Sluzbeni Glasnik Grada Mostara Broj 24 2022

14. mart / ožujak 2019.
SLUŽBENI GLASNIK ISSN

Broj 1840-0671
4 Strana 657
Grada Mostara
SLUŽBENI GLASNIK GRADA MOSTARA

српски, bosanski
hrvatski, hrvatski i
3
Broj 24
Broj Godina
godina XVII
XVIII Mostar,
Mostar,17.02.2021.godine
16.11.2022. godine
bosanski jezik
српски jezik
SADRŽAJ
SADRŽAJ
GRADSKO VIJEĆE GRADA MOSTARA
GRADONAČELNIK
1. ОДЛУКA о формирању Клубова конститутивних народа Градског вијећа Града Мостара
109. (српски
RJEŠENJE језик) ...............................................................................................................................47
o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Ustanove
ODLUKA o utemeljenju
„CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA Klubova konstitutivnih MOSTARA“ naroda Gradskog
Mostar (hrvatskivijeća Grada Mostara (hrvatski
jezik)..........................3
jezik) ..............................................................................................................................................48
RJEŠENJE o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Ustanove
ODLUKA
„CENTAR oZA formiranju
SOCIJALNI KlubovaRADkonstitutivnih
GRADA MOSTARA“ naroda Gradskog vijeća Grada
Mostar (bosanski Mostara (bosanski
jezik).........................3
jezik) .............................................................................................................................................49
РЈЕШЕЊЕ о коначном именовању предсједника и чланова Управног вијећа Установе
2. ОДЛУКA
„ЦЕНТАРоЗА избору
СОЦИЈАЛНИпредсједника РАДГрадског
ГРАДА МОСТАРА“ вијећа ГрадаМостар Мостара (српски
(српски језик) .................51
језик).......................4.
110. ODLUKA
RJEŠENJE o oizboru
konačnompredsjednika
imenovanju Gradskog vijeća Grada
predsjednika Mostara
i članova Upravnog(hrvatskivijećajezik) .....................51
ustanove
ODLUKA o izboru predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara
„CENTAR ZA STARA I IZNEMOGLA LICA-OSOBE“ Mostar (hrvatski jezik)...........................5 (bosanski jezik) .....................52
3. ОДЛУКA
RJEŠENJE o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća ustanoveјезик) ..52
о избору замјеника предсједника Градског вијећа Града Мостара (српски
ODLUKA
„CENTAR oZA izboru
STARA zamjenika
I IZNEMOGLApredsjednika Gradskog vijeća
LICA-OSOBE“ MostarGrada Mostarajezik).........................5
(bosanski (hrvatski jezik) ....53
ODLUKA
РЈЕШЕЊЕ o izboru
о коначномzamjenika predsjednika
именовању Gradskogиvijeća
предсједника чланова Grada Mostaraвијећа
Управног (bosanski jezik) ...53
установе
4. ОДЛУКA о избору замјеника предсједника Градског
„ЦЕНТАР ЗА СТАРА И ИЗНЕМОГЛА ЛИЦА-ОСОБЕ“ Мостар (српски језик).....................6 вијећа Града Мостара (српски језик) ..54
ODLUKA o izboru zamjenika predsjednika Gradskog
111. RJEŠENJE o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Javne ustanove vijeća Grada Mostara (hrvatski jezik) ....54
ODLUKA o izboru zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara (bosanski
„DJEČIJI DOM“ Mostar (hrvatski jezik).........................................................................................7 jezik) ...54
5. ЗАКЉУЧАК
RJEŠENJE o оkonačnom начину избора imenovanju Градоначелника
predsjednikaГрада Мостара
i članova Upravnog(српски језик)
vijeća Javne ....................55
ustanove
ZAKLJUČAK o načinu izbora Gradonačelnika Grada Mostara (hrvatski jeztik)
„DJEČIJI DOM“ Mostar (bosanski jezik)........................................................................................7 .......................55
ZAKLJUČAK
РЈЕШЕЊЕ о коначном o načinu izbora именовањуGradonačelnika
предсједника GradaиMostaraчланова(bosanski
Управногjeztik) вијећа.......................56
Јавне
6. ЗАКЉУЧАК о стављању ван снаге Закључка о јавном гласању за
установе „ДЈЕЧИЈИ ДОМ“ Мостар (српски језик).....................................................................8 избор Градоначелника
112. Града
RJEŠENJEМостара (српски језик)
o konačnom imenovanju .....................................................................................................56
predsjednika i članova Upravnog vijeća ustanove
ZAKLJUČAK
„PUČKA KUHINJA“ Mostar (hrvatskiZaključka
o stavljanju van snage o javnom glasanju za izbor Gradonačelnika Grada
jezik)..................................................................................9
Mostara (hrvatski jezik) ..................................................................................................................57
RJEŠENJE o konačnom imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća ustanove
ZAKLJUČAK o stavljanju van snage Zaključka o javnom glasanju za izbor Gradonačelnika Grada
„PUČKA KUHINJA“ Mostar (bosanski jezik)...............................................................................10
Mostara (bosanski jezik) .................................................................................................................57
РЈЕШЕЊЕ о коначном именовању предсједника и чланова Управног вијећа установе
7. ОДЛУКА о формирању Одбора за избор Градоначелника Града Мостара (српски језик) ..58
„ПУЧКА КУХИЊА“ Мостар (српски језик).............................................................................10
ODLUKA o utemeljenju Odbora za izbor Gradonačelnika Grada Mostara (hrvatski jezik) ........59
113. RJEŠENJE o razrješenju člana Upravnog vijeća Centra za kulturu Mostar (hrvatski jezik).....11
ODLUKA o formiranju Odbora za izbor Gradonačelnika Grada Mostara (bosanski jezik) .........59
RJEŠENJE o razrješenju člana Upravnog vijeća Centra za kulturu Mostar (bosanski jezik)....11
8. ЗАКЉУЧАК о учешћу у раду изабраној вијећници Бошки Ћавар у Градском вијећу Града
РЈЕШЕЊЕ о разрјешењу члана Управног вијећа Центра за културу Мостар (српски
Мостара (српски језик) ................................................................................................................60
језик)...............................................................................................................................................12
ZAKLJUČAK o učešću u radu izabranoj vijećnici Boški Ćavar u Gradskom vijeću Grada Mostara
114. RJEŠENJE o imenovanju člana Upravnog vijeća Centra za kulturu Mostar (hrvatski jezik).....12
(hrvatski jezik) ................................................................................................................................61
RJEŠENJE o imenovanju člana Upravnog vijeća Centra za kulturu Mostar (bosanski jezik)...13
ZAKLJUČAK o učešću u radu izabranoj vijećnici Boški Ćavar u Gradskom vijeću Grada Mostara
РЈЕШЕЊЕ
(bosanski jezik) о именовању члана Управног вијећа Центра за културу Мостар (српски
..............................................................................................................................62
језик)...............................................................................................................................................13
9. ОДЛУКA о избору Градоначелника Града Мостара (српски језик) ........................................62
115. ODLUKA o izradi Plana integriteta za Grad Mostar (hrvatski jezik).............................................14
ODLUKA o izradi Plana integriteta za Grad Mostar (bosanski jezik)...........................................15
ОДЛУКА о изради Плана интегритета за Град Мостар (српски језик)..................................16
116. PROTOKOL za prevenciju i postupanje u slučajevima prosječenja i drugih oblika eksploatacije
djece u gradu Mostaru ....................................................................................................................19
09. Novembar / Studeni 2022. SLUŽBENI GLASNIK Broj 22 Stana 3
Grada Mostara
GRADONAČELNIK
109.
Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije
Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 12/03, 34/03 i 65/13), članka 52. Zakona
o socijalnoj skrbi („Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije“ broj 3/05, 1/16, 3/20 i 11/21),
članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih
ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti („Službeni glasnik
Grad Mostara“ broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara“
broj 4/04 i „Službeni glasnik Grada Mostara“ broj 8/09 i 15/10), Gradonačelnik Grada Mostara donosi

R J E Š E NJ E
o konačnom imenovanju
predsjednika i članova Upravnog vijeća
Ustanove „CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA MOSTARA“ Mostar
Članak 1.
U Upravno vijeće Ustanove „CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA MOSTARA“ Mostar,
imenuju se:
a) DŽEMAL JUKLO, predsjednik iz reda osnivača
b) JASMIN DRLJEVIĆ, član iz reda osnivača
c) MILENA KOMLEN, član iz reda osnivača
d) MARIJANA KOŽULJ, član iz reda djelatnika ustanove
e) JADRANKA MILOŠ, član iz reda Ministarstva
Članak 2.
Mandat predsjednika i članova upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine
od dana imenovanja.
Članak 3.
Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u „Službenom glasniku Grada
Mostara“.
Broj: 02-04-13243/22
Mostar, 23.08.2022.godine
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, v.r.
------------------------------
Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije
Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 12/03, 34/03 i 65/13), člana 52. Zakona
o socijalnoj skrbi („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona“ broj 3/05, 1/16, 3/20 i
11/21), člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih
ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti („Službeni glasnik
Grad Mostara“ broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara“

R J E Š E NJ E
Ustanove „CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA MOSTARA“ Mostar
Grada Mostara
Član 1.
U Upravno vijeće Ustanove „CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA MOSTARA“ Mostar,
imenuju se:
a) DŽEMAL JUKLO, predsjednik iz reda osnivača
b) JASMIN DRLJEVIĆ, član iz reda osnivača
c) MILENA KOMLEN, član iz reda osnivača
d) MARIJANA KOŽULJ, član iz reda zaposlenika ustanove
e) JADRANKA MILOŠ, član iz reda Ministarstva
Član 2.
Mandat predsjednika i članova upravnog vijeća iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine od
dana imenovanja.
Član 3.
Mostara“.
Broj: 02-04-13243/22
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, s.r.
-------------------------------
На основу члана 12. Закона о министарским, владиним и другим именовањима Федерације
Босне и Херцеговине („Службене новине Федерације БиХ“ број 12/03, 34/03 и 65/13), члана 52.
Закона о социјалној скрби („Службене новине Херцеговачко-неретванског кантона“ број 3/05,
1/16, 3/20 и 11/21), члана 14. Одлуке о критеријима и поступку за именовање управних одбора/
управних вијећа јавних установа чији оснивач је Град Мостар те њиховим правима, обавезама и
одговорности („Службени гласник Град Мостара“ број 5/05) и члана 43. Статута Града Мостара
(„Градски службени гласник Града Мостара“ број 4/04 и „Службени гласник Града Мостара“ број
8/09 и 15/10), Градоначелник Града Мостара доноси

РЈЕШЕЊЕ
о коначном именовању
предсједника и чланова Управног вијећа
Установе „ЦЕНТАР ЗА СОЦИЈАЛНИ РАД ГРАДА МОСТАРА“ Мостар
Члан 1.
У Управно вијеће Установе „ЦЕНТАР ЗА СОЦИЈАЛНИ РАД ГРАДА МОСТАРА“ Мостар,
именују се:
а) ЏЕМАЛ ЈУКЛО, предсједник из реда оснивача
b) ЈАСМИН ДРЉЕВИЋ, члан из реда оснивача
c) МИЛЕНА КОМЛЕН, члан из реда оснивача
d) МАРИЈАНА КОЖУЉ, члан из реда запосленика установе
e) ЈАДРАНКА МИЛОШ, члан из реда Министарства
Члан 2.
Мандат предсједника и чланова управног вијећа из члана 1. овог Рјешења траје 4 (четири)
године од дана именовања.
Члан 3.
Ово Рјешење ступа на снагу даном доношења, а објавити ће се у „Службеном гласнику
Града Мостара“.
Grada Mostara
Број: 02-04-13243/22
Mостар, 23.08.2022.године
ГРАДОНАЧЕЛНИК
Mарио КОРДИЋ,с.р.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
110.
Grad Mostara“ broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara”

R J E Š E NJ E
ustanove „CENTAR ZA STARA I IZNEMOGLA LICA-OSOBE“ Mostar
Članak 1.
U Upravno vijeće ustanove „CENTAR ZA STARA I IZNEMOGLA LICA-OSOBE“ Mostar,
imenuju se:
a) SLAĐANA GOTOVAC, predsjednik iz reda osnivača
b) SLAVEN PRCE, član iz reda osnivača
c) SUAD OBRADOVIĆ, član iz reda osnivača
d) SANJA BAŠIĆ, član iz reda djelatnika ustanove
e) JANJA MILINKOVIĆ, član iz reda Ministarstva
Članak 2.
Mandat predsjednika i članova upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine
od dana imenovanja.
Članak 3.
Mostara“.
Broj: 02-04-13243/22
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, v.r.
------------------------------

Grad Mostara“ broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara”

Grada Mostara
R J E Š E NJ E
ustanove „CENTAR ZA STARA I IZNEMOGLA LICA-OSOBE“ Mostar
Član 1.
U Upravno vijeće ustanove „CENTAR ZA STARA I IZNEMOGLA LICA-OSOBE“ Mostar,
imenuju se:
a) SLAĐANA GOTOVAC, predsjednik iz reda osnivača
b) SLAVEN PRCE, član iz reda osnivača
c) SUAD OBRADOVIĆ, član iz reda osnivača
d) SANJA BAŠIĆ, član iz reda zaposlenika ustanove
e) JANJA MILINKOVIĆ, član iz reda Ministarstva
Član 2.
Mandat predsjednika i članova upravnog vijeća iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine
od dana imenovanja.
Član 3.
Mostara“.
Broj: 02-04-13243/22
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, s.r.
-------------------------------
управних вијећа јавних установа чији оснивач је Град Мостар те њиховим правима, обвезама и
одговорности („Службени гласник Град Мостара“ број 5/05) и члана 43. Статута Града Мостара
(„Градски службени гласник Града Мостара” број 4/04 и „Службени гласник Града Мостара“ број

РЈЕШЕЊЕ
установе „ЦЕНТАР ЗА СТАРА И ИЗНЕМОГЛА ЛИЦА-ОСОБЕ“ Мостар
Члан 1.
У Управно вијеће установе „ЦЕНТАР ЗА СТАРА И ИЗНЕМОГЛА ЛИЦА-ОСОБЕ“
Мостар, именују се:
а) СЛАЂАНА ГОТОВАЦ, предсједник из реда оснивача
b) СЛАВЕН ПРЦЕ, члан из реда оснивача
c) СУАД ОБРАДОВИЋ, члан из реда оснивача
d) САЊА БАШИЋ, члан из реда запосленика установе
e) ЈАЊА МИЛИНКОВИЋ, члан из реда Министарства
Grada Mostara
Члан 2.
Мандат предсједника и чланова управног вијећа из члана 1. овог Рјешења траје 4 (четири)
Члан 3.
Број: 02-04-13243/22
Mарио КОРДИЋ, с.р.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
111.
Grada Mostara“ broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara“

R J E Š E NJ E
Javne ustanove „DJEČIJI DOM“ Mostar
Članak 1.
U Upravno vijeće Javne ustanove „DJEČIJI DOM“ Mostar, imenuju se:
1. EZREMA GOLOŠ ABAZA, predsjednik iz reda osnivača

2. ADIS ĆORIĆ, član iz reda osnivača
3. ANDREJ KOLOBARIĆ, član iz reda osnivača
4. AMIR JAZVIN, član iz reda djelatnika ustanove
5. ALENKA BAN, član iz reda Ministarstva
Članak 2.
Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine
od dana imenovanja.
Članak 3.
Mostara“.
Broj: 02-04-13243/22
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, v.r.
------------------------------
Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 12/03, 34/03 i 65/13), člana 52. Zakona o
Grada Mostara
socijalnoj skrbi („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona“ broj 3/05, 1/16, 3/20 i 11/21),
člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća javnih ustanova
čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti („Službeni glasnik Grada
Mostara“ broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara“ broj
4/04 i „Službeni glasnik Grada Mostara“ broj 8/09 i 15/10), Gradonačelnik Grada Mostara donosi

R J E Š E NJ E
Javne ustanove „DJEČIJI DOM“ Mostar
Član 1.
U Upravno vijeće Javne ustanove „DJEČIJI DOM“ Mostar, imenuju se:
1. EZREMA GOLOŠ ABAZA, predsjednik iz reda osnivača

