JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

INTERNET
Referat

Nastavnik: Učenik:
Amra Mustafić Afan Ćudić
Sarajevo,februar 2022
JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

Sadržaj:
- Internet servisi (usluge)
- E-mail,
- www
- Webmail
- FTP
- IRC
- Web pretraživači (najvažnije osobine i navesti koje poznaješ)
- Ponašanje na Internetu (Kreirati svoj Internet bonton),
- Sigurnost i zaštita na Internetu.
JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

Internet servisi

• Internet servisi su usluge koje se korisnicima pružaju preko Interneta

• elektronska pošta, veb, društvene mreže, onlajn vesti, telefoniranje i video pozivi, video
konferencije, instant poruke, četovanje, e-prodaja, e-bankarstvo, e-učenje, e-uprava,
preuzimanje medija, audio i video striming u realnom vremenu, onlajn igrice, blogovi
• Internet servisi se pružaju preko programa
• Programi se uglavnom nalaze na serverima
• Korisnici sa serverima komuniciraju preko programa koji su obično instalirani na njihovim
računarima
• Na primer, da bi mogao da otvori neki veb sajt korisnik mora da ima odgovarajući program
koji preuzima podatke sa veb servera i prikazuje veb stranicu na lokalnom računaru
• Programi koji se koriste za komunikaciju sa serverom radi ostvarenja neke usluge nazivaju se
zovu klijenti
• Google Chrome, Mozilla Firefox, Microsoft Edge i Internet Explorer su najpoznatiji veb klijenti
• Ovakav način pružanja usluga se naziva naziva klijent server model (client-server) ili klijent-
server arhitektura
JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

E-mail ili E-pošta

E-mail ili e-pošta (elektronska pošta) jest mogućnost slanja poruka ("pošte") putem Interneta.
U ograničenoj upotrebi prvi put se pojavio 1960-ih, gdje su korisnici mogli slati razmjenjivati
elektronske poruke uz uslov da su koristili istu vrstu računara, a neki sistemi su zahtijevali da
pošiljatelj i primatelj budu istovremeno na mreži (online). Ray Tomlinson je 1971. prvi razvio
sistem koji je mogao slati poštu između korisnika na različitim uređajima širom ARPANET-a
(prehodnik Interneta) koristeći @ znak kako bi povezao naziv korisnika sa odredišnim serverom.
Sredinom 1970-ih taj sistem je dobio oblik koji danas poznajemo kao e-mail.

Za prijenos elektronskih poruka koristi se SMTP protokol. Za prijenos poruka od mail servera do
računara korisnika koriste se dvije vrste protokola IMAP i POP.

Email radi širom računarskih mreža, koje danas poznajemo kao Internet. Današnji email sistemi
se baziraju na modelu "pohrani i proslijedi". Email serveri prihvaćaju, prosljeđuju, isporučuju i
skladište poruke. Korisnik ne mora biti prisutan i dostupan na računaru da bi se te radnje
obavile.

Izvorno, e-mail je bio medij za samo tekstualnu komunikaciju kodiranu u ASCII, a kasnije je to
prošireno s MIME dodacima koji su omogućili slanje multimedijalnog sadrzaja.
JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

Webmail

Webmail je internetski sustav e-pošte. Ove su vrste e-pošte sa sustavom poslužitelja

popularne, posebno kod mlađih korisnika. Nude prikladnu alternativu uslugama e-pošte koji se
nalaze na određenoj radnoj stanici, kao što je Microsoft Outlook, gdje dobivanje e-pošte
zahtijeva prijavu u vezu s poslužiteljem i gdje se adrese e-pošte spremaju na web mjesto u
pogonu za pohranu hardvera.

