Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

III. TEHNIČKI USLOVI IZVOĐENJA RADOVA

OPŠTI USLOVI

1. Projekat

Projekat za izvođenje građevinskih radova sastoji se iz tehničkog opisa, odgovarajućih

proračuna, nacrta sa potrebnim detaljima i predmjera radova.
Prije početka radova Izvođač je dužan da se detaljno upozna sa cjelokupnom projektnom
dokumentacijom i prirodnim uslovima koji su zastupljeni na lokalitetima gdje će se izvoditi
radovi, kako bi se sve eventualne nejasnoće u pogledu projektnih rješenja bile na vrijeme
otklonjene .
Ukoliko Izvođač ustanovi postojanje nekih nedostataka ili nesaglasnosti u projektu, kao i
postojanje određenih prirodnih pojava koje na određen način utiču na data rješenja, a projektom
nisu obuhvaćeni, dužan je pravovremeno upoznati Investitora. U tom slučaju Investitor će
poduzeti odgovarajuće mjere za provođenje pojedinih korekcija i usklađivanja.
Izvođač je dužan da na osnovu primljenog projekta od Investitora, razradi svoj elaborat
organizacije i programiranja izvođenja radova sa svim potrebnim detaljima za radove koji se
traže projektom i ovim tehničkim uslovima i dostaviti ga Investitoru na razmatranje. Tek nakon
usaglašavanja Investitora sa pomenutim elaboratom, radovi na izgradnji objekta mogu početi.

2. Standardi

Izvođač je dužan da se pridržava jugoslovenskih standarda prema ,,Katalogu jugoslovenskih

standarda JUS najnovijeg izdanja. Ukoliko za pojedine radove, prizvode i materijale ne postoji
odgovarajući JUS može se primijeniti međunarodni, neki nacionalni ili industrijski standard s tim
da je u osnovi u skladu sa jugoslovenskim standardima.

3. Propisi

Izvođač treba da se pridržava svih propisa koji su u vezi sa izvođenjem radova kao i sa
proizvodima i materijalima koji će se primijeniti tokom gradnje, a koji su predmet ovih tehničkih
uslova.

4. Proizvodi i materijali

Proizvodi i materijali vodovodnog sistema, a nabavlja ih izvođač, treba da su najboljeg

kvaliteta i da su uopšte prihvatljivi za prvorazrednu izradu i ugradnju. Investitor ima pravo da
utvrdi koji su nabavljeni materijali zadovoljavajući, te da li su prihvatljivi za ovu namjenu.

Svi proizvodi i materijali moraju biti uredno uskladišteni, zaštićeni i održavani u urednom i
dobro stanju. Sav suvišni materijal koji nije u uporebi ili više nije potreban za izvođenje radova
treba da je uredno uskladišten i složen tako da ne smeta odvijanju i napredovanju ostalih radova
koji se izvode. Sav suvišan materijal treba ukloniti sa gradilišta kada to zatraži nadzorni organ
ukoliko neće biti potreban kasnije za ostale radove koji predstoje.

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

5. Iskolčavanje trase

Investitor će uz projekat za izvođenje cjevovoda blagovremeno predati Izvođaču radova

osnovne geodetske elemente. Primo-predaja osnovnih geodetskih elemenata, izvršiće se
zapisnički. Osnovni geodetski elementi koje Investitor predaje Izvođaču su:
1. Oznaka početka i kraja trase cjevovoda sa vezom na najblži stalni reper i trigonometrijsku
tačku.
2. Oznake horizontalnih lomova trase cjevovoda sa vezom na najbliži stalni reper i
trigonometrijsku tačku.
3. Oznaka osovina pojedinih objekata na trasi cjevovoda sa vezom na najbliži reper i
trigonometrijsku tačku.
Sve preuzete osnovne geodetske elemente Izvođač je dužan da na pogodan način zaštiti od
uništenja i propadanja i da iste čuva sve do završetka radova, odnosno predaje objekta
Investitoru. Sva ostala iskolčenja potrebna za izvođenje radova na cjevovodima kao i objektima
koji se eventualno nalaze na trasi cjevovoda Izvođač je dužan da izvrši o svom vlastitom trošku.
Izvođač je dužan da iskolči sve što je potrebno za izvođenje radova i biće odgovoran za sva
mjerenja te treba da provjeri sve mjere i podatke prije iskolčenja radova i biće odgovoran za bilo
koju grešku koja se pojavi njegovom krivicom. Prilikom iskolčenja Izvođač treba da posveti
pažnju da ostane na projektovanoj trasi cjevovoda u vlasništvu i pravima. Izvođač će biti
odgovoran za bespravno diranje vlasništva susjeda u skladu sa odrebama uslova Ugovora sa
Investitorm.
Investitor je dužan prije uvođenja Izvođača u posao da razriješi sve imovinsko-pravne
odnose.

6. Privremeni radovi

Izvođač je dužan da o svom trošku izvede i održava sve potrebne privremene radove, tj.
razne objekte i uređaje potrebne za normalno i efikasno izvođenje radova. Svi privremeni radovi
treba da su izvedeni uz saglasnost Nadzornog organa.
Izvođač treba da izvede privremene radove, izgradi privremene objekte koji obuhvataju
pristupne gradilišne puteve, poljske sanitarne uređaje, prostorije, kancelarijske prostorije na
gradilištu, skladišta za proizvode i materijale, skladišta alata i građevinske mehanizacije,
privremene i zaštitne ograde, vezne oznake, barikade, ograničenje pristupa gradilištu, prostoriju
za stražare, protivpožarnu opremu i slično, odnosno sve ono što je normalno potrebno izgraditi
kod ovakvih i sličnih radova radi brzog i sigurnog odvijanja ugovorenih radova. Izvođač je
takođe dužan da o svom trošku osigura dovod za snabdijevanje električnom energijom za motorni
pogon i rasvjetu, grijanje radnih prostorija i instalacije dovoda vode.

7. Zaštita na radu

U toku izvođenja radova na vodovodnom sistemu obavezno je pridržavati se svih mjera

zaštite na radu. Za vrijeme svih faza rada život i zdravlje zaposlenog osoblja moraju biti potpuno
obezbjeđeni. S obzirom na karakter ovdje predviđenih i zastupljenih radova, Izvođač će kao
sastavni dio elaborata organizacije gradilišta izraditi elaborate zaštite na radu za sve vrste radova
koji će se pojavljivati i na vrijeme upoznati sve zaposlene. Izvođač treba da na gradilištu
obezbijedi i sprovede, o svom trošku, sve mjere za zaštite na radu.

8. Obračun i plaćanje

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

Obračun i plaćanje radova na cjevovodima vršiće se po jedinici mjere koja je navedena za

pojedinu vrstu rada. Plaćanje će se vršiti po ugovorenoj jediničnoj cijeni za odgovarajuću
jedinicu mjere određene vrste rada. Pod jediničnom cijenom podrazumjevaju se svi troškovi
Izvođača, to jest nabavka proizvoda i materijala potrebnih za ugradnju, a prema opisu u
predmjeru radova. Takvi materijali, proizvodi i troškovi su: troškovi privremenih radova i
objekata, troškovi uzimanja uzoraka i svih ispitivanja proizvoda i materijala koje nabavlja
Izvođač, te ispitivanja za potrebe izvođenja radova i ispitivanja izvršenih radova, troškovi svih
obaveznih davanja i plaćanja, poreza, taksi i slično, troškovi pakovanja, osiguranja, utovara,
pretovara, prevoza na gradilište, istovara sa uskladištenjem i dopremom na mjesto ugradnje kao i
ugradnja nabavljenih proizvoda i materijala.
Isto tako, u jediničnu cijenu treba uračunati troškove održavanja radova u svim fazama
izvođenja kao i svih izvedenih radova na cjevovodima do konačne primo-predaje Investitoru.
Dakle, jedinična cijena za određeni rad je prodajna cijena tog rada po odgovarajućoj jedinici
mjere sa nabavkom, o svom trošku, proizvoda i materijala, pripremanjem, ugrađivanjem,
izvođenjem potrebnih privremenih radova i objekata te održavanjem obavljenog rada do konačne
primo-predaje Investitoru. Prema tome, Izvođač nema prava na bilo kakve dodatne troškove i
plaćanja ukoliko isti nisu predviđeni ugovorom.