2. ADIS ĆORIĆ, član iz reda osnivača
3. ANDREJ KOLOBARIĆ, član iz reda osnivača
4. AMIR JAZVIN, član iz reda zaposlenika ustanove
5. ALENKA BAN, član iz reda Ministarstva
Član 2.
Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine
od dana imenovanja.
Član 3.
Mostara“.
Broj: 02-04-13243/22
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, s.r.
-------------------------------
Босне и Херцеговине („Службене новине Федерације БиХ“ број 12/03, 34/03 и 65/13), чланка 52.
Закона о социјалној скрби („Служнене новине Херцеговачко-неретванског кантона“ број 3/05,
одговорности („Службени гласник Града Мостара“ број 5/05) и члана 43. Статута Града Мостара
(„Градски службени гласник Града Мостара“ број 4/04 и „Службени гласник Града Мостара“ број

РЈЕШЕЊЕ
Јавне установе „ДЈЕЧИЈИ ДОМ“ Мостар
Члан 1.
У Управно вијеће Јавне установе „ДЈЕЧИЈИ ДОМ“ Мостар, именују се:
1. ЕЗРЕМА ГОЛОШ АБАЗА, предсједник из реда оснивача

2. АДИС ЋОРИЋ, члан из реда оснивача
Grada Mostara
3. АНДРЕЈ КОЛОБАРИЋ, члан из реда оснивача

4. АМИР ЈАЗВИН, члан из реда запосленика установе
5. АЛЕНКА БАН, члан из реда Министарства
Члан 2.
Мандат предсједника и чланова Управног вијећа из члана 1. овог Рјешења траје 4 (четири)
Члан 3.
Број: 02-04-13243/22
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
112
Grada Mostara“ broj 5/05) i članka 43. Statuta Grada Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara”
broj 4/04., i „Službeni glasnik Grada Mostara“ broj 8/09 i 15/10), Gradonačelnik Grada Mostara donosi

R J E Š E NJ E
ustanove „ PUČKA KUHINJA“ Mostar
Članak 1.
U Upravno vijeće ustanove „ PUČKA KUHINJA“ Mostar, imenuju se:
1. VELIMIR NOVAK, predsjednik iz reda osnivača

2. BOJAN STANIĆ, član iz reda osnivača
3. NERMANA BUBALO, član iz reda osnivača
4. IVICA DUJMOVIĆ, član iz reda djelatnika ustanove
5. ELINA VASILJ, član iz reda Ministarstva
Članak 2.
Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz članka 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine
od dana imenovanja.
Članak 3.
Mostara“.
Broj: 02-04-13243/22
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, v.r.
------------------------------
Grada Mostara

ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti („Službeni glasnik
Grada Mostara“ broj 5/05) i člana 43. Statuta Grada Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara”
broj 4/04., i „Službeni glasnik Grada Mostara“ broj 8/09 i 15/10), Gradonačelnik Grada Mostara donosi

R J E Š E NJ E
ustanove „ PUČKA KUHINJA“ Mostar
Član 1.
U Upravno vijeće ustanove „ PUČKA KUHINJA“ Mostar, imenuju se:
1. VELIMIR NOVAK, predsjednik iz reda osnivača

2. BOJAN STANIĆ, član iz reda osnivača
3. NERMANA BUBALO, član iz reda osnivača
4. IVICA DUJMOVIĆ, član iz reda zaposlenika ustanove
5. ELINA VASILJ, član iz reda Ministarstva
Član 2.
Mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća iz člana 1. ovog Rješenja traje 4 (četiri) godine
od dana imenovanja.
Član 3.
Mostara“.
Broj: 02-04-13243/22
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, s.r.
-------------------------------
одговорности („Службени гласник Града Мостара“ број 5/05) и члана 43. Статута Града Мостара
(„Градски службени гласник Града Мостара” број 4/04., и „Службени гласник Града Мостара“
број 8/09 и 15/10), Градоначелник Града Мостара доноси

РЈЕШЕЊЕ
установе „ ПУЧКА КУХИЊА“ Мостар
Члан 1.
У Управно вијеће установе „ ПУЧКА КУХИЊА“ Мостар, именују се:
Grada Mostara
1. ВЕЛИМИР НОВАК, предсједник из реда оснивача

2. БОЈАН СТАНИЋ, члан из реда оснивача
3. НЕРМАНА БУБАЛО, члан из реда оснивача
4. ИВИЦА ДУЈМОВИЋ, члан из реда запосленика установе
5. ЕЛИНА ВАСИЉ, члан из реда Министарства
Члан 2.
Мандат предсједника и чланова Управног вијећа из члана 1. овог Рјешења траје 4 (четири)
Члан 3.
Број: 02-04-13243/22
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
113.
Na temelju članka 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne
i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 12/03,34/03 i 65/139), članka 43. Statuta Grada
Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara“ broj 4/04 i „Službeni glasnik Grada Mostara“ broj
8/09 i 15/10) i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća
javnih ustanova čiji je osnivač Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama i odgovornosti („Službeni
glasnik Grada Mostara“ broj 5/05), Gradonačelnik Grada Mostara donosi:
R J E Š E NJ E
o razrješenju člana Upravnog vijeća Centra za kulturu Mostar
I
Razrješava se dužnosti, zbog privatnih obveza, član Upravnog vijeća Centra za kulturu Mostar
a) Vedran Biokšić , član iz reda osnivača
II
Mostara“.
Broj: 06-04-17080/22-1
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, v.r.
------------------------------
Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne
i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 12/03,34/03 i 65/139), člana 43. Statuta Grada
8/09 i 15/10) i člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća
javnih ustanova čiji je osnivač Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti („Službeni
glasnik Grada Mostara“ broj 5/05), Gradonačelnik Grada Mostara donosi:
Grada Mostara
R J E Š E NJ E
o razrješenju člana Upravnog vijeća Centra za kulturu Mostar
I
Razrješava se dužnosti, zbog privatnih obaveza, član Upravnog vijeća Centra za kulturu Mostar
a) Vedran Biokšić , član iz reda osnivača
II
Mostara“.
Broj: 06-04-17080/22-1
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, s.r.
-------------------------------
Босне и Херцеговине („Службене новине Федерације БиХ“ број 12/03,34/03 и 65/139), члана
43. Статута Града Мостара („Градски службени гласник Града Мостара“ број 4/04 и „Службени
гласник Града Мостара“ број 8/09 и 15/10) и члана 14. Одлуке о критеријима и поступку за
именовање управних одбора/управних вијећа јавних установа чији је оснивач Град Мостар те
њиховим правима, обавезама и одговорности („Службени гласник Града Мостара“ број 5/05),
Градоначелник Града Мостара доноси:
РЈЕШЕЊЕ
о разрјешењу члана Управног вијећа Центра за културу Мостар
I
Разрјешава се дужности, због приватних обавеза, члан Управног вијећа Центра за културу
Мостар
а) Ведран Биокшић , члан из реда оснивача
II
Број: 06-04-17080/22-1
Mарио КОРДИЋ, с.р
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
114.
Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 12/03 i 34/03 i 65/13), članka 21. Zakona
o pozorišnoj djelatnosti („Narodne novine Hercegovačko-neretvanske županije“ broj 6/05), članka
43. Statuta Grada Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara“ broj 4/04 i „Službeni glasnik
Grada Mostara“ broj 8/09 i 15/10), i članka 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih
odbora/upravnih vijeća javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obvezama
i odgovornosti („Službeni glasnik Grada Mostara“ broj 5/05), na zahtjev Centra za kulturu Mostar,
Gradonačelnik Grada Mostara donosi
Grada Mostara
R J E Š E NJ E
o imenovanju člana Upravnog vijeća Centra za kulturu Mostar
I
Imenuje se na mjesto člana Upravnog vijeća Centra za kulturu Mostar:
Danijela Glibić, član iz reda osnivača
II
Mandat člana Upravnog vijeća iz članka I ovog Rješenja traje do isteka mandata sadašnjeg
Upravnog odbora, s mogućnošću ponovnog imenovanja.
III
Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja a objaviti će se u „Službenom glasniku Grada
Mostara“.
Broj: 06-04-17080/22-2
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, v.r.
------------------------------
Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i
Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 12/03 i 34/03 i 65/13), člana 21. Zakona o pozorišnoj
djelatnosti („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona“ broj 6/05), člana 43. Statuta Grada
8/09 i 15/10), i člana 14. Odluke o kriterijima i postupku za imenovanje upravnih odbora/upravnih vijeća
javnih ustanova čiji osnivač je Grad Mostar te njihovim pravima, obavezama i odgovornosti („Službeni
glasnik Grada Mostara“ broj 5/05), na zahtjev Centra za kulturu Mostar, Gradonačelnik Grada Mostara
donosi
R J E Š E NJ E
o imenovanju člana Upravnog vijeća Centra za kulturu Mostar
I
Imenuje se na mjesto člana Upravnog vijeća Centra za kulturu Mostar:
Danijela Glibić, član iz reda osnivača
II
Mandat člana Upravnog vijeća iz člana I ovog Rješenja traje do isteka mandata sadašnjeg
Upravnog odbora, s mogućnošću ponovnog imenovanja.
III
Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja a objaviti će se u „Službenom glasniku Grada
Mostara“.
Broj: 06-04-17080/22-2
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, s.r.
-------------------------------
Босне и Херцеговине („Службене новине Федерације БиХ“ број 12/03 и 34/03 и 65/13), члана 21.
Grada Mostara
Закона о позоришној дјелатности („Службене новине Херцеговачко-неретванског кантона“ број

6/05), члана 43. Статута Града Мостара („Градски службени гласник Града Мостара“ број 4/04
и „Службени гласник Града Мостара“ број 8/09 и 15/10), и члана 14. Одлуке о критеријима и
поступку за именовање управних одбора/управних вијећа јавних установа чији оснивач је Град
Мостар те њиховим правима, обавезама и одговорности („Службени гласник Града Мостара“ број
5/05), на захтјев Центра за културу Мостар, Градоначелник Града Мостара доноси
РЈЕШЕЊЕ
о именовању члана Управног вијећа Центра за културу Мостар
I
Именује се на мјесто члана Управног вијећа Центра за културу Мостар:
Данијела Глибић, члан из реда оснивача
II
Мандат члана Управног вијећа из члана I овог Рјешења траје до истека мандата садашњег
Управног одбора, с могућношћу поновног именовања.
III
Ово Рјешење ступа на снагу даном доношења а објавити ће се у „Службеном гласнику
Број: 06-04-17080/22-1
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
115.
Na temelju Strategije za borbu protiv korupcije BiH, a u svezi sa realizacijom specifičnih mjera
predviđenih Akcionim planom za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije, i članka 43. Statuta
Grada Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara“ broj 4/04., i „Službeni glasnik Grada Mostara“
broj 8/09 i 15/10 ) Gradonačelnik Grada Mostara, donosi
ODLUKU
o izradi Plana integriteta za Grad Mostar
Članak 1.
Ovom Odlukom se izražava opredijeljenost Grada Mostara za izradu Plana integriteta kao
preventivnog antikorupcijskog dokumenta u cilju smanjenja rizika za nastanak korupcije u svim oblicima
funkcioniranja Grada Mostara, te se formira radna grupa koja će sačiniti prijedlog plana integriteta.
Članak 2.
(1) Za koordinatora Radne grupe zadužene za izradu Plana integriteta u Gradu Mostaru imenuje
se:
Stela Skoko Hrkać, stručna savjetnica za organizaciju rada Tajništva Gradonačelnika.
(2) Za članove Radne grupe zadužene za izradu Plana integriteta u Gradu Mostaru imenuju se
sljedeći članovi:
- Radmila Komadina - član;

- Amira Trbonja - član;
- Marija Soldo - član;
Grada Mostara
- Azra Batlak - član;

- Veselko Miloš - član;
- Branka Medan – član.
Članak 3.
(1)Radna grupa za izradu Plana integriteta je sukladno sa smjernicama Agencije za prevenciju
korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije dužna u roku od 20 (dvadeset) dana od dana imenovanja
dostaviti Gradonačelniku Grada Mostara, Program za izradu Plana integriteta.
(2)Radna grupa za izradu Plana integriteta je dužna da sačini prijedlog Plana integriteta i dostavi
ga Gradonačelniku najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana donošenja ove Odluke.
(3)Mandat koordinatora i članova Radne grupe za izradu Plana integriteta traje do donošenja
Odluke o usvajanju i provođenju Plana integriteta.
Članak 4.
(1)Izrada Plana integriteta obuhvaća pripremnu fazu odnosno fazu identificiranja radnih mjesta
u Gradskoj upravi Grada Mostara koja su izloženi prijetnji i podložnosti riziku za koruptivno djelovanje.
(2)Načelnici Odjela i šefovi službi, kao i ostali uposlenici Gradske uprave Grada Mostara, dužni
su da pruže Radnoj grupi za izradu Plana integriteta svu pomoć i informacije potrebne u procesu izrade
dokumenta.
Članak 5.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, i objaviti će se u „Službenom glasniku Grada
Mostara“.
Broj: 02-04-17950/22
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, v.r.
------------------------------
Na osnovu Strategije za borbu protiv korupcije BiH, a u vezi sa realizacijom specifičnih mjera
predviđenih Akcionim planom za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije, i člana 43. Statuta
Grada Mostara („Gradski službeni glasnik Grada Mostara“ broj 4/04., i „Službeni glasnik Grada Mostara“
broj 8/09 i 15/10 ) Gradonačelnik Grada Mostara, donosi
ODLUKU
o izradi Plana integriteta za Grad Mostar
Član 1.
Ovom Odlukom se izražava opredijeljenost Grada Mostara za izradu Plana integriteta kao
preventivnog antikorupcijskog dokumenta u cilju smanjenja rizika za nastanak korupcije u svim oblicima
funkcionisanja Grada Mostara, te se formira radna grupa koja će sačiniti prijedlog plana integriteta.
Član 2.
(1) Za koordinatora Radne grupe zadužene za izradu Plana integriteta u Gradu Mostaru imenuje
se:
Stela Skoko Hrkać, stručna savjetnica za organizaciju rada Sekretarijata Gradonačelnika.
(2) Za članove Radne grupe zadužene za izradu Plana integriteta u Gradu Mostaru imenuju se
sljedeći članovi:
- Radmila Komadina - član;

- Amira Trbonja - član;
Grada Mostara
- Marija Soldo - član;

- Azra Batlak - član;
- Veselko Miloš - član;
- Branka Medan – član.
Član 3.
(1)Radna grupa za izradu Plana integriteta je u skladu sa smjernicama Agencije za prevenciju
korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije dužna u roku od 20 (dvadeset) dana od dana imenovanja
dostaviti Gradonačelniku Grada Mostara, Program za izradu Plana integriteta.
(2)Radna grupa za izradu Plana integriteta je dužna da sačini prijedlog Plana integriteta i dostavi
ga Gradonačelniku najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana donošenja ove Odluke.
(3)Mandat koordinatora i članova Radne grupe za izradu Plana integriteta traje do donošenja
Odluke o usvajanju i provođenju Plana integriteta.
Član 4.
(1)Izrada Plana integriteta obuhvata pripremnu fazu odnosno fazu identifikovanja radnih mjesta
u Gradskoj upravi Grada Mostara koja su izloženi prijetnji i podložnosti riziku za koruptivno djelovanje.
(2)Načelnici Odjela i šefovi službi, kao i ostali zaposlenici Gradske uprave Grada Mostara, dužni
su da pruže Radnoj grupi za izradu Plana integriteta svu pomoć i informacije potrebne u procesu izrade
dokumenta.
Član 5.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, i objaviti će se u „Službenom glasniku Grada
Mostara“.
Broj: 02-04-17950/22
GRADONAČELNIK
Mario KORDIĆ, s.r.
-------------------------------
На основу Стратегије за борбу против корупције БиХ, а у вези са реализацијом специфичних
мјера предвиђених Акционим планом за провођење Стратегије за борбу против корупције, и члана
43. Статута Града Мостара („Градски службени гласник Града Мостара“ број 4/04., и „Службени
гласник Града Мостара“ број 8/09 и 15/10 ) Градоначелник Града Мостара, доноси
ОДЛУКУ
о изради Плана интегритета за Град Мостар
Члан 1.
Овом Одлуком се изражава опредијељеност Града Мостара за израду Плана интегритета
као превентивног антикорупцијског документа у циљу смањења ризика за настанак корупције
у свим облицима функционисања Града Мостара, те се формира радна група која ће сачинити
приједлог плана интегритета.
Члан 2.
(1) За координатора Радне групе задужене за израду Плана интегритета у Граду Мостару
именује се:
Стела Скоко Хркаћ, стручна савјетница за организацију рада Секретаријата
Градоначелника.
(2) За чланове Радне групе задужене за израду Плана интегритета у Граду Мостару
именују се сљедећи чланови:
Grada Mostara
- Радмила Комадина - члан;