Uobičajeni primjeri web-pošte uključuju usluge e-pošte od Yahoo !, Hotmail, Gmail i drugih
glavnih pružatelja usluga. Gotovo sve ove usluge e-pošte su besplatne i nude ogromne količine
prostora za pohranu. To ih čini izuzetno jednostavnim za postavljanje i upotrebu. Kako su istakli
stručnjaci, postoje i prednosti i nedostaci ovih modela. Kod web-pošte pošta je uvijek dostupna
putem namjenskih poslužitelja putem internetske veze. No, putem e-pošte na strani klijenta
stare se poruke e-pošte mogu arhivirati izravno na računalu tako da korisniku ne treba
internetska veza da bi ih pregledao.

Jedna od drugih prednosti webmail sustava je ta što oni ne zahtijevaju komunikacijske

protokole kao što to rade neki rezidentni sustavi. Neki manje korisni korisnici koji i dalje koriste
rezidencijalne ili non-webmail sustave frustriraju se kvarovima u isporuci pošte koji bi se mogli
spriječiti korištenjem proizvoda webmail.
JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

WWW

World Wide Web (skraćeno WWW, W3, ili samo Web, naziv dolazi iz engleskog jezika a može se
prevesti kao 'svjetska mreža'; u engleskom riječ web ima značenje razgranate i isprepletene
mreže poput paučine) je jedna od najkorištenijih usluga Interneta koja omogućava dohvaćanje
hipertekstualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadržavati tekst, slike i multimedijalne sadržaje
a međusobno su povezani tzv. hiperlinkovima. Za dohvaćanje i prikaz sadržaja koriste se
računalni programi koji se nazivaju web-preglednici.

Web se često pogrešno koristi kao sinonim za Internet, a zapravo predstavlja jednu uslugu
kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske računalne mreže.

Svjetska mreža je internacionalna mreža kompjuterskih baza podataka koje koristi internet i
njegov poseban sistem za povezivanje informacija. Odmah po nastajanju, a danas više nego
tada, svjetska mreža bila je nepregledno more sa informacija koje teku, koje se mjenjaju i po
obliku i po sadržaju.
JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

Nijedan servis internet nije uspio da preuzme i u potpunosti odredi novi medij kao što je to
uspjelo mrežnom servisu interneta. Slobodna razmjena ideja i informacija bila je osnovni
postulat širenja mreže, ali i njegova podsticajna formula razvoja. Upravo je pojava i brzina
primjene mrežne tehnologije potvrdila masovnu društvenu potrebu za novim oblikom razmjene
informacija, ali i omogućila bolje razumjevanje nove medijske tehnologije interneta.

Web pretraživači

Internetski pretraživač (tražilica) je specijalizirano mrežno mjesto čija je glavna funkcija pomoć u
pronalaženju informacija pohranjenih na drugim mrežnim mjestima (domenama). Internetski
pretraživač je pretraživač namijenjen pretraživanju informacija na World Wide Web-u.
Informacije mogu biti Web stranice, slike i ostale vrste datoteka. Neki pretraživači, također,
pretražuju podatke dostupne u tematskim grupama, bazama podataka ili u otvorenim
imenicima. Za razliku od Web imenika koje održavaju uređivači teksta (ljudi), internetski
pretraživači djeluju po algoritmu ili su kombinacija algoritma i ljudskog upisa.

Internetski pretraživači skupljaju različite informacije o internetskim stranicama, uključuju ih u

svoju bazu te nude svakom korisniku, koji traži određeni pojam, uslugu, proizvod ili bilo što
drugo. Internetski pretraživač ima tri dijela: 1. program za prikupljanje podataka s Web stranica
koje posjećuje, 2. indeks koji sadrži pojmove koje je program za prikupljanje prikupio tijekom
svojih posjeta Web stranicama, 3. pretraživač (postojećeg indeksa).

Najpoznatiji web pretraživači su:

JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

File Transfer Protocol(FTP)

File Transfer Protocol (FTP) je standardni mrežni protokol koji se koristi za premještanje
datoteka s jednog hosta na drugi putem mreže temeljene na TCP-u, kao što je Internet.

