(ee ZAVOD ZA GEOLOSKA ISTRAZIVANJA SR CRNE GORE TITOGRAD GEOLOSKI GLASNIK, POSEBNO IZDANJE KNJIGA VL ZBORNIK RADOVA VI SKUPA SEDIMENTOLOGA JUGOSLAVISE, 1988, GOD., OD 243 DO 283 STRANE SPARICA MARKO" PAVELIC DAVOR* MIKNIC MIRJANA® BREIC MATO* MIOCENSKI BIOLITITI U PODRUCJU DILJ GORE (SLAVONIJA, HRVATSKA) PREGLED Detaljnom sedimentno-petrografskom 1 paleontoloskom analizam snim- ‘enh geolotldh stupova kroz badenske naslage wu centralnorn dijelu Gy oo %, dokazan je grebenski facijes s Koraljnom biohermom 1 slgalaim wapnec: gem 1 Produkti njihova razaranja u prigrebensko} zoni. Utvadena fe Polsca Yalkanizma koji Je uvjetovao promjene palevekolostin uvijeta taboo rostora za vrijeme badena, Takoder je toéno definitana crcaljsko dskoneee tua granica s mladim litostratigrafskim jedinieama sarmata ssi, | dooce anona, koje su detaling opisane, SYNOPSIS ‘Also, the erosional unconformity with the Overlaylag Sanmution te ey ead Lower Pannonian lithostratigraphic units has been precisely coteblshe younger units are also described in detail vuvop Dilj gora je izgradena od sedimenata mladeg neogena i kvar- tara. Usprkos velikoj pokrivenosti starijih naslaga najmiadim Evartamim talozinama, bilo je moguée pronaéi otvorene profile Geoloski zavod, Sachsa 2, 41000 Zagreb,244 1M. Sparica, D. Pavelié, M. Mllenié, M, Brikié u brojnim vodotocima, usjecima puteva i aktivnim kamenolomi, ma. Tu su, u okvir radova na izradi Geoloske karte SFRJ 11:50 000) snimijeni detaljni geoloski stupovi krow naslage mladeg noogena, koje su sedimentno-petrografskom i paleontoloskom Deoltikom detaljno proudene. Rezultati ovin istrazivanja pomogli Su objagnjenju taloznih uvjeta u vremenu i prostoru, te medusob- hin odnosa pojedinih litostratigratskih jedinica. U ovom radu su prezentirani reaullati prouéavanja blolitit- nih tvorevina badenske starosti. ‘Dosadasnja brojna, iako esto pregledna i parcljalna istra- nivanja, dala su solidne temelje za poznavanje geolaske grade Dilj gore. ‘Prve geoloske informacije 0 ovom podrugju nalazimo na geolosko} Kari (Hauer, 1868), na kojo} su izdvojent vapnenct F'fonglomerati, sarmatski slojevi, te Kongerijske i helvederske jasage, D. Pilar. (1876) spominje da su vapnenei na Dilj gort Drobijent eruptivnim stienama, dok je prema F. io chu (1010) Yogra Dilj gore izgradena od naslaga miocena, koje se sastole od iitavea 1 amfisteginskog vapnenca. On megutim ne nalazi dokaze 6 postojanju sarmatskih slojeva. Proucavajuci geoloske odnose Kesonja Brdu, K. Jenko (1944), navodi da su. sermatsi slo- Jovi, transgresivni ma tortonske naslage, M. Sparica & J- Wako (1973) na temelju makrofosila 1 mikrofosila, te litotact Selnth znafajki, izdvajaju u zapadnom dijelu Dilj gore, naslage iGrtona, sarmata, panona, donjeg i gornjeg ponta, srednjeg 1 gor- jeg pliocena 1 kvartara, Takoder objainjavaju sedimentactisice puilike { rekonstruiraju recental strukturni sidop. U novile Wie. ee tlistovi: Nova Kapela, Sparioa & al., 1980, 1 Slavonski Brod, Sparica & al. 1988), te brojni studijski radovi remultirali su nizor™ Duinova { kofistatacija, koje su upotpunile geolosko poznavanje