- Амира Трбоња - члан;
- Марија Солдо - члан;
- Азра Батлак - члан;
- Веселко Милош - члан;
- Бранка Медан – члан.
Члан 3.
(1)Радна група за израду Плана интегритета је у складу са смјерницама Агенције за
превенцију корупције и координацију борбе против корупције дужна у року од 20 (двадесет)
дана од дана именовања доставити Градоначелнику Града Мостара, Програм за израду Плана
интегритета.
(2)Радна група за израду Плана интегритета је дужна да сачини приједлог Плана
интегритета и достави га Градоначелнику најкасније у року од 3 мјесеца од дана доношења ове
Одлуке.
(3)Мандат координатора и чланова Радне групе за израду Плана интегритета траје до
доношења Одлуке о усвајању и провођењу Плана интегритета.
Члан 4.
(1)Израда Плана интегритета обухвата припремну фазу односно фазу идентификовања
радних мјеста у Градској управи Града Мостара која су изложени пријетњи и подложности ризику
за коруптивно дјеловање.
(2)Начелници Одјела и шефови служби, као и остали запосленици Градске управе Града
Мостара, дужни су да пруже Радној групи за израду Плана интегритета сву помоћ и информације
потребне у процесу израде документа.
Члан 5.
Ова Одлука ступа на снагу даном доношења, и објавити ће се у „Службеном гласнику
Број: 02-04-17950/22
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Grada Mostara
Grada Mostara
116.
PROTOKOL
za prevenciju i postupanje u slučajevima prosjačenja i
drugih oblika eksploatacije djece u gradu Mostar
Grad Mostar, novembar 2022. godine

Grada Mostara
Prihvatajući obaveze iz člana 19. Konvencije o pravima djeteta (u daljem tekstu: Konvencija) koji
glasi: Države članice poduzet će sve potrebne zakonodavne, upravne, socijalne i pedagoške mjere da
zaštite dijete od svakog oblika fizičkog ili psihičkog nasilja, povreda ili zloupotreba, zanemarivanja
ili zapuštenosti, zlostavljanja ili iskorištavanja, uključujući spolno zlostavljanje, dok o njemu brine
roditelj(i), zakonski staratelj(i) ili neka druga odgovorna osoba kojoj je briga o djetetu povjerena.“;
člana 32. - kojim se štiti pravo djeteta od ekonomske eksploatacije i obavljanja bilo kojeg rada na poslu
koji može biti opasan ili ometati obrazovanje djeteta odnosno, njegov fizički, emocionalni, mentalni,
društveni i socijalni razvoj; člana 39. - kojim je određena obaveza države da osigura mjere podrške za
fizički i psihički oporavak djeteta žrtve nasilja i njegovu socijalnu reintegraciju;
Polazeći od činjenice da je prevencija prosjačenja i svih drugih oblika eksploatacije djece od općeg
društvenog interesa i najbolji način zaštite djeteta od svakog oblika nasilja i eksploatacije;
Imajući u vidu da prosjačenje i svaki oblik eksploatacije djeteta predstavlja nasilje nad djetetom;
Uzimajući u obzir posljedice koje svaki oblik nasilja i eksploatacije djece ostavlja na rast, razvoj i
odrastanje djeteta;
Opredijeljeni i posvećeni stvaranju okruženja u kojem će svako dijete na teritoriji grada Mostar biti
zaštićeno od svakog oblika nasilja, prosjačenja i svih drugih oblika eksploatacije djece;
Radi unapređivanja i jačanja međusobne saradnje svih aktera koji djeluju u lokalnoj zajednici u zaštiti
djeteta od svakog oblika nasilja, zlostavljanja, eksploatacije i zanemarivanja;
S namjerom izgradnje lokalnog sistema prevencije i zaštite djeteta od prosjačenja i svih drugih oblika
eksploatacije djece;
o Grad Mostar
o Ustanova „Centar za socijalni rad Grada Mostara“
o Policijska uprava Mostar
o Dom zdravlja Mostar
o J.U. Dom zdravlja Stari Grad Mostar
u gradu Mostar, dana 21.11. 2022 . godine
potpisuju
Grada Mostara
PROTOKOL
za prevenciju i postupanje u slučajevima prosjačenja i svih drugih

oblika eksploatacije djece u gradu Mostar1
I UVOD
Zaštita djece od prosjačenja i svih drugih oblika eksploatacije djece je zadatak i obaveza
kojoj svaka ozbiljna i civilizirana zajednica treba posvetiti veliku pažnju. Da bi se prava djeteta na
zaštitu od eksploatacije, zlostavljanja i zanemarivanja ostvarila, neophodno je uspostavljanje sistema
koji će prvenstveno djelovati preventivno, a u slučajevima kada se desi eksploatacija, zlostavljanje,
zanemarivanje djeteta, osigurati pravovremenu međusektorsku i multidisciplinarnu intervenciju koja će
osigurati adekvatno zbrinjavanje i oporavak djeteta žrtve.
Protokol za prevenciju i postupanje u slučajevima prosjačenja i svih drugih oblika eksploatacije
djece u gradu Mostar (u daljem tekstu: Protokol) zasniva se na međunarodnim i domaćim standardima u
oblasti zaštite prava djece, uključujući pravo djeteta na zaštitu od svih oblika nasilja. Protokol, također,
doprinosi implementaciji preporuka međunarodnih tijela u oblasti ljudskih prava, prije svega, Komiteta
UN-a za prava djeteta, Ekspertne grupe Vijeća Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA) i
State Department-a, koje su Bosni i Hercegovini upućene u pogledu ostvarivanja prava djece odnosno
unapređenja stanja u oblasti trgovine ljudima u našoj zemlji. Protokol je usko povezan sa Globalnim
ciljevima održivog razvoja do 2030.�, posebno provedbom Cilja 16 - Promovisati miroljubiva i uključiva
društva za održivi razvoj, osigurati pravdu za sve i izgradnju efikasnih, odgovornih institucija na svim
nivoima koji podrazumijeva obavezu države da posvuda treba značajno smanjiti sve oblike nasilja i s
njima povezane stope smrtnih slučajeva; okončati zloupotrebu i eksploataciju djece, trgovinu djecom i
sve oblike nasilja i torture nad djecom. Protokol predstavlja operacionalizaciju Protokola za prevenciju i
postupanje u slučajevima prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece u Hercegovačko-neretvanskom
kantonu.
Da bi međusektorski pristup u zaštiti djece dobro funkcionisao neophodno je da:
 svi učesnici imaju jasno definisane obaveze i propisane procedure postupanja;

 dobro poznaju svoju ulogu, osnovne uloge drugih aktera, kao i svoje profesionalne obaveze u
odnosu na te uloge – pravila, ograničenja, načine djelovanja, a koja se odnose na prevenciju i
zaštitu djece od zanemarivanja i svih oblika eksploatacije i zlostavljanja;
 dobro poznaju načine razmjene informacija unutar svoje institucije/ustanove i između svih aktera
u sistemu zaštite djece od zanemarivanja i svih oblika eksploatacije i zlostavljanja, praćene
odgovarajućim pisanim dokumentima i povratnim informacijama.
Pojmovi koji se koriste u ovom Protokolu koji imaju rodni značaj, bez obzira na to koriste li se
u muškom ili ženskom rodu, obuhvataju na jednak način muški i ženski rod.
1
Protokol je kreiran u okviru Projekta „Jačanje državnih i lokalnih kapaciteta u borbi protiv trgovine ljudima u 1

BiH”, koji se implementira od strane organizacije World Vision BiH, u partnerstvu s Udruženjem “Zemlja djece u BiH” i
.NVO Kali Sara, a uz podršku Državnog sekretarijata SAD-a
2
Ciljevi održivog razvoja (COR) su skup ciljeva koji se odnose na budući međunarodni razvoj. Kreirala ih je organizacija
Ujedinjenih naroda i promovisala pod imenom Globalni ciljevi za održivi razvoj. Zamijenili su Milenijske razvojne
ciljeve koji su istekli 2015. godine. Trajat će od 2015. do 2030. godine. Sačinjava ih 17 globalnih ciljeva i 169 pridruženih
potciljeva
Grada Mostara
1.1. OSNOVNA NAČELA I CILJEVI
1.1.1. Osnovna načela Protokola
Protokol se zasniva na četiri osnovna principa Konvencije o pravima djeteta:
1. Pravo djeteta na život, opstanak i razvoj,

2. Najbolji interes djeteta,
3. Nediskriminacija,
4. Pravo djeteta na učešće-participaciju.
Neotuđivo pravo na život ima svako dijete, a država ima obavezu da preduzme sve potrebne
mjere da osigura njegov opstanak i razvoj, što obuhvata pravo djeteta na fizički, mentalni, duhovni,
moralni, psihološki i socijalni razvoj.
Najbolji interes djeteta mora biti od primarnog značaja u svim pitanjima u koja je dijete
uključeno ili koja na njega utiču te da ima prednost pred interesom roditelja odnosno staratelja, ustanove
ili zajednice, u situacijama kada se ovi interesi razlikuju od interesa djeteta.
Postupanja prema djeci, kao i ostvarivanje njihovih prava, osigurat će se bez diskriminacije po
bilo kojoj osnovi poput spola, rase, boje ili etničkog porijekla, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog
mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, socio-ekonomskog statusa, statusa roditelja, spolne
orijentacije, rodnog identiteta ili drugog statusa odnosno lične karakteristike djeteta.
Učešće djeteta - participacija se osigurava tako što dijete mora biti kontinuirano i blagovremeno
informisano o svojim pravima, da mu se omogući da izrazi svoje želje, stavove i mišljenje o svim
pitanjima koja ga se tiču i to u svim fazama njegove zaštite, na način koji odgovara njegovom uzrastu i
razumijevanju situacije. Učešće djeteta mora biti dobrovoljno, organizovano u podržavajućem okruženju
i vođeno od strane educiranih stručnjaka. Prema djetetu koje učestvuje u postupku treba se odnositi s
pažnjom, osjetljivošću, pravednošću i uvažavanjem tokom cijelog postupka, posebno pazeći na njegovu
ličnu situaciju, dobrobit i specifične potrebe, s punim uvažavanjem njegovog fizičkog i psihičkog
integriteta (Smjernice Odbora ministara VE o pravosuđu prilagođenom djeci, 2011.).
1.1.2. Ciljevi Protokola
Opći cilj Protokola jeste uspostavljanje funkcionalnog, efikasanog i intersektorskog referalnog

mehanizma kojim će se prevenirati i suzbiti prosjačenje i svi drugi oblici eksploatacije djece u gradu
Mostar, a djeci žrtvama osigurati sveobuhvatnu i adekvatnu zaštitu, rehabilitaciju i reintegraciju.
Specifični ciljevi Protokola su:
 razviti i provoditi preventivne programe kojima se osigurava sigurno i poticajno okruženje za

život svakog djeteta, a naročito djece u riziku od prosjačenja i svih drugih oblika eksploatacije;
 informisanje i educiranje stručnjaka koji rade s djecom i za djecu, kao i šire javnosti, uključujući
i djecu i njihove roditelje odnosno staratelje i osobe koje o njima brinu, o štetnosti prosjačenja
i drugih oblika eksploatacije djece, te kako postupati u slučajevima sumnje da je dijete žrtva
prosjačenja i drugog oblika eksploatacije i zanemarivanja ili to može postati;
 reintegracija djece žrtava prosjačenja i drugih oblika eksploatacije u zajednici;
 uspostavljanje formalizovane saradnje među stručnjacima iz relevantnih sektora radi zaštite
djece odnosno, postizanja zajedničkog nivoa razumijevanja osnovnih principa i ciljeva zaštite
djeteta;
 prikupljanje statističkih podataka i vođenje evidencije o slučajevima prosjačenja i drugih oblika
eksploatacije djece u gradu Mostar;
 redovno izvještavanje Gradskog vijeća Mostar o stanju prosjačenja i eksploatacije djece u ovoj
lokalnoj zajednici i primjeni Protokola.
Grada Mostara
1.1. OSNOVNI POJMOVI
Dijete je osoba koja nije navršila 18 godina života.2

Eksploatacija predstavlja minimum iskorištavanja drugih putem prostitucije ili drugih oblika
seksualnog iskorištavanja, prinudnog rada ili pružanja usluga, prinudnog prosjačenja, prinudnog braka,
ropstva ili postupaka sličnim ropstvu, služenja pod prinudom ili uklanjanja organa.
Koristan dječiji rad je rad koji obavlja dijete a koji ne ugrožava njegovo zdravlje ili čiji razvoj
ne ometa njegovo obrazovanje. Takav rad obuhvata aktivnosti pomoći roditeljima u domaćinstvu, pomoć
u porodičnom poslu ili zarađivanje džeparca radnim aktivnostima izvan vremena koje se provodi u školi
ili tokom školskog raspusta. Pri obavljanju radnih aktivnosti djetetu treba da bude osiguran adekvatan
nadzor roditelja ili druge odgovorne odrasle osobe, u skladu s njegovim uzrastom. Ovakav rad djece
je koristan i poželjan, pomaže razvoju i sticanju kompetencija i ispoljavanju interesa djece, pruža im
mogućnost za razvoj vještina i sticanje iskustva, doprinosi dobrobiti njih samih i njihovih porodica,
povećava vidljivost i položaj djece kao kompetentnih aktera u društvu. Dijete s navršenih 15 godina
može zasnovati radni odnos, a prije i nakon tog uzrasta može se angažovati i u drugim raznovrsnim
radnim aktivnostima koje nisu štetne po zdravlje, fizički, emocionalni, socijalni i moralni razvoj djeteta
i ne ometaju njegovo obrazovanje.
Prosjačenje djece podrazumijeva aktivno ili pasivno učešće djece u aktivnostima prosjačenja,
u pratnji roditelja ili druge odrasle osobe, sa drugom djecom ili bez pratnje. Prosjačenje predstavlja niz
aktivnosti kojima osoba traži novac ili druge vrijednosti od nepoznate osobe, na osnovu svog socijalnog
statusa ili u potrazi za humanitarnim donacijama pozivajući se na zdravstvene, vjerske ili druge socijalne
razloge. Osobe koje prosjače mogu prodavati predmete manje vrijednosti zauzvrat tražeći novac
čiji iznos nije utemeljen vrijednošću predmeta koji se prodaje.3
Štetan dječiji rad je rad koji škodi blagostanju djeteta i ometa njegovo obrazovanje, razvoj i
budućnost. To je rad, koji svojom prirodom i/ili načinom na koji se obavlja, nanosi štetu, zloupotrebljava
i eksploatiše djecu ili lišava djecu obrazovanja (onemogućava ih da pohađaju školu, ili ih obavezuju da
napuste školu prije vremena odnosno, prisiljava djecu da se obrazuju u izuzetno teškim uslovima).
Prisilni dječiji rad je svaki rad koji se od djeteta zahtijeva pod prijetnjom bilo kakve kazne,
bilo da je prisila primijenjena prema djetetu ili prema njegovim roditeljima odnosno starateljima, ili je
u pitanju rad djeteta koji je posljedica toga što su njegovi roditelji odnosno staratelji uključeni u prisilan
rad.
Trgovina ljudima označava vrbovanje, navođenje, prevoz, predaju, skrivanje ili primanje djeteta
u svrhu iskorištavanja prostitucijom ili drugim oblikom seksualnog iskorištavanja, prisilnim radom ili
uslugama, prisilnim prosjačenjem, ropstvom ili njemu sličnim odnosom, služenjem, odstranjivanjem
dijelova ljudskog tijela ili kakvim drugim iskorištavanjem.4 Na postojanje krivičnog djela trgovine
ljudima bez uticaja je okolnost da li je dijete koja je žrtva trgovine ljudima pristalo na iskorištavanje kao
i da je upotrijebljeno određeno sredstvo prisile.
Zanemareno dijete je dijete koje je usljed nedovoljne brige roditelja odnosno staratelja, vaspitno,
higijenski i obrazovno zapušteno, koje se odalo porocima: droga, alkohol, skitnja, razbojništvo, krađa,
prostitucija, prosjačenje; kao i svim oblicima maloljetničke delikvencije te nasilja, povreda, ekonomskoj
eksploataciji, seksualnoj zloupotrebi i svim drugim asocijalnim pojavama.
Dijete bez pratnje je osoba koja ima manje od 18 godina a koja je odvojena od oba roditelja te
nije zbrinuta od strane staratelja koji bi se po zakonu ili običaju trebali brinuti za njega.
Žrtva trgovine ljudima je svako fizičko lice koje je premješteno, vrbovano, sakriveno ili
primljeno unutar zemlje ili izvan granica zemlje, uz upotrebu prijetnji, sile, prevare, prisile ili drugih
nezakonitih načina, u svrhu eksploatacije.
3
UN Konvencija o pravima djeteta, član 1.
4
Definicija Međunarodne organizacije rada 2004. godine
5
Krivični zakon Federacije BiH, član 210a.
Grada Mostara
Djeca koja su izložena prosjačenju i drugim oblicima eksploatacije su uvijek žrtve određenih oblika
nasilja, zloupotrebe i zanemarivanja brige roditelja, staratelja ili trećih osoba kojima su povjerena.5
Prosjačenje i eksploatacija djece ima za posljedicu narušavanje fizičkog ili psihičkog zdravlja djeteta,
ugrožavanje prava na obrazovanje te moralnog, socijalnog i emocionalnog razvoja djeteta.
II PREVENCIJA PROSJAČENJA I DRUGIH OBLIKA EKSPLOATACIJE DJECE
Potpisnici Protokola se obavezuju da u okviru svojih nadležnosti djeluju proaktivno i poduzimaju

odgovarajuće preventivne aktivnosti radi sprečavanja prosjačenja i svih drugih oblika eksploatacije
djece. Preventivni programi treba da budu multisektoralni i interdisciplinarni, da doprinose očuvanju
poticajnog okruženja za život i razvoj djeteta.
Preventivni programi treba da budu usmjereni prema:

 djeci, radi podizanja njihove svijesti o rizicima i štetnosti prosjačenja i drugih oblika eksploatacije,
te razvijanju vještina i sposobnosti koje su im potrebne za rano prepoznavanje, način prijavljivanja
i zaštitu od eksploatacije;
 roditeljima/starateljima djece, o njihovim pravima, obavezama i odgovornostima u pogledu
pravilnog odrastanja djeteta i njihove zaštite od svih oblika nasilja;
 stručnjacima u formalnom i neformalnom sistemu zaštite djece u pogledu poštivanja i ostvarivanja
prava djeteta, posebno u odnosu na djecu koja se nalaze u visokom riziku od prosjačenja i svakog
drugog oblika eksploatacije (romska djeca, djeca sa invaliditetom, djeca u stanju socijalne potrebe
i sl.);
 općoj javnosti u pogledu rizika i posljedica štetnog rada djece i odgovornosti svakog pojedinca u
sprečavanju i prijavljivanju eksploatacije djece.
III POSTUPANJE NADLEŽNIH SUBJEKATA U SLUČAJEVIMA PROSJAČENJA I