FTP je sagrađen na korisničko-serverskoj arhitekturi te koristi odvojeno nadzornu i podatkovnu

vezu između korisničkog računala i servera.[1] FTP korisnici se mogu ovjeriti koristeći čisti tekst
kao protokol prijave, obično u obliku korisničkog imena i zaporke, ali se mogu spojiti i anonimno
ako je server konfiguriran kako bi to dopustio. Za siguran prijenos koji skriva (šifrira) korisničko
ime i zaporku, te šifrira sadržaj, FTP se često osigurava sa SSL/TLS („FTPS“). Ponekad se za
zamjenu koristi također SSH File Transfer Protocol (SFTP), ali je tehnološki drugačiji. FTP veza se
uspostavlja na zahtjev korisničkog računala prema serverskom računalu. Korisničko računalo
mora posjedovati program koji implementira FTP protokol (tzv. FTP klijent), a serversko
računalo mora posjedovati program koji prihvaća veze na standardnom FTP portu te također
razumije komande protokola FTP (tzv. FTP server ili FTP demon). Kada se veza uspostavi,
klijentski program šalje korisničke komande serverskom programu, koji ih obavlja i šalje
odgovor. Taj odgovor može biti poruka da je naredba uspješno obavljena, datoteka koja je
zahtijevana ili poruka o grešci. Prve FTP korisničke aplikacije su bile aplikacije naredbenog retka
JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

(command-line aplications) razvijene prije operativnih sustava (OS) i grafičkog korisničkog

sučelja (GUI) te se također dostavljaju s većinom Windows, Unix- i Linux operativnih sustava.
Puno FTP klijenata i automatiziranih usluga se od tada razvilo za računala, servere, prijenosne
uređaje i hardver te je FTP ugrađen u stotinu proizvodnih aplikacija, kao što su uređivači web
stranica.

Internet Relay Chat(IRC)

IRC je skraćenica za Internet Relay Chat - doslovni prijevod je "razgovor putem Interneta", koji
je nastao 1988. godine. Kao što postoje serveri web stranica (npr. Apache ili IIS), tako postoje i
IRC serveri, na koje se korisnici spajaju putem IRC klijenata, biraju kanal ili kanale koje će
koristiti, te potom komuniciraju s ostalim korisnicima IRC-a koji se nalaze na istom kanalu.

IRC je otvoreni protokol koji koristi TCP i (rijetko) SSL, svojedobno se koristio samo port 6667,
dok se danas koristi raspon portova od 6665 do 7000.

Dugo vremena najpopularniji Windows klijent je bio mIRC.

Mali spisak freeware Windows IRC klijenata:

• Visual IRC

• XiRCON

• IceChat
JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

Popis Linux IRC klijenata:

• ircII

• BitchX

• X-Chat

Mac OS IRC klijenti:

• Colloquy

• Newspeak

• Snak

• X-Chat Aqua

• Ircle

• irssix

Već dugo moguća je razmjena datoteka putem IRC-a, ponekad se to koristi kao alternativa peer
to peer razmjeni datoteka putem Interneta.
JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

Ponašanje na internetu

• Nikad ne daj osobne informacije na Internetu, bilo na chat-u, Facebook-u ili

osobnim web stranicama.
• Nikad nikome, osim roditeljima, ne reci svoju lozinku, čak ni prijateljima.
• Ako netko pošalje zlonamjernu ili prijeteću poruku, nemoj odgovoriti. Pokaži je odrasloj
osobi kojoj vjeruješ.
• Nikad ne otvaraj e-mail-ove koje ti pošalje netko koga ne poznaješ ili netko za koga već
znaš da je nasilnik.
• Ne stavljaj na Internet ništa što ne želiš da vide tvoji prijatelji iz razreda; čak ni u e-mail-
u.
• Ne šalji poruke kada si ljut. Prije nego klikneš ‘pošalji’ zapitaj se kako bi se ti osjećao da
primiš tu poruku.
• Pomozi djeci koju na taj način zlostavljaju tako da ne prikrivaš nasilje i odmah obavijestiš
odrasle.
• Provjeri je li ti Facebook profil skriven za osobe koji ti nisu ‘prijatelji’ i budi kritičan
prema ljudima koje primaš za ‘prijatelje’.
JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

• Budi oprezan sa slikama koje objavljuješ na Facebook-u!