Dilj gore. OSNOVNI GEOLOSKI PODACI Najstariji neogenski sedimenti u podrutju Dilj gore pripa: daju badenu (atortonua). Talozeni su u marinskim uvjetima, Ce- Ge romjene sedimentoloskih znaéajki, kako w laterainom, tak $e Portikalnom smjeru ukazuju na ra7liGite sredine talozenja w jnage plitkomorskom prostoru. Prema litoloskim i sedimentolos: wate Diakteristikama i sadriaju fosilne faune raziikuju se siije- Hod Ittofacijesi: a) krupnoklastitni pricbalni litofacijes, sastavjen GG polimileinih Konglomerata i breta bez. izrazene gradaclje; >) Diohermaint litofacijes, sastavijen uglavnom od tifieiranth, in Bin) akeleta grebensxih organizama; c) prigrebenski litofacijes. Sistavijen o@ fosiinog kréja Koje Je nastalo razgradnjom grebena {'promjenjivom koliGinom terigenog i vulkanoklastiénog detritu:Miocenski biolti w podruéju Dil) gore 245; ©) litofactjes zastiéenih pli¢aka u kojima su talozene laporo- vite i Gesto pjeskovite naslage, U sedimentima navedenih ‘litofacijesa Sesto se nalaze inter- Stratificirane piroklastiéne stijene i efuzivi, sto ukazuje na vulkan- ske procese u ovim prostorima (Pamié & Sparica, 1988). Geodinamska aktivnost remultirala je formiranjem strukturnih oblika, koji ée tokom mladeg neogens imati svoje specifitne etape w geoloskoj evoluciji. Krajem badena nastupa etapa postupnog osladivanja marin- sith prostora i izdizanje koje uzrokuje smanjivanje taloznog pro- stora. Naslage sarmata, s. str. koje su na prilozenoj geoloskoj ‘karti (sl. 1) iadvojene zajedno s panonskim slojevima, taloze se nakon kratkotrajne emeraijske faze, diskordantno na sedimente badena. A ae Seem MI Slika 1. Pregledna geoloska Karta Dilj gore Fig. 1. Cchematie geologic map of Dilj gra 1 Kvartar (Quaternary), 2 Pliocen (Pliceene) 3 Panon i Sarmat (Pannonian and Sermatian), 4 Baden (Badenian), § normalna.granica (normal contac lines 6 erosjsko-diskordantna granica (unconformable “contact linc), ‘T aormalay fasjed (normal foul), @ reversni rasjed (reverse fault), 9 telativno spusten Diok (comparatively subsided block), 10 ppoziclja detalinog geolotkog” stupa (osttion ‘of detailed geological ‘eofumns). To su litolosko heterogent sedimenti izgradeni od nepravilne izmjene lapora, pjestenjaka, Konglomerata 1 vapnenaca, Talozeni ‘su u brakiénim uvjetima. Vilo su promjenjive debljine koja va- rira od 0,5 do 80 mu Kasonja brdu.246 M, Sparica, D. Pavelié, M, Miknlé, M Bek Panonske naslage su talozene u plitkim slatkovodnim baze- nima, Nalaze se u kontinuitetu sa slojevima sarmata, s. str. me- dutim Gesto su ciskordantne na badenske sedimente. Sastoje se od ploéastih laporovitin vapnenaca i lapora. Na slicf 1, izdvojeni su pliocenski sedimenti opéenito. Medu- tim unutar njih se jasno razlikuju: a) brakiéni sedimenti donjeg ponta, koji su talozeni u kaspibraki¢nim uvjetima 1 u kontinuite- uu s naslagama panona, a sastoje se od lapora s pojavama pijeska; b) kaspibraki¢ni sedimenti gornjeg ponta, koji sadrze vise terige ne komponente. Sastoje se od pijeska i pjeskovitih lapora s leéa- ma i proslojeima sljunaka ,i ¢) slatkovodni sediment! srednjeg ¢ gornjeg pliocena znamenovani