VIŠEUSLUŽNE PRISTUPNE

TEHNOLOGIJE

PREDAVANJA 8
 Pristupnom mreţom se smatra ona mreţa, koja
spaja pretplatnika s pristupnom centralom ili
udaljenom komutacijskom jedinicom, bez obzira
je li napravljena od bakarnih vodova,
svjetlovodnih niti ili radio veza.

 Pristupna mreţa krajnjim korisnicima

omogućava povezivanje s jezgrenom mreţom
preko koje pristupaju raznim uslugama.

 Tradicionalna pristupna mreţa sastoji se,

uglavnom, od UTP kablova tj. kablovi sa
nezaštićenim upletenim paricama,

 Beţične pristupne mreţe

 Ţične pristupne mreţe

BEŢIČNE PRISTUPNE MREŢE
 Beţična mreţa omogućuje uređajima da ostanu
povezani s mreţom, s tim da nisu povezani na bilo
koju ţicu. Pristupne tačke pojačavaju Wi-Fi signale,
tako da uređaj moţe biti daleko od routera, ali još
uvijek biti povezan s mreţom.
 Beţične mreţe koje koriste 802.11 standarde i
omogućuju da se brojni beţični korisnici poveţu sa
mreţom povezivanjem na beţičnu pristupnu tačku
 Osnovna i najočitija prednost beţične tehnologije je
ogromna mobilnost koju nudi.
 Ostale pogodnosti beţične mreţe
 Produktivnost
 Jednostavno podešavanje
 Proširivost
 Cijena
ŢIČNE PRISTUPNE MREŢE
 Ţična mreţa sastoji se od oţičene veze između različitih
komponenti sustava. Kablovi kao što su bakrene ţice, optički
kablovi, fleksibilni kablovi itd. koriste se za ţično povezivanje
 Moderno ţično umreţavanje obično uključuje Ethernet veze i
kablove koji su slični fiksnim telefonskim kablovima
 Glavni mediji koji se koriste su koaksijalni kabal, upleteni
parovi i optička vlakna. Medij mora imati svojstva koja će
osigurati razumne performanse, te podrţavati dvosmjernu ili
višesmjernu komunikaciju
 Prednosti ţičnih mreţa:
 Mreţa nudi veću brzinu podataka, a samim tim i brţi
prijenos informacija.
 Ţična veza je sigurnija ukoliko neko ne prekine vezu i ne
dodirne signal.
 Kablovi nude veću propusnost.
 Nudi veću pouzdanost i bolji kvalitet usluge (QoS).
 Koriste se tamo gdje su brzina i pouzdanost kritični
 Mnogo manje radio smetnji, pa sadrţe manje izgubljenih
paketa podataka koje je potrebno ponovo prenijeti.

 Nedostatci ţičnih mreţa:

 Ţična veza ne omogućava pokretljivost tokom upotrebe.
 Instalacija ţičane mreţe je vrlo teška.
 Za instalaciju je potrebno više vremena.
 Za produţenje pokrivenog rastojanja potrebni su uređaji
poput pojačala, repetitora i sl.
 Postoji više šansi za oštećenje s ţičanom tehnologijom u
usporedbi s beţičnom tehnologijom.
ŠIROKOPOJASNI PRISTUP
 U telekomunikacijama, širokopojasni prijenos podataka je
onaj koji prenosi više signala i vrste prometa.

 Širokopojasni pristup naziv je stalne internetske veze koja

dovodi internetski signala do uređaja i s njega

 Različiti oblici usluga digitalne pretplatničke linije (DSL)

su širokopojasni su u smislu da se digitalne informacije
šalju preko više kanala.

 Kada se ta ista linija pretvori u neopterećenu ţicu

upletenog para (bez telefonskih filtera), ona postaje
širokopojasna i moţe prenijeti do 100 megabita u sekundi
pomoću digitalne mreţe odnosno very-high-bit-rate
pretplatničke linije (VDSL)

