Fizika II

165 15. HIDROMEHANIKA I AEROMEHANIKA (1.403. - 1. 460.) 1.403.
Koliki je tlak u
nekom jezeru na dubini 10 m? h = 10 m p=?
p = p0 + ρ ⋅ g ⋅ h p = 101300 + 1000 ⋅ 9,81 ⋅ 10 p = 199400 Pa
1.404. Tlačna sisaljka podigne u cijevi vodu na visinu 40 m. Kolikom silom djeluje
voda na ventil sisaljke ako je površina presjeka ventila 8 cm2? h = 40 m S = 8 cm2
= 0,0008 m2 F=?
p = ρ⋅g⋅h p = 1000 ⋅ 9,81 ⋅ 40 p = 392400 Pa
F ⇒ F = p⋅S S F = 392400 ⋅ 0,0008 p= F = 313,92 N
1.405. Na kojoj će dubini tlak vode u jezeru biti tri puta veći od atmosferskog
tlaka koji u živinom barometru drži ravnotežu sa stupcem žive visokim 770 mm? pH =
3pA pA = 770 mm Hg h=?
pA = ρ ⋅ g ⋅ h p A = 1000 ⋅ 9,81 ⋅ 0,77 p A = 102730 Pa
p = pH − p A p = 3 ⋅ pA − pA p = 2 ⋅ pA p = 2 ⋅ 102730 p = 205460 Pa
h= h= p ρ⋅g
205460 1000 ⋅ 9,81 h = 20,94 m
1.406. Kolika će biti duljina stupca žive u barometarskoj cijevi smještenoj u

zatvorenoj kabini na Mjesecu ako zrak kabini odgovara uvjetima uz koje bi na Zemlji
stupac žive u barometru bio dug 760 mm? hZ = 760 mm hM = ?
p Z = ρ ⋅ g ⋅ hZ pZ = 13600 ⋅ 9,81 ⋅ 0,76 pZ = 101396 Pa
hM = hM = hM = p ρ ⋅ gM 101396 13600 ⋅ gM 7,46 gM
1.407. Posuda u obliku skraćenog stošca ima površinu donje baze B1 = 200 cm2, a
gornjeg otvora B2 = 120 cm2. Visina posude je 42 cm. a)Kolika sila djeluje na dno
ako je posuda napunjena vodom? b) Kolika je težina vode u posudi? c) Jesu li sila
na dno i težina jednake?
B1 = 200 cm2 = 0,02 m2 B2 = 120 cm2 = 0,012 m2 h = 42 cm = 0,42 m a) F = ?, b) G
= ?
B B
a)
F = p⋅S F = ρ ⋅ g ⋅ h ⋅ B1 F = 82,4 N
b)
V= 1 2 ⋅ π ⋅ v ⋅ (r12 + r2 + r1 ⋅ r2 ) 3 B1 = π B2 = π 0,02 = 0,08 m π 0,012 = 0,06
m π
F = 1000 ⋅ 9,81⋅ 0,42 ⋅ 0,02
B1 = r12 ⋅ π ⇒ r1 = B2 = r22 ⋅ π ⇒ r2 = V=
c) F>G
1 ⋅ π ⋅ 0,42 ⋅ (0,082 + 0,062 + 0,08 ⋅ 0,06) = 0,006512 m3 3 G = m⋅g = ρ⋅ V ⋅g G =

1000 ⋅ 0,006512 ⋅ 9,81 = 63,88 N
Darko Maltar - osobne stranice www.inet.hr/~dmaltar