9. Završetak radova

Po završetku radova, zemljište na kome se nalazilo gradilište odnosno na kome su izvođeni

radovi kao i izvedene radove treba ostaviti u čistom i urednom stanju prema upustvima
Nadzornog organa. Sav preostali materijal, građevinsku mehanizaciju i opremu, privremene
radove i objekte ukloniti sa gradiliša, a površine na koje su bili postavljeni treba dovesti u
prvobitno stanje ili u stanja koje odobri Nadzorni organ. Svi ovi radovi ne plaćaju se posebno jer
su uračunati u jedinične cijene odgovarajućih pozicija i vrsta radova za koje su ovi privremeni
radovi i objekti, mehanizacija i ostalo služili tokom izvođenja radova.

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

I. ZEMLJANI RADOVI

1. Čišćenje terena
Čišćenje terena obuhvata površinu kruga predmetne lokacije i obuhvata sljedeće radove:
sječu i uklanjanje svog rastinja sa vadjenjem i uklanjanjem panjeva i korjenja i popunjavanje
nastalih rupa materijalom koji odobri Nadzorni organ.
Mjerenje za plaćanje se vrši po kvadratnom metru očišćene površine i obuhvata sve gore opisane
radove.
Plaćanje je po ugovorenoj jediničnoj cijeni za m2 očišćene površine.

2. Iskopi
Prije početka bilo kog iskopa ili pri prelasku iz iskopa jedne klase materijala u drugu
Izvodjač i Nadzorni organ će zajednički izvršiti potrebno geodetsko snimanje terena i odrediti
klasu materijala i granicu prelaska klasa.
Uklanjanje humusa vršiće se sa površina neposrednih radova, u debljini odredjenoj u opisu
odgovarajuće pozicije radova. Humus će biti deponovan u krugu lokacije i biće korišćen za
humusiranje površina koje će biti zatravljene.
Plaćanje će se vršiti po ugovorenoj jediničnoj cijeni za m 2. Cijena obuhvata sve potrebne
radove i radnje, od iskopa, privremenog deponovanja, do ponovnog nasipanja, razastiranja i
planiranja humusa.
Iskopi za objekte obuhvataju sve iskope temeljnih jama, temelja, rovova, kanala i sve ostale
iskope koji moraju biti izvršeni u cilju izgradnje objekata koji su predmet ovog ugovora.
Iskopi se mogu obaviti mehanizacijom ili ručno, ukoliko je upotreba mehanizacije
nemoguća.
Izvodjač je obavezan da sve iskope izvrši do granica, nagiba i kota datih projektom, a
ukoliko to izvede van projekta, isključivo je pravo Nadzornog organa da odredi način
popunjavanja prekopa, a ο trošku Izvodjača radova.
Mjerenje količina iskopa i odvoz viška materijala od iskopa vršiće se u samoniklom stanju
terena, po projektu ili kako odredi Nadzorni organ.
Plaćanje će se vršiti po ugovorenoj jediničnoj cijeni za m 3 samoniklog materijala. Cijena
obuhvata: koštanje iskopa, utovar, transport, istovar i uredjenje deponije koju odredi Investitor,
osiguranje iskopa ukoliko bude primenjeno, odvodnjavanje gradilišnih jama, kao i ostale moguće
troškove koji mogu da nastanu u toku izvodjenja ovih radova.

3. Nasipanje
Pod nasipanjem se podrazumevaju sva zatrpavanja temeljnih jama i rovova, nasipanje sloja
šljunkovito/pjeskovitog materijala na dnu temeljne jame ili rova prije betoniranja

Graleks d.o.o.Pale
 Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

odnosno polaganja cijevi, nasipanje oko i iznad objekta i sva ostala nasipanja predvidjena u
listama pozicija radova sa količinama. Sva nasipanja će biti izvedena do linija, kota i nagiba
prikazanih na crtežima, odnosno onih koje odredi Nadzorni organ.
Nadzorni organ će odrediti koji će se materijal koristiti za nasipanje, način nasipanja (sa
nabijanjem ili bez nabijanja, u kojoj debljini slojeva) i mjere zaštite izvedenih objekata za vreme
nasipanja, ako to projektom nije definisano.
Zbijanjem nekoherentnog materijala potrebno je postići relativnu zbijenost I d > 0.70, koja je
odredjena izrazom:

gde je:
V - zapremina neporemećenog uzorka tla,
Vmax - zapremina iste količine tla u stanju najmanje zbijenosti,
Vmin - zapremina iste količine tla u stanju najveće zbijenosti.

Mjerenje za plaćanje izvršenog nasipanja vršiće se do linija, nagiba i kota označenih na crtežima
ili onih koje odredi Nadzorni organ, a po m3 zbijenog nasipa.
Plaćanje nasutog materijala vršiće se po ugovorenim jediničnim cijenama po m 3. Jedinična cijena
obuhvata sve potrebne radnje, radove i materijale.

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

II. BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI

1. Beton

1.1. Opšte odredbe

Ovi tehnički uslovi za izvodjenje betonskih radova primenjivaće se na sve betonske radove na
podzemnim i nadzemnim dijelovima konstrukcije.

1.2. Standardi
Kvalitet betona i njegovih komponenata mora odgovarati zahtevima sledećih propisa i standarda:
• Pravilnik ο tehničkim merama i uslovima za beton i armirnai beton (Sl.list SFRJ br.l 1 od
23.02.1987.) - BAB 87;
• Jugoslovenski standardi - JUS.
Mogu se primjenjivati i drugi odgovarajući propisi i standardi, s tim da za svaki konkretan slučaj
moraju dati svoju pismenu saglasnost Investitor i Projektant.

