija proučava svojstva i ponašanje
organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakcije između različitih
organizama, te organizama i njihovog okoliša. Biologija obuhvaća široki spektar
akademskih područja koja se često smatraju različitim disciplinama. Ove discipline
zajedno proučavaju život na različitim razinama.
Molekularna biologija, biokemija i molekularna genetika su velikim dijelom preklapajuće
discipline koje proučavaju životne procese na molekulskoj i supramolekulskoj razini.
Život na razini pojedinačnih stanica proučava stanična
biologija. Anatomija, histologija i fiziologija proučavaju građu i funkciju organizama na
razini tkiva, organa i organskih sustava.
Na Zemlji postoji više od 10 milijuna različitih vrsta. Njihova veličina pokriva raspon od
onih koje su mikroskopski male pa do organizama veličine plavog kita.
Svi ovi oblici života imaju izvjesne osobine koje ih čine specifičnima i razlikuju od mrtvih
tvari. Ove osobine su na primjer mogućnost reprodukcije, rasta, ali i mogućnost
prilagođavanja okolini.

Područja biologije[uredi | uredi kôd]

Brojna su područja biologije, slijedi kraći popis:

 protistologija – znanost jednostaničnim eukariotskim organizmima (algama i

praživotinjama),
 zoologija – znanost o životinjama,
 botanika – znanost o biljkama,
 antropologija – znanost koja proučava ljudski život i kulturu, te odnos
između prirode i kulture,
 ekologija – znanost o odnosima među živim organizmima, o njihovom utjecaju na
neživi okoliš koji ih okružuje, te o utjecaju okoliša na njih,
 citologija – znanost o građi i aktivnosti živih stanica,
 evolucija – znanost o razvoju života na Zemlji,
 mikrobiologija – znanost o mikroorganizmima,
 genetika – znanost o nasljeđivanju,
 anatomija – proučava građu organizma,
 histologija – proučava tkiva,
 Morfologija – pročava oblik i građu organizma (više se upotrebljava u botanici),
 fiziologija – proučava životne procese u organizmima,
 bakteriologija – proučava bakterije,
 virologija – proučava viruse,
 zoologija – proučava životinje,
 entomologija – proučava kukce,
 Ihtiologija – proučava ribe,
 herpetologija – proučava vodozemce i gmazove,
 ornitologija – proučava ptice,
 mamalogija – proučava sisavce,
 embriologija – proučava embrionalni razvitak (od začeća do "rođenja" nove jedinke),
 molekularna biologija – proučava makromolekule u stanici i reakcije među njima,
 geobotanika – proučava rasprostranjenost biljaka na Zemlji,
 konzervacijska biologija – primjenjuje dostignuća iz brojnih znanosti (prirodnih,
društvenih i dr.) u svrhu zaštite biološke raznolikosti.
Medicina, antropologija i psihologija znanosti su koje se bave čovjekom, medicina
njegovim fizičkim i psihičkim zdravljem, psihologija cjelokupnim ponašanjem (i bolesnim
i zdravim), a antropologija proučava čovjeka iz svih mogućih pogleda, materijalnih,
duhovnih i duševnih, promatra ga u vremenu. Ukratko, dok liječnici pomažu ljudima da
budu tjelesno zdravi, psiholozi se bave ponašanjem, a antropolozi pokušavaju shvatiti
cjelinu.

Aksiomi moderne biologije[uredi | uredi kôd]

Neke od najvažnijih po