Republika Srpska Republic of Srpska

Univerzitet u Istočnom Sarajevu University of Eastern Sarajevo

Fakultet poslovne ekonomije Faculty of Business Economics
Bijeljina Bijeljina

SEMINARSKI RAD

PREDMET: EKONOMSKA DIPLOMATIJA

TEMA: UTICAJ IFORMACIONO-KOMUNIKACIONE

TEHNOLOGIJE NA GLOBALIZACIJU
THE TITLE: INFLUENCE INFORMATION AND
COMMUNICATION TECHNOLOGY ON GLOBALIZATION

Mentor: Student:
Prof. dr Vesna Petrović Ivana Jevtić
Broj indeksa: 15/18

Bijeljina, 2022. godina

 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju

SADRŽAJ

UVOD....................................................................................................................................3
1. INFORMACIONO-KOMUNIKACIONE TEHNOLOGIJE.......................................4
2. GLOBALIZACIJA.......................................................................................................6
2.1. IKT I GLOBALIZACIJA.....................................................................................8
2.2. INFORMACIONA TEHNOLOGIJA KAO GLOBALIZACIJSKI PROCES...12
2.3. ELEKTRONSKO POSLOVANJE.....................................................................13
3. GLOBALIZACIJA U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19..........................................16
ZAKLJUČAK......................................................................................................................18
LITERATURA.....................................................................................................................19
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju

UVOD

Život se danas mnogo razlikuje u odnosu na prošlost. Veliki uticaj na to ima globalizacija.
Globalizacija ima mnogo izvora, na njenu pojavu je uticao veliki broj različitih faktora.
Natanak informaciono-komunikacionih tehnologija je izmjenio život čovjeka iz korjena.
Naravno da su to u početku bile male promjene, ali danas je neophodno da svi koriste
računare, Internet, da sve to iskoriste npr. za komunikaciju sa bliskim ljudima koji se nalaze
na drugom kraju svijeta.

Značajan uticaj na globalizaciju ima informaciono-komunikaciona tehnologija. U nastavku će

biti opisan njen uticaj kao i to koliko pozitivnih i negativnih efekata ona sa sobom donosi.
Internet je donijeo najviše promjena, upotreba kompjutera i samim tim što društvo nije više
industrijsko nego informaciono dovode do značajnih promjena. Došlo je do promjena, ne
samo u načinu poslovanja, nego u žoivotu. Život čovjeka sredinom XX vijeka i današnji život
se mnogo razlikuje, što je i normalno. Neophodno je da se čovjek prilagođava promjenam i
koristi sve resurse koji mu stoje na raspologanju. Npr. tradicionalna trgovina je mnogo manje
u upotrebi, ona je ustupila mjesto online trgovini, iako ona ima mnogo nedostaka, broj
prednosti je daleko veći. Iz tog razloga neophodno je da korsinici Interneta idu u korak sa tim,
da ne izbjegavaju online trgovine, nego da je koriste u što većoj mjeri. Globalizacija i
informaciono-komunikaciona tehnologija u kombinaciji su donijele velike promejne.

Svakako, da skoro niko od mlađih ljudi, danas, ne bi mogao da zamisli život bez računara,
telefona i drugih sličnih uređaja. To ima niz prednosti, kao i nedostatak, bitno je da se
iskoriste sve prednosti. Tehnologija svakim danom napreduje i činjenica je da su promjene iz
dana u dan veće i kvalitetnije. Da bi uspjeli u poslovnom svijetu, neophodno je da sve ovo
iskoristi na najbolji mogući način.

U prvom dijelu rada, riječ je o razvoju informaciono-komunikacionih tehnologija, njhovom

uticaju na društvo. Kao i o promjeni svijeta u cijelini, čiji je pokretač informacionp-
komunikaciona tehnologija.

U drugom dijelu rada se govori o globalizaciji, njenom uticaju na društvo, najjačim

pokretačima globalizacije. Zatim o uticaju informaciono-komunikacione tehnologije na
globalizaciju, kada dolazi do pojave elektronskog poslovanaj i elektronske trgovine.

U trećem dijelu riječ je o globalizaciji za vrijeme pandemije COVID-19, koja je doprinjela

tome da globalizacija izgubi svoj smisao. Odnosno, sve čemu je globalizacija težila za vrijeme
pandemije je postalo onemogućeno.
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
5

1. INFORMACIONO-KOMUNIKACIONE TEHNOLOGIJE

Postoji mnogo različitih definicija informacionih sistema. Jedna od najopštijih je da se pod

informacionim sistemom podrazumjeva skup metoda, postupaka i resursa oblikovanih tako da
bi se pomoglo postizanju nekog cilja. Osnovni cilj svakog informacionog sistema je da
omogući prikupljanje podataka i prikazivanje dobijenih informacija na najbolji način.
Informacioni sistem prikuplja, obrađuje, skladišti, analizira i šalje informacije za specifičnu
namjenu. On obrađuje ulazne podatke i daje tražene izlazne. (Stankić i Krsmanović, 2009)

Informacione tehnologije se mogu posmatrati na dva načina – kao podsistemi informacionog

sistema, ali i kao širi pojam od informacionog sistema. Pri drugom načinu posmatranja,
informacione tehnologije opisuju skup informacionih sistema, korisnika i menadžmenta jedne
organizacije. Upotrebom najnovijih informaciono-komunikacionih tehnologija, omogućava se
umrežavanje i prenos mnogih podataka. (Stankić i Krsmanović, 2009)

Informaciono-komunikacione tehnologije (eng. Information and Communications Technology

- ICT) predstavljaju prenos i upotrebu svih vrsta informacija, kao i sva tehnička sredstva koja
omogućavaju osobama da komuniciraju i upravljaju informacijama. IKT obuhvata
informacione tehnologije, telefoniju, elektronske medije, sve tipove obrade i prenosa audio i
video signala kao i sve funkcije kontrole i nadgledanja, baziranih na mrežnim tehnologijama.
(M. Travar, D. Travar, & S. Ristić, 2021)

Postoji veliki broj faktora koji utiče razvoj IKT. Međutim, u svakoj zemlji taj set faktora je
dodatno određen njenim specifičnostima. Uticaj, značaj i broj svih tih faktora zavisi od
konkretnog ekonomskog, istorijskog, socijalnog i geografskog konteksa određene zemlje ili
regiona. (Mitrović i Manić, 2020)

Upotreba IKT je uticala na sve djelatnosti, doprinjela je pomjeranju čovjeka sa proizvodnog

na kontrolni process, prilikom proizvodnje. Došlo je do automatizacije i robotizacije. Da bi se
na najbolji način iskoristile sve prednosti IKT neophodno je da se ta sfera još mnogo istražuje.

Razvoj IKT kao privrednog sektora na određen način je i posljedica težnje zemalja Centralne i
Istočne Evrope da modernizuju i transformišu svoju tradicionalnu ekonomsku strukturu. U
sve izraženijoj konkurenciji na globalnom tržištu, zasnivanje ekonomskog razvoja na IKT
obezbjeđuje veći stepen konkurentnosti pa samim tim i bolje ekonomske performanse. Zbog
toga je za njih bio i ostao izazov razvoj i upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija.
Jednostavno, ukoliko neka zemlja ne koristi IKT u današnjim uslovima, ona ne može biti
konkurentna, niti može napredoavti.(Mitrović i Manić, 2020)

