Ime i prezime: Naida Šadija

Razred: III-1

Laboratorijska vježba
Određivanje ubrzanja Zemljine teže pomoću
matematičkog klatna

Grupa: Esma Gaši, Nasiha Kovačević, Emina Malkić, Naida Šadija, Ajsela Šehić,
Šejla Šuvalija, Emina Vatrić
 ● Naslov
Određivanje Zemljine teže pomoću matematičkog klatna.

● Cilj
Cilj ove laboratorijske vježbe jeste odrediti ubrzanje Zemljine teže što približnije njegovoj
𝑚
srednjoj vrijednosti na površini Zemlje koje iznosi 9,81 2 .
𝑠

● Istraživačko pitanje
Kakav utjecaj ima promjena dužine klatna l na period njegovog oscilovanja T?

● Teorijski dio
Matematičko klatno je zamišljeno idealno klatno, koje se sastoji od materijalne tačke m,
obješene o nerastegljiv konac bez težine. Tijelo koje je obješeno na dug i tanak konac je malih
dimenzija (najčešće metalna kuglica ili pločica), pa se dimenzije i masa tog tijela mogu
zanemariti u odnosu na dužinu samog klatna.

Ono vrši oscilatorno kretanje pod dejstvom sile teže. Matematičko klatno je harmonijski
oscilator ali samo za male uglove kada važi aposkrimacija sa sinusog ugla, koja je u njemu
spomenuta.
Harmonijsko oscilovanje je kretanje čestice ili tijela čija se udaljenost od ravnotežnog
položaja tokom vremena mijenja po sinusnom zakonu.

Period oscilovanja matematičkog klatna zavisi od njegove dužine klatna i ubrzanja sile teže.
Neka matematičko klatno slobodno osciluje i neka su svi otpori i trenja zanemarljivi. Period
oscilovanja klatna će biti konstantan i on se računa prema formuli:
𝑙
T=2π 𝑔

Iz ove formule možemo odrediti novu, nama potrebnu, za računanje ubrzanja:

2
4π
g= 2
𝑇

Ravnotežni položaj - tačka u kojoj tijelo ima najmanju potencijalnu energiju.

Amplitudni položaj predstavlja položaj u kojem se tijelo nalazi na najvećoj udaljenosti od
ravnotežnog. Brzina tijela u amplitudnom položaju je jednaka nuli.
 Crtež 1: Izgled matematičkog klatna
● Varijable

I. Nezavisna varijabla u ovom slučaju je dužina klatna l. Nezavisna varijabla se ne

mijenja sama, već mi unosimo i mijenjamo tu veličinu u toku eksperimenta.

II. Zavisna varijabla je predmet istraživanja gdje posmatramo kako nezavisna

varijabla utječe na zavisnu. U ovom slučaju, kako dužina utječe na period
oscilovanja klatna.

III. Kontrolna varijabla je varijabla, odnosno konstanta koja kontroliše krajnji

rezultat. Kod nas će to biti ubrzanje sile Zemljine teže, koje je konstantno za sva
mjerenja jer su svi rezultati zabilježeni u Sarajevu, na istoj geografskoj širini i
dužini.

● Hipoteza

Smanjenje dužine klatna prouzrokovat će i smanjenje perioda njegovog oscilovanja. Analogno

kao što će i povećanje dovesti do povećanja perioda. Drugim riječima, kvadrat perioda
oscilovanja je direktno proporcionalan dužini matematičkog klatna. Kao što je i u teorijskom
dijelu naglašeno masa loptice okačene o klatno je zanemarljiva, samim tim ona ne utiče na
njegov period. Ubrzanje Zemljine teže ne zavisi od dužine klatna, ono je konstantno, te na
𝑚
površini Zemlje ima srednju vrijednost 9,81 2 . Znamo da konstanta pi ima svoju stalnu
𝑠
vrijednost, a upravo smo pretpostavili da su dužina i period oscilovanja klatna direktno
proporcionalni, pa je iz ovoga proizašla druga hipoteza. Formule koje su nam bile vodilje za
𝑙
izvođenje hipoteza su: formula za period oscilovanja matematičkog klatna T=2π 𝑔
i formula
2
4π
za određivanje ubrzanja Zemljine teže g= 2 .
𝑇
 ● Pribor
Za ovu laboratorijsku vježbu su korišteni: matematičko klatno, metar za mjerenje dužine
klatna, te štoperica na telefonu

● Dijagram

Slika 1: Prikaz postavljenog pribora za izvođenje vježbe

● Opis rada vježbe
Prije samog početka izvođenja ove laboratorijske vježbe, nacrtale smo dvije tabele u svesku
kako bismo mogle zapisivati izmjerene i očitane rezultate vezane za vrijeme oscilovanja i
dužinu matematičkog klatna. Prvo smo odabrale proizvoljnu dužinu matematičkog klatna,
izmjerile je i upisale u tabelu, te potom lopticu izvele za mali ugao i pustile da oscilira. Da
bismo odredile period oscilovanja, najpogodnije je mjeriti vrijeme koje protekne od trenutka
kada klatno napusti amplitudni položaj i ponovo se vrati u njega. Amplitudni položaj je onaj
koji je najudaljeniji od ravnotežnog. Jedna od nas je što preciznije štopala vrijeme na telefonu,
dok su ostale brojale deset punih oscilacija. Ovaj postupak smo ponovile još četiri puta, da
bismo u konačnici imale ukupno pet mjerenja po deset oscilacija za jednu dužinu. Kada smo
ovo okončale, promijenile smo dužinu klatna još četiri puta i svaki put iznova izbrojale po
deset punih oscilacija. Ove rezultate smo unijele u drugu tabelu. Kada smo prikupile rezultate
svih mjerenja pristupile smo računskom dijelu, određivanju grešaka, relativnih i apsolutnih, te
u konačnici analizi dobijenih podataka.