 Postoje tri glavne vrste ţičnih širokopojasnih veza za

potrošačku ili stambenu upotrebu: DSL, koaksijalni kabel i
vlakna.
DSL
 DSL je ţični prijenos koji koristi tradicionalne bakrene
telefonske linije koje su već instalirane u kućama ili
drugim objektima
 Dostupnost i brzina DSL usluge mogu ovisiti o
udaljenosti
 Pristup POTS kanalima pomoću modema (dial-up
modem)
 Pristup uskopojasnim ISDN-om (BRA, PRA)
 Pristup mreţom kablovske televizije
 Pristup prijenosnim E1-sustavima
 Osnovna podjela DSL tehnologija je na asimetrične i
simetrične
 Asimetrična digitalna pretplatnička linija (ADSL)-
koriste ih oni koji primaju puno podataka, ali ne šalju
mnogo
 Simetrična digitalna pretplatnička linija (SDSL) - obično
se koristi od strane preduzeća za usluge kao što su video
konferencije, kojima je potrebna značajna širina opsega
 Najatraktivnije DSL tehnologije su: ADSL2,
ADSL2+, VDSL i VDSL2.
ADSL TEHNOLOGIJE
 Asimetrična digitalna pretplatnička linija je
naziv za digitalnu pretplatničku liniju (DSL) kod
koje je brzina prijenosa podataka u smjeru prema
korisniku (download) veća od brzine u suprotnom
smjeru (upload)
 Omogućuju korištenje osnovne telefonske usluge
na istoj ţici
 Prenos podataka putem ADSL - a se vrši pomoću
takozvane bakarne parice koju poseduje svaki
pretplatnik koji ima telefonsku liniju u svom
vlasništvu
 ADSL koristi višak prostora, bez mogućnosti da
ugrozi ili ometa prenos telefonskog signala
 Prvi dio bakarne parice je namenjen opsegu za
POT
 Drugi deo bakarne parice je namjenjen za upload

 Treći deo bakarne parice je namenjen za

download
 ADSL2 tehnologija predstavlja drugu generaciju
širokopojasnih asimetričnih pristupnih tehnologija

 ADSL2 je posebno dizajniran radi poboljšanja

brzine i dometa prijenosa u odnosu na izvorni
ADSL

 ADSL2 : dolazne brzine 12 Mbit/s (ADSL 8Mbit/s)

 Prednosti u odnosu na ADSL:

 Dijagnostika
 Poboljšanja u vidu potrošnje električne energije
 Poboljšanja u vidu potrošnje električne energije
 ADSL2+ Za razliku od prve dvije verzije ima gornju
graničnu frekvenciju dolaznog kanala 2,2 MHz
 Rezultat toga je znatno povećanje dolaznih
prijenosnih brzina na lokalnim petljama kraćima od
otprilike 1500 m
 Povećanjem duţine pretplatničke linije prenosna
brzina se smanjuje
 Smanjeno preslušavanje
VDSL TEHNOLOGIJE

 VDSL1 (Very high bit rate Digital Subscriber

Line) ima mogućnost prenosa podataka brzinama
od maksimalno 55 Mbps (downstream) i 15 Mbps
(upstream).

 Zbog povećanja brzine ima manji domet prijenosa

u odnosu na ADSL

 Unutar 300 metra od centrale još uvijek dobivate

maksimalnu brzinu, ali za veće udaljenosti
kvaliteta linije i brzina prilično opadaju

 VDSL omogućava ostvarenje koncepta FTTN

 FTTN-a čini kombinacija optičkih niti, koje
povezuju lokalnu centralu, s optičkim mreţnim
jedinicama (Optical Network Unit - ONU), i
upletenih parica koje povezuju krajnje korisnike
s ONU-ima
 VDSL-modemi su instalirani na oba kraja svake
lokalne VDSL-petlje
 U kombinaciji optičkih niti i upredenih parica,
VDSL postaje dobar izbor
 VDSL2: je simetrična prijenosna usluga koja podrţava
prijenosnu brzinu od 100 Mbit/s u oba smjera.
 Proširenje frekvencijskog pojasa sve do 30 MHz
 VDSL2 predstavlja dobro rješenje za triple play usluge
 Brzina prijenosa podataka jako ovisi o udaljenosti
korisnika od lokacije operatora kao i o kvaliteti parice.
VIŠEUSLUŢNE SVEOPTIČKE PRISTUPNE MREŢE
 Široka ponuda proizvoda koji podrţavaju
multimedijske sadrţaje potaknuli su razvoj
optičkih mreţa
 Optička mreţa je telekomunikacijska mreţa u
kojoj se informacije prenose infracrvenom
svjetlošću koristeći optičko vlakno kao prijenosni
medij
 Optička tehnologija vlakna pretvara električne
signale u svjetlosne impulse i šalje svjetlosne
impulse kroz prozirna staklena vlakna promjera
ljudske dlake
 Optički kablovi nisu podloţni elektromagnetskim
utjecajima, manja degradacija ili gubitak signala
nego kod bakrenih ţica ili kosaksijalnih kablova
 Vlakna prenose podatke brzinama daleko većim od
trenutnih brzina DSL ili kablovskog modema
 Razlog je u brzini čestica koje prijenose informaciju