litoloskom varijabilnoséu. U nepra- vilnoj izmjeni se nalaze gline, pijesci ,sljunci i prosiojei ugljena. Sedimenti kvartara pripadaju pleistocenu i holocenu. PRIKAZ DETALINIH GEOLOSKIH STUPOVA U kamenolomu nedaleko naselja Zdenci (slika 1), detaljno su snimljena tri stupa, Kojima su prouéene karbonatne naslage badena, karbonatnolasti¢ne naslage sarmata s. str. i donjeg pa- nona, te njihovi medusobni odnosi. Opis stupa Zdenci — 1 (sl. 2) U prvih 6,5 m ovog stupa dominiraju bioklastiéni vapnenci, koji su odredeni kao biosparuditi i dosta pjeskoviti biospariti, Bioklastiéni detritus gine fragmenti crvenih algi (Archaeolitho- thamnium, Mesophyllum), i ispunjava supljine izmedu mahovnja- ka’(Bryozoa), zatim plotice i bodlje jezinaca (Euchinoidea). Rje- aj,su fragmenti Ijustura skoljkasa { bentiékih foraminifera: Aste. rigerinata planorais (d’Orbigny) i drugi specificki neodredivi oblici (Textularis sp., Elphidium sp., Cibicides sp. i dr.). Mjesti- mino se nalaze transportirano grumenje crvenih algi centimetar- skih dimenzija, a takoder i fragment! skoljkasa debelih ljustura. Osim biogenog u sastavu ovih stijena se nalaze male kolici ne terigenog i vulkanoklastiénog detritusa koji je vezan sitnozrna- tim kalcitom spsritnog tipa. U vrsnom dijelu ovog intervala po- vecan je sadréaj vulkanoklasti¢nog materijala, tako da stijene po- primaju pjeséenjatki habitus i postupno prelaze u sloj nesorti- ranog sijunka. Sl-unak je izgraden od nesortiranih i uglavnom po- luzaobljenth valutica vulkanoklastita promjera do 5 cm. Valutice su slabo vezane karbonatnim pijeskom. U ovom intervalu, Koji je dobijine cea 1,5 m slabo je izrazena Kosa slojevitost. U postupnom prijelazu na prethodni interval, slijedi biokla- sti@ni vapnenac ¢ebljine 36 m. U nizem dijelu je izgraden od fra- gmenata crvenih algi i mahovajaka, podredeno’ od benti¢kih fora-‘Miocensk! biolti w podrusiu Dil) gore 247 Rags eedeeeag £ ali fea. al : we EStle 4 ae Bae =| ae | rs ea ‘Slike 2. Litostratigrafsit stupovi miocenskih naslaga Kod Zdensca w Dil} gori Fig, 2, Lithostratigraphic columus of the miocene sediments neer Zdenct in ij gora 2, uslojenl vapaenae (bedded limestone), 2. lapor (mar), 5. glina (eley) 4, silt Gilt, 5. pijesad, pleitenjak (sand, sandstone), 6, masivnl vapnense (massive Umestone), 7. sijunak, konglomerat, 8. gradacja (gradation), 8. mkrofosil (nicrofossits), 10, slatkovodni materofosil (resh- water macrotosils 11. bras ‘inl ‘makrofosii (brackish macrofossils), 12, marinski smakzofosill_ Gaarive Pracrofoseil), 12, Kolonia Koralft vlomfal corals), la: alge (algae), 15. valk oklastiti (vulesnoclastics), 16. paraleina laminaclja (paralil lamination), 1. ‘Kose slojevitost (cross stratification)248 minifera, makrofosila (Chlamys latissima nodosiformis (de Ser Tes), Cardium sp., kolonija koralja Heliastrea sp. indet. (n. sp.) i bodiji jezinaca. ‘Nakon 6 do 7m sadrzaj algi u sastavu stijene se smanjuje, dok se dominantno nalaze Kolonije Koralja, koje zajedno s ma: hovnjacima tvore regetku bioherme, Supljine izmedu Koralja 4 mahovnjaka ispunjavaju crvene alge, Vapnenac postaje vrst, Jompaktan 