Uticaj IKT na cjelokupni život i rad čovjeka vidljiv je i svakim danom postaje sve veći. Način
korišćenja IKT u obrazovanju mjenjao se sa njihovim razvojem, od učenja programiranja u
BASIC-u u početnoj fazi do podučavanja putem Interneta. Prvi počeci IKT su zasnovani na
otkriću telegram, telefona, radija i TV-a iz prve polovine XX vijeka. Svoj procvat, ova
tehnologija, je doživjela nakon Drugog svjetskog rata (1945). Početkom 1950-ih godina
pojavljuju se prvi računari na tržištu i tada počinje njihov razvoj. Tako su, npr. donedovando
izolovani računari danas najvećim dijelom povezana u jedinstvenu globalnu računarsku
mrežu, Internet je mreža, preko koje se velikom brzinom mogu razmjenjivati informacije,
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
6

tekstovi, slike, zvuk i slično. Za novonastala područja: mikroelektroniku, računarsku

tehnologiju i telekomunikaciju s vremenom se počeo upotrebljavati naziv informaciona
tehnologija (IT), a u najnovije doba i naziv informaciono-komunikaciona tehnologija (IKT).
U modernom društvu IKT je uvijek prisutna, za više od 3,7 milijarde ljudi koji imaju pristup
Internetu. Ovaj brz rast, posebno u razvijenim zemljama, postavio je IKT kao nešto što svako
mora poznavati u svakodnevnom životu. Najnoviji podaci pokazuju da će korišćenje interneta
i dalje rasti, a broj korisnika Interneta u zemljama u razvoju u razdoblju od 2009. do 2014.
godine udvostručio se. Međutim, prepreke su još uvijek na slobodi. Naime, pristup IKT u
velikoj mjeri ostaje izvan dometa, posebno u ruranim područjima. Danas se informaciono-
komunikaciona tehnologija primjenjuje gotovo u svim segmentima, tj. u istraživanju, razvoju,
projektovanju, proizvodnji, administraciji i marketingu. Stepen informatizacije, tj. masovnost
i širina primjene informacion-komunikacione tehnologije, postao je jedno od glavnih mjerila
razvijenosti pojedinih zemalja. Sektor informaciono-komunikacione tehnologije te
proizvodnja računara, u čitavom svijetu postaje jedna od vodećih grana. Informaciono-
komunikaciona tehnologija donijela je ogromne promjene u savremenome društvu razvijenih
zemalja. One značajno olakšavaju komunikaciju i rad, doprinose unapređenju razvoja. Samim
tim, veliki broj zaposlenih ljudi u većini svjetskih kompanija radi od kuće iz drugog kraja
svijeta. Sve ovo postaje normalno, i ovo je samo početak, IKT će se i budućnosti razvijati i
uticati na život čovjeka. (preuzeto od: Smiljčić, Livaja i Acalin, 2017)

U danšnjem svijetu ljudi nisu ni svjesni koliko je njhov život lakši na osnovu upotrebe
informaciono-komunikacionih tehnologija. Ukoliko samo zamisle kako bi se odvijala
komunikacija između dva prijatelja, ili poslovna partnera da nema informaciono-
komunikacionih tehnologija, jasno je da bi to bilo mnogo teže nego što je sada. Ukoliko se
radi o poslovnom svijetu, saradnja je znatno olakšana, isporuka raznih dokumenata kako
unutar jedog preduzeća tako i između partnera.

Kao što je već rečeno informaciono-komunikacione tehnologije zajedno sa znanjem i

vještinama postaju osnovni izvor konkurentske prednosti. Informaciono-komunikacione
tehnologije se iz dana u dan unapređuju, neophodno je da svi koji imaju korist od ovakvih
tehnologija idu u korak sa njihovim razvojem, zbog toga se često IKT upotrebljavaju u
obrazovanju, proizvodnji i svim drugim djelatnostima, gotovo da ne postoji djelatnost u kojoj
se ne upotrebljavjau IKT.
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
7

2. GLOBALIZACIJA

Globalizacija potiče od francuske riječi ''global'', što znači cjelovitost, sveukupnost.

Globalizacija je svjetski proces koji iz dana u dan napreduje, a zemlje koje su mu se pokušale
oduprijeti imale su usporeni rast. Stvara se novi globalni ekonomski poredak, koji ruši
nekadašnje koncepcije “nacionalnog gospodarstva”, u kome su ekonomski ciljevi bili diktirani
lokalnim kriterijumima. Nekadašnja politika i strukture gospodarstva, koje su nastale na
nacionalnom načelima, sada se moraju prilagoditi sagledavanju novih globalnih
komparativnih prednosti. (Kain, 2017)

Jednostavnije rečeno, globalizacija je pomjeranje ljudske saradnje preko nacionalnih granica.

Jedna od bitnih komponenata globalizacije je tehnološki razvoj koji omogućuje smanjivanje
svijeta kako prostorno tako i vremenski, s implikacijama na kvalitativni i kvantitativni razvoj
u smjeru globalne ekonomije, globalne zajednice, globalnih medija i dr. Globalizacija dovodi
do stvaranja globalnog poslovanja i globalne ekonomije. Svijet tako postaje jedinstveni
sistem, a svjetsko tržište dostupno svima, zapravo svijet posatje “manji”. Ekonomska
globalizacija nudi zemljama širom svijeta mnoge mogućnosti. Upravo zahvaljujući tim
mogućnostima mnoge su zemlje napredovale od svjetske periferije do vrlo razvijenih zemalja
te mogu poslužiti kao dobar primjer drugim zemljama koje tek kreću u osvajanje tržišta.
Globalizacija, međutim, nije isto što i globalno gospodarstvo. Ona je samo njegova
nadgradnja, šira je od gospodarskih odnosa i sadrži mnogo elemenata politike, kulture i
socijalnih odnosa. Cirkulacijom ljudi, roba i informacija povezuju se regije i ostvaruje
interakcija. Dolazi do procesa decentralizacije i ustupanja moći i suverenosti država
nadnacionalnim tijelima. Globalizacija ubrzava te procese i oblikuje nove uslove kojima se
moraju prilagoditi svi koji žele uspjeti. (preuzeto od: Kain, 2017)

Globalizacija je jedan od najpopularnijih termina, mada veoma mali broj ljudi zna objasniti
šta znači riječ globalizacija koja dotiče živote ljudi, uzrokujući žestoke debate oko toga koliko
dobra ili zla donosi. Globalizacija nije samo fenomen ili prolazni trend, već je međunarodni
sistem, koji danas oblikuje unutrašnju politiku i međunarodne odnose gotovo svih zemalja. U
nastavku su nevdeni uzroci i posljedice globalizacije:
 Uzroci: brzi razvoj znanja i tehnologije, razvoj informacionih tehnologija,
multinacionalne kompanije, troškovi transporta i brzina, kraj Hladnog rata, globalni
problemi (klima, migracije,...) i liberalizacija.
 Posljedice: nejednaki regionalni razvoj, društveni otpad, jaz između bogatih i
siromašnih, uništavanje životne okoline, globalni ekološki problemi Glavni uzroci ili
sile koje podstiču proces globalizacije mogu se podijeliti na političke, tehnološke i
ekonomske. (preuzeto od: Kain, 2017)

Jedan od ključnih procesa u okruženju sa kojim se suočavaju savremena organizacije, a

preduzeća posebno jeste globalizacija. Ovaj trend započet u drugoj polovini XX vijeka
nastavlja se i danas, sa oscilacijama i možda ne tako brzo i intezivno kako je to u početku
izgledalo. Globalizacija svakodnevno napreduje i sigurno je da će se u budućnosti menadžeri
susretati sa globalnim, a ne lokalnim okruženjem. Globalizacija je process slabljenja granica
među državama i posljedičnog intenziviranja protoka robe i usluga, ljudi, kapitala,
tehnologije, informacija i ideja između njih. Globalizacija se najviše istražuje zbog uticaja na
ekonomiju i biznis, ali ona ima bitne implikacije i na političkom, socijalnom, kulturnom i
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
8

umjetničkom planu. Proces globalizacije se često opisuje frazama da je “svijet postao manji”
ili da je “svijet postao globalno selo”. (Janićijević, Bogićević Milikić, Petković i Aleksić
Mirić, 2019)

Globalizacija kao process ima svoje izvore i razloge. Na njenu pojavu uticalo je više
političkih, društvenih i tehnoloških trendova. Neoliberalna politika u Zapadnoj Evropi i SAD
tokom 80-ih godina XX vijeka pod vođstvom Margaret Tacher i Ronald Regan, insistirala je
na smanjenoj ulozi države ne samo unutar države i ekonomije, nego i na međunarodnom
planu. Stoga je pokrenut process koji i danas traje, smanjivanja barijera međunarodnom
poslovanju i trgovini. Pod pokroviteljstvom Svjetske trgovinske organizacije traje process
otklanjanja barijera slobodnom protoku robe, ali i investicija između država. Drugi process
koji je izvor globalizacije jeste stvaranje sporazuma o saradnji, svaeza, pa i unija država kao
što su Evropska unija, BRIK, NAFTA, OPEK itd. Iako svaki savez pojačava granice sa
spoljnim svijetom, on svakako ruši granice unutar saveza, što omogućava lakšu trgovinu i
protok robe, primjer je EU. Dalje, propast socijalizma kao ideologije i društvenog sistema
dodatno je ojačala neoliberalni kapitalizam i jedan veliki dio svijeta takozvani Istočni blok
dovela u situaciju da se pridruži ostatku svijeta i da učestvuje u svjetskim procesima. Takođe,
jedan od najjačih generator globalizacije predstavlja informaciono-komunikaciona
tehnologija. Ona je obezbjedila neophodan protok informacija u cijelom svijetu, a time i ideja,
ideologije, inovacije, znanja itd. Globalizacija se ne bi mogla zamisliti bez Interneta, mobilnih
telefona, kablovske televizije itd. Oni kao tehnologija, omogućavaju da se sve ideje i
informacije prenesu za sekund iz jednog kraja svijeta u drugi, što je neophodan preduslov i
osnova za kasniji protok proizvoda, ljudi i kapitala. Zahvaljujući IKT ljudi mogu ne samo da
lako i jednostavno komuniciraju sa bilo kime u cijelom svijetu, već mogu da kao pojedinci ili
kolektiv, i da učestvuju u svim svjetskim procesima, što je suština globalizacije. (Janićijević
et al. 2019)