1.3. Ispitivanja betona i njegovih komponenata

Izvodjač je dužan da na gradilištu oformi i opremi odgovarajuću laboratoriju sa svim potrebnim
uredjajima i opremom.
Pored toga, za ispitaivanje i kontrolu prema odredbama BAB 87 i JUS Izvodjač je dužan da
angažuje i odgovarajuću stručnu organizaciju registrovanu za ovu vrstu djelatnosti. Izbor ove
organizacije vrši Izvodjač uz saglasnost Investitora.
Troškovi svih navedenih prethodnih i kontrolnih ispitivanja betona i njegovih komponenata i
dodataka, bilo da se vrše na gradilištu ili u nekoj drugoj laboratoriji, ne plaćaju se posebno
Izvodjaču, već su obuhvaćeni jediničnim cijenama u predračunu radova.
1.4. Dnevnik betonskih radova
Za sve vrijeme izvodjenja betonskih radova Izvodjač je dužan da uredno i ažurno vodi dnevnik
betonskih radova u koji će, pored ostalog, obavezno unositi i sljedeće podatke:
• podatke ο isporuci cementa na gradilištu (naziv proizvodjača, vrsta cementa, količina
isporuke i način pakovanja, datum prispjeća na gradilište, mesto i način skladištenja);
• podatke ο isporukama dodataka betonu;
• rezultate svih prethodnih i kontrolnih ispitivanja betona, njegovih komponenata i dodataka u
rokovima propisanim navedenim standardima;
• podatke ο mjerenim temperaturama vazduha, vode, cementa, agregata i betona i relativne
vlažnosti vazduha;
• podatke ο atmosferskim uslovima i vremenu;
• vrijeme početka i vrijeme završetka betoniranja pojedinih elemenata;
• podatke ο vremenu postavljanja i skidanja oplate i skele.
Pored navedenih, u dnevnik betonskih radova će se unositi i svi ostali potrebni podaci.
Izvodjač je dužan da Nadzornom organu u svakom trenutku omogući uvid u dnevnik betonskih
radova i unošenje uputstava i primjedbi.
Jednu kopiju dnevnika betonskih radova Izvodjač će ažurno dostavljati Investitoru.
Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

2. Cement

2.1. Opšte odredbe

Za spravljanje svih vrsta betona upotrijebiće se portland cement najmanje kvaliteta PC 35 ili
većeg.
Cement mora odgovarati odgovarajućim odredbama BAB 87.
Ukoliko se pokaže da postoji alkalno - silikatna reakcija okolne sredine, za spravljanje betona će
se upotrebiti cement prema odredbama čl.33 BAB 87.
Nije dozvoljena upotreba različitih vrsta cementa ni cementa različitih proizvodjača za isti
element konstrukcije.
Investitor će Izvodjaču beton proizveden sa niskoalkalnim cementom platiti po ugovorenim
jediničnim cijenama za standardni beton uvećanim za gore navedenu razliku u cijeni.

3. Dodaci betonu

3.1. Opšte odredbe

Dodaci betonu moraju odgovarati odgovarajućim odredbama BAB 87.

Prilikom spravljanja svih betona izuzev betona marke MB 7, obavezno koristiti dodatak za
vještačko uvlačenje vazduha - aerant prema JUS U.M1.034.
Rastvor dodataka betonu odredjuje se proporcionalno količini vode koja se dodaje za spravljanje
betona. Dodavanje se vrši samo posebnim uredjajima koji omogućuju tačno doziranje.
Za spravljanje betona Izvodjač može upotrijebiti dodatke koji zadovoljavaju uslove kvaliteta
prema JUS U.M1.035. Prije upotrebe dodataka moraju se sprovesti kontrole i provjere prema
JUS U.M 1.037, da li dotični dodatak odgovara projektovanoj namjeni i to sa cementom koji će
se upotrijebiti za spravljanje betona. Na osnovu rezultata kontrolnih ispitivanja, ukoliko dodatak
odgovara zahtjevanom kvalitetu, Nadzorni organ može dati odobrenje za njegovu upotrebu.
Bez obzira na odobrenje Nadzornog organa za upotrebu dodataka betonu, za sve negativne
posledice po kvalitet betona i njegovu namjenu odgovoran je isključivo Izvodjač.

3.2. Cijena i plaćanje

Nabavku, transport i uskladištenje dodataka na gradilištu vrši Izvodjač, osim ako Investitor
posebno ne zahtjeva drugačije.
Koštanje nabavke, transporta, uskladištenja, ispitivanja i svih ostalih radova vezanih za upotrebu
dodataka betonu obuhvaćeno je jediničnim cijenama betona datim u predračunu radova, odnosno
ponudi.
4. Agregat

4.1. Opšte odredbe

Za spravljanje betona može se upotrijebiti prirodni agregat dobijen iz pozajmišta ili drobljeni
agregat iz odobrenog kamenoloma.
Izvodjač je dužan da sprovede sva potrebna prethodna ispitivanja kojima se dokazuje zahtjevani
kvalitet agregata i raspoloživa količina u pozajmištu, na osnovu kojih mu Nadzorni organ može
izdati odobrenje za korišćenje dotičnog agregata.

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

Kameni agregat koji se upotrbljava za spravljanje betona mora biti čvrst i postojan, bez primjesa
zemlje i organskih sastojaka štetnih za beton. Petrografski sastav upotrbljenog agregata treba da
bude takav da ne sadrži minerale koji nepovoljno utiču na hidrataciju cementa ali i postojanost
zapremine betona.

4.2. Kvalitet agregata

Kvalitet agregata za spravljanje betona mora da odgovara odredbama BAB 87 i JUS
В.ВЗ.100/83. *
Pored toga agregat mora da ispunjava i posebno sljedeće uslove:
• količina liskuna u sitnom agregatu ne smije prelaziti 1% težine agregata;
• agregat ne smije da sadrži više od 1% čestica sitnijih od 0,02 mm, u odnosu na težinu sitnog
agregata;
• ako se liskun ili vrlo fine prašinaste čestice nalaze u nekom izvorištu agregata za beton u
većim procentima od gore propisanih, a njihovo učešće se ne može smanjiti na neki drugi način,
treba predvidjeti hidro separisanje najsitnije frakcije ili neku drugu pogodnu metodu
odstranjivanja liskuna i finih prašinastih čestica agregata, koju prethodno obavezno treba da
odobri Nadzorni organ;
• ako se mineraloško-petrografskom analizom utvrdi da agregat sadrži amorfni silicijum i
posebnom laboratorijskom analizom pokaže da postoji mogućnost alkalno-silikatne reakcije,
takav agregat može da se upotrijebi za spravljanje betona samo sa cementom koji ne sadrži više
od 0,8% alkalija.
• izvodjač može predložiti i druge mjere radi sprječavanja alkalno-silikatne reakcije, ali one
mogu biti primjenjene samo na osnovu prethodnog odobrenja Nadzornog organa;
• veličina najvećeg zrna agregata ne smije biti veća od 1/4 najmanje dimenzija presjeka
betonskog elementa (kod ploča od 1/3 debljine ploče), niti veća od 0,8 najmanjeg čistog
horizontalnog razmaka profila armature.
· za spravljanje betona može se upotrebiti agregat u osnovnim frakcijama ili kombinacije sa
medjufrakcijama prema JUS В.ВЗ. 100/83.
· granulometrijski sastav mješavine agregata mora biti takav da bude osigurana dovoljna
obradljivost i zbijenost betona, a u skladu sa JUS U.M1.057.
4.3. Odobrenje za upotrebu agregata
Na osnovu izvještaja ο ispitivanju kamenog agregata prema odgovarajućim JUS standardima i
dokaza da odgovara uslovima JUS U.M 1.034 i ovim Tehničkim uslovima, Nadzorni organ će
donijeti odluku ο odobrenju upotrebe ispitanog agregata za spravljanje betona.

4.4. Kontrola ispitivanja agregata

U toku izvodjenja radova Izvodjač je dužan da vrši redovna kontrolna ispitivanja agregata na
gradilištu ili na poseban zahtjev Nadzornog organa kada za to postoje opravdani razlozi. Ova
ispitivanja obuhvataju:
• vizuelni pregled materijala i evidenciju zapažanja kod prijema svake pošiljke;
• vlažnost prema JUS B.B8.035;
• granulometrijski sastav prema JUS B.B8.029;
• sadržaj prašinastih i glinovitih čestica prema JUS B.B8.036;
• približno odredjivanje zagadjenosti organskim materijama kolorimetrijskom metodom, JUS
B.B8.039.

