You are on page 1of 16

4.

1Definicije trigonometrijskih funkcija ma kog ugla 121

1 -sina cos a sin a-cos o


1370. cosa (seca- coseca) sin a+ cos3a

1371.
sin a +cos" a-1.
sin a+ cos a --1

sin a cos a CO8


1372. 2 tga ctga =-1, ako jee
Sin a - cos a
V1+ ctg2a
<a<T.

1373. Ako je tga + ctg a =a, izraunati sin a.

1374. Eliminisati t iz sistema:


a) sint+cost = m sin°t + cost =k; b) asint = tAbcost = y;
c) r = p+ r sint A y =q+rcos t.

1375. Ako za oatre uglove AABC va~i jednakost sin*a + sin* B = 1,


kakav je AABC?
sin t + cos c
1376. Dokazati da se izraz
coss
gde je r (2k +
1),, moie
izraziti kao racionalna funkcija od tgr.
1377. Ako je a sin2 z + b cos 2z = 1, a cosy + b siny = 1,
a tgr b tgy i a # b, onda je ta na jednakost a +b= 2ab. Dokazati.
=

1378. Ako je coseca - sina = m, sec a - cosa = n, onda je

( n ) +(m'n)í=1.
Dokazati.
1379. Ako je tg2c + ctg2z = a, tg'z + ctg r = b, az # k; (k e Z),
dokazati da je a2 - b = 2.

1380. Ako je sina - cos a = izra unati sin* a + cos a.

1381. Odrediti sin a i cos a ako je:


a) 2 sin a+3 cos a= 3; b) 3 sin a+4 cos a = 5; c) sin a+cos a = /2.

1382. Odrediti ugao z, ( 0 < < ) , ako je 3sinz = 2cosx.


170 4. Trigonometrijske funkcije

Postoje dva osnovna sluaja primene kosinusne teorerne.


. shutaj. Odrediti ostale osnovne elermente trougla ako su date dve
stranice i zahvaeni ugao.
2. slucaj. Odrediti ostale osnovne elemente trougla ako su date sve tri
stranice

U zadacima (1972-1985) odrediti ostale osnovne elernente


ako je dato
trougla ABC
1972. c 32,54 cm, a 43°28' i =35°16'.
= =

1973. a 24,32 cm, b 20, 54 cm i a


=
63°47'.
= =

1974. c = 24,62 cm, a 18,79 cm i a 43°. = =

1975. a 32 cm, c =19 cm i7= 23°26.


=

976. a 13 cm, b = 14 cm i7 67°23'.


= =

977. a 30 cm, b =20 cm ic=25 cm.


=

978. c= 33 cm, a = 56°34' iß= 48°26'.


1979. a =
86,42 cm, c =
73,46 cm i y =
49°19'.
1980. R = 12 cm, a =
48° i ß =64°
1981. a =6 cm, b = 4 cm i c =5 cm.

1982. a 4,1 cm, c =5,8 cm iß= 59°5.


1983. a = 40 cm, b = 19 cm ic= 41 cm.

1984. a = 4 cm, b =5 cm i =
60°.
1985. a =3V2, a =
60° iß =
75° (bez upotrebe kalkulatora).
1986. U trouglu ABC dato je a =
45°, B 60° i poluprenik opisa-
=

nog kruga R = 2v6. Odrediti ostale osnovne elemente bez upotrebe


kalkulatora.
1987. Odrediti stranicu b trougla ABC ako su
C= V6i ugao = 105.
njegove stranice a =
2v3,

1988. U trouglu ABC dato je AB = 24 cm, AC = 9 cm i ugao a =


60°. Odrediti bez upotrebe tablica, stranicu BC i
kru~nice. poluprenik opisane
4.7. Sinusna i kosinusna teorema sa primenamna 171

1989. U trouglu ABC razlika stranica a ibjednaka je 3 cm, ugao 7 = 60°

i polupre nik opisane kru~nice R =


73 cm. Odrediti stranice trougla
3
ABC
1990. U trouglu ABC razlika stranica a i b jednaka je 5 cm, strnica
7y3 Odrediti stranice
c =7 poluprenik opisane kru~nice R
cm i =

3
cm.

aibtoga trougla.
i AC 5 One grade
1991. U krugu su date tetive AB 8 cm
= = cm.