Globalizacija najjače dejstvo ima upravo na ekonomiju i biznis. Okruženje savremenih

preduzeća je nepovratno, promjenivo i mjenja sve više iz dana u dan, zahvaljajujući
globalizaciji. Ona sa sobom nosi niz prednosti, ali i izazova. Preduzeća danas, zahvaljujući
globalizaciji i ujednačavnju poreskih i propisa vezanih za trgovinu, veoma lako i jendostavno
izvoze proizvode, investiraju u drugim zemljama, uvoze ili izvoze tehnologiju. Međutim, to
istovremeno znači da su ona suočena sa sve većom konkurencijom. Zaštita domaće privrede
je sve manja, zbog toga je neophodno da svako preduzeće rčuna na konkurenciju iz cijelog
svijeta. U mnogim zemljama više gotovo i da ne postoji “domaće preduzeće” ili “domaći
proizvod”. Takođe, globalizacija dovodi do toga da radna snaga postaje multikulturalna,
odnosno zaposleni dolaze iz različitih djelova svijeta. Slobodan protok ljudi doveo je do
multikulturne radne snage i situacije da Norvežanin i Srbin rade zajedno za švajcarsku
kompaniju u Peruu. Neophodno je da se u ovakvoj situaciji sa zaposlenima pristupi na pravi
način, jer svaki zaposleni nosi sa sobom različite norme, vrijednosti i stavove, pri čemu može
doći do konflikta ukoliko se ne pristupi na pravi način. (Janićijević et al. 2019)

Globalizacija je dovela do pojave globalnih kompanije, odnosno do prerastanja

multinacionalnih u globalne kompanije. Multinacionalne kompanije su one koje imaju sjedište
u jednoj zemlji, a svoje biznise u drugim zemljama. One posmatraju svijet iz multinacionalne
perspektive i jasno razlikuju zemlju-maticu i zemlje u kojima imaju biznis. Globalne
kompanije posmatraju čitavo svjetsko tržište kao jedinstveno tržište. Sjedište globalne
korporacije može biti bilo gdje, a obično je u zemlji koja pruža najbolje poreske pogodnosti ili
u gradovima koji predstavljaju čvorište saobraćajnih, komunikacionih ili finansijskih tokova.
Radna snaga kao i menadžment globalne kompanije je multikulturalni. Globalne kompanije
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
9

imaju veoma veliki uticaj na svjetsku privredu, kao i na privrede zemalja u kojim posluju,
posebno u malim zemljama. One u njih unose velike investicije, otvaraju radna mjesta,
donose nove tehnologije, nova znanja i nove proizvode, ali i devastiraju prirodnu okolinu,
izvoze prljave tehnologije, izvlače kapital iz zemlje i nerjetko vrše i politički uticaj na zemlju
u kojoj rade. (Janićijević et al. 2019)

Globalizacija je širok pojam, koji se pojavljuje u svim sferama svakodnevnog života,

neophodno je da se svi prilagode promjenama i da pokušaju da daju svoj maksimum, kako bi
preduzeća bila konkurentnija. Samo ako upotrebljavaju IKT na pravi način i koriste sve njene
prednosti, mogu imati značajnu konkurentsku prednost u odnosu na druge. Globalizacija ima
svoje dobre i loše strane kao sve u životu, ali svakako da bez globalizacije život čovjeka danas
ne bi ovoliko napredovao. Globalizacija je olakšala život čovjeka upotrebom IKT, koje su
jedan od najjačih pokretača same globalizacije. Ukoliko pokušate da uradite istraživanje i
ispitate mlade ljude, da li bi bilo ko mogao da zamisli svoj život bez informaciono-
komunikacionih tehnologija, većina odgovora bi svakako bila ne. Jednim djelom to je navika,
ali kada malo bolje razmislite nemoguće je da živimo u svijetu koji stagnira, znači neophodan
je napredak koji je sama IKT donijela.
2.1. IKT I GLOBALIZACIJA

Savremene informaciono-komunikacione tehnologije (IKT) i njihova primena u poslovanju

multinacionalnih kompanija i drugih poslovnih sistema pečat su globalizacije na početku 21.
vijeka. Razvoj mikroelektronike, proizvodnja i upotreba kompjutera omogućili su prelazak
industrijskog društva u informaciono društvo. Sa razvojem IKT dolazi do približavanja
tradicionalnih oblika poslovanja nosioca međunarodnog biznisa, s jedne strane, i informatike,
s druge strane. Multinacionalne kompanije tražeći mogućnost diversifkacije poslovanja
prepoznale su IKT kao faktor podizanja konkurentske prednosti. Tada mnogobrojene liderske
kompanije prepozanju IKT kao pokretač ekonomske globalizacije. Vlade i menadžment
multinacionalnih kompanija razvijenih zemalјa pokušale su da podstiču razvoj inovativnih
aktivnosti u elektronici i komunikacijama. Naučno-tehnički progres iz domena mikro-
elektronike i primjene informaciono-komunikacionih sistema, kao što su: EAN sistem (eng.
European Article Numbering), skeniranje (bar-koda), kompjuterizovana naplata na mjestu
prodaje tzv. POS (eng. Point of Sale System), elektronski transfer novčanih sredstava tzv.
EFTPOS – sistem, elektronske platne kartice, elektronski prenos i razmjena poslovnih
podataka tzv. EDI (eng. Electronic Data Interchange), elektronska standardizacija i prenos
poslovnih dokumenata tzv. EDIFACT (eng. Electronic Data Interchange for Administration,
Commerce and Transport) i SWIFT sistema, dovode do reinženjeringa nosioca međunarodnog
poslovanja, afirmišući koncept globalne informaciono-komunikacione strategije. (preuzeto
od: Ćuzović, Sokolov Mladenović, 2014)

Sa razvojem i primjenom Interneta multinacionalne kompanije prepoznaju ovaj informacioni-

komunikacioni novitet kao resurs za povećanje konkurentskih prednosti i poslovnih
performansi na globalnom tržištu. Primjena Interneta u multinacionalnim kompanijama
dovodi do reinženjeringa cjelokupnog lanca snabdjevanja, razvoja novih poslovnih formata
trgovine robom, uslugama i kapitalom. Proizvodi se i trguje, a da se poslovni partneri uopšte i
ne vide. Afirmiše se koncept virtuelnog (elektronskog) poslovanja, elektronske trgovine,
virtuelnog lanca snabdevanja, Internet marketing i marketing informacioni sistemi na
Internetu. Elektronska trgovina i elektronski kanali prodaje koji su se tokom osamdesetih
godina prošlog vijeka pominjali u vizijama multinacionalnih kompanija dovely su do toga da
poslovna ekonomija postaje „digitalna ekonomija“. „Stara ekonomija“ ustupa mjesto „novoj
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
10

ekonomiji“ (ekonomiji znanja), čiji je osnovni resurs znanje - inovacija i informacija.