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

Uzorci za ispitivanje frakcija agregata uzimaju se na kraju transportnog puta (iz bunkera kod
mješalice) ili sa mjesta koje odredi Nadzorni organ.

5. Voda
Za spravljanje betona može se upotrebiti voda za koju postoje dokazi da je za to podobna.
Ispitivanje podobnosti vode sprovodi se prema JUS U.M 1.058, a potvrdu ο tome može izdati
samo radna organizacija registrovana za djelatnost ispitivanja kvaliteta voda.
Za spravljanje betona, obična voda za piće može se upotrijebiti i bez posebnog dokaza ο njenoj
podobnosti.

6. Spravljanje betona
Spravljanje betona obavezno se vrši mašinski sa težinskim doziranjem komponenti.
Uredjaj za doziranje mora da se redovno kontroliše i baždari od strane ovlašćene ustanove.
Tačnost dozatora treba da iznosi ±2% za agregat i ±1% za cement, vodu i dodatke.
Mješalica treba da ima signalni uredjaj koji obezbjedjuje jednako vrijeme trajanja mješanja.
Izvodjač je dužan da vrši redovnu kontrolu homogenosti betonske mešavine prema JUS U.M
1.028.
Nije dozvoljeno naknadno mješanje betona, osim u mikserima za vreme transporta, kao ni
naknadno dodavanje vode.

7. Skela i oplata

7.1. Opšte odredbe

Skela i oplata mora odgovarati odredbama BAB 87. Oplatu i skelu Izvodjač će izraditi od
materijala i na način kako je to predvidjeno u odobrenom Projektu betona koji je Izvodjač dužan
da prethodno izradi. Skela i oplata mora biti solidno uradjena, dovoljno kruta da se pri
betoniranju ne deformiše više nego što je to dozvoljeno. Spojevi treba da budu tako uradjeni da
pri ugradjivanju betona ne dolazi do oticanja cementnog mleka i maltera, a površina betona posle
skidanja oplate mora da bude relativno glatka i ravna, bez rupa i segregiranih gnijezda.
Prije betoniranja kao i za vrijeme betoniranja skelu treba nivelisati u projektovani položaj. Za
vrijeme betoniranja, skela se mora stalno osmatrati kako bi se mogle na vrijeme preduzeti sve
potrebne mjere radi sprječavanja nedozvoljenih popuštanja i deformacija.
Skelu i oplatu prije betoniranja mora pregledati Nadzorni organ i dati odobrenje za njihovu
upotrebu.
Za kvalitet i sigurnost skele i oplate odgovoran je isključivo Izvodjač.
Prije početka betoniranja oplata se mora dobro nakvasiti vodom, a po potrebi kvašenje se mora
vršiti i za vrijeme betoniranja vodeći računa da voda ne prodre u svježu betonsku masu.

7.2. Cijena i plaćanje

Koštanje nabavke potrebnog materijala i rada za izradu oplate i skele, održavanje, čišćenje i
uklanjanje, kao i svi ostali troškovi vezani za oplatu i skelu, obuhvaćeni su jediničnim cijenama
betona u predračunu radova, odnosno ponudi Izvodjača.

8. Pripreme za ugradjivanje betona

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

8.1. Opšte odredbe

Prije svakog betoniranja Nadzorni organ mora odobriti betoniranje ο čemu pismeno izvještava
Izvodjača unošenjem odobrenja i uputstava u dnevnik betonskih radova.
Za temelje konstrukcije i druge elemente koji neposredno naliježu na zemlju, preko pripremljene
posteljice mora se uraditi sloj betona marke MB 10, debljine najmanje 5 cm. Spravljanje ovog
betona može se vršiti i ručno. Nakon očvršćavanja ovog betona može se pristupiti polaganju
armature i oplate. Neposredno prije betoniranja mora se ova površina očistiti i nakvasiti vodom.
Ako na površini na koju se polaže beton izvire voda, ona se crpkama i cijevima mora odstraniti
izvan mjesta betoniranja. Zaštita od priliva vode mora se sprovoditi i kasnije, sve dok beton
dovoljno ne očvrsne.

8.2. Radne spojnice

Površine radne spojnice prije nastavka betoniranja moraju se dobro očistiti pikovanjem i
čeličnim četkama ili pjeskarenjem, a potom dobro isprati mlazom vode pod pritiskom. Ovako
pripremljena površina mora biti po cijeloj kontaktnoj površini hrapava, bez slabih mjesta i
ostataka maltera i košuljice cementnog mlijeka.
Radne spojnice odredjuju se prije početka betoniranja na osnovu odobrenog Projekta betona,
vodeći računa ο vrsti elementa konstrukcije i vrsti i veličini statičkih uticaja na mjestu spojnice
(treba birati mjesta najmanjih transverzalnih sila, odnosno mjesta ekstremnih momenata, za
stubove sa vutama ispod vuta), izgledu vidne površine betona i drugim zahtjevima iz projekta.
Mjesta radnih spojnica treba da se odrede u konsultaciji sa Projektantom.
Širine radnih spojnica u pojedinim konstruktivnim elementima odrediće Porjektant konstrukcije
unošenjem u dnevnik betonskih radova. Važno je da radne spojnice moraju biti dostupne za
obradu i nesmetani nastavak betoniranja. Izdvajanje radnih spojnica vrši se češljevima od oplate.
Primjena "fugeband" traka u radnim spojnicama posebno će se obraditi projektom.

8.3. Cijena i plaćanje

Koštanje rada i materijala za radove opisane u ovom članu obuhvaćeno je jediničnim cijenama
betona datim u predračunu radova, odnosno ponudi.

9. Transport i ugradjivanje betona

Posebna pažnja treba da bude posvećena transportu i ugradjivanju betona. Izvodjač je dužan da
tako odabere način transporta da se spriječi segregacija betona i da se beton može pravilno i
dobro ugraditi prije početka vezivanja. Način transporta mora biti detaljno proučen u odobrenom
Projektu betona.
Ugradjivanje betona mora se završiti prije početka vezivanja cementa. Ako je cement već počeo
da vezuje, takav beton ne smije biti ugradjen, već će se odbaciti ο trošku Izvodjača bez prava na
naknadu štete.
Ugradjivanje betona obavezno se vrši mašinski prema odobrenom Projektu betona. Vrijeme
vibriranja treba tako odrediti da se postigne potrebna zbijenost betona.
Betoniranje elemenata veće debljine (visine) od 50 cm vršiti u slojevima od 30 cm, s tim da se
obezbjedi da se gornji sloj betona ugradi prije početka vezivanja donjeg sloja.

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

Ako vrijeme transporta prekoračuje 20 min Nadzorni organ ima pravo da zahtjeva dodatna
kontrolna ispitivanja kojim bi se utvrdili uslovi za obezbedjenje zahtevanog kvaliteta betona.

10. Obrada površina betona

10.1. Površine betona izvedenog u oplati

Vrste površinske obrade betona ivzedenog u oplati svrstane su u dve kategorije:

Kategorija F1: Površine betona preko kojih se nanose slojevi drugog betona ili zemljanog nasipa.
Za ove površine ne zahtjeva se posebna obrada izuzev ako nije ugrožen zaštitni sloj betona
(zaštita od korozije) postojanjem gnijezda i segregacije, u kom slučaju se mora izvršiti popravka
(sanacija) takvih mjesta.
Kategorija F2: Vidne površine betona koje moraju biti ravne i glatke prema uslovima projekta,
bez pojave gnijezda i segregacije. Sve uočene nepravilnosti moraju se popraviti prema
odobrenom Projektu betona i uputstvima Nadzornog organa.

