MEDICINSKA NAKLADA-ZAGREB Ivo Jaj IBLIOTEKA UDZBENICLPRIRUCNICI 7 a inka Jaie/ FIZAJATRI)SKO-REUMATOLOSKA PROPEDEUTIKA, 2. fd i Zrinka Jaj Autori Prof. dr. se. vo Jai, redoviti profesor Medicinskoga fakulteta Sveudilista u Zagrebu, v mirovini Prof. dr. sc. Zrinka Jaji, iavantedni profesor Medicinskoga fakulteta Sveudiligta w Zagrebu, progelnica Odjela za reumarologiji fizikalny medicinu Klinike 2a reumatologiju, fizikaln medicinu i rehabilitaeija i Referalnoga centta Ministarstva ‘2dravseva Republike Hrvatske u KB »Sestre milosrdnices eee eens FIZIJATRIJSKO- prof. dr. sc. THEODOR DURRIGL ti Mec rr - REUMATOLOSKA prof. dr. se. [VO RUS A a a OEE PROPEDEUTIKA a 4 { CIP Kaalogiaca wpb | . a | Naconnlos oventiiatintdiea-2agreb drugo, obnovljeno i dopunjeno izdanje DK 61672-002.771075.) Iiesivo Hino reumatolosapropedeia inka Jaé.- 2 dopunjeno obnorljennind. Zagreb Medicinska naka, 2004, (hibioreka Udzbenich priewenici) Libliogeafiin ea svakog poglavis.- Kea ISIN 953-176-200-7, 1 aj, Zeinka 490129038 18en 953-176-200-7 ) djelomicno reproducirati poheaniti u sustavu za reproduciranje, fotokopirati nit prenositiu bilo kojem obliku ina bilo koji nagin bez pismenoga dopustenja autora izdavata. i MEDICINSKA NAKLADA ZAGREB, 2004Koji namjenjujemo lijeenicima koji se bave reuma- tologijom, fizikalnoms medicinom i obabilitacijom, 2a, pomoé 1 ranoj dijagnostici bolest. Predgovor autora drugomu izdanju Prvo izdanje Fizijatrjsko-reumatolotke propedeutike pone je prane, ink je kenjiga bila tiskana u relativno veliko} naklodi, Nad; i fiijat Feumatologa diljem nage domovine koji bi erebal imati ov propedeutiku, pon ijagnostics reumatskih bolesti i drugih bolesti lokomotornoga sistava, Stoga smo pritl pisanju nove propedeutikesproéiscenini dopunenin tekston, koji ée,nadamo se, zadovoljitisve potrebe i ukuse.Sabzirom na pratirenost knjige, dobro ée doéi i onim kolegama i kolegicama koji posieduju astatem iz. Nove je izclanje obogaéeno s vite stranica teksta, stotinjak fotografia (crno-bijele, v ho) | tablicama, Tako smo u cijelosti popunili praznim Titeraturi i edvkaeij fizijarara § Fcumatologa izjednaéili s edukacijom w najnaprednijin europskin zeljana ‘Ako smo w tome uspjeli, bit ée nam veliko zadovolstvo. no se a jo in U Zagrebu, lipanj 2002. Io Jay’ ¢ Zrinke Jaye4 a a 4 a sas Predgovor recenzenta drugomu izdanju Pred nama je drugo izclanje Fiijatrijsko-reumatoloske propedeutike koju su napisali nati eminentnistruénjaci iz reumatologie, fizikalne medicine) rehabilitacje prof. dr. s. vo Jajié i prof. dr. sc. Zrinka Jajé. Prvo izdanje pojavilo se pri nekoliko godina, a ovo, of sauaoneu B2sc0 nea outa reds, 900 ‘ewinopn wiluop eu esau yuupaled Basdo euoueO| pods) > 01 sanyeiped Basdo| eau | awe! anere1 oid ene 62sd0 peur; wo 01 soayeipeu asco, euDwone pods; ws 01 asnyeipeu Basco ‘uel eugnzed-uowiorye Basd0 crouse ress, 400 au auizeig fewinopn ifuso6 eu ersalw ulpaiod 6260 | 44 runtmysko-ReuMATOLOSKA PROPEDEUTICNProvjera mi8iéne snage Ocjenjivanje promjena opsega mitica vano ezadijagnozubolestilitezinuinva Jidnostitezapaniranje ipragenje rehabili- tacijskih postupaka. U klinitkoj se praksi 2a acjenu stanja pojedinih mii ili mi rage, ito ‘manualnim testom ii dinamometrijom te Signih skupina provodi majerenje imjerenje mi8iénoga opsega. Odredivanje misiéne snage Odredivanje misiéne snage najjedno. stavnif je test. Iavodi se rako da bolesnik sti8éeispitivagevu ruku ili, jo8 bole, samo nnjegova dva prsta. Bolesniku se kaZe dasti- sak iavede najveéom snagom. Ovim se te stom dobije wid u ocjenu grube snage. Na temeljucogalijegnik odlueuje sto treba po- duzeti dali. Misiéni test Misicni manualni test 2a mijerenje mic Signe snage uveo je Lovett godine 1916.1 tou bolesnikas poliomijelitisom. Metoda se osniva na sposobnosti miBiéa da svlada odtedeni otpor. Manualni misiéni test izvodi se u bole- snikovw relaksiran polozaju, a zatim se bolesnik postavljau polodajza test kojiva- tira prema migigu ii mi8iéno skupini koju ‘reba testrati Zatim bolesnik svojim mis Eom invodi itav opscg