Zaposleni sada pri obavljanju posla više koriste mozak nego ruke. Nadalјe, multinacionalne
kompanije, doskorašnji lideri „stare ekonomije“, prihvataju izazove „digitalne ekonomije“ i
razvijaju elektronski biznis (eng. E-business). Riječ je o prenosu tradicionalnih poslovnih
funkcija: nabavke, prodaje, logistike, fizičke distribucije, marketinga, finansija, pružanja
usluga kupcima, saradnja sa poslovnim partnerima na Internetu. Elektronska nabavka i
prodaja ruše prostorne i vremenske barijere, a menadžment multinacionalnih kompanija s
osloncem na marketing infromacioni sistem (MIS) informiše potrošače o svojstvima „paketa
ponude“ kojima mogu zadovolјiti svoje potrebe, želјe, i očekivanja. Kroz velike i skupe
projekte, kao što su: a.) Business-to-business B2B (trgovina između poslovnih sistema), koja
obuhvata ne samo poslovanje između matične kompanije i filijala već i između ostalih
kompanija i podržavajućih subjekata kao što su: banke, osiguravajuća društva, carina,
špediterske organizacije, finansijske institucije itd, b.) Business-to-consumer B2C (poslovanje
između poslovnih sistema i potrošača). Ovaj model elektronskog biznisa usmjeren je, na
marketing prodaju proizvoda i usluga. Najpoznatije kompanije ovog tipa u svetu su Dell,
Amazon-com, i e Bay, c.) Business-to-Administration B2A (poslovnoadministrativni model),
d.) Consumer-to-Administration C2A (potrošačko-administrativni model). Ovaj, model sve
više promoviše Evropska unija u cilјu smanjenja komplikovanih administrativnih procedura
na relaciji građani-administracija. Ovaj model predstavlјa platformu globalnih aktera za
razvoj „informacionog društva“, e.) Consumer-to-Consumer C2C (potrošačko-potrošački
model), f.) Consumer-to-Business C2B (potrošačko-poslovni model). Primjer ovog modela e-
biznisa razvila je kompanija Priceline.com gdje kupac ističe cijenu po kojoj bi kupio
proizvod, a prodavac se trudi da mu isporuči proizvod u skladu sa zahtjevom, g) Goverment-
to-Consumer G2C (Vlada prema građanima i drugima). Ovdje postoji težnja Vlada
(administracija) razvijenih država da globalno društvo učine informaciono razvijenim i „na
dlanu“ približe svima. (preuzeto od: Ćuzović, Sokolov Mladenović, 2014)

Paralelno sa informaciono-komunikacionim promjenom proizvodne i prometne sfere

globalnog tržišta dolazi do elektronske revolucije na finansijskom tržištu. Na bazi EDI-ja i
Interneta afirmiše se koncept elektronskih finansijskih tržišta, a u prvi plan izbijaju
elektronske berze. Trgovanje na berzama odvija se na bazi softversko-hardverskih paketa.
Dolazi do upotrebe personalnih računara i njihovog povezivanja u jednu globalnu mrežu,
Internet. (preuzeto od: Ćuzović, Sokolov Mladenović, 2014)

Postoje određeni trendovi kojima se preduzeće i zemlje moraju prilagoditi ukoliko žele opstati
i zadržati konkurentnost. Ovo je vrijeme brzih promjena. Globalizacija i informaciono-
komunikacione tehnologije utiču na promjene, koje se odvijaju veoma velikom brzinom.
Mnoga preduzeća se, u cilju opstanka na konkurentnom tržištu, prilagođavaju promjenama
usvajanjem i primjenom novih poslovnih modela. Prilagođavanje je osnov postizanja dobrih
rezultata. (Stankić i Krsmanović, 2009)

Potrošači ostvaruju prednost, dok tradicionalni distribueri gube. Niska inflacija,

transparentnost cijena, trgovina putem Interneta stavljaju potrošača u dominantan položaj.
Radnici sa znanjem, fleksibilnošću i kvalifikacijama su u prednosti. Stvaraju se poslovi po
projektima, nema radnog mjesta za cijeli život. Znači, zaposleni obavljaju umne poslove i
često dolazi do promjene radnog mjesta. Povećanjem poslovanja u sektoru usluga otvaraju se
mogućnosti za mala fleksibilna preduzeća. Lice sa kvalifikacijama i znanjem može da
napreduje radeći za veliki broj različitih preduzeća, a ne da radi u samo jednoj kompaniji što
je oslika tradicionalne ekonomije. Osnov poslovnog uspjeha su: efikasnost, brzina i kavlitet
diferencijacija. (Stankić i Krsmanović, 2009)
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
11

Da bi preduzeće ostvarilo uspjeh neophodno je da investira u nove tehnologije. Preduzeća

nastoje da kroz primjenu informaciono-komunikacionih tehnologija ponude potrošaču bržu i
kvalitetniju uslugu. Ulaganjem u informaciono-komunikacione tenologije ostvaruje se
produktivnost i efikasnost, a sa povećanjem produktivnosti povećava se proizvodnja i stopa
ekonomskog rasta, a time i društveno bogatstvo. Privreda je globalna, potrebno je izaći na
globalno tržište. Da bi preduzeća bila konkurentna na globalnom tržištu ona moraju da
primjene najnovije tehnologije i visokokvalitetne standarde propisane za proizvod. (Stankić i
Krsmanović, 2009)

Nova ekonomija je izazov i mogućnost za svakoga. Informaciono-komunikaciona tehnologija

doprinosi smanjenu troškova, pojavi i širenju novih tržišta, većoj konkurentnosti i promjeni u
načinu poslovanja. Potreba za strukturom radnika se mjenja – za polje informaciono-
komunikacionih tehnologija su potrebni obučeni i obrazovani radnici. Potrebno je stalno
usavršavanje u ovom sektrou, jer se tehnologija brzo mjenja, uz stalne inovacije. Neophodno
je da se uči cijeli život, a ne samo za vrijeme školovanja Sa druge strane, ove tehnologije
povećavaju rad i ubrzavaju procese poslovanja. Poslovanje se mijenja, smanjuje se broj
posrednika, isporuka je brža, a pri naručivanju neki proizvoda ili usluga kada su u pitanju
neke informacije, dobijaju se odmah po uplati. Ove tehnologije unapređuju obrazovanje,
povećavaju transparentnost i efikasnost. Poslovi se pomjeraju od proizvodnje ka uslugama,
poslovanje se pomjera ka gloablnom tržištu. Nova ekonomija, primjenom Interneta, ukida sve
limite i granice i povećava dostupnost informacija. Ukoliko žele da ostanu u poslu preduzeća
moraju da se prilagode novim tržištima i novim tržišnim kretanjima. (Stankić i Krsmanović,
2009)

Intremrežno preduzeće je proširenje virtuelen korporacije, pošto postoji pristup inostranim

poslovnim partnerima, konstantno unapređenje poslovnih odnosa i dramatično povećano
finansiranje iz spoljnih izvora. Ruše se zidovi između kompanija, dobavljača, kupaca,
konkurenata i afinitetnih grupa. Svakoj ekonomiji treba nacionalna informaciona
infrastruktura, a svaka organizacija treba da se uklopi u nju svojom informacionom
infrastrukturom. Granice više ne postoje, sve zemlje sarađuju i pokušavaju da sklope
sporazume od kojih će svi imati korist. (Stankić i Krsmanović, 2009)

Dominantni sektor u novoj ekonomiji su novi mediji, koji su proizvod konvergencije

računarske, komunikacione i industrije sadržaja. Profit u novom sektoru ide prema industriji
sadržaja, zato što je to mjesto gdje se kreira vrijednost za kupce. Glavni nosilac u novoj
ekonomiji je inovacija, uključujući obavezu za kontinuiranim renoviranjem proizvoda,
sistema, procesa, marketinga i ljudi. “Zastarite sopstvene proizvode” – to se posebno
primjenjuje u Microsoft-u, od strane njegovih planera, stratega, inženjera i menadžera. Ako
neka kompanije razvije dobar proizvod cilj je da u budućnosti razvije bolji proizvod, jer ako
to ona ne uradi, uradiće konkurencija. Životni ciklus proizvoda se skraćuje. Japanski auto
proizvođači kreiraju proizvode, koji imaju životni ciklus dug dvije godine, a proizvođači
elekronskih uređaja – tri mjeseca. Na pojedinim tržištima postoje finansijski proizvodi koji
imaju životni ciklus nekoliko sati – dok ih konkurencija ne stigne. Čak i ono što je stabilno
(kao pivo) zahtjeva inovaciju. (Stankić i Krsmanović, 2009)