60°. lzra unati poluprenik kru~nice.


nedusobno uga0 a =

b
1992. Ako za uglove i stranice trougla va~i jednakost COS COsB
dokazati da je taj trougao jednakokraki.
1993. Ako za stranice i uglove trougla va~i jednakost

a-0-1-2cos
a

Dokazati.
tada je trougao jednakokraki.
odnosu sinusa istih
1994. Ako je odnos kosinusa dva ugla trougla jednak
Dokazati.
uglova, tada je trougao jednakokraki.
ABC ako je cosy =7 sin a: siny
=

1995. Izra unati stranice trougla


3 2 i c 4 cm.
opisane kru~nice je R =
U oatrouglom trouglu ABC poluprenik
1996. Odrediti ostale osnovne elemente
V2, ugao a =45° i stranicac
=
V6.
trougla. b 23i
trouglu ABC zadate
su sve tri stranice a =2/2, =

1997, U i poluprenik opisanog kruga.


CV2(1 + V3). Odrediti uglove
+3 i siny =
4
1998. U trouglu ABC dato je b =
a + 2, c = a
7
Odrediti stranice trougla. 120°,
2, a, a + 2 i jedan ugao iznosi
trougla a -

1999. Ako su stranice


odrediti stranice.
stranicama va~e jednakosti:
Z000. Izra unati ugao a trougla ako medu
a) a=b++bev3; b) a= b2 +c2 - be;
c) a2=b+2- bev/2; d) a2 =+c2-bev3.
4. Trigonometrijske funkcije
172
2001. Izra unati visinu fabrikog dimnjaka koji se nalazi na horizone
al.
nom nepristupanom tlu, ako se vrh dimnjaka iz take A vidi pod uglo
a, a iz take B pod uglom . Take A i B pripadaju takode horizonta
ravni a njihovorastojanje je AB =a. Osa dimnjakai take A i R
le~e u
istoj ravni.

2002. Izra unati rastojanje izmedu ta aka A i B ako su obe neprist


pane, a take M i N su dve pristupa ne take u istoj ravni. Poznati an
uglovi: <BMA = a, 4AMN = B, 4MNB = 7, <BNA = ô i rastojanje
MN = a.

2003. Jedna sila R =650 N razlo~ena je na dve jednake


komponente
koje zaklapaju meusobno ugao od 126°. lzraunati veliinu kompone-
nata.

2004. Dve sile P = 20 N iQ = 12 N dejstvuju pod uglom a = 40° u


jednoj taki. Izraunati veliinu rezultante i ugao koji ona gradi sa silom
P.

2005. U jednakokrakom trapezu dato je: dijagonala d =


3,9 cm, manja
osnovica b =
2,8 cm i jedan ugao a 61°56'. Izraunati
=
povrainu
trapeza.
2006. Izraunati du~inu tunela izmedu mesta
AiB, ako se take A iB
iz mesta C vide pod uglom y 60° i ako je BC = 8 km, AC 5 km.
=
=

2007. Sa obale reke posmatra, visine 180 cm, vidi vrh


jednog drveta na
suprotnoj obali pod elevacionim uglom od 32°, a ako se udalji od obale
za 24 m, vidi vrh
istog drveta pod elevacionim uglom od 22°. Odrediti
visinu drveta i airinu reke na ovom mestu.

2008. Rezultanta dve sile,


koje deluju u jednoj taki pod uglom od 120
jednaka je 7 N. Ako poveamo manju silu za 10N, rezultanta se poveca
za 6 N. Odrediti veliinu
sila
2009. Primenom kosinusne teoreme
dokazati da je zbir kvadrata dija
gonala paralelograma jednak zbiru kvadrata njegovih stranica.
2010. U trouglu ABC dato je a - b 1, he
= =
R =4. Bez upotrebe
tablica izraunati ugao a.
kösinusna teorema sa primenama 173
A7. Sinusna i