10.2. Površine betona izvedenog bez oplate

Vrste površinske obrade betona izvedenog bez oplate svrstane su u dve kategorije:
Kategorija Р1. - Površine betona preko kojih se nanose slojevi drugog betona ili zemljanog
nasipa. Za ove površine ne zahteva se posebna obrada, već je cilj da se ravnanjem pogodnim
alatima dobije uniformna površina betona.
Kategorija P2: Vidne površine betona koje moraju biti ravne i glatke prema uslovima projekta,
bez tragova alata kojim je obrada površine vršena.

1 1 . Opravke površine betona

Ukoliko se posle skidanja oplate na površini betona ustanove oštećena mjesta ili druge
nepravilnosti (gnijezda, segregacije, šupljine i si.), Izvodjač je dužan da izvrši opravku betonske
površine na način predvidjen odobrenim Projektom betona i prema uputstvu Nadzornog organa,
ο svom trošku bez prava na naknadu i da betonsku površinu dovede u stanje zahtevano
projektom.
Ukoliko Nadzorni organ drugačije ne odredi, opravku betonske površine Izvodjač će izvesti u
roku od 24 sata po skidanju oplate. Izvodjač ne smije vršiti opravke betonske površine bez
odobrenja Nadzornog organa, koji će oštećena mjesta registrovati, snimiti i unijeti u
odgovarajuću dokumentaciju koja će biti sastavni dio elaborata ο završnoj ocjeni kvaliteta betona
prema čl.277. BAB 87.
Zavisno od stepena oštećenosti betonske površine, Nadzorni organ će odlučiti da li je sanacija
moguća ili je potrebno dio konstrukcije porušiti i ukloniti i izvesti ponovo. U tom slučaju
Nadzorni organ će dati pismeni nalog za rušenje i ponovno izvodjenje nepravilno izvedenog
dijela konstrukcije, a Izvodjač je dužan da po ovom nalogu postupi bez ikakvog prava na
naknadu.

12. Njega betona

12.1. Njega betona kvašenjem

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

Nakon ugradnje betona, dok je beton još u oplati, beton će se njegovati kvašenjem oplate.
Slobodne gornje površine betona prekriti folijama od pogodnog materijala a i održavati stalnim
kvašenjem.
Sa kvašenjem otpočeti odmah nakon ugradjivanja betona, odnosno od momenta kada beton
dostigne potrebnu čvrstoću da površinu betona ne oštećuje voda kojom se vrši polivanje.
Beton se njeguje kvašenjem permanentno u periodu od najmanje 1 4 dana od dana ugradjivanja,
a po potrebi i duže, prema odobrenom Projektu betona.
Njega betona može se vršiti i na drugi pogodan način, prema odobrenom Projektu betona, ako se
kvašenjem ne može obezbjediti projektom zahtevan kvalitet njege, ο čemu će odluku doneti
Nadzorni organ.
Kvalitet vode upotrebljene za njegu betona mora biti istog kvaliteta koji se zahtjeva za vodu koja
se upotrebljava za spravljanje betona.
12.2. Cijena i plaćanje
Koštanje njege betona, uključujući nabavku potrebnog materijala, transport, rad i sve ostale
troškove vezane za njegu betona, obuhvaćeno je jediničnim cijenama betona datim u predračunu
radova, odnosno ponudi.

13. Zaštita betona od potresa

Izvodjač je dužan da radove organizuje tako da zaštiti beton u procesu očvršćavanja od svih
potresa usled okolnog saobraćaja, kretanja mehanizacije, izvodjenja drugih radova, miniranja i
sl., koji mogu nepovoljno da utiču na kvalitet betona.
Svi troškovi vezani za obezbjedjenje ove zaštite obuhvaćeni su jediničnom cijenom betona
datom u predračunu radova, odnosno ponudi.

14. Temperatura betona

Smatra se da je optimalna temperatura svježeg betona pri ugradjivanju oko 5°C.
Ukoliko je temperatura svježeg betona pri ugrađivanju između +5°C i +30°C, nije potrebno
preduzimanje posebnih mjera za pripremu svježeg betona.
Ukoliko su spoljašnji uslovi okoline takvi da je temperatura svježeg betona ispod + 5°C ili iznad
+30°C, Izvodjač je dužan da preduzme posebne mjere za pripremu svježeg betona prema
odobrenom Projektu betona i uputstvima Nadzornog organa.
Svi troškovi preduzimanja posebnih mjera za pripremu svježeg betona, ugrađivanje, njegu i
zaštitu obuhvaćeni su jediničnom cijenom betona datom u predračunu radova, odnosno ponudi.

15. Kvalitet betona

Beton će se spravljati od komponenti (cement, agregat, voda i dodaci betonu) koje je Izvodjač
prethodno ispitao i na osnovu rezultata ispitivanja, koji zadovoljavaju ove tehničke uslove, dobio
odobrenje Nadzornog organa za upotrebu pri spravljanju betona.
Sastav i način spravljanja mješavine predvidjeni su odobrenim Projektom betona. Spravljeni
beton mora da ispuni sljedeće uslove:
1. Svjež beton:
Nadzorni organ će na osnovu rezultata prethodnih ispitivanja propisati kriterijume kojima treba
da odgovara konzistencija svježeg betona. Konzistencija svježeg betona ispituje se pomoću
VeJbe aparata (JUS U.M8.054) i pomoću mjere slijeganja (JUS U.M5.050).
Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

2. Očvrsli beton:
Očvrsli beton mora ispunjavati sve uslove date u projektu i odredbama BAB 87.
Očvrsli beton se ispituje na probnim tjelima izradjenim prema odredbama BAB 87 i JUS
U.M1.004iJUS U.M1.005.
Potreban broj uzoraka, način ispitivanja i obrade rezultata prema odredbama BAB 87.

16. Ispitivanje betona

16.1. Opšte odredbe

Osim prethodnih ispitivanja, Izvodjač je dužan da za vrijeme izvodjenja betonskih radova vrši i
kontrolna ispitivanja betona kojima se potvrdjuje zahtjevani kvalitet betona.
Kontrolna ispitivanja betona Izvodjač će sprovoditi prema odobrenom Projektu betona, a koji
mora odgovarati odredbama BAB 87 i odgovarajućih standarda.
Kontrolu i nadzor nad svim prethodnim i kontrolnim ispitivanjima betona i njegovih
komponenata vrši Nadzorni organ, a Izvodjač je dužan da mu omogući nesmetano vršenje ove
kontrole.
Rezultate kontrolnih ispitivanja betona Izvodjač će redovno i ažurno dostavljati Nadzornom
organu.

16.2. Postupak sa betonom koji ne odgovara zahtjevanom kvalitetu

Ako rezultati kontrolnih ispitivanja betona pokažu da beton ne odgovara zahtjevima projekta i
ovim tehničkim uslovima, izvršiće se naknadna ispitivanja kvaliteta betona prema odredbama
BAB 87.
Ukoliko i rezultati naknadnih ispitivanja kvaliteta betona pokažu da beton ne odgovara
zahtjevima projekta i ovih tehničkih uslova Nadzorni organ će, u saradnji sa Investitorom,
Projektantom i odgovarjaućim inspekcijskim službama, odlučiti da li će se i na koji način sanirati
sporni dio konstrukcije, odnosno da li će se sporni dio konstrukcije porušiti i ukloniti i ponovo
izvesti.
Izvodjač je dužan da odmah postupi po odluci Nadzornog organa i da izvrši sanaciju na način
koji propiše Nadzorni organ, ili da sporni dio konstrukcije poruši i ukloni i ponovo izvede prema
uslovima projekta.
Sve troškove nastale na ovaj način, kao i troškove prouzrokovane štete, snosiće Izvodjač bez
prava na ikakvu naknadu.