166 1.408. U posudi se nalazi tekući aluminij do visine 60 cm. Na dnu posude je
otvor kroz koji ulazi zrak pod tlakom p. Koliki mora biti tlak zraka da aluminij ne
bi izlazio? h = 60 cm = 0,6 m ρ = 2700 kg/m3 p=?
p = ρ⋅g⋅h p = 2700 ⋅ 9,81 ⋅ 0,6 p = 15892 Pa
1.409. Manji čep hidrauličke preše ima površinu 15 cm2, a veći 180 cm2. Sila 90 N
prenosi se na manji čep dvokrakom polugom kojoj je omjer krakova 6 : 1. Kolikom
silom tlači veliki čep? S1 = 15 cm2 S2 = 180 cm2 F1 = 90 N a:b=6:1 F2 = ?
F1 ⋅ a = F1` ⋅ b a b 6 F1` = 90 ⋅ 1 ` F1 = 540 N F1` = F1 ⋅
p1 = p 2 F1` F = 2 S1 S 2 F2 = F2 = S2 ` ⋅ F1 S1
180 ⋅ 540 15 F2 = 6480 N
1.410. U podvodnom dijelu broda nastao je otvor površine 5 cm2. Otvor se nalazi 3 m
ispod površine vode. Kojom najmanjom silom moramo djelovati na otvor da bismo
spriječili prodiranje vode? S = 5 cm2 = 0,0005 m2 h=3m F=?
p = ρ⋅g⋅h p = 1000 ⋅ 9,81 ⋅ 3 p = 29430 Pa
F ⇒F=p⋅S S F = 29430 ⋅ 0,0005 F = 14,715 N p=
1.411. Kolikom silom djeluje para na otvor sigurnosnog ventila promjera 100 mm ako
manometar pokazuje tlak 11,7 × 105 Pa? d = 100 mm = 0,1 m p = 11,7 × 105 Pa F=?
d2 ⋅ π 4 0,12 ⋅ π S= 4 S = 0,0079 m 2 S=
F ⇒F =p⋅S S F = 11,7 ⋅ 10 5 ⋅ 0,0079 F = 9243 N p=
1.412. Pod kojim tlakom mora sisaljka tjerati vodu u cijevi vodovoda visokog
nebodera ako se nalazi u podrumu zgrade, a željeli bismo da tlak vode u najvišem
dijelu zgrade bude 15 × 104 Pa? Visinska razlika između sisaljke i najvišeg dijela
zgrade neka je 100 m. pUK = 15 × 104 Pa h = 100 m p=? p = ρ⋅g⋅h p = 1000 ⋅ 9,81 ⋅
100 p = 981000 Pa p UK = p 0 + p p UK = 101300 + 981000 p UK = 1082300 Pa

167 1.413. U valjkastu posudu nalili smo količine žive i vode jednakih težina.
Ukupna visina stupca obiju tekućina iznosi h = 29,2 cm. Koliki je tlak tekućina na
dno posude? h = 29,2 cm G1 = G2 p=?
G1 = G2 m1 ⋅ g = m2 ⋅ g ρ1 ⋅ V1 ⋅ g = ρ2 ⋅ V2 ⋅ g ρ1 ⋅ B ⋅ h1 ⋅ g = ρ2 ⋅ B ⋅ h2 ⋅ g
ρ1 ⋅ h1 = ρ2 ⋅ h2 h = h1 + h2 ⇒ h1 = h − h2 ρ1 ⋅ (h − h2 ) = ρ2 ⋅ h2
F m1 ⋅ g + m 2 ⋅ g = S S ( ρ ⋅ V + ρ 2 ⋅ V2 ) ⋅ g p= 1 1 S (ρ 1 ⋅ S ⋅ h 1 + ρ 2 ⋅ S
⋅ h 2 ) ⋅ g p= S p = (ρ 1 ⋅ h 1 + ρ 2 ⋅ h 2 ) ⋅ g p= p = (13600 ⋅ 0,02 + 1000 ⋅
0,272) ⋅ 9,81 p = 5336,64 Pa
voda živa
h2 h1
ρ1 ⋅ h − ρ1 ⋅ h2 = ρ2 ⋅ h2 h2 ⋅ (ρ1 + ρ2 ) = ρ1 ⋅ h h2 = h2 = ρ1 ⋅ h ρ1 + ρ2
13600 ⋅ 0,292 = 0,272 m 13600 + 1000 h1 = h − h2 = 0,292 − 0,272 = 0,02 m
1.414. Cijev C s dva kraka uronili smo u dvije posude, A i B. Kroz gornji kraj
cijevi isisali smo nešto zraka. Zbog toga se tekućina digla u lijevoj cijevi za h1,
a u desnoj za h2. Kolika je gustoća tekućine u posudi B ako je u posudi A voda i
ako je h1 = 10 cm, a h2 = 12 cm? ρ1 = 1000 kg/m3 h1 = 10 cm = 0,1 m h2 = 12 cm =
0,12 m ρ2 = ?
p1 = p 2 ρ1 ⋅ h1 ⋅ g = ρ 2 ⋅ h 2 ⋅ g ρ1 ⋅ h1 = ρ 2 ⋅ h 2 ρ2 = ρ 1 ⋅ h1 h2
h1
h2
1000 ⋅ 0,1 0,12 kg ρ 2 = 833,3 3 m ρ2 =
1.415. U cijevi oblika slova U nalivena je živa, a zatim u jedan krak tekućina
gustoće 1,2 × 103 kg/m3. Visina je stupca žive, mjerena od dodirne površine 1,4 cm.
Kolika je visina stupca nepoznate tekućine? ρ1 = 13600 kg/m3 ρ2 = 1,2 × 103 kg/m3
h1 = 1,4 cm h2 = ?
p1 = p2 ρ1 ⋅ h1 ⋅ g = ρ2 ⋅ h2 ⋅ g ρ1 ⋅ h1 = ρ2 ⋅ h2 h2 = h2 = ρ1 ⋅ h1 ρ2
h1
h2
13600 ⋅ 0,014 1200 h2 = 0,158 m