2011. lzra unati stranice i uglove trougla, ako je stranica a jednaka


nolupreniku, a stranica b preniku opisane kru~nice oko trougla i visina
he3.
2012. Ako 2a uglove trougla va~i jednakost sin o = 2 siny cos, tada
trougao jednakokraki.
Dokazati.
je
2013. Ako je R poluprenik opisane kru~nice, a a, B, 7 unutarnji uglovi
trougla, tada je povraina trougla P 2R' sin a sin siny. Dokazati.
=

1
2014. Povraina tetivnog etvorougla je P = 2 (ab + cd) sina, gde su

etvorougla, kojeg obrazuju stranice


a, b, ci d stranice a a ugao
Dokazati.
2015. Povraina paralelograma je P = (a ) tga, gde su a i b
stranice a a ugao izmedu dijagonala. Dokazati.
2016. Ako su a, b, c stranice, a, B, y uglovi trougla, a 8 poluobim
(s-a) (s - c)
trougla, tada je tg s-6)-(8-9,
s (s a)
t= s (s-6)
(s-a)-(s-0) Dokazati
(s-)
2017. Stranice trougla su a = 264, b = 435 ic = 473. Primenom obrasca
iz prethodnog zadatka izraunati uglove trougla.
2018. a) Ako su a, b, c stranice trougla; ta, to, te te~iane du~i trougla,

tadajet2=(+e-543-5+e-5)
- t -Dokazati.
b) Izraunati te~iane du~i trougla ako je a = 4, b= 3 i y 60°.
2019.* a) Ako su a, b, c stranice; sa, 8g, Sy simetrale uglova trougla,
tada je
a sin sin y sin a siny C Sin a sin8
8a -

a-
sin a cos - sincos sin y cos
2 2 2

Dokazati.
b) Izra unati simetrale ugla a ako je b = 5v2, y = 60° iß = 75°.
4.
174 Trigonometrijsjske
funkcije
a = 33 mi uglovi trougla
2020. Data je stranica
a 56 34 i B= 48°26'.

Izra unati du~ine simetrala uglova trougla.


2021. lzraunati osnovne elemente trougla ako je dato: R
R -32/3,
R= a = 30°, gdesu a, bicstranice, a ugao, P povraina

a R poluprenik opisane kru~nice.

2022. Odrediti sve stranice trapeza povraine P =4y3-4i vee Snovice


a = 5, ako su uglovi na ve oj osnovici a = 30° i B = 45°.

2023. Oko jednakokrakog trapeza opisana je kru~nica poluprenika 2.


Ugao izmeu kraka i vee osnovice je 60°, a vea osnovica se poklapa sa
prenikom kru~nice. Odrediti stranice trapeza.
2024. U tetivnom etvorouglu ABCD dijagonala BD je normalna na
stranicu BC, ugao ABC = 120°, ugao BAD = 120°, DA = 1. lzraunati
dijagonalu BD i stranicu CD.
2025.* Du~ine stranica trougla su a p +p+1,b = =
p+2p, c =2p+1,
gde je p pozitivan broj. Izraunati srednji po veliini ugao toga trougla.
2026. Ako za stranice trougla
tada je ugao a
va~i jednakost (b+c+a).(b+c-a) =
3be,
60°. Dokazati.
=

2027." U trouglu ABC


ugao y = 120° i= V3-1
Odrediti ugao .
2028. Ako
2
stranice
su
trougla a -4, a, a+4 i
stranice trougla. jedan ugao 120, 0areu

2029. Odrediti
uglove i obim trougla ije su stranice a =
2, b =ltv%
a povrsina P = 3tv3

2030. Odrediti
nepoznate, osnovne elemente, kao i obim povrainu
trougla, ako je dato: a 2/2, b
=
1
2V3, y 75°.
=
=

2031. Odrediti stranice


trougla
stranica koje zahvataju datipovraine R =60°
i zbir 3/3, ako je ugao = d

ugao b+c= 7.
4.7. Sinusna i kosinusna teorema 8a primenama 175

2032. Odrediti stranice, uglove i povrainu trougla, ako je ugao


a =
60°, stranica a =
v21, a zbir stranica koje zahvataju dati
b+c 9 . ugao

2033. Odrediti stranice, uglove i povrainu trougla, ako je ugao =


60°,
stranica c = V13, a zbir dve stranice koje obrazuju dati ugao a + b = 7.