III. ARMIRAČKI RADOVI

1. Opšte odredbe
Za armiranje pojedinih elemenata konstrukcije Izvodjač će upotrebiti armaturu prema
odgovarajućim detaljima iz projekta, a koja mora odgovarati odredbama BAB 87 i pratećih
standarda.
Prije upotrebe armatura mora biti dobro očišćena od prljavštine, rdje, masnoće i ostale nečistoće.
Takodje, prije nastavljanja betoniranja, svi krajevi armature (ankeri) koji vire iz betoniranih
dijelova konstrukcije takodje se moraju dobro očistiti na isti način.

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

Montiranu armaturu u oplati pregleda Nadzorni organ, pismeno konstatuje njenu ispravnost i
prijem zabilješkom u dnevnik radova i daje saglasnost i dozvolu za početak betoniranja dotičnih
elemenata.
Izvodjač je dužan da blagovremeno pribavi i Nadzornom organu dostavi odgovarajuće ateste
proizvodjača armature koju će koristiti, koja mora odgovarati odredbama BAB 87 i pratećih
standarda, kao i da redovno sprovodi propisana kontrolna ispitivanja prema BAB 87.

2. Cijena i plaćanje
Mjerenjem za plaćanje nabavke i ugradjivanje armature obuhvatiće se samo one pozicije
betonskog gvoždja koje su stvarno ugradjene u beton a koje su u saglasnosti sa armaturnim
planovima i odobrenjima koje je izdao Nadzorni organ.
Svi troškovi nabavke, transporta, skladištenja, zaštite, sječenja, savijanja i ugradjivanja armature
i potrebnih prethodnih i kontrolnih ispitaivanja prema ovim tehničkim uslovima, obuhvaćeni su
jediničnim cijenama datim u predračunu radova, odnosno ponudi.

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

IV. IZOLATERSKI RADOVI

Svi zahtjevi iz ovih tehničkih uslova, JUS standarda i posebni zahtevi navedeni u projektu su
obavezni. Svi primenjeni materijali moraju da budu snabdjeveni atestima i dostavljeni
Nadzornom organu na odobrenje, a pre ugradnje.

1. Hidroizolacije
a) Zaštita "Policemom" ili materijalom istih karakteristika drugogo proivođača
Zaštita betonskih površina hlorne stanice od vode sprovešće se polimer-cementnim
dvokomponentnim premazom "Policem" - Prvi maj, Čačak ili slično, u tri sloja. Zaštita će se
nanositi sa unutrašnje strane objekata. Izvodjač, koji mora biti obučen za ovu vrstu radova, mora
da izvodi radove tačno prema uputstvu proizvodjača. Podloga na koju se nanosi izolacioni
premaz mora biti čvrsta, otprašena, odmašćena i zasićena vodom.
b) Zaštita poda rezervoara, odnosno poda objekta izvodi se na sledeći način
• hladnim premazom na bazi bitumenske emulzije (JUS U.M3.242)
• namazom vrućim industrijskim bitumenom (JUS B.H4.050) sa P.K. 80/25
• bitumeniziranim krovnim kartonom (JUS U.M3.232) oznake 100
• namazom vrućim industrijskim bitumenom (JUS B.H4.050) sa P.K. 80/25
c) Zaštita zidova rezervoara i objekta sa spoljne strane izvodi se na sledeći način
• hladnim premazom na bazi bitumenske emulzije (JUS U.M3.242)
• namazom vrućim industrijskim bitumenom (JUS B.H4.050) sa P.K. 80/25
• bitumenskom trakom sa uloškom od staklenog voala (JUS U.M3.231)
• namazom vrućim industrijskim bitumenom (JUS B.H4.050) sa P.K. 80/25

2. AKZ zaštita čeličnih i betonskih elemenata "Epoksi" premazom.

Čeličnu konstrukciju zaštititi na sledeći način:
1. Pjeskarenje min Sa 2,5
2. Osnovni zaštitni premaz, dvokomponentni premaz na bazi epoksidnih smola, 1 х, debljine
30 mikrona, (cinkopoks, feropoks,....)
3. Pokrivni i konačni zaštitni premaz dvokomponentni premaz na bazi epoksidnih smola
"Epoven", 2 х, debljine 200 - 300 mikrona.
Betonsku konstrukciju zaštititi na sledeći način: 1. Beton ne srne da ima
cementnu glazuru i treba da je dobro otprašen, odmašćen i suv (max 5% vlage)
2. Dva premaza "Epovenom" , debljine sloja po 120 - 150 mikrona sa vremenom
sušenja između dva sloja min 18, max 48 sati.

3. Cijena i plaćanje
Plaćanje izolaterskih radova obračunaće se po m2 izvedene izolacije betona. Jediničnom cijenom
koja je data u predmeru obuhvaćeni su svi neophodni radovi za kvalitetno izvodjenje izolacije
kao nabavka i transport materijala, priprema površina, skela, rad na nanošenju izolacije, nega i dr.

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

V. ZIDARSKI RADOVI
Materijal za zidanje mora biti kvalitetan a izrada stručna i mora odgovarati postojećim tehničkim
propisima.
Blokovi kojim se zida moraju biti pravilnog oblika i u svemu odgovarati JUS-u. Prije ugradnje
Izvođač je dužan da pribavi ateste na čvrstoću, higroskopnost i otpornost na mraz, i preda ih
Nadzornom organu kao dokaz ο ispravnosti materijala.
Pijesak za spravljanje maltera mora biti rječni, oštar, čist bez organskih sastojaka i primjesa
mulja.
Cement portland mora odgovarati normama, a voda mora biti čista i bistra, bez primjesa
organskih materija.
Zidanje vršiti tačno prema planu sa pravilnim vezama u potpuno horizontalnim redovima. Zidne
površine moraju biti ravne i vertikalne pod viskom. Spojnioce treba da su debljine 1 cm i dobro
ispunjene malterom.
U cijenu 1 m3 ozidanog zida uračunat je sav rad, materijal, normalan rastur materijala i pomoćna
pokretna skela visine do 2 m.

VI. MOLERSKI RADOVI (JUS U.F2.013)

1. Predmet
Ovi tehnički uslovi odnose se na obradu spoljnih i unutrašnjih površina zidova i plafona,
pripremu podloge i premazivanje posnim, silikatnim, emulzionim, disperzionim i plastičnim
premazima, ručno - alatom za bojenje ili mašinski prskanjem.

2. Definicija
Molerskom obradom zidnih i plafonskih površina bilo da se radi ručno - alatom za bojenje ili
mašinski - prskanjem, obrađuju se unutrašnje površine u objektu i spoljne betonske ili već
pripremljene za fasaderske radove (omalterisane) površine.

3. Vrste

3.1. Podloge na kojima se izvode molerski radovi mogu biti:

1. Fino malterisane površine krečnim produžnim ili cementnim malterom,
2. Betonske površine,
3. Iverice
4. Drvocementne ploče i celulitni prefabrikati,
5. Ćelijasti beton,
6. Heraklit.
3.2. Molerski radovi se mogu izvoditi:
• krečnim bojama,
Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

• posnim bojama,
• emulzionim bojama,
• disperzionim bojama,
• bojama na bazi sintetičkih smola rastvorenih u organskim rastvaračima,
• plastičnim malterima (mešavina sintetičkih smola, krečnog agregata i pigmenata).