DRUGIH OBLIKA EKSPLOATACIJE DJECE
U slučajevima prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece nadležni subjekti u gradu Mostar postupat
će hitno.
3.1. GRAD MOSTAR
Grad Mostar će, u skladu s važećim domaćim propisima, raditi na stvaranju uslovu za zaštitu
osnovnih prava djece koja se zateknu na području grada Mostar, a koja uključuju i sprečavanje prosjačenja
i drugih oblika eksploatacije djece.
Radi prevencije i suzbijanja prosječanja i drugih oblika eksploatacije djece na području grada
Mostar, Grad Mostar će:
1. U okviru svojih nadležnosti stvoriti normativne pretpostavke i u Budžetu Grada Mostar osigurati
sredstva za ostvarivanje osnovnih prava djece koja imaju prebivalište na području grada Mostar,
a koja su u riziku ili su žrtve prosjačenja i drugih oblika eksploatacije, prije svega: osiguranjem
zdravstvenog osiguranja za djecu koja to pravo ne mogu ostvariti po drugoj osnovi; stipendiranjem
učenika osnovnih i srednjih škola koja su u stanju socijalne potrebe; subvencioniranjem nabavke
užbenika odnosno školskog pribora za učenike romske nacionalnosti i učenike iz drugih
ugroženih društvenih grupa i dr. vrste podrške.
2. U skladu sa svojim mogućnostima podržati programske aktivnosti nevladinih organizacija koje
su usmjerene na prevenciju i suzbijanje prosjačenja i svih drugih oblika eksploatacije djece kao
i na podršku i pomoć djeci žrtvama ovih krivičnih djela.
Porodični zakona FBiH („Službene novine FBiH“ broj: 35/05), član 127.: „Dijete u porodici ima pravo na zaštitu
6

od svih oblika nasilja, zloupotrebe, zlostavljanja i zanemarivanja.“
Grada Mostara
3. Po preporuci Centra za socijalni rad Mostar osigurati sredstva za sufinansiranje boravka djece
koja su u visokom riziku ili su žrtve prosjačenja ili drugih oblika eksploatacije u javnoj ustanovi
za predškolski odgoj i obrazovanje.
4. Posebnom Odlukom uspostaviti intersektoralni Mobilni identifikacijski tim za prevenciju i
proaktivnu identifikaciju potencijalnih žrtava trgovine ljudima (u daljem tekstu: MIT). MIT čine
predstavnik Centra za socijalni rad Mostar i Policijskih stanica u gradu Mostar. Po potrebi, u rad
MIT-a se može uključiti i kulturološki medijator i/ili predstavnik nevladine organizacije koja je
aktivna na polju suzbijanja trgovine ljudima.
Osnovni zadatak MIT-a je da osigurava:
a) redovne, planske i ad hoc (po saznanju i prijavi) izlaske na teren/ciljane lokacije u gradu Mostar
za koje postoje saznanja odnosno zaprimljene prijave da se djeca i odrasli zloupotrebljavaju;
b) preventivne aktivnosti kroz redovno informisanje i tematske kampanje podizanja svjesnosti
ciljane populacije, stručne i laičke javnosti o problemu trgovine ljudima, kao i samoj ulozi i
djelovanju MIT-a. U saradnji sa obrazovnim ustanovama u gradu Mostar organizovati preventivne
radionice u školama na temu trgovine djecom;
c) rana identifikacija djece i odraslih koja su u visokom riziku i/ili su (potencijalne) žrtve
zanemarivanja i eksploatacije;
d) pružanje asistencije u zbrinjavanju djeteta (potencijalne) žrtve trgovine ljudima (do adekvatnog
smještaja).
Uloga i način postupanja te funkcionalne veze između članova MIT-a definišu se posebnim
Poslovnikom o radu MIT-a koji donose članovi MIT-a.
3.2. ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE
Ovaj Protokol treba sve uposlenike u odgojno-obrazovnim ustanovama u gradu Mostar

senzibilisati i obavezati na poduzimanje ogovarajućih mjera u smislu ranog prepoznavanja i prijavljivanja
slučajeva prosjačenja djece i drugih oblika eksploatacije, kao i pružiti odgovarajuću podršku i pomoći
djeci/učenicima koja su izložena ovim oblicima nasilja.
Obaveza je svih odgojno-obrazovnih ustanova da implementiraju postojeće preventivne i

intervencijske programe zaštite djece od prosjačenja i drugih oblika eksploatacije te, prema potrebi,
razvijati nove u saradnji s vladinim i nevladinim sektorom.
Nastavno osoblje i stručni saradnici u odgojno-obrazovnim ustanovama dužni su upoznati se s

međunarodnim standardima i odredbama pozitivnih propisa kojima se unapređuju prava djece/učenika,
uključujući i pravo na zaštitu od svih oblika nasilja odnosno, eksploatacije.
3.2.1. Aktivnosti odgojno-obrazovne ustanove u prevenciji prosjačenja i eksploatacije djece
 Odgojno-obrazovna ustanova iz reda stručnih saradnika i uposlenika (dječiji

vrtić) imenuje Koordinatora za prevenciju i suzbijanje trgovine ljudima (u daljem tekstu:
Koordinator)
 Odgojno-obrazovna ustanova (predškolske ustanove, osnovne i srednje škole)
u svom Godišnjem planu i programu rada planira najmanje dvije preventivne aktivnosti
tokom jedne školske godine, na temu prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece, u
kojoj učestvuje nastavno i stručno osoblje, te djeca/učenici odgojno-obrazovne ustanove.
Preventivne aktivnosti sa učenicima u osnovnim i srednjim školama organizuju se na
časovima odjeljenske zajednice i prilagođene su uzrastu i razvojnim mogućnostima djece/
učenika.
Grada Mostara
Menadžmet odgojno-obrazovne ustanove dužan je osigurati edukaciju i usavršavanje

uposlenog nastavnog osoblja i stručnih suradnika na temu prevencije, prepoznavanja i
postupanja u slučaju prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece. U realizaciji te obaveze
odgojno-obrazovne ustanove sarađuju sa svim bitnim i relevantnim akterima iz lokalne
zajednice, a po potrebi i šire (centar za socijalni rad, policija, zdravstvene ustanove i dr.),
uključujući i nevladine organizacije koje djeluju na polju prevencije i zaštite djece koja su u
visokom riziku ili su žrtve različitih oblika nasilja.
 U slučajevima nenajavljenog i neopravdanog izostanka učenika s redovne nastave koji traje

duže od tri nastavna dana uzastopno, razrednik je po isteku tog perioda, prvog narednog dana, dužan
kontaktirati roditelje odnosno staratelje učenika. Ukoliko je nemoguće ostvariti kontakt s roditeljima,
odnosno starateljima učenika, ili se njegovi roditelji odnosno staratelji u roku od dva radna dana od
dana zaprimljenog poziva ne odazovu istom, a učenik i dalje izostaje s nastave, ili postoji sumnja u
vjerodostojnost informacija dobivenih od strane roditelja, odnosno staratelja u vezi s razlozima izostanka
učenika s nastave, razrednik je dužan o tome odmah obavijestiti Koordinatora u školi, koji bez odlaganja
o tome upoznaje direktora škole. Direktor škole u roku od 24 sata od prijema informacije, pisanim putem
obavještava Centar za socijalni rad na čijem području je prebivalište ili privremeno boravište djeteta
(u daljem tekstu: Centar) o neopravdanim izostancima učenika s nastave, radi poduzimanja mjera iz
porodično-pravne zaštite. U slučajevima neopravdane odsutnosti učenika s nastave u trajanju od pet
nastavnih dana uzastopno, škola je po isteku tog perioda, prvog narednog radnog dana, dužna također
obavijestiti i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a.
Razredni nastavnik vodi urednu evidenciju o učenicima koja sadrži: adresu, kućni broj telefona i po
mogućnosti kontakt broj telefona njegovog roditelja odnosno staratelja.
 Radi rane prevencije prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece, ustanova za

predškolski odgoj i obrazovanje prioritet pri upisu djece u program predškolskog odgoja i obrazovanja
daje djeci koja su u riziku ili su žrtve prosjačenja, eksploatacije i svih drugih oblika nasilja.
3.2.2. Postupanje po saznanju za prosjačenje i druge oblike eksploatacije djeteta/učenika
Po prijavi ili na osnovu saznanja (neposrednog ili od strane trećih osoba) da je dijete/učenik
izložen prosjačenju i drugim oblicima eksploatacije, uposlenik predškolske ustanove/škole dužan je bez
odlaganja o tome obavijestiti Koordinatora, koji je dužan odmah pozvati roditelje odnosno staratelje
djeteta/učenika, upoznati ih s činjenicama i okolnostima koje su odgojno-obrazovnoj ustanovi poznate,
a odnose se na neprihvatljivost i štetnost prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece po zdravlje
djeteta/učenika, savjetovati ih radi zaustavljanja iskorištavanja djeteta, pozvati ih na uključivanje u
savjetovanje ili stručnu pomoć unutar odgojno-obrazovne ustanove ili u lokalnoj zajednici (centar za
socijalni rad, zdravstvena ustanova/centar za mentalno zdravlje, porodična savjetovališta i sl.) i izvijestiti
o mjerama koje je odgojno-obrazovna ustanova poduzela ili je dužna poduzeti kako bi zaštitila prava
djeteta/učenika, uključujući i obavezu prijavljivanja slučaja Centru. Ukoliko Koordinator posumnja da
roditelji odnosno staratelji odobravaju, potiču, ne sprečavaju ili zloupotrebljavaju dijete za prosjačenje
ili druge oblike eksploatacije, ili je s roditeljima odnosno starateljima već prije obavljen savjetodavni
razgovor, a dijete je i dalje izloženo prosjačenju i dječjem štetnom/prinudnom radu ili drugim oblicima
eksploatacije (poput prinudnog/dječjeg/ugovorenog braka), odgojno-obrazovna ustanova o tome odmah
obavještava Centar radi poduzimanja mjera s ciljem zaštite djeteta/učenika.
Kada postoji sumnja da se radi o seksualnoj eksploataciji djeteta, Koordinator ima obavezu da po
zaprimljenoj prijavi ili neposrednom saznanju bez odlaganja obavijesti direktora ustanove, koji odmah
obaviještava policiju i Centar.
Grada Mostara
• Kada uposlenik odgojno-obrazovne ustanove (odgajatelj, nastavnik, stručni saradnik)

uoči povrede na djetetu/učeniku ili je djetetu/učeniku vidno narušeno zdravstveno stanje u mjeri
koja zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju ili pregled, a postoji sumnja da je to nastalo kao
posljedica izloženosti djeteta/učenika prosjačenju ili drugim oblicima eksploatacije djece, ili
se prema okolnostima slučaja može pretpostaviti da su takve intervencije ili pregled potrebni,
uposlenik odgojno-obrazovne ustanove odmah obavještava dežurnog nastavnika/uposlenika i
poziva službu hitne pomoći ili na najbrži mogući način koji ne šteti zdravlju djeteta/učenika
odvodi ili osigurava odvođenje djeteta liječniku od strane uposlenika odgojno-obrazovne
ustanove, zatim sačeka ljekarsku preporuku o daljem postupanju te dolazak roditelja odnosno
staratelja djeteta/učenika u zdravstvenu ustanovu odnosno, stručnog radnika Centra ukoliko
postoji sumnja da su roditelji odnosno staratelji djeteta/učenika počinioci ili su na bilo koji način
doprinijeli da dijete/učenik trpi nasilje. O poduzetim radnjama u vezi zdravstvenog zbrinjavanja
djeteta/učenika uposlenik odgojno-obrazovne ustanove sastavlja službenu zabilješku o događaju
te dostavlja Koordinatoru a istu prosljeđuje direktoru odgojno-obrazovne ustanove. Službena
zabilješka sadrži podatke o identitetu djeteta/učenika, vrstama povrede i poduzetim mjerama.
Cjelovitu informaciju o zdravstvenom zbrinjavanju djeteta/učenika odgojno-obrazovna ustanova
dostavlja i Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK.
Ukoliko se radi o posebno teškom obliku, intenzitetu ili dužem vremenskom trajanju
prosjačenja i eksploatacije djeteta/učenika, odgojno-obrazovna ustanova neposredno sarađuje
sa nadležnom zdravstvenom ustanovom (centar za mentalno zdravlje, savjetovalište za porodicu
i sl.) i Centrom u cilju psihofizičkog oporavka djeteta/učenika žrtve prosjačenja i drugih oblika
eksploatacije.
• Učenicima osnovnog obrazovanja, žrtvama prosjačenja i drugih oblika

eksploatacije, koji su zbog izloženosti eksploataciji propustili određeno nastavno gradivo i/
ili postižu slabiji uspjeh u školi, odgojno-obrazovna ustanova osigurava dodatnu podršku
u savladavanju školskog gradiva koja je, zbog specifičnih okolnosti i potreba ove djece,
bazirana na individualnom programu nadoknađivanja zaostataka u učenju. Učenicima
koji su zbog prosjačenja i drugih oblika eksploatacije prekinuli redovno školovanje, a radi
sustizanja propuštenih razreda, osnovna škola koja teritorijalno gravitira prebivalištu
djeteta, organizuje odgovarajući vid nastave i polaganje razrednog ispita, o čemu informiše
Centar. U specifičnim situacijama, a na zahtjev Centra, odgojno-obrazovna ustanova za
srednjoškolski odgoj i obrazovanje HNK-a može organizovati instruktivnu nastavu za djecu
koja su žrtve eksploatacije odnosno, pružiti podršku u skladu s programom obrazovanja
odraslih u statusu polaznika, u skladu sa važećim propisima u oblasti srednjeg obrazovanja.
Djetetu žrtvi koje je smješteno u prihvatnu stanicu ili drugi alternativni oblik smještaja,
najbliža odgojno-obrazovna ustanova će u što kraćem periodu omogućiti uključivanje u
redovno obrazovanje te u skladu sa individualnim planom brige, pružiti djetetu dodatnu
podršku u učenju/savladavanju nastavnog gradiva, u skladu sa njegovim uzrastom i
razvojnim mogućnostima.
• O prijavi prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djeteta/učenika, o poduzetim

aktivnostima, razgovorima, izjavama i svojim zapažanjima, odgojno-obrazovna ustanova će
sačiniti službenu zabilješku koju će dostaviti Centru, nadležnoj policijskoj upravi i resornom
ministarstvu. Direktor odgojno-obrazovne ustanove čuva službene zabilješke o prijavi i
poduzetim mjerama u vezi sa prosjačenjem i svim drugim oblicima eksploatacije djeteta.
• Na zahtjev tužilaštva i policije, odgojno-obrazovna ustanova dužna je dostaviti
svu raspoloživu dokumentaciju koja se odnosi na utvrđivanje i dokazivanje konkretnog
slučaja eksploatacije djeteta.
Grada Mostara
HODOGRAM 1: ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE
Profesionalac
ima neposredno ili posredno (prijava)
saznanje da je dijete izloženo prosjačenju
i dr. oblicima eksploatacije
Dijete je povrijeđeno u mjeri koja

zahtijeva ljekarsku intervenciju
DEŽURNI Da Ne
NASTAVNIK
Osgurava Da li je
pratnju roditelj
djeteta do eksploatator?
medicinske
ustanove
(dvije osobe)
Voditi računa
o spolu djeteta
kod odabira Ne Da
pratioca
Odgovorna Odgovorna
osoba osoba
– POZIVA POZIVA
Sačekati ljekarsku preporuku o daljnjem
postupanju
Policiju
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
sačinjava uposlenik koji je prijavio
eksploataciju djeteta i dostavlja
Koordinatoru
Organ
starateljstva
DIREKTOR
Ǧ
Sačinjava popratni akt, Roditelje