Razvoj u novoj ekonomiji više dolazi iz malih i srednjih firmi, nego iz velikih korporacija.
Vođstvo u proizvodima i uslugama predstavlja način da se pobijedi u svakoj ekonomiji, mada
to nije dovoljno da se razumiju potrebe kupaca. Kupci često ne mogu raspoznati svoje želje
zbog složenosti tržišta i tržišnih promjena. Povodom toga, masovna proizvodnja je
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
12

zamjenjena masovnom personalizacijom (prilagođavanjem kroisničkim potrebama),

proizvođači moraju da kreiraju specifične proizvode koji odgovaraju potrebama i zahtjevima
potrošača. U novoj ekonomiji potrošači su uključeni u aktuelni proizvodni proces. Oni mogu,
na primjer, da konfigurišu automobile na ekranu računara. TV gledalac dizajnira vijesti i
gleda vijesti kad god poželi (kada mu obaveze dozvoljavaju). Svaki potrošač na informacionoj
magistrali postaje i proizvođač, koji kreira i šalje poruke kolegama na elektronske oglasne
table, diskusione grupe. U staroj ekonomiji ove zadatke su obavljali pojedinci, kao dio svoga
posla. Pošto informacija i znanje sve više postaju sastavni dio proizvoda i usluga, organizacije
neće biti samo korisnici informacije i tehnologije, već i njihovi proizvođači. (Stankić i
Krsmanovič, 2009)

U ekonomiji baziranoj na bitovima, brzina postaje glavni nosilac ekonomske aktivnosti i

poslovnog uspjeha. U 1990. godini automobilima je trebalo šest godina od koncepta do
proizvodnje, danas im je potrebno samo dvije godine. Svakako da na to utiče i veća
povezanost. (Stankić i Krsmanović, 2009) Globalizacija i IKT, doprinose bržoj i lakšoj
proizvodnji, takođe, nije neophodno da se poslovni partneri nađu fizički u istom prostoru da
bi bilo šta proizveli. U krajnjem slučaju, mnogi automobili se proizvode tako da se svaki
njihov dio proizvodi na drugom kraju svijeta i svi zajedno dolaze na kraju do gotovog
proizvoda zajedničkim snagama. (Stankić i Krsmanović, 2009)

Nova ekonomija je globalna, znanje nema granica, ne postoji domaće i internacionalno

znanje. Sa znanjem kao ključnim resursom, postoji samo svjetska ekonomija, čak i u slučaju
kada individualne organizacije rade u nacionalnim, regionalnim ili lokalnim sjedištima. Raste
broj slobodnih zona u svijetu. Nova ekonomija i politički region i strukture (npr. Evropska
Unija) smanjuju važnost nacije i države. Novi oblik konkurencije se širi kroz globalno tržište.
Globalizacija je nosilac nove tehnologije, i obrnuto nova tehnologija je nosilac globalizacije.
Kompjuterske mreže omogućavaju kompanijama da obezbjede poslovanje 24 časa dnevno,
pošto se zahtjevi kupaca proslijeđuju iz jedne u drugu vremensku zonu, a da kupac nije
svjestan da je posao obavljen na drugom kraju svijeta. Mreže omogućavaju malim firmama da
sarađuju u postizanju ekonomije obima. Kancelaija više nije mjesto to je globalni sistem.
Krajem 1960-ih godina, komunikacije između banaka u Evropi i Brazilu su bile prava
avantura, danas postoji “globalna konverzacija”. Cijela zemljana kugla je sada povezana u
jedno elektronsko tržište. Preduzeća treba da budu sposobna da se povežu sa kupcima,
dobavljačima i partnerima u svijetu. (Stankić i Krsmanović, 2009)

Nove pogodnosti na globalnim finansijskim tržištima zahtjevaju odgovarajuću informacionu

infrastrukturu. Kompanije i istraživači rade na tome da izgrade “transnacionalno preduzeće”,
“firme bez granica”, “globalne organizacije” ili “internacionalna preduzeća”. Internet nudi
tehnološke mogućnosti: firmama da postanu direktni lični dobavljači, a kupcima da
personalizuju svoju potrošnju. Internet može imati veliki uticaj na “kulturu izbora”. Izbor u
novoj ekonomiji je više od izbora unaprijed određenih opcija. Ovdje dolazi do promjene
sadržaja opcija – šta i kako se proizvodi nešto, šta i kako se konzumira. Velike mreže mogu
izazvati polarizaciju aktivnosti, i globalno i lokalno, omogućavajući veliku raznovrsnost i
gustinu ekonomskih veza. Međutim, postoje značajne opasnosti za poslovanje u novoj
ekonomiji. Nove kompanije koje su odložile prihvatanje novih medija, već pokazuju znake
zaostajanja. Činjenica je da je nova ekonomija bazirana na znanju, inovacijama i digitalnoj
informaciji. (Stankić i Krsmanović, 2009)

Ima više pitanja, nego odgovora vezanih za ono što će doći, kao i za sposobnost društva i
ekonomije, da uspješno sprovedu tranziciju. Da li se može pronaći dobar kriterijum za
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
13

investiranje, organizacionu strukturu, tržišna pravila i politike vlada, koji bi osigurao da

tehnologija služi ljudima? Evo nekih pitanja za koja treba pronaći prave odgovore:
 Da li će promjene usloviti dislokaciju? Zaposlenost u poljoprivredi, u razvijenim
ekonomijama, kretala se od 90% populacije na početku XX vijeka do 3% danas.
 Kako sačuvati privatnost u digitalnoj ekonomiji?
 Novi trendovi pokazuju jaku bipolarizaciju bogatstva. Da li će informaciono-
komunikacione tehnologije da naprave veliku razliku između onih koji posjeduju
informacije i onih koji ih ne posjeduju, zatim između onih koji mogu komunicirati
sa svijetom i onih koji ne mogu?
 Šta je sa drugim razlikama, uslovljenim različitim pristupom novoj tehnologiji i
ekonomiji – između muškaraca i žena, starih i mladih, gradova i ostalih naselja,
profesionalaca i prostih radnika, razvijenog i nerazvijenog svijeta?
 Da li će nova tehnologija uticati na to da ljudi rade u izolaciji?
 Mnoge vlade sporo prihvataju promjene zbog birokratije, koja po definiciji, pruža
otpor. Da li vlada može da postane elektronska vlada, koja transformiše načine
pružanja usluga klijentima?
 Koja će biti uloga udruženja (sindikata) u novoj ekonomiji? U interesu je radnika da
stupe u partnerstvo sa preduzećima i vladom, da bi došlo do transformacije. Svakoj
naciji je poterban konkurentan posao ili će doći do strukturne nezaposlenosti.
Zemlje mogu da investiraju i generišu novo bogatstvo i dobro plaćene poslove samo
kroz rad koji je visokoobrazovan, motivisan, disciplinovan i pomognut naučnim
sredstvima i infrastrukturom.
 Da li je u novoj ekonomiji znanje suviše važno da bi se prepustilo samo školama?
Pošto znanje postaje dio proizvoda, proizvodnje, usluga i sadržaja, onda fabrike,
kancelarije i kuće postaju škole. Umjesto da samo pasivno posmatraju ili predviđaju
ove socijalne promjene, poslovni ljudi treba da postanu aktivni u rjšavanju
problema. (Stankić i Krsmanović, 2009)

Htjeli to da prihvatimo ili ne, nauka, a sa njom i tehnologija napreduju prevelikom brzinom,
svako ko to ne prihvati ili se ne prilagodi tome u današnjem poslovnom svijetu ne opstaje.
Zbog toga je neophodno da se koriste informaciono-komunikacione tehnologije, da jednom
riječju budu prihvaćene. Što se tiče, mlađe populacije, IKT je svakako prihvaćene, međutim
jedna dio starije populacije nije prihvatio IKT na najbolji moguć način. Upotreba IKT nije
mnogo kompleksna, posebno ukoliko je to potrebno za svakodnevni život, drugo je ukoliko se
govori o stručnjacima IKT gdje se sve to mnogo dublje izučava u odnosu na ono što većina
stanovništva zna.