2034. Odrediti stranice 15


trougla povraine P =
ako je B 30°, a
= zbir
stranica koje zahvataju dati ugao a+c = 8.
2035.* U trouglu ABC date su stranice

aa= 2, b=4-2V3, c=3v2-V6.

Izraunati ugao BCA i poluprenik opisane kru~nice.


2036. U trouglu ABC simetrala ugla a, sa = 5, obrazuje sa stranicom
BC dva ugla, koji su u razmeri 17: 19. Ako je ugao = 42°, odrediti
stranice trougla.
2037.* Data je stranica a, povraina P trougla i razmera stranica
b : c 3. Izra unati stranice bi c trougla.
2038.* Dokazati da kod svakog paralelograma va~i a?- < ef, gde su
aibstranice, a e i f dijagonale paralelograma.
2039.* Ako su stranice trougla ABC redom

BC = a, CA = b, AB = C,

dokazati da je povraina trougla ABC:


i ako je ugao A =
60°,

P= (a2 - (6-c)*).

2040. Izra unati uglove romba stranice a i jedne dijagonale aV2 -V3.
cV2
razlika kateta
2041. Izra unati uglove pravouglog trougla ako je
gde je c hipotenuza.
trigonometrijskih funkcija ma kog ugla 283
Definicije
1

1380. Imamo

Sin
a-cos
a),
(4)-1 - = 2sin a cosa sin a cos

Zatim

(sin a+cos a) = 1
9 23
sin' a+ cos" a 1 -2(sin a cos a) = 1 -

2.=1-
32
=

64

è*2sin a Zatim
date jednakosti imamo cos a =

1381. a) Iz 3

sin a+( ) =,

odakle sledi da je

12 cos a=1V cos a 1


sina = 0Vsin a =3 a

3
bsina= , cos a= c) sin a =
cosa:
2 0, odakle
ili 2sin +3 sin a - =

1382. Imamo da je 3 sin r 2(1 sin r),


-
r

sledi da je sin z =-2 (nemogue), sin z =>I=


sin 1 +cOS Poato su oba
1383. Dati razlomak se transformiae u oblik 1+sin
cos T
pozitivan.
Cinioca proizvoda pozitivna to je i njihov proizvod
1384. Iz prve dve date jednakosti dobijamo

(1) zcos' a +2zycosasin8+y sin* =a =b.


*'sin* 3
2zycosa sin ß +y cos"
=
a
(2) sin'
Iz (1) i (2) imamo

(3) (z+)(cos at sinB) = a" +


b*
z (3) i tree date jednakosti proizilazi
a +b+2ab,
( + ) (sin*a cos a + sin t +cos ) =

trebalo dokazat.
oda sledi 2(2 + y) (a + b)2, sto je
=
Sinusna ikos teorema sa primenama
379
49°16' vB =
130°44'
o d a k l e
ie B
Postoje u drugom sluaju a+B> 180°, taj sluaj otpada. Dalje je

= 180-(a+) =66°57',
nalazimoc= 24, 94
zatim iz sinusne teoreme cm.

sinusne teoreme nalazimo da je


1974. Iz
csin a
siny CS =
0,8936 * y =
63° 20.
ib= 26,44 cm.
Dalie nalazimo da je f 73*40
=

1975. Iz sinusne teoreme imamo sin a = odakle sledi


C

sina=0,6698 a = 42°3 V az = 180° - 42°3' = 137°57'.

Dalje nalazimo B1,= 114°31' v = 18°37'; b1 = 43, 47 cm, 8 = 15,25 cm.


1976. Iz kosinusne teoreme nalazimo c = a + 6 - 2ab cosy, odakle je

c Va2+62 - 2abcos y c= V365 364 cos6723 = 15.

Iz obrasca
a+-a2
cosa 2be
obijamo cosa = 0,6, pa je a = 53°8', a iz obrasca | cos a t2ac
d-
sledi cos
65pa je B= 59°29'.
=

cosaa=
1977. cos
b+-a-0.12500
2bc
a = 82°49;

Cos + -

2
0,75000 B =41°25;
2ac
Cosy
-+-c0.56250
2ab
1978. a=28,51
^ = 55°46.

cm, b =25,56 cm.