3.3. Površine na kojima su izvedeni molerski radovi mogu biti otporne prema:
• suvom brisanju,
• brisanju vlažnom krpom,
• pranju,
• svjetlosti,
• uticaju temperature,
• raznim hemijskim i mehaničkim uticajima.

4. Materijali

4.1. Opšte napomene

4.1.1. Materijali koji se upotrebljavaju za izvođenje molerskih radova moraju odgovarati
zahtjevima jugoslovenskih standarda kojima se utvrđuje njihov kvalitet.
4.1.2. Materijali koji nisu obuhvaćeni jugoslovenskim standardima moraju imati uvjerenje ο
kvalitetu. Za ove materijale Izvođač je dužan da podnese naručiocu uvjerenje ο kvalitetu.
4.1.3. Odstupanje i greške u materijalu koji se ugrađuje dozvoljeni su samo u granicama koje
utvrđuje odgovarajući jugoslovenski standard.
4.1.4. Ako je u tehničkom opisu određeni materijal pomenut ili utvrđen, može se sa odobrenjem
naručioca i uz saglasnost projektanta upotrebiti i drugi proizvod odgovarajućeg kvaliteta.
4.1.5. Ako u tehničkom opisu nije izričito utvrđen neki određeni materijal izvođač treba na
sopstvenu odgovornost da izabere i pripremi podesan materijal, prema vrsti podloge, zahtevanom
izvođenju i uslovima u kojima se podloga nalazi u vreme izvođenja, kao i eksploatacionim
uslovima.
4.1.6. Materijali se mogu upotrebljavati i primjenjivati samo na onim površinama za koje su
prema svojim fizičko - hemijskim i mehaničkim osobinama i namjenjeni.
4.1.7. Za sve premaze potrebno je upotrijebiti boje sa pigmentima otpornim prema svjetlosti.
4.1.8. Ako naručilac traži specijalne uslove izvođenja sa materijalom drugog kvaliteta i rokom
garancije dužim od utvrđenog za izvedene radove, obavezan je to navesti u tehničkom opisu.
U tom slučaju, uz tehnički opis treba priložiti podatke za materijal.
4.1.9. Ako se u garantnom roku pojave bilo kakve promjene na radovima zbog lošeg
kvaliteta, Izvođač ο svom trošku uklanja nedostatke, ukoliko se pokaže da su
posledica nepravilne ugradnje materijala, a ako je dokazano da je upotrebljeni
materijal nekvalitetan, tada odgovornost snosi proizvođač.

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

4.2. Materijal za neutralizovanje, impregnisanje, izolovanje i gletovanje podloge

4.2.1. Disperzioni kit

Disperzioni kit je fabrički proizvod koji mora dobro prijanjati na podlogu i posle sušenja činiti
čvrstu podlogu za bojenje posnom i disperzionom bojom, za oblaganje tapeta i slično.

4.3. Disperzione boje

4.6.1. Disperzione boje su fabrički proizvedena sredstva koja posle sušenja stvaraju u
vodi praktično neotopiv film. Proizvode se u dva kvaliteta: za spoljne i unutrašnje
radove. Nanose se na pripremljenu podlogu prema uputstvu proizvođača.
Voda za razrjeđivanje disperzione boje mora biti čista i bez štetnih primjesa.
4.6.2. Disperzione boje za unutrašnje radove moraju vrlo dobro da prijanjaju na
podlogu, moraju biti otporne na pranje vodom i ne smiju mijenjati ton.
4.6.3. Disperzione boje za obradu betonskih spoljnih površina mogu se primjeniti samo za svrhu
za koju su deklarisane od proizvođača prema postupku koji propisuje proizvođač.

5. Sistemi izrade
5.1. Gletovanje disperzionim kitom na fino malterisanim površinama obuhvata:
• brušenje i čišćenje,
• neutralizovanje,
• kitovanje manjih oštećenja i pukotina,
• impregniranje,
• prevlačenje disperzionim kitom, prvi i drugi put.
5.2. Gletovanje disperzionim kitom betonskih površina obuhvata:
• oprašivanje,
• miniziranje gvozdene armature,
• ispravljanje manjih oštećenja i spojeva oplate plastičnim kitom,
• prevlačenje disperzionim kitom prvi i drugi put.
5.3. Premaz disperzionim bojama obuhvata:
• osnovni premaz disperzionom impregnacijom po uputstvu proizvođača,
• završni premaz po uputstvu proizvođača - belo ili u tonu.

VI. LIMARSKI RADOVI

1. Predmet
1.1. Ovi tehnički uslovi odnose se na sve vrste pokrivanja i opšivanja limom u građevinarstvu,
kao i izradu i montažu oluka, ventilacionih i sličnih cevi i obradu prolaza, otvora itd.

2. Definicija
2.1. Limarski radovi obuhvaćeni ovim tehničkim uslovima moraju biti izvedeni kvalitetno, po
svim važećim propisima i u skladu sa odredbama ovih tehničkih uslova.

3. Vrste
3.1. Podjela prema vrstama lima:
Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

• pocinkovani lim 0.50 - 1 mm,

• cinkani lim 0.50 - 2 mm,
• bakarni lim 0 . 5 0 - 2 mm,
• olovni lim 0.50 - 3 mm,
• aluminijumski lim 0.50 - 1.50 mm,
• crni lim 0.50 - 1 mm. Podela prema
vrstama radova:
• pokrivački radovi na betonu i daščanoj podlozi,
• pokrivanje nadzidaka, vijenaca, prozorskih klupica, i slično,
• opšivanje dimnjaka, kalkana, ivica, krovnih prozora, ventilacionih otvora itd.
• izrada i montaža oluka.

4. Materijali

4.1. Opšte
4.1.1. Materijali koje Izvođač ugrađuje i koji na taj način postaju sastavni dio objekta, moraju biti
neupotrebljavani - novi, ako u opisu radova nije drugačije predviđeno. Po kvalitetu i dimenzijama
materijali moraju odgovarati jugoslovenskim standardima, a ukoliko ovih nema, moraju
posjedovati ateste ο ispitivanju.
4.1.2. Po zahtjevu naručioca moraju se dimenzije materijala premjeriti i provjeriti.
4.1.3. Prilikom obrade i ugrađivanja limovi ne smiju dobiti nikakve zareze.
4.2. Čelični lim
Čelični lim mora da odgovara odredbama JUS
C.B4.011 - 0 1 7 JUS C.B4. 030. JUS C.B4.
110-113
Čelični limovi ne smiju biti zarđani.