2.2. INFORMACIONA TEHNOLOGIJA KAO GLOBALIZACIJSKI PROCES

Ekonomski procesi, savremene informacione tehnologije, ubrzani rast i napredak doveli su

do čestih ekonomskih kretanja, novoga načina života i rada, jedinstvenog tržišta i načina
ponašanja, kulturi i stavovima gdje daleko iza sebe ostavljaju nezaposlenost, siromaštvo,
pretjerano korišćenje prirodnih resursa i neravnotežu sistema. Brzina protoka informacija
prisiljava organizacije, pojedince, društva i nacionalne vlade na promjene, gdje nespremnost
prilagođavanja, nesnalaženje u novonastalim situacijama, pritisak razvoja novih tehnologija
ruše sisteme čineći ih nekonkurentnima i slabima. Zbog toga je prilagođavanje ključni factor
opstanka. Globalizaciji se prilagođavju posebno razvijene zemlje, ali što se tiče kompanije
mnoge manje kompanije postaju konkurentne nekim većim svjetskim kompanijama. (preuzeto
od: Tandarić, 2020)
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
14

S novom ekonomijom i globalizacijom nastaje novi svijet. Dolazi do napredaka na planu

tehnike i tehnologije, proizvodnje dobara i usluga, što se odrazilo na ekonomski, društveni i
politički poredak svijeta. Nove informacionp-komunikacione tehnologije su omogućeli da se
raspolaže mnogobrojnim informacijama bez obzira u kom djelu svijeta se nalazite. To svijetu
daje novo lice. Nova dimenzija vezana uz procese nove ekonomije i globalizacije ide u pravcu
pooštravanja konkurencije. (preuzeto od: Tandarić, 2020)

Globalizacijski procesi postojali sui u prošlosti, ali u posljednje vrijeme upravo predvođeni
uticajem razvitka informaciono-komunikacione tehnologija uticali su više nego što je
potrebno na globalnim nivou. Žarišta razvoja visoke tehnologije bilježe ubrzan rast
tradicionalnih industrija gdje značajnu ulogu ima informaciono-komunikaciona tehnologija.
Time se omogućuje komunikacija između cijelog svijeta u bilo kom trenutku s ciljem da se u
uslovima jače konkurencije osigura vodeća pozicija na svjetskom tržištu. (preuzeto od:
Tandarić, 2020)

Otvara se približavanje „makroekonomije“ novom izrazu „nova ekonomija“ (tačnije stara

ekonomija ustupa mjesto novoj ekonomiji) u jednom teoretskom i istorijskom okviru,
posebno u kontekstu nerazdvojivosti globalizacije od svih promjena: uslovi rasta, svjetska
vladavina, načela i djelovanja centralnih banaka, nova karta svijeta koja pokazuje
diferencijalne potencijale rasta. (preuzeto od: Tandarić, 2020)

Nova ekonomija neće se razvijati kao u prošlosti na čistoj nacionalnoj osnovi. Ona traži i
omogućuje globalizaciju koju karakterišu informaciono-komunikacione tehnologije. Važno je
istaknuti da se globalizacija sve više i snažnije osporava. (preuzeto od: Tandarić, 2020)
U procesima globalizacije i nastanka nove ekonomije dolazi do pojave multinacionalne
kompanije koje relativiziraju položaj pojedinih država i svjetskih institucija u modelu
regulacije modela razmjene dobara i usluga. To se većinom odnosi na Međunarodni
monetarni fond, Svjetsku banku za obnovu i razvoj i slično. U tom kontekstu, globalizacija i
nova ekonomija, dovodi do promjena relacije država-nacija, i nacionalni prostori više nemaju
ulogu kao nekada u konstruisanju svjetskog ekonomskog i političkog poretka. Proces jačanja
multinacionalnih kompanija doveo je do porasta njihove uloge, a posebno je došlo do pojave
porasta direktnih inostranih investicijskih ulaganja, što reguliše značenje granica, carinskih
zaštita i drugih zaštitinih mjera. (preuzeto od: Tandarić, 2020)

Globalizacija stvara poslovne saveze mimo državnih granica, širi inovacije i razvija nove
vrste društvenih odnosa na velikoj udaljenosti. Zahvaljujući informacio-komunikacionim
tehnologijama, te veze su lako ostvarive. Širenje informacija uticalo je na to da se svijet čini
manji i dostižniji, što ima za posljedicu rast ličnih interesa. Globalizacijski trendovi povezuju
svijet informacijski, gospodarski, tehnološki, prometno i medijski u cjeline u kojima se
primjenjuju jednaka mjerila i vrijednosni sistemi. Razlike u znanju postaju vidljivije pa se
nameću brojne društvene promjene u središtu kojih je prilagođavanje sistemu obrazovanja,
potrebama bržeg razvoja društva. Danas, u ovakvim uslovima, znanje je ključ uspjeha.
(preuzeto od: Tandarić, 2020)

Globalizacija mijenja svakodnevni život, posebno u razvijenim zemljama i stvara nove

nadnacionalne snage djelujući u pravcu jačanja država, održavanju stabilnosti i otpornosti
promjenama uz neizbježnu društvenu kontrolu i međusobnu interakciju lokalno, regionalno,
nacionalno. Činjenica stoji da sve veličine ekonomske globalizacije danas – brzina,
međupovezanost kretanja dobara i informacija širom svijeta – neuporedivo su veće od onih
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
15

koje su ikad postojale u ranijim razdobljima istorije. (preuzeto od: Lamza-Maronić, Glavaš i
Budimir, 2011)

Svojevrsni oblici globalizacijskih preokreta na tržištu postojali su i u prošlosti, međutim u

posljednje vrijeme upravo predvođeni uticajem razvitka informaciono-komunikacionih
tehnologija uticale su više na globalnom nivou. Informatizacija temeljena na
neoinformacijama neizravno dovodi do promjena u globalnim razmjerima stvarajući jasnu
međuzavisnost nerazvijenih i razvijenih zemalja uz neizbježan globalni rast i korporativni
napredak. Nove informacije postaju ključ uspjeha. Žarišta razvoja visoke tehnologije bilježe
ubrzan rast na račun tradicionalnih industrija gdje značajnu ulogu ima uticaj informaciono-
komunikacionih tehnologija omogućavajući kontakt sa bilo kojim dijelom svijeta u bilo kom
trenutku s ciljem da se u uslovima jače konkurencije osigura vodeća pozicija na svjetskom
tržištu. (preuzeto od: Lamza-Maronić et al. 2011)

2.3. ELEKTRONSKO POSLOVANJE

Kao što je već rečeno u prethodnom tekstu, IKT dovodi do pojave elektronskog poslovanja
i elektronske trgovine. U nastavku će ovi termini biti detaljnije opisani.

Komercijalizacija Interneta i razvoj globalne ekonomije doprinjeli su stvaranju novog

koncepta u poslovanju preduzeća. Integracija velikog broja informacionih sistema i mreža
dovela je do globalizacije poslovanja preko globalne računarske mreže. Uspješnost poslovanja
preduzeća zavisi od pronalaženja mesta u svjetskoj podjeli rada, time se postaje dio globalnih
poslovnih procesa, a što zahtjeva poslovanje u informatizovanom poslovnom okruženju.
Umrežvanje preduzeća i javne administracije i razvoj Interneta doveli su do velikih promjena
u načinu i efikasnosti rada poslovnih sistema. Omogućena je jednostavna i brza komunikacija,
gotovo trenutno prenošenje velikih količina podataka na velike udaljenosti, jednostavno
objavljivanje i ažuriranje multimedijalnih dokumenata i njihova kontinuirana globalna
dostupnost, digitalna isporuka dobara i usluga, direktno plaćanje putem Interneta, stvaranje
virtualnih organizacija itd. Sve to predstavlja elemente novog oblika poslovanja, tzv.
elektronsko poslovanje (electronic commerce). (Stankić i Krsmanović, 2007)

Ono što nije postojalo prije globalizacije i čemu je globalizacija uz upotrebu informaciono-
komunikacionih tehnologija doprinjela je elektronsko poslovanje. Elektronsko poslovanje se
odnosi na poslovne tranasakcije, koje se obavljaju zahvljujući Internetu.

Elektronsko poslovanje zasniva se na primjeni Interneta, intraneta i aplikacija za grupni rad.