1979.
b=89,53
1980. a cm, ba=«
b2= 23,
*Cm, 13 cm; aj 63°8' Va2
116"52.
=
=

17,84 cm, b 21,57 cm ic= 22, 25 =


cm.

981. 78°25'.

1983. a 82°49',
=

b= 5, 08 cm, 7
= 41°25'.
=73 31', B=
1982. =
27°6. 1984. c =4, 58 cm, a = 49°6.
4. Trigonometrijske funkcije
380

3+ V3. 1986. a 4V3, b= 6V2,


1985. c =23, b = c =
2(3+ ).
1987. Poato je

cos105 cos(60° + 45°) = V - V6),

imamo
= 12 +6V3 =(3+ V3) b=3+ V.
1988. BC = 21 cm, R =7V3 cm. 1989. a =8 cm, b =5 cm i c = 7 cm.
7
1990. 8 cm, b= 3 1991.
a = cm.
Cm.
1992. Za svaki trougao va~i kosinusna teorema, pa je
=+-2bc cosa Ab =
a +¢-2accos 8.
Kako je a cos = bcos a, imamo

a=+-2bc cos aAbb =


a'+ c-2bccos a
6 =bb-a*2a =
26 a ==b.
Dakle, trougao za koji va~i data jednakost je jednakokraki.
1993. Iz konjunkcije

=+-2ab cos yA a =1-2 cosy


sledi a = cC.
1994. Jednakost sin a COS a
sin B cos B
se svodi na tga = tgß a =
B.
1995.
a =6 cm, b =4 cm. 1996. a= 2, b =1+ V3, B 75°,y
1997. = = 60°.
a
45°, B =60°, y= 75°, R = 2.
1998.
Iz formule cos y=ty1-siny dobijamo cosy= + Za cos
primenom kosinusne teoreme 7
1999. Stranice nalazimo jedno reaenje, a 5, b =
su 3, 5 i7. 7icO =

2000. a) Ako
da je uporedimo datu jednakost sa
kosinusnom teoremom, a
=+ +bev3n a
2 cos = -V3
=

+-2bc cos ,
> cos a =
a = 150°.
4.7. Sinustnai , kosinusna teorema sa
primenama
381
kom dobijamo: b) a =
60°; c)
S h n i m

a=45°; d) a
=30
U horizontalnoj ravni iza-
A i B, ije je ras-
2001.

v e take
dve
beremo d

tako da se iz taaka
ianie AB a,
=
tojanje

vidi vrh dimnjaka (slika 65).


U
tackama AA i B
izmere se uglovi
SAO = a, 4SBO B pod ko-
=

vidi vrh dimnjaka. Tada iz


ima se
ougla ABS primenomn sinusne teo
reme nalazimo

O A
a sin B
AS= S1. 65.
sin( a)
Tatim iz pravouglog trougla AOS nalazimo visinu dimnjaka

OS= 4Sin a sin


sin(a-B)
2002. Treba izabrati dve take M i N i izmeriti njihovo rastojanje MN = a,
izmeriti uglove 4BMA = a, <AMN = Bi <ANB = 7 (slika 66). Tada
trougla MNB primenom sinusne teoreme dobijamo

NB = a sin(a +B)
sin(a +B+)
Sino, iz trougla AMN je NA = - a sin ,B dok primenom kasinusne
kosinusne teoreme
teoreme
o K primenom
sin(3+
ga0 ABN nalazimo AB = VNA?4 NB?-2NA NBcos.