1 milritskog je tipa. Debljina bioherme je cca 10 m. 1 njezino} krovini nalaze se brevasti | pjeskoviti vapnenct debits ne 25 m, 8 povecanim sadrzajem vulkanoklasti¢nih fragmenata promjera do 3 em. Ovdje Koralja nema. Siijedi algaini vapnenac debljine 16 m, u dijem sastavu se ponovo halaze wutrusci« vulkanoklastiénog materijala, 0 ovom Interval su:padene kamene jezgre neodredivih gastropoda 1 Iso- cardia sp. ‘Vesni dio nasiaga badona izgraduju algalni biomikruditi. castavu je dominantan biogeni detritus sastavijen od crvenih algi fmnahovnjaka, te zajednice bentidkih foraminifera u Kojo} domink- jaju erste: Amphistegina hauerina (@’ Orbigmy), ,Eponides Toandus (Fichtel & Moll), zatim talusi algi (? Dasyole sees) i fragment! skoljkasa debelih Ijustura. Terigeni detritus je takoder prisutan. ‘Nakon odliéno izrazenog erozijsko-diskordantnos Kontakta slijede sarmatski slojevi Koji zapotinju sitnozrnatim karbonatnim ijeskom u kome se nalaze valutice algalnih vapnensca podloge Poretalozeni benticki mikrofosili abradiranih ljusturics obavijenih yapnencem. U nastaviu Karbonatni pijesalt prelazi 1 biomficro- ‘Sparit koji uz fragmente crvenih algi sadrii i planktonske forami nilfere. TU najvisem dijelt biomikrosparit prelazi u mikrit s rijetkim presjecima foraminifera Koji vierojatno pripadaju vrsti Foros~ nonion granosum (d’Orbigny) Siijedi u ostrom kontaktu siltozna glina s paralelnom lern nacijom. Cesti su tanki proslojel mikritsikih vapnenaca, Odredena pagiofosiina zajednica u Kojo} dominiraju sarmatske s. str. vrste: Porosononium granosum (q’Orbigny) Elphidium subumbili or (Gaizok), Nonion serenus Venglinsk ukazuju no inimu marinsko-brakiénu sredinu talozenja. Debljina sarmatskih slojeva je 2,0 m. VU ostrom kontaktu i konkordantnom odnosu slijedi dijelo- mitno siltozan lapor donjeg panona, Bogat je fosilnim sadriajem Trome so posebno istigu jezgre planorbida ,limokardida i sitni gastropod! iz skupine ineida. U mikrofosiinoj zajednici, domt Siraju ostrakodi iz familije Cyprididae (Hungarocypr:s auriculata (Reuss) 1 dr) Ove nasage st talozene u slatkovodnoj, mirnoj sredini.er Opis stupa Zdenci — I (sl. 2) Pogetak stupa (cca 6 m) jeu algainom blomikruaitu, u o- jem sastavu dominiraju dobro sacuvane crvene alge. Riédi su ‘fragmenti skoljiasa debelih Ijustura, benti¢kih foraminifera i bod- Ui Jezinaca. Stijena se lagano drobi u vapnenjacki pijesak u kome s@ uogavaju sitni uklope! vulkanoilastita. Slijedi interval debljine 4 m, izgraden od srednjezrnatog i krupnozrnatog pijeska, koji je xastao Tazaranjem bioklasti¢nog vapnenca. Pijesak se sastoji od akumuliranog i nesortiranog fosiinog detritusa, Pijesak postepeno prelazi u algaini bioklastiéni vapnenac. Fosilni ostacl, Koji su do- minantni u sastavu stijene, vezani su mikritskim cementom. Pri- mjeéeni su uklopei.vulkanskog stakla. U ostrom i neravnom ken- taktu, slijedi sloj (debljine 1'm), algalnog vapnenea sa skoljka- sima debelih Ijustura, koji prelazi u koraljnu biohermu, Osim ske- leta koraljne zajednice (in situ) koja je vezana mikritskim cemen- tom prisutne su alge i fragmenti skoljkasa, ‘Vrsni