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

Školi se preporučuje čuvanje
3.3. POLICIJA navedenih akata u vlastitoj arhivi do
punoljetstva djeteta (žrtve)
3.3. POLICIJA
Grada Mostara
3.3. POLICIJSKA UPRAVA MOSTAR
Policija ima značajnu ulogu u prevenciji, suzbijanju i zaštiti djece od prosjačenja i drugih oblika
eksploatacije. Na osnovu zakonskih ovlaštenja predviđenih Krivičnim zakonom FBiH, Zakonom o
krivičnom postupku FBiH, Zakonom o prekršajima FBiH, Zakonom o zaštiti i postupanju sa djecom
i maloljetnicima u krivičnom postupku, Zakonom o policijskim službenicima HNK, kao i drugim
zakonskim i podzakonskim aktima koji između ostalih regulišu i problematiku prosjačenja i drugih oblika
eksploatacije djece, policija je obavezna poduzeti sve neophodne mjere i radnje s ciljem zaštite djeteta
žrtve, poduzeti uviđajne i druge mjere i radnje radi dokumentovanja slučaja i proslijeđivanja informacije
nadležnom tužilaštvu ukoliko ima elemenata krivičnog djela (naročito: trgovine ljudima, zapuštanje ili
zlostavljanje djeteta ili maloljetnika, teška tjelesna povreda djeteta ili maloljetnika i sl.), te koordinirati
sa Centrom, zdravstvenim ustanovama i sigurnim kućama za zbrinjavanje djece žrtava eksploatacije.
U cilju prevencije prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece policija:

• redovno obilazi lokacije na teritoriji grada Mostar koje su interesantne za prosjačenje i
eksploataciju djece;
• u saradnji sa potpisnicama ovog Protokola i nevladinim organizacijama planira, organizuje i
sprovodi javne kampanje, javne diskusije i edukacije učenika i roditelja u odgojno-obrazovnim
ustanovama u pogledu rizika, posljedica eksploatacije djece te postojećim mehanizmima zaštite;
• na poziv Centra za socijalni rad osigurava učešće policijskog službenika u aktivnostima
multisektoralnog lokalnog MIT-a, što uključuje provođenje planskih i ad hoc akcija/intervencija
na području grada, a u cilju prevencije odnosno, identifikacije i zbrinjavanja potencijalnih žrtava;
3.3.1. Postupanje po prijavi/saznanja
Prijava za prosjačenje i druge oblike eksploatacije djece podnosi se policiji, na broj telefona 122
ili neposredno, dolaskom u policijsku stanicu. Podnosilac prijave može ostati anoniman.
Policija je dužna prilikom zaprimanja prijave prikupiti što više relevantnih podataka koji se
odnose na:
a) lokaciju, odnosno adresu na kojoj je dijete primijećeno ili zatečeno;
b) identitet djeteta;
c) opisne karakteristike djeteta: spol, starost, izgled, opis odjeće i obuće i dr. karakteristike i
specifičnosti koje mogu pomoći za lakše prepoznavanje djeteta;
d) aktivnosti i okolnosti u kojima je dijete primijećeno;
e) da li je dijete pod nadzorom odrasle osobe i ukoliko jeste kako izgleda odrasla osoba, kako se
ponaša odnosno, kakve aktivnosti ona obavlja;
f) druge okolnosti koje mogu biti od značaja za dalju procjenu ugroženosti djeteta.
Kada slučaj prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece prijavljuje službena osobe iz sistema
zaštite djece (zdravstveni radnik, socijalni radnik, policijski službenik, nastavnik ili stručni radnik i sl.),
putem telefonskog poziva, policijski službenik će, u skladu sa članom 230. ZKP FBiH, zaprimiti prijavu,
te sačiniti službenu zabilješku o prijemu usmene prijave.
Po evidentiranju prijave prosjačenja djeteta policija odmah, bez odgađanja, o zaprimljenoj
prijavi obavještava Centar odnosno dežurnog stručnog radnika (ukoliko je prijava zaprimljena izvan
radnog vremena Centra) i na mjesto događaja, prema procjeni rukovodioca smjene, upućuje dovoljan
broj policijskih službenika, ako je moguće, različitog spola.
Ukoliko se iz prijave prosjačenja djeteta može zaključiti da postoje elementi krivičnog djela
za koje se goni po službenoj dužnosti (npr. zapuštanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika, trgovina
ljudima, nanošenje tjelesnih povreda i dr.), policija će odmah poduzeti mjere iz svoje nadležnosti.
Grada Mostara
Dolaskom na mjesto događaja policijski službenik će asistirati socijalnom radniku Centra u

poduzimanju mjera za zbrinjavanje i zaštitu djeteta, što uključuje pratnju do prve zdravstvene ustanove,
a zatim do adekvatnog smješataja djeteta po odluci Centra. Ukoliko je dijete zatečeno sa osobom za
koju se može pretpostaviti da je punoljetna, policijski službenik će, u skladu sa Zakonom o policijskim
službenicima HNK, izvršiti provjeru, odnosno utvrđivanje identiteta punoljetne osobe (u daljem tekstu:
odrasle osobe) i s njom posebno obaviti razgovor, kako bi utvrdio sljedeće:
a) prebivalište ili boravište odrasle osobe koja je u pratnji djeteta;
b) pravni status odrasle osobe (državljanstvo, boravišna dozvola i dr.);
a) odnos odrasle osobe s djetetom (ili drugom uključenom djecom);
b) da li ima pokazatelja da odrasla osoba u pratnji djeteta iskorištava dijete/cu za vršenje krivičnih
djela ili prekršaja;
c) da li postoje pokazatelji da je odrasla osoba pod kontrolom druge/ih odraslih osoba/ eksploatatora
ili je žrtva krivičnog djela ili prekršaja.
3.3.2. Postupanje po neposrednom saznanju
Ukoliko policijski službenik tokom redovnog obilaska terena neposredno uoči dijete koje prosjači
ili se na drugi način eksploatiše, bez odlaganja je dužan obavijestiti Centar, sačekati dolazak uposlenika
ove ustanove, a ako uoči da je dijete povrijeđeno ili je u lošem zdravstvenom stanju, koje zahtjeva hitnu
medicinsku intervenciju, odmah obavještava i službu hitne pomoći. Ukoliko postoji rizik da će dijete
napustiti mjesto događaja, policijski službenik pokušat će ostvariti neposredan kontakt s djetetom kako
bi ga zadržao do dolaska uposlenika Centra odnosno, službe hitne pomoći. Prilikom prvog kontakta
s djetetom, policijski službenik nastojat će uspostaviti odnos povjerenja. U razgovoru prilagođenom
uzrastu i psihofizičkim sposobnostima djeteta, zasnovanom na uvažavanju djetetove ličnosti, policijski
službenik će se predstaviti, objasniti djetetu razloge za obavljanje razgovora i koje radnje će poduzeti
nakon obavljenog razgovora radi njegove adekvatne zaštite. Posebno se prikupljaju i evidentiraju podaci
o: mjestu na kojem je dijete zatečeno u prosjačenju odnosno drugim oblicima eksploatacije, uzrastu
i psihofizičkom stanju djeteta (fizičke povrede, emocionalne reakcije: uplašenost, ljutnja, uplakanost,
ravnodušnost ili agresivnost i sl.), ponašanju djeteta, stanju njegove odjevenosti (npr. oskudno odjeveno,
boso, odjeća neprimjerena vremenskim uslovima ili uzrastu i sl.) i druge karakteristike koje mogu ukazati
na higijensku i dr. oblike zapuštenosti djeteta, pokazatelje da je dijete pod kontrolom treće osobe ili žrtva
eksploatacije, da li je dijete nađeno u prisustvu druge djece i odraslih, te druge okolnosti koje mogu biti
od značaja za dalji postupak.
Ukoliko policijski službenik na terenu utvrdi da dijete koje prosjači svojim ponašanjem može
da dovede u opasnost svoju sigurnost ili ugrozi sigurnost drugih odnosno javni red, upozorava dijete na
posljedice takvog ponašanja i izričito zahtijeva od djeteta da prestane sa ponašanjem koje nije dopušteno
i kojim ugrožava svoju ličnu sigurnost (npr. da se pomjeri sa raskrsnice gdje prosjači, da se pomjeri sa
mjesta koje ugrožava njegovu fizičku sigurnost). Upozorenje mora biti dato na način prilagođen uzrastu
djeteta, kako bi dijete moglo da razumije zbog čega njegovo ponašanje i okolnosti u kojima se nalazi
mogu ugroziti njegovu sigurnost i prouzrokovati druge štetne posljedice.
Prema djetetu žrtvi eksploatacije ne mogu se primjenjivati sredstva prisile, osim u iznimnom
slučaju kada je ona prijeko potrebna i kada dijete svojim ponašanjem ugrožava vlastiti život ili život druge
osobe. Upotreba sile mora biti zakonita, isključivo u mjeri koja je potrebna radi ostvarenja zakonitog
cilja i poduzeta u najboljem interesu djeteta.
Grada Mostara
О svim poduzetim mjerama i radnjama policijski službenik sačinit će službenu

zabilješku. U slučaju smještaja djeteta žrtve prosjačenja u sigurnu kuću ili drugi institucionalni
odnosno alternativni oblik smještaja, policijski službenik će štiti tajnost podataka, što
podrazumijeva i neodavanje lokacije gdje je dijete žrtva zbrinuto.
HODOGRAM 2: POLICIJA
Saznanje: Pismeno Usmeno

Na terenu
Telefon Na drugi
način
Mediji
Centar
Obavještava
Policija za socijalni rad

Zajednički izlaze na lice mjesta

•
• poželjno je da bude prisutna i policijska službeni, ovisno o spolu žrtve
• utvrđivanje identiteta odraslih • asistencija stručnom radniku CSR

Dva prilikom zbrinjavanja djeteta
• spriječiti izvršioca u daljoj zadatka žrtve (pratnja do zdravstvene
policije ustanove, sigurne kuće,
• ako ima obilježja KD postupak
institucionalnog ili alternativnog
događaja u skǦ smješataj ..)
• koorespondencija s tužiocem
• Dijete žrtva se ne smije
•
duzima službene transportovati putničkim autom
sa oznakama policije ili dr.

oznakama koje bi dodatno
stigmatiziralo dijete
zimanje izjava od: žrtve, izvršioca, svjed ȋeventualno) lišavanje slobode

izvršioca, privremeno oduzimanje predmeta ...
3.4. USTANOVA „CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA MOSTARA“
Kao organ starateljstva, Centar je obavezan postupati u najboljem interesu djeteta, raditi
na unapređenju sveobuhvatne zaštite djece od prosjačenja i svih oblika eksploatacije, prevenciji
Grada Mostara
3.4. USTANOVA „CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA MOSTARA“
Kao organ starateljstva, Centar je obavezan postupati u najboljem interesu djeteta, raditi na
unapređenju sveobuhvatne zaštite djece od prosjačenja i svih oblika eksploatacije, prevenciji nasilja nad
djetetom i zaštiti prava i dobrobiti djece koja su izložena zanemarivanju, zloupotrebi i svim oblicima
iskorištavanja.
U skladu sa svojim nadležnostima, Centar osigurava 24-satnu dostupnost stručnih radnika.
Centar je obavezan da listu dežurnih stručnih radnika (dežurstva poslije radnog vremena, vikendom i
praznicima), sa osnovnim kontakt podacima, redovno dostavlja Policijskoj upravi/stanicama u gradu
Mostar.
3.4.1. Preventivne aktivnosti
S namjerom preveniranja prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece Centar će:
• po prijavi odgojno-obrazovne ustanove u vezi s nenajavljenim odnosno neopravdanim

izostankom djeteta/učenika s nastave izaći na teren i provjeriti stvarne razloge nepohađanja
obrazovanog sistema od strane djetata. Ukoliko stručni radnik ocijeni da postoje elementi koji
ukazuju na eksploataciju djeteta, obavlja razgovor s roditeljima/starateljima, nalaže im da dijete
odmah vrate u obrazovni proces i prekinu sa iskorištavanjem djeteta, upoznaje ih s mjerama
koje će poduzeti prema njima te izriče mjeru pojačanog nadzora nad ostvarivanjem roditeljskog
staranja. Ukoliko roditelji/staratelji nastave dijete izlagati prosjačenju i drugim oblicima
eksploatacije, Centar poduzima adekvatne mjere u skladu sa odredbama Porodičnog zakona
FBiH, što uključuje i pokretanje krivične odgovornosti za roditelja/staratelja za zanemarivanje i
zloupotrebu djeteta;
• u saradnji sa potpisnicama ovog Protokola i drugim vladinim i nevladinim organizacija
organizovati edukacije za djecu i profesionalce, stručne rasprave i javne diskusije u vezi
prevencije i zaštite djece koja su izložena prosjačenju i svim drugim oblicima eksploatacije,
te javne kampanje u cilju podizanja javne svijesti o štetnosti i posljedicama prosjačenja i
izrabljivanja djece, kao i promocije hodograma postupanja svih nadležnih subjekata, u skladu sa
ovim Protokolom;
• učestvovati i koordinirati radom MIT-a.
3.4.2. Postupanje u slučaju saznanja za prosjačenje i druge oblike eksploatacije djece
U slučaju prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djeteta, Centar interveniše:

a) kada neposredno, prilikom terenskog rada i obilaska porodice uoči da postoje elementi koji
ukazuju da je dijete izloženo prosjačenju i drugim oblicima eksploatacije;
b) po prijavi drugih pravnih subjekata, samog djeteta, građana ili saznanjem putem medija.
3.4.2.1. Neposredno saznanje o prosjačenju i drugim oblicima eksploatcije djeteta
Ako Centar prilikom neposrednog terenskog rada i/ili obilaska porodice uoči da postoje elementi
koji ukazuju da je dijete izloženo prosjačenju i drugim oblicima eksploatacije, dužan je:
a) obaviti razgovor s roditeljima/starateljima i, po potrebi, s drugim članovima porodice o
okolnostima koje ukazuju da je dijete izloženo prosjačenju i drugim oblicima eksploatacije i o tome uzeti
zapisničku izjavu te obaviti razgovor s djetetom i o tome sastaviti službenu zabilješku,
b) utvrditi stambene, socijalne i druge uslove važne za odgovarajuću brigu o djetetu,
c) po potrebi prikupiti relevantne podatke od predškolske ustanove ili škole koju dijete pohađa
te nadležne zdravstvene ustanove (pedijatra ili ljekara porodične medicine, te drugih specijalističkih
službi) koji se odnose na obrazovni (redovnost pohađanja obrazovanja, uspjeh i ponašanje djeteta) i
Grada Mostara
zdravstveni status djeteta (da li je dijete zdravstveno osigurano, da li je zdravstveno zapušteno, historija
bolesti/povreda i sl.),
d) prikupiti sve relevantne podatke o članovima porodice i porodičnoj situaciji te procijeniti
nivo ugroženosti/sigurnosti djeteta u porodici (prisustvo nasilja u porodici, bolesti ovisnosti, nezakonitih
radnji i kriminalnih aktivnosti i sl.).
Na temelju utvrđene sveukupne porodične situacije i urađene procjene ugroženosti djeteta Centar će:
1. Roditeljima/starateljima koji ne potiču, ne navode, ne posreduju ili ne eksploatišu dijete:
a) pružiti uslugu savjetovanja i podrške u vezi sa ispunjavanjem roditeljskih obaveza i