Osnovna pokretačka snaga koja usmjerava i velike i male kompanije prema elektronskom
poslovanju opisana je prednostima koje omogućava e-business, a to su ušteda i rast. Ušteda je
rezultat smanjenja cjene pojedinačne transakcije, a rast je rezultat povećanja broja poslovnih
transakcija. Prednosti elektronskog poslovanja proizilaze iz kombinacije ekonomskih i
tehnoloških razloga. Među ekonomskim razlozima su: smanjenje troškova poslovanja,
smanjenje grešaka kod elektronskih transakcija, jeftino globalno publikovanje transakcija,
mogućnost zamjene skupih kancelarija. Upotreba elektronskog poslovanja omogućuje
konkurentnije poslovanje i povećava šansu opstanka na tržištu. Elektronsko poslovanje
omogućava unutrašnju i spoljnu integraciju preduzeća. Ostvaruju se velike uštede u štampanju
dokumenata i razmjeni informacija publikovanjem dokumenata na Web-u i njihovim jeftinim
ažuriranjem. Elektronsko poslovanje omogućava i spoljnu integraciju tj. integraciju sa
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
16

poslovnim partnerima, vladinim agencijama i slično, koja ubrzava, pojednostavljuje i

pojeftinjuje međusobne transakcije. (Stankić i Krsmanović, 2007)

Elektronsko poslovanje omogućava da se sarađuje sa kompanijama na drugom kraju svijeta,

bez da se zaposleni fizički nađu u istoj prostoriji, takođe, omogućeno je brže i lakše
proslijeđivanje informacija unutar jedne kompanije. Poslovanje u prošlosti i sada se ne može
porediti, a za sve to je zaslužna informaciono-komunikaciona tehnologija.

Postoje i određene barijere elektronskom poslovanju, za čije je otklanjanje potreban veliki

napori i duži vremenski period. Najveći problem je pitanje bezbjednosti rada tj. zaštita
podataka od neovlašćenog pristupa i promjena, zaštita kreditnih kartica prilikom kupovine
preko mreže i sl. To je problem koji zahtjeva veće tehničke i organizacione inovacije, kako bi
se u što većoj mjeri spriječile zloupotrebe. Potrebno je riješiti i pitanje zaštite autorskih prava.
(Stankić i Krsmanović, 2007)
Danas postoje slučajevi, kada ljudi ne žele da kupuju putem Intereneta, jer smatraju da to nije
bezbjedno. S obzirom da ukoliko se koristi elektronsko plaćanje, neophodno je da se ostavi
broj kartice, kako bi prodajno preduzeće provjerilo sredstva na računu svog klijenta.

Elektronska trgovina podrazumjeva korišćenje više različitih elektronskih informacionih

tehnologija u koje se ubrajaju telefon, e-mail, faks, automatska identifikacija na bazi
korišćenja bar koda, EDI, prenos poruka na elektronskim obrascima, prenos elektronskih
kataloga i, konačno, korišćenje Interneta, odnosno WWW-a. Tržište koje se realizuje preko
WWW mreže daje nove mogućnosti u trgovanju, ali i zahtjeva promjenu pristupa samom
konceptu trgovine, a označava se pojmom e-Commerce. Međutim, jasna i jedinstvena
definicija pojma e-Commerce još uvijek ne postoji. Stalno raste broj ljudi koji on-line kupuju,
traže posao, riješavaju čak i medicinske probleme. Cjelokupno poslovanje se kreće ka
Internetu i on-line pristupu, kreirajući on-line tržišta. Novi prozvodi i servisi koje kompanije
nude zapravo doživljavaju svoje online promocije. Digitalna ekonomija uz e-commerce je
ubrzala i unaprijedila ekonomije razvijenih zemalja. Smanjenje troškova, koje obezbjeđuje
korišćenje Interneta, je onaj ekonomski aspekt koji objašnjava ovakav trend. Imajući to u
vidu, logično je što se elektronskoj trgovini u Evropi prognozira ogroman rast. Računa se da
će ogroman potrošački potencijal predstavljati mladi Ijudi. Razvojem elektronske trgovine
posebno rastu šanse malim kompanijama da se za njih sazna i da ravnopravno sa velikim
plasiraju svoje proizvode. Internet, elektronsko poslovanje i elektronska trgovina otvaraju put
ka potpuno novom obliku ekonomije — Internet ekonomiji. (Stankić i Krsmanović, 2007)

Trgovina i poslovanje putem Interenta, u savremnim uslovima je nešto nezaobilazno i što se

prije svi prilagode tome biće lakše. Posebno u posljednjim godinama, za vrijeme pandemije
COVID-19, obavljanje poslova od kuće je postalo nešto sasvim normalno i sve više je u
primjeni, zati online trgovina. Jednostavno je, ako neko može da naruči nešto i da mu sve to
dođe na kućnu adresu, naravno da će to iskoristiti.

Niko, ko razmišlja o napretku i sutrašnjici, ne bi smio da ostane po strani ovih događanja.

Internet nudi velike poslovne mogućnosti i ogromno tržište velikim, srednjim i malim
preduzećima, individualcima i preduzetnicima, a nikada troškovi i rizici nisu bili manji, a
potencijalna dobit veća. Faktori koji pozitivno utiču na razvoj elektronske trgovine su brojni,
a najvažniji među njima su sljedeći: elektronska trgovina otvara pristup novim tržištima i
tržišnim segmentima, otvaraju se velike mogućnosti za povećanje brzine i efikasnosti prodaje,
kvaliteta usluga, kao i konkurentnosti uopšte, došlo je do velikog porasta infrastrukture
neophodne za elektronsku trgovinu, javlja se efekat lavine — elektronska trgovina sve više
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
17

postaje norma. Ne postoji ni jedan razlog koji bi neku kompaniju, ma čime se ona bavila,
ogrančavao da nema on-line prodajnu prezentaciju. Međutim različiti su efekti on-line
prisustva za različite tipove proizvoda. Uopšte, proizvodi su informaciono kompleksni ako: su
skupi, imaju visok faktor rizika, jer su opasni ili nepouzdani, uključujući pojmove sa kojim
prosječni kupac nije upoznat, zahtevaju od kupca da prije kupovine obavi informaciono
istraživanje. Ukoliko želite da kupite neki proizvod, a koristite Internet, više ne morate da
izlazite iz stana. Dovoljno je da na određenom Web sajtu naručite ono što želite, da ostavite
svoje podatke i željeni proizvod će biti dostavljen do vašeg stana. Ono što se mora obezbjediti
od strane onih koji nude proizvode ili usluge je povjerenje kupaca i korisnika usluga.
Potrebno je obezbjediti osjećaj fizičkog pripadanja prostoru, steći reputaciju pouzdanog
partnera i onoga ko može riješiti aktuelne probleme. Način obavljanja elektronske trgovine je
sljedeći: potrošač upotrebom Web Browser-a pristipa on-line katalogu na Web strani onoga
ko proizvod nudi, a koji se pored toga, nudi i na CD ROM-u i u klasičnoj papirnoj formi,
potrošač bira proizvod koji treba da kupi, onaj ko nudi proizvode daje kupcu formu
porudžbine, koja sadrži podatke o cijenama pojedinačnih proizvoda, ukupnoj cijeni
porudžbnine, koja uključuje cijenu isporuke, poreze i dr. Oni koji nude proizvode mogu
dostaviti i podatke o kupovini izabranog proizvoda ili cijene koje ima konkurencija, kupac
bira sredstvo plaćanja, a to može biti digitalni novac, elektronski ček ili kreditna kartica,
prodajnom sektoru kompanije kupac šalje kompletiranu porudžbinu sa informacijom o
izabranom sredstvu plaćanja, kompanija zahteva ovlašćenje od banke kupca, kompanija
kupcu šalje potvrdu o isporuci poruddžbine, kompanija šalje proizvod ili pruža zahtjevanu
uslugu, u skladu sa porudžbinom i kompanija zahteva isplatu od strane finansijske institucije
kupca. (Stankić i Krsmanović, 2007)

IKT su zanačajno olakšale život i poslovanje, kao i postizanje uspjeha. Doprinjele sui većoj
konkurentnosti, ali ukoliko su kompanije kavlitetne one će se izdvojiti i pridobiti povjerenje
potrošača, bez obzira na konkurentnost. Ključ je u prilagođavanju i neperestanom radu na
poboljšanju poslovanja. Sve što je potrebno da bi preduzeće uspjelo, je da unaprijedi svoje
proizvode i učini ih boljim i kvalitetnijim.
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju
18

3. GLOBALIZACIJA U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19

Virus COVID-19 pretvorio se u veliku katastrofu za svijet, građane i globalnu ekonomiju

svugdje po svijetu. U slučaju Kine, kašnjenja sa najavom virusa, uslijed uvjeravanja kineskih
zvaničnika, da mogu obuzdati širenje virusa, dovelo je do izbijanja i širenja virusa izvan Kine
i tako je od epidemije u Kini nastala svjetska pandemija.