● Tabele
Tabela br 1: Tabela mjerenja vremena oscilovanja deset oscilacija za istu dužinu klatna
(l= 0.59m) uz odgovarajuće izračunate vrijednosti perioda oscilovanja, gravitacionog
ubrzanja i apsolutne greške

Broj t (s) T(s) 2 2

𝑇 (𝑠 ) g(
𝑚
2 ) △g (
𝑚
2 )
mjerenja 𝑠 𝑠

1 15,14 1,51 2,28 10,20 0,39

2 14,92 1,49 2,22 10,48 0,67

3 15,19 1,52 2,31 10,07 0,26

4 15,29 1,53 2,34 9,94 0,13

5 15,09 1,51 2,28 10,20 0,39

Tabela br 2: Tabela mjerenja dužina konca klatna, vremena oscilovanja deset punih
oscilacija za različite dužine klatna, vrijednosti izračunatog perioda i njegovog kvadrata

Broj mjerenja l (m) t (s) T (s) 2

𝑇 (𝑠 )
2

1 0,65 16,14 1,62 2,62

2 0,47 13,36 1,37 1,88

3 0,41 12,51 1,28 1,64

4 0,59 15,14 1,54 2,37

5 0,77 17,22 1,76 3,10

 ● Grafikon
Grafikon br 1: Grafikon odnosa kvadrata perioda oscilovanja i dužine matematičkog
klatna
● Računski dio
 ● Zaključak
Promjena dužine klatna utiče na njegov period, na način da se njenim povećanjem i period
povećava, te i obrnuto. Ranije postavljena hipoteza (dužina i period su direktno
proporcionalni) se ispostavila tačnom. Zaključci se mogu izvesti posmatrajući prvu tabelu i
sam graf. Na grafikonu najlakše i najbolje uočavamo (zavisnost vremena od duzine klatna) da
ako se povećava vrijednost na x osi tj. sama dužina klatna, srazmjerno mu se povećava i
vrijednost na y osi tj. sam kvadrat perioda. Dakle, što je klatno duže, njegov period
oscilovanja je duži, pri čemu smo ujedno i došle do odgovora na postavljeno istraživačko
pitanje. Naša mjerenja naravno nisu bila idealna, jer su i vršena u neidealnoj okolini, tome
svjedoče greške i blaga odstupanja od perfektne rastuće linije na grafiku. Imamo još objasniti
drugi dio naše hipoteze, odnosno onaj vezan za ubrzanje Zemljine teže, čime bismo i ispunile
cilj ove laboratorijske vježbe. Ono je konstantno i na njega ne utiče dužina klatna, čime smo
potvrdile završni dio hipoteze. Primjećujemo da vrijednosti ubrzanja variraju oko njegove
𝑚
srednje vrijednosti na površini Zemlje tj. 9,81 2 .
𝑠

● Evaluacija
U ovom dijelu laboratorijske vježbe želimo istaknuti njene negativne i pozitivne aspekte. Kao
i u preostale tri laboratorijske vježbe mjerenja su vršena u prilično idealiziranim uvjetima, uz
mnogo zanemarivanja. Hipotezu smo mogle potvrditi ali ne smijemo donositi generalan
zaključak i primjenjivati ga na stvarne uslove na Zemlji iz više razloga. Opće pravilo koje
vrijedi da sve vrste dokazivanja je da se ne smije tvrditi nešto na osnovu malog broja ispitanih
uzoraka. Sva naša mjerenja vršena su u Sarajevu, na istoj geografskoj širini i dužini. Rezultati
neće biti isti ako se mjerenje vrši na sjevernom polu, na ekvatoru ili pak, u Sarajevu. Bit će
približni, ali ne i identični. Drago nam je što smo imale mogućnost, uz adekvatnu opremu, ovu
vježbu izvoditi u učionici, a ne na animaciji, jer su ovako rezultati i mjerenja iole mogu više
prenijeti na realni svijet i prave uvjete.

● Unapređenje eksperimenta
Upravo smo, između ostalog, navele i nedostatke koje posjeduje ova labaratorijska vježba, pa
ćemo sada pokušati navesti par sugestija za njeno unapređenje. Dakle, najveća slabost ovog
eksperimenta je što nema uticaja otpora zraka, odnosno mi ga nismo uzele u razmatranje, no je
samo zanemaren. Zbog ovoga se rezultati ne mogu generalizovati i prenositi na stvarni svijet.
Kada bi se mogle uvesti neke druge fizičke veličine koje bi „ometale“ oscilovanje klatna kao
što se to na Zemlji dešava, ova oscilacija bi bila validnija i realnija.