odgovornosti te jačati njihove roditeljske kompetencije;
b) uputiti roditelje odnosno staratelje kod drugog odgovarajućeg pružatelja usluge savjetovanja
i pomoći koji se pružaju u lokalnoj zajednici;
c) upozoriti roditelja odnosno staratelja na nedostatke u vršenju roditeljskog prava;
d) uključiti porodicu u sistem socijalne zaštite te pružiti pomoć u sređivanju njihovih socijalnih,
materijalnih i ličnih prilika i odnosa;
e) informisati roditelje odnosno staratelje i posredovati u ostvarivanju prava i pomoći kod drugih
subjekata, jedinice lokalne samouprave, humanitarnih i vjerskih organizacija i udruženja.
2.Roditeljima/starateljima koji potiču i zloupotrebljavaju djecu za prosjačenje i druge oblike

eksploatacije Centar:
a) izriče odgovarajuću mjeru iz porodično-pravne zaštite (upozorenje na propuste o staranju

djeteta6, pojačan nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja7) te ih upozorava da će, u slučaju
ponovnog izlaganja djeteta prosjačenju i drugim oblicima eksploatacije, pokrenuti vanparnični postupak
za oduzimanje prava roditelju da živi s djetetom ili postupak za oduzimanja roditeljskog staranja;
b) imenuje djetetu/žrtvi posebnog staratelja u slučajevima kada se procijeni da su interesi roditelja
u suprotnosti s interesima djeteta i kada roditelji/staratelji zanemaruju brigu o djetetu;
c) u slučaju sumnje na seksualnu eksploataciju djeteta od strane roditelja odnosno staratelja ili
da se dijete potiče na istu, ili stručni radnici procjene da su zbog prosjačenja i drugih oblika eksploatacije
život i zdravlje djeteta ozbiljno ugroženi u porodici u kojoj živi, Centar bez odlaganja izuzima dijete iz
porodice (ukoliko je potrebno osoblje Centra može zatražiti asistenciju policije), postavlja mu posebnog
staratelja, zbrinjava dijete u ovlaštenu sigurnu kuću i osigurava mu pružanje odgovarajuće brige. Odluka
o postavljanju staratelja djeteta, planu staranja, obimu ovlaštenja i osiguravanju smještaja djeteta trebaju
biti obuhvaćene jednim aktom – rješenjem, koje se donosi u skladu sa Porodičnim zakonom FBiH.
Ako okolnosti slučaja to nalažu, odluku o izmještanju djeteta iz ugrožavajuće porodice Centar donosi i
prije pokretanja postupka odnosno tokom postupka, a prije donošenja rješenja o imenovanju staratelja,
najkasnije u roku od 24 sata od trenutka kada je Centar obaviješten o potrebi neodložne intervencije
radi zaštite prava i interesa djeteta. Protiv roditelja odnosno staratelja koji potiču i/ili eksploatišu djecu,
Centar će bez odlaganja podnijeti službenu prijavu nadležnoj Policijskoj upravi odnosno tužilaštvu, a po
procjeni pokrenuti i vanparnični postupak pred nadležnim sudom za oduzimanje prava roditelju da živi
s djetetom odnosno za oduzimanja roditeljskog staranja.
7
Porodični zakon FBiH, član 151.
8
Ibid, Nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja, član 152.
stav 1.:„Ako su roditelji zanemarili staranje o zdravlju i odgoju djeteta, ili kada je roditeljima potrebna pomoć u odgoju djeteta, organ starateljstva
odredit će nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja koji će trajati dok to bude u interesu djeteta a najkraće tri mjeseca.“ stav 2.: „U odluci
o nadzoru organ starateljstva utvrdit će program nadzora i odrediti osobu koja će pratiti razvoj djeteta, kontrolirati postupke roditelja, podnositi
periodičneizvještajeorganustarateljstvaipoduzimatidrugemjere u interesu djeteta. Ova osoba mora ispunjavati uvjete za staratelja.“
Grada Mostara
3.4.2.2. Intervencija Centra po zaprimljenoj prijavi
Centar započinje rad na slučaju od trenutka kada je zaprimio prijavu, u pismenom ili usmenom
obliku. Kada je prijava podnijeta pismenim putem i kada je identitet podnosioca prijave poznat Centru,
Centar osigurava povratnu informaciju podnosiocu prijave u roku od 7 dana od dana podnošenja prijave,
koja uključuje obavještenje o poduzetim mjerama i donijetim odlukama u vezi s okolnostima i situacijom
koji su izazvali zabrinutost za dijete, uz poštovanje privatnosti i povjerljivosti podataka o djetetu.
Prilikom zaprimanja prijave stručni radnik, u neposrednom kontaktu s podnosiocem prijave ili
putem telefona, prikuplja sve relevantne podatke o:
a) djetetu (identitet, uzrast, spol, opis odjeće i obuće i dr. karakteristike i obilježja koja mogu
pomoći za lakše prepoznavanje djeteta)
b) lokaciji, odnosno adresi na kojoj se dijete nalazi ili je posljednji put viđeno;
c) da li je ozlijeđeno ili je u riziku od ozljeđivanja;
d) da li je dijete samo ili je u pratnji odrasle osobe i ukoliko jeste, kako izgleda odrasla osoba, kako
se ponaša prema djetetu odnosno, kakve aktivnosti obavlja;
e) da li postoje očigledni pokazatelji koji ukazuju na eksploataciju djeteta ili zloupotrebu djeteta;
f) druge okolnosti u kojima se dijete nalazi.
Odmah nakon zaprimljene prijave, Centar obavještava policiju, zahtijeva aistenciju i zajednički
izlaze na lice mjesta. Ukoliko zaprimljeni podaci ukazuju na postojanje sumnje da je djetetu teško
narušeno zdravlje ili da je ozlijeđeno, Centar odmah obavještava i službu hitne pomoći. Na licu mjesta,
stručni radnik Centra uspostavlja neposrednu komunikaciju s djetetom, roditeljima ili drugim osobama
zatečenim s djetetom, osigurava asistenciju u fizičkoj zaštiti djetetove sigurnosti, odvodi dijete na
ljekarski pregled u najbliži Dom zdravlja u gradu Mostaru radi utvrđivanja zdravstvenog stanja djeteta
i, ovisno od trenutnih okolnosti, poduzima sve potrebne radnje na zbrinjavanju djeteta u Kantonalno
prihvatilište odnosno sigurnu kuću za smještaj žrtava nasilja odnosno trgovine ljudima. Centar također
vrši provjeru da li je sam Centar ili drugi organ u sistemu socijalne zaštite prethodno postupao i imao
saznanja o konkretnom djetetu i porodici.
a) Ukoliko se dijete zatečeno u prosjačenju nalazi u pratnji odrasle osobe koja se

predstavlja kao roditelj odnosno staratelj djeteta, stručni radnik Centra će:
- uz asistenciju policije utvrditi identitet roditelja odnosno staratelja. Ukoliko roditelj odnosno
staratelj ne može na licu mjesta dokazati svoj identitet i odnos s djetetom, policijski službenik odvodi
odraslu osobu u službene prostorije policijske uprave radi utvrđivanja njenog identiteta, a stručni radnik
Centra odvodi dijete na medicinski pregled u najbliži Dom zdravlja, a zatim ga zbrinjava u kantonalno
Prihvatilište odnosno drugi adekvatan oblik smještaja (sigurna kuća, ustanove socijalne zaštite, Dječije
SOS selo i sl.)
- ako se provjerom identiteta na mjestu događaja utvrdi da je odrasla osoba koja se nalazi
u pratnji djeteta koje prosjači i koje je eksploatisao njegov roditelj odnosno staratelj, stručni radnik
Centra dovodi dijete i roditelja odnosno staratelja u prostorije Centra, upozorava roditelja odnosno
staratelja na kršenje prava djeteta, uključujući i pravo na zaštitu od nasilja i eksploatacije, ukazuje mu na
protupravnost njegovog djelovanja i krivičnu odgovornost u slučaju nastavka prosjačenja i eksploatacije
djeteta, posljedice eksploatacije po samo dijete, te mu izriče mjeru upozorenja na propuste i pružanje
pomoći8.
Također, stručni radnik informiše i upućuje roditelja odnosno staratelja djeteta na ostvarivanje prava
iz sistema socijalne zaštite i zaštite porodice s djecom ili drugih prava i usluga koje su im od strane
javnih ustanova i nevladinih organizacija na dispoziciji u lokalnoj zajednici (savjetovališta za porodicu,
dnevni centri za djecu, sigurna kuća i s.). Ako dijete zatečeno u prosjačenju i svim drugim oblicima
eksploatacije nema status zdravstveno osigurane osobe, stručni radnik Centra bez odlaganja pokreće
9
Porodični zakon FBiH, član 151.
Grada Mostara
postupak uvođenja djeteta u pravo na obavezno zdravstveno osiguranje. Ukoliko stručni radnik na licu
mjesta utvrdi da se radi o roditelju odnosno staratelju koji je već ranije u više navrata upozoravan od
strane stručnih radnika za prosjačenje djeteta i druge oblike eksploatacije i/ili kojem su ranije izricane
mjere upozorenja i osnovano je očekivati da će nastaviti sa eksploatacijom djeteta, dužan je poduzeti
mjere za neodložnu zaštitu djeteta što uključuje privremeno zbrinjavanje djeteta u prihvatnu stanicu
odnosno u institucionalni/alternativni smještaj, imenovanje posebnog staratelja djetetu i pokretanje
odgovornosti roditelja odnosno staratelja u okviru porodično-pravne zaštite.
Ako se utvrdi da roditelj odnosno staratelj djeteta i/ili dijete koje je žrtva eksploatacije ima prebivalište
u drugoj općini/gradu, stručni radnik Centra bez odlaganja obavještava Centar na čijem području dijete
ima prebivalište o slučaju prosjačenja i eksploataciji djeteta i osigurava trenutnu zaštitu i sigurnost
djetetu do dolaska stručnih radnika mjesno nadležnog Centra, koji zatim poduzimaju dalje radnje na
zaštiti i zbrinjavanju djeteta.
Ako nije moguće utvrditi identitet djeteta koje je zatečeno u prosjačenju i/ili drugim oblicima eksploatacije,
brigu i smještaj za dijete pruzima Centar na čijem području je dijete zatečeno, sve dok se ne utvrdi njegov
identitet odnosno, identitet njegovih roditelja/staratelja.
b) Ukoliko je dijete zatečeno u prosjačenju bez nadzora i pratnje roditelja odnosno staratelja
ili druge odrasle osobe, stručni radnik Centra:
- bez odlaganja odvodi dijete na medicinski pregled u najbliži Dom zdravlja, nakon čega ga
zbrinjava u prihvatnu stanicu odnosno, institucionalni/alternativni smještaj. Ako nalaz ljekara
pokaže da je dijete preživjelo određeni oblik nasilja i da postoji sumnja da je prema djetetu počinjen
određeni oblik krivičnog djela nasilja odnosno trgovine ljudima, stručni radnik je dužan odmah o tome
upoznati policiju i dijete zbrinuti u ovlaštenu sigurnu kuću za smještaj žrtava trgovine ljudima (u daljem
tekstu: sigurna kuća);
- odmah nakon zbrinjavanja djeteta u prihvatnu stanicu odnosno sigurnu kuću ili drugi
institucionalni/alternativni smještaj stručni radnik obavlja razgovor s djetetom u vezi s činjenicama koje
se odnose na njegov identitet, razloge, intenzitet i kontinuitet izloženosti djeteta prosjačenju i drugim
oblicima nasilja nad djetetom. Ako dijete odbije da razgovara ili njegovo ponašanje ukazuje na činjenicu
da još uvijek nije spremno na to, razgovor s djetetom se odgođa izvjesno vrijeme, o čemu odlučuje
postupajući stručni radnik (voditelj slučaja);
- uspostavlja kontakt s roditeljima odnosno starateljem djeteta, upoznaje ga o poduzetim mjerama
i radnjama koje će u daljem postupku poduzeti Centar, a koje su važne za dobrobit djeteta. Ako dijete ima
prebivalište na teritoriji druge općine/grada, Centar o poduzetim mjerama zaštite djeteta bez odlaganja
informiše mjesno nadležni Centar koji u roku 24 sata treba preuzeti dijete i snosi troškove njegovog
smještaja u prihvatnoj stanici.
- roditelja odnosno staratelja djeteta koji nije poticao i eksploatisao dijete upućuje na ostvarivanje
prava na besplatnu pravnu pomoć, odgovarajuće savjetovalište i podršku u programskim aktivnostima
nevladinih organizacija.
Stručni radnik Centra obavezan je da se prilikom zbrinjavanja djeteta žrtve prosjačenja i drugih
oblika eksploatacije u prihvatnu stanicu, institucionalni/alternativni smještaj odnosno sigurnu kuću,
pridržava svih propisanih procedura i pravila za smještaj djeteta u ovu ustanovu. Nakon zbrinjavanja
djeteta, voditelj slučaja u Centru, u koordinaciji sa uposlenicima ustanove gdje je dijete smješteno,
aktivno i kontinuirano učestvuje u izradi hitne procjene potreba djeteta, te kratkoročnog i dugoročnog
individualnog plana brige za dijete.
Prilikom izbora intervencija, usluga i mjera socijalne zaštite i mjera iz porodično-pravne zaštite
koje su u nadležnosti Centra, pored pomoći i podrške u ostvarivanju prava i korištenju resursa zajednice,
voditelj slučaja se rukovodi osnovnim principima Konvencije o pravima djeteta, porodičnog zakona, uz
Grada Mostara
puno i u najvećoj mogućoj mjeri saradničko učešće djeteta i porodice (ukoliko članovi porodice nisu
počinioci eksploatacije djeteta) u postavljanju ciljeva i planiranju mjera i usluga.
U kontaktu s djetetom žrtvom prosjanja stručni saradnici Centra postupaju sa posebnom

senzibilnošću, ne osuđuju dijete i pokazuju posebno razumijevanje u vezi s problemom eksploatacije
djece.
Centar je obavezan da osigura da dijete žrtva eksploatacije, u skladu sa svojim razvojnim
mogućnostima, učestvuje u izradi individualnog Plana zaštite za dijete, koji uključuje mobilizaciju i
korištenje svih resursa u zajednici za unapređenje stanja djeteta i njegove porodice. Posebna pažnja se
posvećuje intervencijama u oblastima: zaštite mentalnog zdravlja, obrazovanja djeteta žrtve, razvijanju
i unapređenju odnosa djeteta sa članovima porodice, poboljšanju stambene situacije porodice, društvene
integracije djeteta i porodice, osiguranje materijalne egzistencije porodice, i sl.. Prilikom izbora
intervencija, voditelj slučaja će se rukovoditi principima najmanje restriktivne intervencije, uz puno
i u najvećoj mogućoj mjeri saradničko učešće djeteta i porodice u postavljanju ciljeva i planiranju
usluga. Kada okolnosti slučaja zahtijevaju značajnije učešće drugih aktera iz lokalne zajednice, voditelj
slučaja saziva Porodičnu grupnu konferenciju, na kojoj se dogovara zajednička strategija rada odnosno
sinhronizacija potrebnih aktivnosti službi i interesnih grupa u rješavanju konkretnog slučaja.
O svim poduzetim mjerama i aktivnostima zaštite djeteta žrtve eksploatacije stručni radnik
sačinjava posebnu službenu zabilješku.
Centar vodi evidenciju o djeci žrtvama prosjačenja i svih drugih oblika eksploatacije koja
uključuje: broj zaprimljenih prijava, broj intervencija, broj djece zatečene u prosjačenju i drugim
oblicima eksploatacije razvrstane po spolu i uzrastu, broj djece žrtava eksploatacije koja su zbrinuta u
prihvatnu stanicu, institucionalni/alternativni smještaj odnosno u sigurnu kuću (podatak razvrstan po
spolu i uzrastu i obliku eksploatacije), broj izrečenih mjera pojačanog nadzora i upozorenja roditelja
odnosno staratelja u predmetima prosjačenja i eksploatacije djeteta, mjere i aktivnosti zaštite djeteta i sl.
Kada je starosna dob djeteta koje je zatečeno u eksploataciji nepoznata, ali postoje razumne
osnove da se vjeruje da je žrtva mlađa od 18 godina, djetetu se daje posebna zaštita sve dok se ne utvrdi
njegova starost.
Grada Mostara
HODOGRAM 3: SEKTOR ORGANA STARATELJSTVA