kretnji. Ocjena mi Signe snage oznaguje se od 0 do 5. Nula znati dase ne osjeéa niti ne vidi nikakay tr 2a) midida, jedan znadt dase moze vidjeti ‘osjetiti tr mibiga, ali snaga nije dovolino jaka da iavede kretnju jet je o€uvana do 1096. Ocjena 2 oznatuje oguvanu snagu iBiéa od 2596, Sto je dovoljno za izvode- nije kretnje,alisamo ako se ukloni djclov njesileede. Tose postize postavlianjem di jela uda na ravnu plohu na kojoj izvodi 46 ravarnusko-ReUMATOLOSKA PROFEDEUTIKA kkremie bea djelovanja sile rede. Oxjena 3 ‘oznagava da je snaga testiranoga mifiéa ‘otuvana do 5096 dovolino jejaka daizve- de krctnju protv sile teée, odnosno znati ‘da moze savladatitefinu testiranoga dijela tie. Ocjona 4 znati da je misiéna snaga ou vvana do 75% pa ispitanik izvodi kretnju uz foptereéenie ili otpor. Ocjena $ oznatava ‘oGuvan snagu mifiga od 100%, fro je nor~ rmalna snaga, Oznake od 0 doS moguse fi nije razlikovati s»+ i». Oznake S ii SS ‘oanaavaju blad il jai spazam, a C ili CC blagu ili jagu kontrakruru ‘Manualni mitigni eese mjeri samo mi signusnagu,aneizdrdlivost miiéa. Test je sta subjektivan jet na njegove vrijedno- sti urjege ispitanikova volja. Umor, emo- cionalno stanje, motivacija, neprecizna fiksacija, fizitka kondicija i ispitanikova ddob dalnji su Zimbenici koji utjetu na vri- jednosti manvalnoga misicnoga testa Dobivanje uvida u keetanje misiéne snagepostizeseponavijanimispitivaniem. Mierenje opsega misiéa Mijerenjem opsega misiéa moze se do- bit priblizan uvid w migignu snagu napose suduljem razdoblju, Mjerenjese avodi pre- ko najizbogenijega dijela miBic Dinamometrija Dinamometrija je novija i preciznija metoda mjerenja mifiéne snage koja se injeri dinamometrom, Postoji viSe vrsta aparata: 1. dinamometar na pero, 2. hi rauligni dinamomerar kojim se moze ‘njeritistaga veeih skupina miBiéai3. lek- ‘rodinamometar kojidaje precizne i powz- ‘dane poxlatke, Buduei da miSié razvija najvecu sila 2a vrijeme staticke kontrakeije, dinamome- trijski uvijek mjerimo snagu stati¢ke kon- trakeje. Jediniea za mjerenje mine site iest njutn (newton, N), a pri klopond {kilogran/metar). Pretworbs kilopoda jutne obavla se tako da se vijednosti ki loponda pomnofe «9,81 sli zaokrazenio brojem 10. 'Na vrijednosti misigne snage dobivene {inamometrom na pero hideaulignim di ypamometromutjezudob, spol, konstituci ja, kondicija, motivacija + emocionalno sane Elektrodinamometrija.je_powzdaniji nagin mjerenja misigne sie i ispitanikova kondicija nema inka nadobivene rid! Provjera hoda Osnovna analiza hoda pripada rin skojilnickoj pretrazolesikas prom nama na lokeinotornom sustavi Coxjdi je hod trdimenaijsa aliv- nostukojojnogeinaiunaivatniy wg. aktivnost hoda sueluja nog, kralefn 3 adjcicatdrugidiclow el, Sinkro com akcjomsvilsuionikanasajeshema ormalna hoda Patolotki je hod karakteristi¢an asi mettitnim pokretom dijelova tijela koji sudjeluju u lokomociji. Patoloski proves lociran u pojedinim strukturnim dijelovi- sma uzrokuje asimetrigni abnormalni hod, Takav hod nalazimokodhemiplegije, uko- Genih zglobova, misiéne progresivne pars lize, poliomijelitisa, obostrane kongeni- talne luksacie kuka, hiperostotigne spo diloze (sl. 3-28) i drugih. Normalnijehod cikligkaaktivnostkoja sesastojiod fazeudarcai fazezamaha. Poza uudarea potinje s mogom u predajem pole 2nju i petom na podloni, a zavrSava oxliza jem noznih prstiju i stopala od podlloge Faza zamaha potinje upravo tada i sraje dok pet area traje dlje od faze Kratki veemenski interval, kad st abje noge istodobno na podlozi, naziva se vein pore. e dvostruke por Testiranje aktivnos svakodnevnoga Zivota Vino je ispisat covih dnevnilt aktivnosti. Ovame se ubrajaju aktivnosti u krevetw (okretanje, siedenje, leFanje, rukovanje jastucima, postelinom, rukovanje i Jom), aktivnost u samizbrinjavaniu (od Zavanje osobne higijene, aktivnosti hy njenja, aktivnosti oblagenia i selagenja), radliite udu aktivnostiaktivnost hod na, ustajania, siedena, aktivnosti putova ion sy nia i aktivnosti ve pomagala (tap, Staka, hhodalica, kolics) Fira progled lows 47