180 cm
E A 180cm
N G
M
SI. 67
S1. 66. p'-
+ P"
-

p?
P*
2003. 650
5502 = =

2P coB 54P =
715,87 N meniti
kosinusnu
teoremu
uIeioa fousnuiso n
uouauez
- gs00z efe^sod 4soyeupaf ®7ep [uioioa4 [ousnuS eueid 'LOZ
d 'E =4 ,06 8 08 =o
8A8 =o '9 =9'£ =o *110z
08 &7= eueioa eusnuIs 9S1IOYSt Os oYy
=
ep as etqop zl =qD VI 9-D euIss ZI ZI =
qD al ep Ipajs apaepo
ouretqop sj3noi4 nui_inod vz [oseIqo (aeuzod aueuyrd es oyy OT0%
97+7{p+{p alep (2)! (1) n9z
(-08L)s0oqDg-9+=? ()
soo qp- +D= P (T)
oueqop uueI09, eusnujsoy uouojd 'ewersooered en
eudogsezn Bap (D - 08I) I D
'areuoßeip p! p eouerqs q!Dns ox¥ *6007
N8 'N G = d as ttqop auai04 usnujsox woueuid '8003
uOAO PU
ayaI euiuI_e 'u ge'os = =
08'I+ 89'87 y ouzIQLId a[ P;AIp euisA
ouzereu OVa qöno14 So3noseid z[
o0I uIs
OV
eUI uroI081 ausnuis uwouau;Id "(29 eHys) Day eInoig z21 L003
uTY L ISouzi g ! V e1su npauz/ ejoung euignp *®YPT
y 6 = 0 - + 9 = 09 soog 8 - S t 8 = AV
Ipajs aueJ03) Ausnuison 2] *9003
'9007 P007
p'g 'g=d 8 I=8 'NT'OE =
oloqurny axsluzauuouoßtAL " T88
4.7. Sinusna i koBinusna teorema 8a
primenama 383

2013. Primeniti sinusnu


teoremui obrazac za
povrainu trougla P=absin
2014. Poato su
naspramni uglovi
povrsina moBe se izraunati kao zbirtetivnog etvorougla suplementni, njegova
dva povrina trougla, tj.
1
P-5absin a+od sin(180° o)= 5(ab +cd) sin a.
2015. Primenom kosinusne
teoreme inano
(1)
-2 cos(180° a),
(2)

Razlika (1) i
-(9 ) -
(2) daje
cOs a,

(3) a2b= did2 cos a.


S druge strane,
povraina paralelograma je
(4)
P=hdasin a.
lz (3) i (4) dobijamo P =5a-) tga.
2016. Ako se iskoristi kosinusna teorema cos a =
i da je
2bc
sin 2 sin2 - cOs a

Co8 2 cos2 1+ cos a


2

a+c-6) (a + b- c)
a+b+ -6)-(8-)
(ate-5)V(-a)
tvrdenjeje dokazano, gde je 28 =
a+b+C. Analogno
obrasca.
se
dokazuju i druga dva
151 113
2017. Imamo ts 2 V586-322a=33°28'.
Analogno se dobija B = 65 20' i 7= 81°12'.

2018. a) Neka je AM ta teziana duz konstruisana iz temena A


=

(slika 68).
Tacka N je centralno simetricta tacki A Ba centrom simetrije u M. ls
ABN primenom kosinusne teoreme imamo trougla
4. Trigonometrijske funkciic
384

(21)=c +6-2bccos(180° -a),


t.
(2t)=c+b + 2bccosa.
(1)
kosinusnu teoremu na trougao ABC imamo
Ako primenimo

2bccos a =b+c2-2
(2)

Ia (1) i (2) sledi obrazac t=5{-¢-2Analogno se


dokagjud
dva obrasca.

b)t= 7, ts =
3,5, te =0,5/37.
C

M Sa

A C B A B
S1. 68. SI. 69.

2019. a) Neka je AD = Sa du~ina simetrale unutraanjeg ugla (slika ??). Kako


je povraina trougla ABC

(1) PABC PABD + PADC,

gde je PaBc =

sin a, PABD =
Csa sinPABC =
bs, sin
Zamenom u (1) dobija se sa
2becos
C
Koristei jednakosti b= 5ing
k2 o j e slede iz ssinusne
, C teoreme,
Sina
a sin B
kaoi daljim transformacijama, dobijamo 8a siny
sin a cos1
Analogno se dobijaju i druga dva obrasca.
b) a
45°, a =
5(V6- V2), c= 5(3- V3), sa =
103
A42+
V4+v2+ v6

You might also like