dio bioherme je erodiran. Paleoreljef je neravan i ker- stificiran. Pukotine su zapunjene limonitno-glinovitim: materijalom uw kome su primjegene pukotine isusivanja. Sarmatski slojevi, koji diskordantno leze na erodiranom ya- leoreljefu, zapodinju krupnozmnatim pjeséenjakom u kome se na- lzze pretalozeni fragmenti badenskih makrofosila. Dalje se u cen- timetarskom intervalu izmjenjuju lapori i krupaozrnati pjeséenja- ci, koji u vrsnom dijelu sadrze braki¢nu makrofosiinu zajednicu: Musculus sarmaticus (Gatuen), Cerastoderma sarmaticum (Barhot) { Ervillia cf. dissita dissita (Eichwald). Opis stupa Zdenei — IIT (sl. 2) Prvih 7 m stupa izgraduju veé opisivani masivni algalni vap- nonei u éijem su sastavu dominantne ervene alge, nesto desée fo- Taminifere te fragmenti mahovnjaka i jeginaca, Stijena je odre- dena kao biomikrosparudit. Prema gore ovaj vapnenae postupno prelazi u koraljnu bfohermu, koja je izgradena od Kolonijskih ko: ralja (Heliastrea sp. indet.) i krupnih pektenida. Vrsni dio baden- skih naslaga izgraduju algaini vapnenci. I ovdje su sarmatski slojevi u erozijsko-diskordantnom od- nosu s podlogom. Zapotinju slojem konglomerata debljine oko 1m, koji je izgraden od zaobljenih valutica (promjera od 0,5—35 cm), algainih vapnenaca podloge Sortiranost valutica je slabo izrazena. Vezivo Je pjeskovito i limonitiéno, a potjede od istog sedimenta kao i valutice. Na_konglomeratima se nalazi pijesek s Congeria cf. soceni soceni Jekelius, Cerastoderma sp. i ne- odredivim sitnim gastropodima. Osim makrofosila, prisutne su i pretalozene krupnobenti¢ke foraminifere abradiranih ljustura ba- denske staros Dalje slijedi 1,3 m uslojenog { rastrosenog vapnenackog pie’ Genjaka 5 izrazenom vigestrukom gradacijom. Pjeséenjak osim250 1M, Spariea, D, karbonatnog, sadrai i terigeni detritus. Posebno su zanimijivi svje- Ai feldspati, koji ukazuju na blizinu izvorista terigenog detritusa. Znatno su zastupljene 1 poluzaobljene Gestice vulkanskog stakla. ‘Od biogenog detritusa se nalaze pretalozene bentitke foramini- fere badenske starosti Tagleda s postupnim prijelazom, ovi sediment prelaze u pie skovite vapnence si zajednicom slatkovodnih ostrakoda (Hun- garocypris, Amplocypris) donje panonske starostl. T ovdje se na- laze pretalozene foraminifere badena. Stup zavrseva sa slojevima lapora 1 biomikrosparita, odnosno mikrita debljine 1m. Mikrit ‘dri brojne sitne gastropode i limnokardide medu kojima se isti- Gu: Gyraulus (Gyraulus) praeponticus (Gor janovié-Kram- berger), Limnaea of, extensa (Gorjanovié-Kramber ger), Planorbis sp. i dr. ANALIZA FACIJESA I SLIJED DOGADAJA U podrugju Dilj gore badenske naslage su zamenovane raz- siti iitofacijelnim znagajkama, koje su rezulta: razvedenog pa- leoreljefa, vulkanske aktivnosti i Gestim promjenama batimetrijskih razlika w inage plitkomorskom prostoru. U priobainim plicacima, u razdobljima bez donosa terigenog i vulkanoklastiénih meterijala formirani su organogeni grebeni bi: ohermalnog tipa u éijoj izgradnji sudjeluju osim kolonijskih Ko- ralja i ervenih algi i skoljkasi debelih Ijustura. Eiotop ovih orga- nizama je bilo