• Pronađi se tako da ukucaš svoje ime u Google te provjeri postoji li neka web stranica o
tebi.
• I na internetu poštuj pravila ponašanja kao i u svakodnevnom životu.

Sigurnost i zaštita na internetu

Kao što u svakodnevnom okruženju na različite načine pazimo na svoju sigurnost npr. U
prometu gdje se pridržavamo propisanih prometnih pravila, isto tako i u online okruženju
moramo voditi računa o sigurnosti na Internetu.

Kada govorimo o sigurnosti u online okruženju na Internetu mislimo prije svega na sigurnost
podataka i sigurnost korisnika tih podataka.

Korištenjem Interneta nailazimo na različite potencijalne opasnosti koje mogu ugroziti sigurnost
naših računala i podataka na njima. Sav neželjeni i zlonamjerni sadržaj na Internetu može se
podijeliti u nekoliko skupina.
JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

Svaka pojedina vrsta na određeni način uništava naše računalo i pri tome naši podaci koje
imamo u računalu postaju izloženi zloupotrebi.

Od svih elektroničkih bolesti računalni virusi su daleko najpoznatiji. Vjerojatno je razlog tome,
što se često pod pojmom računalnog virusa u svakodnevnom govoru podrazumijevaju različite
vrste štetnih, zlonamjernih programa koji se zove malver (malware je skraćeno od malicious
software). Računalni virusi su samo jedan od štetnih malver programa (osim virusa postoje i
crvi, „trojanci“…).

Računalni virus je zlonamjerni program koji svojim pokretanjem može zaraziti računalo na način
da se bez znanja korisnika računala, kopira u programe i datoteke na računalu. Tim postupkom
virus postaje dio zaraženog „zdravog“ programa ili dokumenta i prilikom pokretanja tog
programa, virus se aktivira.

Virusi se šire s jednog računala na drugo preko zlonamjernog programskog koda putem
Interneta, privitaka u e-mail porukama ili putem medija npr. USB, CD, DVD…
JU OŠ“MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“,SARAJEVO VII-1

Jednostavno možemo reći da virusi u računalu djeluje na sličan način kao i virusi u organizmu
čovjeka koji napadaju zdrave stanice i postepeno ih čine zaraženima i bolesnima. Jedino što
računalni virus razlikuje od biološkog virusa je činjenica da računalni virus uvijek napiše čovjek -
ne može nastati spontano.

Računalni crvi su programi koji sami sebe umnožavaju i šire se putem računalne mreže. Za
razliku od računalnih virusa, crvi ne zahtijevaju postojanje datoteke za koju bi se „prikačili“ da bi
djelovali .

Trojanski konj je oblik štetnog programa koji se korisniku lažno predstavlja kao neki korisni
program kako bi mu korisnik dozvolio instalaciju. Kada se instalira, trojanac preuzima nadzor
nad vašim računalom radeće štetu na njemu. Termin je, zbog analogije, preuzet iz grčke
mitologije (da bi trojanac „ušao“ u vaše računalo vi ga morate propustiti).

Općenito, da bi se obranili od zaraze „elektroničkih bolesti“ koristimo antivirusne programe.

Antivirus je program koji se koristi za zašititu, identifikaciju i uklanjanje računalnih virusa i

ostalih malver programa. Moderni antivirusni programi se dizajniraju tako da štite računalni
sustav od što većeg broja različitih mogućih malcioznih programa (virusa, crva, trojanskih konja,
spywarea, adwarea..).