Roditelj/starat - izriče mjeru upozorenja
Procjena sigurnosti djeteta

A. elj ne potiče i roditelju/staratelju
ne - savjetodavna podrška
NEPOSREDNO
eksploatiše - upućivanje na centre za mentalno
SAZNANJE
dijete zdravlje, NVO, i dr. servise... ...
(rad na terenu, obilazak
porodice ..) Roditelj/star
atelj potiče i - izriče mjeru roditelju/staratelju iz
eksploatiše porodično-pravne zaštite
dijete - imenuje posebnog staratelja za dijete

žrtvu
- zbrinjava dijete u adekvatan smještaj
B. - pokreće vanparnični postupak pred
sudom
PRIJAVA
•
(od strane građana,
službene osobe, • Obavještava policiju, po potrebi i hitnu pomoć, te
djeteta…)
•
okruženje za dijete –privremeni smještaj u
ili sigurnu kuću ukoliko je dijete žrtva trgovine

OTVARANJE SLUČAJA U CENTRU

(rad na predmetu zaštite)
Ǧ

REVIDIRATI PLAN ZAŠTITE

PLAN ZAŠTITE DJECE
ȋȌ
EVIDENCIJA ZAŠTIĆENIH

ȋȌ
Grada Mostara
3.5. DOM ZDRAVLJA

Dom zdravlja Mostar i J.U. Dom zdravlja Stari Grad Mostar (u daljem tekstu: Dom zdravlja)
obavezne su djetetu žrtvi prosjačenja i drugih oblika eksploatacije osigurati hitnu, bezuslovnu (bez
obzira na status zdravstvenog osiguranja) i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu radi očuvanja fizičkog i
mentalnog zdravlja djeteta, u skladu sa ovlastima propisanim zakonima i podzakonskim aktima u oblasti
zdravstva.
3.5.1. Odgovornost Doma zdravlja
Radi provođenja obaveza iz ovog Protokola Dom zdravlja će:
a) osigurati osposobljeno i kvalifikovano osoblje za provođenje medicinskog pregleda djeteta koje je

žrtva prosjačenja i drugih oblika eksploatacije, 24 sata dnevno;
b) kontinuirano provoditi specijalizirane edukacije stručnog osoblja na temu prepoznavanja djece žrtava
prosjačenja i drugih oblika eksploatacije;
c) iz reda uposlenika imenovati Koordinatora za prevenciju i suzbijanje trgovine ljudima (u daljem
tekstu: Koordinator u DZ) koji koordinira preventivnim programima, zaštiti i pomoći djeci žrtvama
prosjačenja i drugih oblika eksploatacije;
d) na mjestima gdje se obavlja medicinski pregled djeteta osigurati propisane obrasce za pregled djeteta
žrtve prosjačenja i drugih oblika eksploatacije;
e) prema potrebi osigurati saradnju i djelovanje multidisciplinarnog stručnog tima (pedijatar, porodični
ljekar, ginekolog, psiholog, socijalna služba, policija i dr.) kako bi se izbjeglo dodatno traumatiziranje
djeteta žrtve prilikom medicinskog pregleda i zbrinjavanja ozljeda ponavljanjem traumatičnog doživljaja.
3.5.2. Medicinski protokol
Dijete koje je žrtva prosjačenja i drugih oblika eksploatacije može doći u Dom zdravlja u pratnji
roditelja odnosno staratelja, policije, stručnog radnika organa starateljstva, samo ili u pratnji osobe od
povjerenja (učiteljica, nastavnik, srodnik, komšija i sl.). Ako dijete dođe samo, bez pratnje roditelja
odnosno staratelja, zdravstveni radnici su obavezni da bez odgađanja pozovu roditelja odnosno staratelja
djeteta (ukoliko imaju neposredna saznanja o identitetu roditelja i kontakt podatke) i Centar. Ako dijete
za koje postoji sumnja da je žrtva prosjačenja i eksploatacije dođe u pratnji policijskog službenika,
zdravstveni radnik ima obavezu odmah obavijestiti Centar, ukoliko to prethodno nije učinila policija.
Ako dijete dođe u pratnji roditelja odnosno staratelja, a zdravstveni radnik ima sumnju da ga roditelj
odnosno staratelj eksploatiše i zlostavlja, zdravstveni radnik je dužan odmah o tome obavijestiti Centar
i policiju.
Medicinska mjera nad djetetom poduzima se uz informisani usmeni pristanak roditelja odnosno
staratelja djeteta, te stručnog saradnika iz Centra kada se radi o djetetu bez pratnje odnosno kada
postoji sumnja da roditelj odnosno staratelj eksploatiše i vrši nasilje nad djetetom. Maloljetni pacijent
je uključen u donošenje odluke o pristanku na predloženu medicinsku mjeru, u skladu s njegovom
zrelošću i sposobnošću za rasuđivanje, nakon što su mu od zdravstvenog radnika pružene sve informacije
o njegovom zdravstvenom stanju i predloženoj medicinskoj mjeri, na jeziku razumljivom djetetu.
Dijete koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje može samo dati pristanak na
predloženu medicinsku mjeru, osim ako se radi o invanzivnim dijagnostičkim i terapeutskim procedurama
i operativnom zahvatu.9 Ako su interesi djeteta i njegovog roditelja odnosno staratelja suprotstavljeni u
pogledu poduzimanja predložene medicinske mjere prema djetetu, zdravstveni radnik odmah o tome
obaviještava Centar koji donosi odluku u najboljem interesu djeteta.
Pregledu djeteta prisustvuje roditelj/staratelj djeteta odnosno stručni saradnik iz Centra u slučaju
kada su roditelji/staratelji odsutni, nepoznati ili su nepoznatog boravišta ili kada postoji sumnja da
roditelji/staratelji eksploatišu i vrši nasilje nad djetetom. U skladu sa Konvencijom o pravima djeteta,
10
Član 22. Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, „Službene novine FBiH“ broj 40/10
Grada Mostara
dijete žrtva ima pravo odbiti da njegovom pregledu prisustvuje roditelj/staratelj. Policijski službenik koji
je došao u pratnji djeteta, za vrijeme pregleda djeteta, čeka ispred prostorije za pregled (ordinacije).
Ljekar je obavezan objasniti djetetu zašto je potrebno obaviti pregled i što on sve uključuje.
Pregled se obavlja uz usmeni pristanak djeteta. U slučaju da dijete odbije pregled, a ne postoji potreba
za hitnim pregledom (npr. ozljeda, infekcija, potreba krivičnog postupka), pregled se može odgoditi dok
se dijete ne pripremi za isti.
Medicinski pregled djeteta obavlja dežurni ljekar u nadležnoj službi. Ukoliko su primjećene
vidne ozljede na djetetu ili psihičko stanje djeteta ukazuje na visok stepen traumatizacije, poželjno je da
pregled obavljaju dva ljekara, uz obavezno prisustvo stručnog radnika Centra.
Zdravstveni radnik dužan je posebno obzirno razgovarati s djetetom koje mu se povjerilo
odnosno kod koga su primjetne vidne povrede fizičkog i psihičkog integriteta, navesti ga da mu se
kao zdravstvenom radniku povjeri o postojanju zlostavljanja, te saznati što više o okolnostima u vezi s
ozljedama/psihotraumama i cjelovitim zdravstvenim stanjem. Razgovor s roditeljem/starateljem djeteta
koje je žrtva eksploatacije obavlja se odvojeno. Za vrijeme razgovora sa roditeljem/starateljem dijete
žrtva treba biti pod nadzorom zdravstvenog radnika i/ili osobe od povjerenja.
3.5.3. Preventivne mjere i aktivnosti

U Godišnjem planu rada Doma zdravlja moraju biti uključene i preventivne mjere i aktivnosti
koje su vezane za zaštitu nasilja i svih oblika eksploatacije djece. Ove aktivnosti se sprovode svakodnevno,
u direktnom kliničkom radu s pacijentima, u savjetovalištima za trudnice, bračnim savjetovalištima,
školama za roditeljstvo, službama za liječenje bolesti ovisnosti, centrima za mentalno zdravlje i sl.
Dom zdravlja, zajedno s predstavnicima odgojno-obrazovnog sistema, sistema socijalne
zaštite, policije i nevladinog sektora učestvuje u kreiranju i realizaciji preventivnih programa za djecu
radi njihovog osnaživanja da prepoznaju i prijave prosjačenje i nasilje nad djecom uopšte (bilo da su
neposredne žrtve, svjedoci ili imaju neka druga saznanja o događaju).
Dom zdravlja stavlja na raspolaganje svoje ljudske i materijalne kapacitete kako bi se
provodile mjere univerzalne prevencije (škole roditeljstva, programi za njegovanje zdravih stilova
života, savjetovalište za planiranje porodica, kućne posjete trudnici i porodici sa novorođenčetom
i sl.), selektivne prevencije (skrining djece i porodica iz marginaliziranih grupa (socijalno ugrožene
porodice, porodice koje imaju status izbjeglih i raseljenih, romske porodice i sl.); redovne kućne posjete
vulnerabilnim i porodicama sa identifikovanim rizikom za prosjačenje i drugim oblicima eksploatacije
djece; rana identifikacija i procjena djece kod koje se sumnja da su žrtve prosjačenja i drugih oblika
ekonomske eksploatacije zajedno sa socijalnim službama) i indukovane prevencije (hitne i neodložne
intervencije tokom 24 sata u slučajevima zlostavljanja i svih oblika eksploatacije djece; učestvovanje u
intersektorskom odgovoru na zlostavljanje i eksploataciju djece i radi osiguravanja sigurnosti i podrške
djetetu, a po potrebi i članovima porodice; programi liječenja i rehabilitaciji djeteta žrtve i sl.).
S obzirom na to da prosjačenje i ekonomska eksploatacija djeteta ima i transgeneracijski karakter, rano
prepoznavanje i intervencije sa rizičnim porodicama imaju preventivni karakter na sljedeće generacije.
3.5.4. Prijavljivanje sumnje na prosjačenje djeteta
Zdravstveni radnik Doma zdravlja dužan je da svaku sumnju na eksploataciju djece, prijavi
Centru a ukoliko je uočeno prisustvo ozljeda kod djeteta, bez obzira da li je ozljedu nanio roditelj/
staratelj ili neka druga osoba prijava se podnosi i policiji.
Prijava se može podnijeti pismeno ili usmeno, uključujući i razgovor telefonom, u tom slučaju treba
da buda praćena pismenom prijavom u roku od 48 sati. Prijava treba sadržavati sve podatke o djetetu i
porodici koji su u tom momentu poznati zdravstvenom radniku odnosno službi koja vrši prijavu, kao i
razloge za sumnju na prosjačnje odnosno nasilje nad djetetom. O svakoj podnesenoj prijavi vezanoj za
prosjačenje djece bez odlaganja se obavještava i Koordinator DZ.
Grada Mostara
U praksi ljekara i drugih stručnjaka koji, radeći sa djecom i porodicama, dolaze do saznanja koja ukazuju
na eksploataciju djeteta, može se javiti dilema da li prijava eksploatacije dolazi u sukob sa principom
povjerljivosti, tj. obavezom čuvanja profesionalne tajne. U razrješavanju te dileme, prema Konvenciji o
pravima djeteta, „princip najboljeg interesa djeteta“ ima prednost nad obavezom čuvanja profesionalne
tajne.
3.5.5. Pružanje medicinske usluge djetetu izloženom prosjačenju i drugim oblicima eksploatacije
Zdravstveni radnici u Domu zdravlja koji tokom obavljanja svoje dužnosti, neposredno ili od strane
službene osobe (stručnog radnika Centra ili policije) koja je u pratnji djeteta, saznaju da je dijete/pacijent
izloženo prosjačenju i drugim oblicima eksploatacije, dužni su:
1. uraditi detaljan zdravstveni pregled, ustanoviti postojanje eventualnih ozljeda te ih,

ako postoje, adekvatno zbrinuti. Zdravstveni radnik će dokumentovati stanje djeteta u karton
djeteta ili protokol odnosno, precizno evidentirati sve podatke o djetetu i pratiocu, o povredama
i ponašanjima, fotografisati ozljede te izdati ljekarski nalaz/ozljednji list ako se za to ukaže
objektivna potreba. Ukoliko je usluga zdravstvene zaštite pružena u službi hitne pomoći ili za
vrijeme rada dežurnih ekipa u službi porodične medicine, ovlaštena osoba u ovim službama će u
roku od 24 sata nadležnoj službi u zdravstvenoj ustanovi koja raspolaže zdravstvenim kartonom
djeteta dostaviti detaljne podatke o izvršenom zdravstvenom pregledu i izjavama djeteta, s
obaveznim upisivanjem datuma i obavezom naknadnog upisivanja u karton pacijenta/žrtve.
Evidencija o izvršenom medicinskom pregledu djeteta zatečenog u prosjačenju ili u drugim
oblicima eksploatacije u gradu Mostar, a koje nema prebivalište u ovom gradu, dostaviti će se
službenim putem Centru na dalje postupanje;
2. utvrditi uzroke i način nastanka ozljeda te obaviti potpuni zdravstveni pregled, a u
slučaju potrebe uputiti dijete/žrtvu na dalju medicinsku obradu;
3. ako zdravstveni radnik prilikom pružanja usluge zdravstvene zaštite dođe do saznanja
da dijete nema status osiguranog lica obavezan je da odmah po saznanju, a najkasnije u roku
od 24 sata, tu informaciju sa osnovnim podacima o djetetu, dostavi Centru.
Zdravstveni radnik, koji je prijavio slučaj eksploatacije i zlostavljanja djeteta, aktivno pomaže
nadležnim službama (Centru, policiji, tužilaštvu) u daljem procesu ispitivanja i dokazivanja.
Koordinator DZ odaziva se na poziv Centra i učestvuje na sastanku/konferenciji slučaja gdje se
razmatra situacija djeteta i donosi odluka o mjerama zaštite i uslugama koje će se pružiti djetetu i
porodici. Koordinator DZ učestvuje u provođenju plana zaštite odnosno pružanja usluga djetetu koje
budu dogovorene.
3.5.6. Dokumentovanje povrede i okolnosti
U skladu sa pozitivnim pravnim propisima, Dom zdravlja vodi jedinstvenu evidenciju o pruženim
zdravstvenim uslugama djeci žrtvama prosjačenja i drugih oblika eksploatacije.
Podaci iz medicinske dokumentacije odnosno iz zdravstvene evidencije djeteta pacijenta žrtve
eksploatacije, Dom zdravlja dostavlja na uvid u obliku zapisa, odnosno izvoda iz medicinske
dokumentacije, policiji, tužilaštvu, sudu i/ili drugom organu kada je to propisano zakonom i kada je
od značaja za razrješavanje i dokazivanje nasilja nad djetetom, poštujući standarde utvrđene zakonom o
zaštiti ličnih podataka. Ovi Podaci dostavljaju se kao službena tajna.
Grada Mostara
3.5.6. Dokumentovanje povrede i okolnosti
U skladu sa pozitivnim pravnim propisima, Dom zdravlja vodi jedinstvenu evidenciju o

pruženim zdravstvenim uslugama djeci žrtvama prosjačenja i drugih oblika eksploatacije.
Podaci iz medicinske dokumentacije odnosno iz zdravstvene evidencije djeteta
pacijenta žrtve eksploatacije, Dom zdravlja dostavlja na uvid u obliku zapisa, odnosno izvoda
iz medicinske dokumentacije, policiji, tužilaštvu, sudu i/ili drugom organu kada je to propisano
zakonom i kada je od značaja za razrješavanje i dokazivanje nasilja nad djetetom, poštujući
standarde utvrđene zakonom o zaštiti ličnih podataka. Ovi Podaci dostavljaju se kao službena
tajna.11
HODOGRAM 4: ZDRAVSTVENI SEKTOR
PREGLED PO NALOGU REDOVNI PREGLED

odnosi se na slučajeve u kojima se
čajeve u kojima
nadležni organ ( HITNA INTERVENCIJA
rad, policija, tužilaštvo i sud) zatraži slučajeve hitnog i ijete izloženo
stručni nalaz neodložnog reag ȀǤ
oslučaju Ȁ

PRIJAVA SUMNJE
CSR i policiji
uz obavještavanje Koordinatora DZ
ANAMNEZA
• Od djeteta ili njegovog staratelja uzimaju se detaljni anamnestički podaci o djetetu, roditelju/staratelju
• tručnipolicija već obavili razgovor sǡ
Ǥ
PREGLED
• Sveobuhvatan medicinski pregled djeteta obaviti sa osjećajem mjere (ne smijemo žuriti), bezuslovno; Tretirati na licu mjesta
po potrebi sve, manje ozbiljne povrede, na primjer, posjekotine, modrice i površinske rane.
• Za poduzimanje planiranih medicinskih mjera osiguran usmeni informisani pristanak djeteta, na jeziku razumljivom za dijete,
i roditelja/staratelja koji nije učestvovao u eksploataciji djece odnosno stručnog radnika CSR ukoliko je interes
roditelja/staratelja u sukobu sa interesom djeteta.
• Kada je pregled obavljen u službi hitne pomoći, podaci o medicinskom pregledu djeteta se u roku od 24 sata dostavljaju
nadležnoj zdravstvenoj službi radi upisivanja istih u lični zdravstveni karton djeteta.
• Medicinskom pregledu djeteta žrtve prisustvuje roditelj/staratelj ukoliko nije eksploatator i stručni radnik CSR.
• U slučaju potrebe, dijete žrtva se upućuje na dalju medicinsku pretragu.
• Izdati ljekarski nalaz odnosno ozljedi list o fizičkim povredama mldb. pacijenta/djeteta žrtve.
• Izvještaj kao dokaz: Neophodno je napisati izvještaj za nadležne organe “izvještaj o procijenjenom zdravstvenom stanju
djeteta”- Ima značaj dokaza; Izvještaj fotokopirati, ovjeriti u vlastitoj ustanovi, predati ovjerene fotokopije, a original ostaviti
u vlastitoj arhivi .