COVID-19 je pokzao kako ni nacionalne vlade ni međunarodne organizacije nisu bile

spremne za neposredan i efikasna odgovor u suočavanju sa globalnom pandemijom. Najveću
štetu od ove krize će imati Bliski istok, posebno države koje su zavisne od izvoza nafte, čak
više od 90% njihovog budžeta zavisno je od izvoza nafte. Takođe, ova kriza se širi na sve
zemlje svijeta koje su zavisne od slobodne trgovine, posebno zemlje EU.

Globalizacija doprinosi slabljenju granica, protoku robe, usluga, ideja, informacija, kapitala
između zemalja. Sama pandemija narušava sve ovo, je dolazi do zatvaranja granica, slabijem
protoku robe, sada se svi oslanjaju na domaću proizvodnju, a uvoz i izvoz robe je teži nego
ikad. Na primjer proizvodnja automobile, koja bez obzira na porijeklo proizvođača, proizvodi
dijelove za sutomobilim u raznim zemlljama, je značano otežana. Isto tako, proizvodnja
mobilnih telefona, jer se i njihovi razni djelovi proizvode u različitim dijelovima svijeta.

Politika otvorenih granica, kao posljedica globalizacije. Vazdušni, pomorski i druge vrste
saobraćaja su obustavljene. Dolazi do povećavanja cijena mnogobrojnih proizvoda koji su
neophodni za život. Mišljenja su bila, da ukoliko se nastavi pandemija to može dovesti so
ozbiljen političke nestabilnosti i nove ekonomske krize. COVID-19 je, ternutno, pao malo u
zaborav, s obzirom da je u svijetu danas akcenat na ratu koji se dešava u Ukarjini. Što se tiče
krize ima gotovo slične posljedice koje je proizvela i pandemija. Dolazi do značajnog rasta
cijena namirnica, nafte i mnogobrojnih proizvoda.

Sve ono čemu je globalizacija težila, tj. slabljenju granica, međusobnoj saradnji između raznih
država, u nekoliko godina je, prvenstveno kao posljedica pandemije, izuzetno otežano.

Pandemija je pokazala, da pojam “sviejt je malo selo” više nije metafora za laku i brzu
komunikaciju. U ovom vijeku svijet je posato velika mreža interaktivnih jedinica, tj.
kompanija i država. Svakako, prirodno je da nacionalne vlade daju prednost svojim
građanima u ovako teškom vremenu. Međutim, ono o čemu se zaista polemiše jeste to da su
mngoobrojne članice Evropske unije okrenule leđa jedna drugoj, zatvarajući svoje granice i
prekinuvši gotovo sve međusobne interakcije u smislu slanja pomoći zaraženim državama-
članicama.

Činjenica je da svijet gubi sposobnost regaovanja na gloable ekonomske, društvene, ekološke

i medicinske izazove. Već neko vrijem ugroženu su četiri slobode koje su temelj Evropske
unije: sloboda protoka ljudi, robe, usluga i kapitala.

Svakako da je pandemija COVID-19 uticala na globalizaciju i vjerovatno će i dalje uticati.

Međutim, neophodno prilagođavanje i pronolaženje riješenja kako bi se nastavio normalan
protok usluga, ljudi, kapitala i robe. Ma koliko trenutna situacija bila opasna, svijet se neće
zaustaviti, niti će vrijeme, zato je neophodno da se svakodnevno radi na pronalaženju novih
rješenja i uspostavljanju normalnog života.
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju

ZAKLJUČAK

Iz prethodnog dijela može se zaključiti koliko su informaciono-komunikcaione tehnologije

bitne za poslovanje, kao i za život čovjeka, najveći uticaj na globalizaciju imaju IKT.
Globalizacija ne bi bila u tolikoj mjeri značajna da se nisu desile ovakve inovacije i promjene.
Poslovanje se danas najviše zasniva na informaciono-komunikacionim tehnologijama. Bez
obzira gdje radite, ili u kom sektoru biće neophodna upotreba računara i mnogih drugih
program koji su nastali zahvaljujući IKT.

Elektronsko poslovanje, elektronska trgovina, globalne kompanije, sve to postoji u našem

okruženju i sve se dešava oko nas. Najvećim dijelom ljudi koriste elektronsku trgovinu,
posluju u nekim globalnim kompanijama. Gotovo da ne spostoji kompanija koja ne sarđuje sa
nekom drugom kompanijom u drugoj zemlji. Jednostavno, htjeli to ili ne, neophodno je
prilagođavanje u poslovnom svijetu da bi se ostavrili ciljevi. Samim tim, ta saradnja donosi
razne pozitivne posljedice, dolazi do većeg razvoja kompanija.

U posljednje vrijeme najviše dolazi do izražaja elektronska trgovina, ona je bila veoma
značajna za vrijeme pandemije COVID-19. Činjenica je da se većina tek tada upoznala sa
online trgovinom, ali svakako i nakon pandemije, mnogi češće koriste online trgovinu nego
tradicionalnu, odnosno ne praktikuju odlazak u radnju i biranje odjeće ili obuće, zavisno o
kakvoj prodavnici je riječ.

IKT su dovele i do promjena u obrazovanju. Online nastava je dobila na značaju, u svijetu

većina univerziteta ima organizovanu i online i tradicionalnu nastavu. Ovo može biti veoma
značajno za studente koji nemaju finansijske mogućnosti za odlazak u drugu zemlju na
studije. Iako, se često govori da je kvalitet online nastave dosta slabiji od tradicionalne, to nije
dokazano. Činjenica je da će novije generacije, svakako, biti vše zainteresovane za online
nastavu, jer mnogi smatraju da je dosta zanimljivija, omogućava jedanko učestvovanje svih
studenata u nastavi. Postoje razni kvizovi, koji se organizuju uz pomoć raznih platformi za
online učenje. Nravano, kvalitet se iz dana u dan povećava.
 Uticaj informaciono-komunikacione tehnologije na globalizaciju

LITERATURA

[1] Ćuzović Đ. i Sokolov Mladenović S. (2014). Globalizacija i digitalna ekonomija. Sinteza

2014 - Impact of the Internet on Business Activities in Serbia and Worldwide. (143-147).
Beograd: Univerzitet Singidunum.
[2] Janičijević, N., Bogićević Milkić B., Petković M. i Aleksić Mirić, A. (2019).
Organizacija. Beograd: Ekonomski fakultet.
[3] Kain, E. (2017). Uloga globalizacije na promjene u načinu poslovanja i organizacije.
Diplomski rad, Sveučilišni centar Varaždin poslovna ekonomija, Varaždin.
[4] Lamza-Maronić M., Glavaš J. i Budimir M. (2011). Globalizacija i ICT – utjecaj na razvoj
trgovine. XI znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem - Poslovna logistika u
suvremenom menadžmentu. (229-238). Osijek: Ekonomski fakultet.
[5] Mitrović, Đ. i Manić E. (2020). Industrija informaciono-komunikacione tehnologije u
Centralnoj i Istočnoj Evropi: razvoj i klasifikacija zemalja. Zbornik perspektive održivog
makroekonomskog ravoja Republike Srbije (317-332). Beograd: Ekonomski fakultet.
[6]Smiljčić, I., Livaja, I. i Acalin J. (2017). ICT u obrazovanju. Zbornik radova Veleučilišta.
(157-170). Šibenik.
[7] Stankić, R. i Krsamnović, B. (2007). Elektronsko poslovanje. Bijeljina: Fakultet spoljne
trgovine Bijeljina.
[8] Stankić, R. i Krsamnović, B. (2009). Upravljački informacioni sistemi. Bijeljina: Fakultet
spoljne trgovine Bijeljina.
[9] Tandarić, M. (2020). Informacijska tehnologija kao preduvjet nastanka nove - virtualne
ekonomije na primjeru malog poduzeća. Specijalistički diplomski stručni, Sveučilište u
Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb.
[10] Travar, M., Travar, D., i Ristić S. (2021). Informaciono komunikacione tehnologije u
uslovima pandemije COVID-19 sa osvrtom na obrazovni sistem i ekonomska kretanja u
Bosni i Hercegovini, Poslovne studije, broj 25-26, 77-87.
[11] https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/globalizacija-u-vremenu-virusa-covid-19/4546?
page=8 datum pristupa: 22.03.2022.