plitko, vrlo isto, toplo i uzburkano more. ‘Zbog utjecaja vulkanske aktivnosti u bliskim podrudjima i donosa vulkanoklastignog, a u manjoj mjeri i terigenog materijala fprestaje razvoj bloherma i u prigrebenskom podruéju se taloze Algal’ vapnenet, koji sadrve i produkte razgradnje bioherma (fra- fmente grebenotvoraca). Pri tome fosiIno kraje nije bilo zmaéajnt- Je transportirano. ‘Krajem badena dolazi do izrazitijih paleogeogratskih promje- na, Geodinamska aktivnost uvjetuje izdizanje i stvaraaje kopnenih povrgina, koje st erodirane i okrsavane. Kopnena faza nije dugo trajala, jer veé podetkom sarmata se obnavljaju_sedimentacijsic procesi, ali u drugadijim taloznim uvjetima.Sredina sedimentacije je bila relativno mira, sastiéena i brakiéna s izrazenim donosom terigenog materijala. ‘Ta prikazanih stupova je vidljivo, da su bazalri slojevi sarmata s. str, koji su sastavljeni od karbonatnih pijesaka (Stupovi Zden- ciT, ID) i konglomerata (Zdenci-IIT), talozeni ne morfoloski raz- Gili paleoreliet. Detritus i fragmenti ovih sedimenata, nastali su razaranjem valeoreljefa i nisu bili zna¢ajnije trarsportirani. ‘Panonski slojevi talozeni su takoder u zastigenom okolist iz- razito slatkovodne sredine.Mocensiet biolti u pedrutju DH} gore 251 ZAHVALA Kolegama Milki Sarkoti¢Slat i Mirku Belaku zahvaljujemo na. podacima sedimentno,petrografskin analiza, LITERATURA Hauer, F. (1868): Geologische Uberisichtskarte der Osterr.-Ungar. Monarchie, ‘Blatt X, ¥b. Geol. R. A, 19/3, Wien Jenko, K. (104d): Stratigrats {'tektonskd anos} pliocena juknog pobotja Po ‘tke gore { Kasonja brda, Vjesnik hrv. dri gool. zav. 1 Hrv. dr2. geol. muz, 2-3, 60—189, Zagreb och, F. (1918): Grundlinien der Geologije von West-Slavonien. Glas, Hrv. pri~ rod. drustva, 31 (2), 217-28, Zagred. ‘Pamié, J, & Spartes, M. (1688); Badenian Volcanic: from Mt, Dil} in Slavonija (Qlerthern ‘Croatia, Yugoslavia). Bull, SANU, XCV, 28, 4786, Beograd. lar, G. (870): Podravina, Djakovitina I Dil} gors. Rad JAZU, 8, 3681, Zs greb. Sparioa, Mt & Crnko, J. (1973): Geologija zapadnog dijela Dilj gore. Geol. vjes- ‘ik, 25, 8302, “Zagreb. Sporlea, M, Juriéa, M., Crnko, J, Simunié, A., Jovenovié, Zivanovié, D. (1980): “Genovna geoioska karte SFI 1100000, Tuxaé za list Nova Kapela. Sav. geal. zaved, 55 str, Beograd. Sporica, M., Buzaljko, R,, Pavelié, D. (1988): Osnovna geolodks Karta, SFRI 110000, Tumaé 20 Ust Slavonski Brod, Sev. geol. “avod, Beograd. Sporica Marko, Pavelié Davor, Miknié Mirjana, Brkié Mato MIOCENE BIOLITHITES ON DILJ MOUNTAIN (SLAVONIA, NORTH CROATIA) Summary In the Zdenel area, on Dil} Mountain, Badealan, Srmatian st. str. and resented by bloaecumulated algal limestone of the perireefal zone, and by coral bioherms. The sedimentation of the Badenian deposits was also accompanied by woleanie activity, ‘The Badenlan is transgressively overlain by the Sarmatian 6. ste, which ‘s represented by conglomerates, sendstones, sands, clays and maris, deposited 4 brackish environment. ‘The sedimentation continued without interruption Into the Lower Pannonian, represented by fresh-water marls and limestones.