11
Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata („Službene novine FBiH“ broj: 40/10), član 35.
Grada Mostara
IV NEVLADINE ORGANIZACIJE
Potpisnice Protokola saglasne su da nevladine organizacije imaju značajnu ulogu u prevenciji i suzbijanju
prosjačenja te adekvatnoj zaštiti i rehabilitaciji žrtava prosjačenja i drugih oblika eksploatacije. Stepen
uključenosti nevladinih organizacija u realizaciju ovog Protokola ovisi o vrsti djelatnosti i programskih
aktivnosti koje realizuju na području grada Mostara, kao i od stručnih ljudskih kapaciteta sa kojima
raspolažu.
Posebne odgovornosti u primjeni Protokola imaju nevladine organizacije koje se bave:
- prevencijom i zaštitom djece od prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece;
- organizovanjem i realizacijom edukativnih i psihosocijalnih programa za djecu;
- programima zdravstvene intervencije (terapeutski tretman djeteta i/ili roditelja);
- pružanjem direktnih servisa za djecu u riziku i njihove porodice: usluga poludnevnog i
cjelodnevnog zbrinjavanja djece, prihvatilišta, sigurne kuće, usluga porodičnog savjetovanja,
alternativnog smještaja djece bez adekvatnog roditeljskog staranja i sl.
Nevladine organizacije u skladu sa ovim Protokolom mogu biti angažovane:

• u ranoj identifikaciji djece koja su u visokom riziku od dospijevanja na ulicu ili su žrtve
prosjačenja i drugih oblika eksploatacije (terenskim radom u marginaliziranim zajednicama i
lokacijama na kojima borave djece koja su uključena u rad na ulici);
• u provođenju istraživanja i prikupljanju podataka o fenomenu, prisutnosti i rasprostranjenosti
prosjačenja i eksploatacije kod djece;
• u pružanju direktne podrške djeci koja su u visokom riziku ili su žrtve eksploatacije – psihološke,
edukativne i dr. vrste;
• u pružanju podrške roditeljima koji zanemaruju brigu o djeci u cilju jačanja njihovih kapaciteta
za odgovorno roditeljstvo;
• za edukaciju profesionalca u javnim institucijama i ustanovama u vezi sa ranom identifikacijom
i radom sa djecom žrtvama nasilja i eksploatacije.
Nevladine organizacije koje djeluju na području grada Mostara, a koje u svakodnevnom radu
dolaze u kontakt sa djecom koje su u riziku ili su žrtve prosjačenja i svih oblika eksploatacije i njihovim
roditeljima, imaju dužnost da:
• zabrinutost za sigurnost djeteta prenesu tijelima i ustanovama zaduženim za zaštitu djece od
svih oblika nasilja;
• saznanja i prikupljene informacije o djetetu koje je u riziku ili je izloženo prosjačenju i
eksploataciji dostave nadležnim institucijama i ustanovama u čijem djelokrugu rada je zaštita
prava djeteta;
• da sa nadležnim akterima u lokalnoj zajednici učestvuju u konsultacijama o mjerama i uslugama
za zaštitu dobrobiti djeteta žrtve eksploatacije;
• da na poziv Centra učestvuju u procjenama potreba i izradi Plana zaštite djeteta ili u praćenju i
procjeni efekata poduzetih mjera i intervencija.
V OBLICI, NAČIN I SADRŽAJ SARADNJE
Sva tijela i profesionalci koji rade na poslovima zaštite djece u gradu Mostaru:
• djeluju partnerski i uspostavljaju učinkovitije i efikasnije načine saradnje i razmjene podataka
koji su značajni za konkretan slučaj eksploatacije djece;
• u slučaju prijave ili obavijesti o prosjačenju i drugim oblicima eksploatacije djece osiguravaju
drugom nadležnom postupajućem tijelu odgovarajuće podatke o slučaju, a radi potpunog uvida
u prethodno poduzete aktivnosti s ciljem sveobuhvatne zaštite djeteta;
• uspostavljaju saradnju s drugim sudionicima koji bi u konkretnom slučaju mogli pomoći
odnosno zaštiti dijete, a prema potrebi održavaju konsultacijske sastanke slučaja (konferenciju
slučaja) radi koordinacije postupanja te planiranja dugoročnog osiguranja djetetovih potreba.
Grada Mostara
U posebno hitnim slučajevima razmjena informacija izvršit će se odmah u neposrednom kontaktu,

kako bi se bez odlaganja koordinirano poduzele potrebne mjere i radnje. Razmjena ličnih podataka
djeteta vrši se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka.
Nadležne institucije i ustanove će lične podatke djeteta žrtve prosjačenja i drugog oblika eksploatacije
i nasilja te počinitelja nasilja nad djetetom dati na korištenje drugim tijelima na njihov pisani zahtjev ili
po službenoj dužnosti, ako je to potrebno radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene djelatnosti.
Pisani zahtjev mora da sadrži svrhu i pravni osnov za korištenje ličnih podataka, te vrstu ličnih podataka
koji se traže. Iznimno, u slučaju potrebe hitnog i neodgodivog poduzimanja mjera za zaštitu zdravlja i
života djeteta, podaci se mogu razmjenjivati i na telefonski zahtjev.
VI EDUKACIJA STRUČNJAKA ZA PRIMJENU PROTOKOLA
Edukacija profesionalaca iz različitih oblasti treba da omogući da se razvije i održava specifična

kompetencija profesionalaca na planu zaštite djece od prosjačenja i svih drugih oblika eksploatacije.
Edukacija treba da bude kontinuirana i postepena i da ima različite nivoe:
• osnovna edukacija treba da obuhvati zaposlene (osoblje) u ustanovama i drugim organizacijama
koje rade sa djecom, kako bi stekli minimum znanja i vještina koje su neophodne za prevenciju,
prepoznavanje, procjenu i reagovanje na prosjačenje i druge oblike eksploatacije djece i kako bi bili
upoznati sa redosljedom postupaka za zaštitu djeteta sadržanim u ovom Protokolu, uključujući i saznanja
o timu u njihovoj ustanovi odnosno, o osobama koje imaju više specifičnih znanja o ovoj problematici,
a koje mogu konsultovati u slučaju potrebe;
• viši nivo edukacije treba da obuhvati profesionalce (timove profesionalaca) koji se neposredno bave
zaštitom djece u pojedinim oblastima a koja treba da im osigura detaljno poznavanje postupaka u okviru
procesa zaštite djeteta, uključujući prepoznavanje, otkrivanje, prijavljivanje i spremnost na specifične
intervencije, specifična znanja i vještine vezane za multisektorsku saradnju u procesu zaštite djece
od prosjačenja i svih drugih oblika eksploatacije, što podrazumijeva dobro poznavanje nadležnosti i
specifičnih zadataka u okvirima svakog pojedinačnog sistema zaštite, načine razmjene informacija i
međusobne saradnje.
Timovi profesionalaca trebaju biti osposobljeni da prepoznaju djecu koja su u riziku od svih oblika
eksploatacije, što uključuje i trgovinu ljudima.
•specijalizirana edukacija treba obuhvatiti određeni broj profesionalaca u zdravstvu, obrazovanju,

socijalnoj zaštiti, pravosuđu i policiji, kako bi stekli specijalizirana znanja, vještine i kompetencije za
rad s djecom žrtvama.
VII PRAĆENJE PRIMJENE PROTOKOLA
Primjenu ovog Protokola prati Centar. Na godišnjoj osnovi, najkasnije do 31. januara tekuće
godine, Centar sačinjava izvještaj o primjeni Protokola za prethodnu kalendarsku godinu, koji se kao
integralni dio godišnjeg izvještaja o radu ove ustanove podnosi Gradskom vijeću Grada Mostara na
razmatranje i usvajanje.
U svrhu izrade Godišnjeg izvještaja o primjeni Protokola, potpisnice Protokola će najkasnije
do 31.12. dostaviti Centru informacije o primjeni Protokola u tekućoj godini u okviru njihove uloge,
obaveza i odgovornosti koja je definisana ovim Protokolom.
VIII ZAVRŠNE ODREDBE
Sve institucije, ustanove i nevladine organizacije koje učestvuju u zaštiti djece od prosjačenja
i drugih oblika eksploatacije, a koje djeluju na području grada Mostar, dužne su postupati u skladu s
aktivnostima određenim ovim Protokolom.
Grada Mostara
Potpisivanjem ovog Protokola potpisnice se obavezuju da će upoznati svoje službe/odjeljenja/

ustanove u okviru svog djelokruga rada s činjenicom njegovog donošenja, da će osigurati njegovu
dostupnost svim uposlenicima, osigurati edukaciju i superviziju, te da će poduzeti sve druge potrebne
mjere radi njegove dosljedne primjene u praksi.
Ukoliko potpisnica Protokola svojim činjenjem ili nečinjenjem povrijedi odredbe ovog Protokola,
u skladu sa zakonom i internim pravnim aktima i procedurama potpisnika Protokola pokrenut će se
krivična odnosno disciplinska odgovornost pravnog lica i odgovornog pojedinca u pravnom licu.
Ovaj Protokol stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Grada
Mostar“.
P O T P IS N I C I
GRAD MOSTAR POLICIJSKA UPRAVA MOSTAR

Gradonačelnik
dr.sc. Mario KORDIĆ, s.r.
Broj : 02-04-18410/22 Broj : 02-02-2-2-5979/22
Ustanova „Centar za socijalni rad Grada Mostara“ Dom zdravlja Mostar

Ravnateljica Ravnateljica
Zdravka MARIĆ, s.r. Kristina BEVANDA, s.r.
Broj : 01-31-4151/22 Broj : 3890-37/22 21.11.2022.
J.U. Dom zdravlja Stari grad Mostar

Direktor
mr.sci.dr. Edin KAPETANOVIĆ, s.r.
Broj : 1312/22
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Nakladnik/Izdavač ne može preuzeti odgovornost za jezik službenih objava i oglasa koje se

objavljuju u dijelu „Objave i oglasi“.
„SLUŽBENI GLASNIK GRADA MOSTARA“

Nakladnik/Izdavač: GRAD MOSTAR
Za nakladnika/izdavača: Tajnik/Sekretar Gradskog vijeća Grada Mostara: tel.: 036 / 447-400, 447-407,
faks: 447-447, 447-433
List izlazi prema potrebi. Pretplata za 2022. godinu iznosi 117,00 KM sa PDV-om. Pretplata, prodaja i
primanje oglasa obavlja se u ulici Hrvatskih branitelja 2 u Mostaru. Žiro račun broj: 5550000020190277
kod NOVE BANKE A.D. Banja Luka, Filijala Mostar.
Pretplatnicima koji se pretplate tokom godine ne možemo garantovati prijem svih prethodno izdatih brojeva.
Tisak/ štampa: IC štamparija Mostar, Karađozbegova 1.
Naklada/ Tiraž: 200 primjeraka

Sluzbeni Glasnik Grada Mostara Broj 24 2022

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sluzbeni Glasnik Grada Mostara Broj 24 2022

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

14. mart / ožujak 2019.

SLUŽBENI GLASNIK ISSN

SLUŽBENI GLASNIK GRADA MOSTARA

Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije

1. EZREMA GOLOŠ ABAZA, predsjednik iz reda osnivača

1. EZREMA GOLOŠ ABAZA, predsjednik iz reda osnivača

1. ЕЗРЕМА ГОЛОШ АБАЗА, предсједник из реда оснивача

3. АНДРЕЈ КОЛОБАРИЋ, члан из реда оснивача

1. VELIMIR NOVAK, predsjednik iz reda osnivača

Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije

1. VELIMIR NOVAK, predsjednik iz reda osnivača

1. ВЕЛИМИР НОВАК, предсједник из реда оснивача

Закона о позоришној дјелатности („Службене новине Херцеговачко-неретванског кантона“ број

- Radmila Komadina - član;

- Azra Batlak - član;

- Radmila Komadina - član;

- Marija Soldo - član;

- Радмила Комадина - члан;

Grad Mostar, novembar 2022. godine

u gradu Mostar, dana 21.11. 2022 . godine

za prevenciju i postupanje u slučajevima prosjačenja i svih drugih

 svi učesnici imaju jasno definisane obaveze i propisane procedure postupanja;

1.1. OSNOVNA NAČELA I CILJEVI

1.1.1. Osnovna načela Protokola

Protokol se zasniva na četiri osnovna principa Konvencije o pravima djeteta:

1. Pravo djeteta na život, opstanak i razvoj,

1.1.2. Ciljevi Protokola

Opći cilj Protokola jeste uspostavljanje funkcionalnog, efikasanog i intersektorskog referalnog

Specifični ciljevi Protokola su:

 razviti i provoditi preventivne programe kojima se osigurava sigurno i poticajno okruženje za

1.1. OSNOVNI POJMOVI

Dijete je osoba koja nije navršila 18 godina života.2

II PREVENCIJA PROSJAČENJA I DRUGIH OBLIKA EKSPLOATACIJE DJECE

Potpisnici Protokola se obavezuju da u okviru svojih nadležnosti djeluju proaktivno i poduzimaju

Preventivni programi treba da budu usmjereni prema:

III POSTUPANJE NADLEŽNIH SUBJEKATA U SLUČAJEVIMA PROSJAČENJA I

3.1. GRAD MOSTAR

3.2. ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE

Ovaj Protokol treba sve uposlenike u odgojno-obrazovnim ustanovama u gradu Mostar

Obaveza je svih odgojno-obrazovnih ustanova da implementiraju postojeće preventivne i

Nastavno osoblje i stručni saradnici u odgojno-obrazovnim ustanovama dužni su upoznati se s

3.2.1. Aktivnosti odgojno-obrazovne ustanove u prevenciji prosjačenja i eksploatacije djece

 Odgojno-obrazovna ustanova iz reda stručnih saradnika i uposlenika (dječiji

Menadžmet odgojno-obrazovne ustanove dužan je osigurati edukaciju i usavršavanje

 U slučajevima nenajavljenog i neopravdanog izostanka učenika s redovne nastave koji traje

 Radi rane prevencije prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece, ustanova za

3.2.2. Postupanje po saznanju za prosjačenje i druge oblike eksploatacije djeteta/učenika

• Kada uposlenik odgojno-obrazovne ustanove (odgajatelj, nastavnik, stručni saradnik)

• Učenicima osnovnog obrazovanja, žrtvama prosjačenja i drugih oblika

• O prijavi prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djeteta/učenika, o poduzetim

HODOGRAM 1: ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE

Dijete je povrijeđeno u mjeri koja

3.3. POLICIJSKA UPRAVA MOSTAR

U cilju prevencije prosjačenja i drugih oblika eksploatacije djece policija:

3.3.1. Postupanje po prijavi/saznanja

Dolaskom na mjesto događaja policijski službenik će asistirati socijalnom radniku Centra u

3.3.2. Postupanje po neposrednom saznanju

О svim poduzetim mjerama i radnjama policijski službenik sačinit će službenu

Saznanje: Pismeno Usmeno

Zajednički izlaze na lice mjesta

• utvrđivanje identiteta odraslih • asistencija stručnom radniku CSR

zimanje izjava od: žrtve, izvršioca, svjed  ȋeventualno) lišavanje slobode

3.4. USTANOVA „CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA MOSTARA“

3.4. USTANOVA „CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GRADA MOSTARA“

zimanje izjava od: žrtve, izvršioca, svjed ȋeventualno) lišavanje slobode