4.3. Pocinkovani lim

Pocinkovani lim mora da odgovara odredbama. JUS C.B4.
081 JUS C. E4. 020
4.4. Limovi od aluminijuma i aluminijumskih legura
Ovi limovi moraju da odgovaraju odredbama
JUS C.C4. 020
JUS C.C4.025
JUS C.C4.030
JUS C.C4.050-051
JUS C.C4. 060 - 062
JUS C.C4. 120
JUS C.C4. 150

4.9. Pomoćni materijali

Pomoćni - vezivni materijal ; kalaj, zakivci, zavrtnji i drugo moraju odgovarati odredbama
jugoslovenskih standarda.
Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

5. Izvođenje
5.1.2. Izvođač je dužan prije početka radova da usaglasi detalje sa projektima
naručioca.
5.1.2.1. Izvođač je dužan da prije početka radova provjeri sve građevinske elemente na
koje, ili za koje se pričvršćuje limarija, i da pismeno dostavi naručiocu svoje
primjedbe u vezi eventualnih nedostataka, naročito u slučaju:
• nepodesnog izbora projektovanog materijala;
• loše rješenog načina vezivanja limarije za građevinske elemente;
• nemogućnosti bezopasnog čišćenja za predviđeno korišćenje.
5.1.2.2. Izvođač je dužan da pripremi limariju od zahtjevanog materijala koja će da
odgovara predviđenom načinu vezivanja i svim ostalim zahtjevima.
5.1.3. Dijelovi različitog metala ne smiju da se dodiruju ako bi usljed toga moglo da
dođe do korozije ili kakvih drugih štetnih uticaja. Elementi od čelika za pričvršćivanje
cinkovog ili pocinkovanog lima moraju se pocinkovati, ako u opisu radova nije
predviđena neka druga zaštita (postavljanje podmetača od olova ili plastike otpornih
na kiseline i baze). Za bakarni lim treba primjenti učvršćivače od bakra ili bakarnog
čelika.
5.1.3.1. Za učvršćivanje treba primjeniti:
• za čelični lim - crne čelične zakivke,
• za pocinkovani i olovni lim - dobro pocinkovane zakivke,
• za bakarni lim - bakarne zakivke.
Ako su u opisu radova predviđeni zavrtnji, za bakarni lim se moraju primjeniti bronzani zavrtnji,
a za ostale limove zavrtnji od istog materijala kao i zakivke.
5.1.4. Sastavi i učvršćenja moraju biti tako izvedeni da elementi pri toplotnim
promjenama mogu nesmetano dilatirati, a da pri tom ostanu nepropusni. Oni se
moraju osigurati od oštećenja koje može izazvati oluja.
5.1.4.1. Protiv štetnog uticaja maltera ili opeke limarske površine se mogu zaštititi međuslojem
od čvrstog papira, ako u opisu radova nije ništa drugo predviđeno.
5.1.4.2. Preklop olovnih sastava mora da je min. 15 mm širok.

5.1.5. Građevinski elementi iznad krova - oluci, kupole itd. prilikom ugradnje moraju biti
postavljeni tako da se vodi računa ο nepropusnosti i vremenskim uslovima.
5.1.6. Na svim zidovima se kod pokrivanja lim mora saviti do visine od min. 150 mm i prekriti
pokrivnom kapom koja se uvlači u predviđeni šav u zidu i vezuje ankerom za zid.
5.1.7. Pri ugradnji aluminijumskog lima mora se raditi strogo po uputstvima
proizvođača.

5.2. Pokrivački radovi sa limom

5.2.1. Stojeći rubovi (sastavi) moraju biti dvostruki to jest sa dva prevoja, upravni na strehu,
visine min. 25 mm. Sastavi paralelni sa strehom moraju biti duplo savijeni i položeni.
Kod ravnih pocinkovanih limova (nagib krova ispod 15°) moraju se lemiti 25 mm široki preklopi.
Kod bakarnih limova nije dozvoljeno lemljenje.
Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

5.2.2. Za pokrivanje krova pocinkovanim limom u trakama mora se lim savijati pod pravim
uglom. Poprečni sastavi se moraju izvesti kao položeni min. 20 mm širine, a kod ravnih krovova
moraju se lemiti sa preklopom od 25 mm.
5.2.3. Talasasti lim za pokrivanje može se izrađivati od lima min. debljine 0.7 mm. Preklop mora
da je min. 25 mm. Talasasti lim od cinka mora se učvrstiti sa dovoljnim brojem kuka.
5.2.4. Veće krovne uvale moraju se pokrivati kao krovovi.

5.2.5. Dublja metalna udubljenja dobijaju sa obje strane previjene sastave. Kod dužina preko 4
m moraju se izvesti 100 mm široki preklopi.
5.2.6. Probijanja u metalnom pokrivaču (učvršćivanje dimnjaka, cijevi, kupola, itd.) moraju biti
naročito brižljivo izvedena, kod pocinkovanog lima pomoću lemljenja, a kod bakarnog pomoću
duplog položenog ruba vezana vodonepropusno sa pokrivačem.

5.3. Opšivanje vijenca

Učvršćivanje se vrši pocinkovanim zakivcima, zavrtnjima i kukama, ako u opisu radova nije
drugačije predviđeno.
Gdje je potrebno mora se izraditi okapnica. Pomoćni sastavi moraju biti na dovoljnom razmaku
( 1 5 - 2 0 mm).

5.4. Olučni kanali

5.4.1. Oluci od cinka moraju imati preklop od 25 mm na sastavima gde se leme ili vare direktno
ivicom na ivicu. Kod primjene ostalih metala sastavi se moraju ili preklapati ili lemiti ili
zavarivati ili kod preklopa širine 30 mm u smaknutom redu zakivati. Kod upotrebe pocinkovanog
lima sastavi se moraju fale/ati ili zakivati ili kod nepocinkovanog lima zavarivati.
5.4.2. Olučni kanali se moraju postaviti ili vodoravno ili u ravnomernom padu, s tim da je ivica
oluka uz krov minimum za 1 0 mm viša od spoljne ivice. Za ravne krovove ova razlika je min. 20
mm.
5.4.3. Kod običnih olučnih kanala mora olučni lim (kod krovova do 15% nagiba) min.200 mm, a
kod strmijih min 150 mm da prelazi na letvu krovne površine. Olučni lim se vješa na oluke.
5.4.4. Olučne kutije ne smiju biti čvrstom vezom spojene sa olucima da bi se omogućila
dilatacija.
5.4.5. Kuke za oluke od pocinkovanog lima i cinka moraju biti pocinkovane, a za oluke od
bakarnog lima od bakra ili bakarisanog čelika. One moraju biti postavljene na takvim razmacima
da usljed spoljnih uticaja ne dođe do nikakvih promjena oblika ili izvijanja olučnih kanala. Kuke
se moraju učvrstiti za letve ili gredice.

5.5. Olučne cijevi

5.5.1. Oluci od cinka moraju se po dužini lemiti, a od bakarnog ili pocinkovanog lima moraju se
falcovati.
5.5.2. Obujmice se moraju pocinkovati, a kod bakarnih oluka pobakarisati. One
moraju biti tako izrađene da se oluci mogu izvaditi i namjestiti, a da se pri tom

Graleks d.o.o.Pale
Potisni cjvovod od pumpe stanice „Vrelo Prače“ do rezervoara „Mladost“ na Jahorini 014/15

obujmice ne vade iz zida. Razmak obujmica je max. 3 m kod oluka do 100 mm

prečnika, a kod većih prečnika ne smiju preći razmak od 2 m.
5.5.3. Pojedini dijelovi olučnih cijevi moraju da ulaze jedan u drugi min. 50 mm.
5.5.4. Veza između oluka i livene cijevi ili kotlića mora biti vodonepropusna.
5.5.5. Fazonski komadi moraju biti oblikovani prema odgovarajućim građevinskim elementima.
5.5.6. Olučne cijevi moraju biti tako okrenute da im je šav sa spoljne strane i moraju biti udaljeni
od zida (maltera) min. 20 mm.
5.5.7. Za vrijeme građenja objekta moraju se postaviti privremeni oluci za odvođenje padavina,
koji neće oštetiti glavni odvodni uređaj.

Graleks d.o.o.Pale