 Fotoni se unutar optičkih kablova kreću brzinom 30%

 Elektroni se kreću brzinama od „tek“ 1% brzine svjetlosti

ARHITEKTURA SVEOPTIČKE PRISTUPNE MREŽE

 Optičkim mreţama se povećava stabilnost i pouzdanost

mreţe, te reţu troškovi potrebni za ostvarivanje
komunikacije između izvora signala i odredišta

 Arhitektura podrazumjeva granicu do koje je dostupna

optička mreţa, nakon čega se optička mreţa konvertira u
električnu

 FTTH (engl. fiber to the home) - optička nit do kuće / stana,

 FTTC (engl. fiber to the curbe) - optička nit do pločnika,
 FTTCab (engl. fiber to the cab) - optička nit do ormarića,
 FTTB (engl. fiber to the building) - optička nit do zgrade,
 FTTN (engl. fiber to the node) - optička nit do čvora.
 FTTH: signal se dovodi do krajnjeg korisnika

 FTTC : optički kabal se dovodi do određene

udaljenosti, pa se krajnji korisnik optičkom mreţom
sluţi preko bakrene parice ili koaksijalnog kabela
 FTTCab: odnosi se na lokalne mreţe, odnosno na
povezivanje lokalnih centrala i uličnih ormara. Od
ormara se u FTTCab arhitekturi postavljaju bakrene
parice koje imaju ulogu dostavljanja pristupa mreţi
krajnjem korisniku.
 FTTB: centrala optike mreţe smještena je u podrumu
zgrade. Cijena izvedbe FTTB mreţe je relativno
visoka, stoga se ista ne razvija ukoliko ne postoji
izrazito velik broj potencijalnih korisnika
 FTTN: omogućava dostavu širokopojasnih usluga kao
što je Internet, moţe opsluţivati više korisnika, s tim
da moraju biti u krugu od jedne milje. Preostalu
udaljenost moţe koristiti DSL kroz postojeće
telefonske ili kablovske kompanije.
 Iako FTTH moţe ponuditi veće brzine, instalacija
je skuplja

 FTTN pruţaju optičko vlakno većem broju

kupaca uz manje troškove

 Sličnosti između FTTB-a i FTTCab /FTTN

postoje u vidu da se u oba slučaja radi o
produţetku svjetlovodne mreţe korištenjem
bakrenih i/ili koaksijalnih kabela.
PRIMJENA SVJETLOVODNIH PRISTUPNIH MREŢA
 Kućanstva se trenutno u najvećoj mjeri oslanjaju
na beţične tehnologije prijenosa informacija
 Svjetlovodne mreţe u kućanstvu omogućuju,
izbjegavanje zagušenja kapaciteta, problematiku
spajanja pristupne mreţe i krajnjeg korisnika
 Kada je razvijen metalni pristup poput ADSL, on
je postao osnova za pretplatnike komunikacija i
metalni pristup, ali i dalje se širi na globalnoj
razini
 S druge strane optički pristup je sredstvo
pristupa koje ima najveću brzinu i najšire širine
pojasa
SIGURNOST SVEOPTIČKE PRISTUPNE MREŢE
 Zaštita je proaktivni način povećavanja
otpornosti mreţe, odnosno izračunu rezervnog
puta prije nego se pojavi kvar u mreţi
 Kada se pojavi kvar promet se jednostavno
preusmjeri na rezervni put bez dodatnog
donošenja odluka i obrađivanja
 Obzirom na karakteristike prijenosa informacija
smatralo se kako je prisluškivanje i gubitak
nemogući
 Optičku je nit moguće razdijeliti spliterom bez da
pruţatelj usluge bude svjestan pristupa signalu
 Prvi korak zaštite uspostaviti dodatnu razinu
fizičke zaštite između komunikacijskog sustava i
ilegalnog pristupa

 Drugi korak je uspostaviti zaštitu prostorije u

kojem se nalaze pristupni terminali

 Također se optičke mreţe i kablovi moraju zaštiti

i od vremenskih nepogoda.
Hvala na paţnji !