168 1.416. U dvije spojene posude različitih presjeka ulijemo najprije živu, a
zatim u širu cijev presjeka 5 cm2 dolijemo 300 g vode. Za koliko će visina stupca
žive u uskoj cijevi biti veća od visine u širokoj cijevi? S1 = 5 cm2 = 0,0005 m2 m1
= 300 g = 0,3 kg h2 = ?
p1 = p2 ρ1 ⋅ h1 ⋅ g = ρ2 ⋅ h2 ⋅ g ρ1 ⋅ h1 = ρ2 ⋅ h2
m1 = ρ1 ⋅ V1 V1 = V1 = m1 ρ1
h1
h2
h2 = h2 =
ρ1 ⋅ h1 ρ2
1000 ⋅ 0,6 13600 h2 = 0,0441 m
0,3 = 0,0003 m 3 1000 V1 = S1 ⋅ h1 h1 = h1 = V1 S1 0,0003 = 0,6 m 0,0005
1.417. U dva kraka cijevi oblika U naliveni su voda i ulje odijeljeni živom.
Granice žive i tekućina u oba kraka na istoj su razini. Kolika je visina h1 stupca
vode ako je visina stupca ulja 20 cm? ρ2 = 900 kg/m3 h2 = 20 cm = 0,2 m h1 = ?
p1 = p2 ρ1 ⋅ h1 ⋅ g = ρ2 ⋅ h2 ⋅ g
ulje voda h1 živa h2
ρ1 ⋅ h1 = ρ2 ⋅ h2 h1 = h2 = ρ 2 ⋅ h2 ρ1
900 ⋅ 0,2 1000 h2 = 0,18 m
1.418. Koliko je visok stupac žive u živinom barometru koji odgovara tlaku 0,98 ×
105 Pa? ρ = 13600 kg/m3 p = 0,98 × 105 Pa h=?
p = ρ⋅g⋅h ⇒ h = 0,98 ⋅ 10 5 13600 ⋅ 9,81 h = 0,73 m h= p ρ⋅g
1.419. Kolikom silom pritišće zrak na površinu stola uz tlak 0,98 × 105 Pa? S = 1,2
× 0,6 = 0,72 m2 p = 0,98 × 105 Pa F=?
F ⇒F =p⋅S S F = 0,98 ⋅ 10 5 ⋅ 0,72 F = 70560 N p=
1.420. Kolikom silom pritišće zrak na ravan krov kuće dimenzija 20 m × 50 m? S = 20

× 50 = 1000 m2 F=?
F ⇒ F = p⋅S S F = 101300 ⋅ 1000 p= F = 101300000 N
169 1.421. Barometarska cijev je prema horizontalnoj ravnini nagnuta pod kutom od
300. Kolika je duljina stupca žive u cijevi pri normiranome atmosferskom tlaku? p =
101300 Pa α = 300 l=?
0,76 l 0,76 l= sin α 0,76 l= sin 30 0 l = 1,52 m sin α =
l 30
0
76 c m
1.422. Odredi najveću visinu do koje se usisavanjem može podići ulje u nekoj cijevi
ako je atmosferski tlak 9,86 × 104 Pa. p = 9,86 × 104 Pa ρ = 900 kg/m3 h=?
p = ρ⋅g⋅h h= h= p ρ⋅g
9,86 ⋅ 10 4 900 ⋅ 9,81 h = 1116 m ,
1.423. Odredi silu koja djeluje na površinu stola ako je površina 1,8 m2, a tlak
normiran. S = 1,8 m2 p = 101300 Pa F=?
F = p⋅S F = 101300 ⋅ 1,8 F = 182340 N
1.424. Koliki je atmosferski tlak na visini 3600 m iznad površine Zemlje? Tlak uz
njezinu površinu je normiran, a smanjuje se svakih 10 m iznad Zemlje za otprilike
133,3 Pa. h = 3600 m p0 = 101300 Pa Δh = 10 m Δp = 133,3 Pa p=?
p = p0 − h ⋅ Δp Δh 3600 p = 101300 − ⋅ 133,3 10 p = 53312 Pa
1.425. Na kojoj visini iznad Zemlje leti zrakoplov ako je tlak u kabini 100642 Pa,
dok je na površini Zemlje tlak normiran? p = 100642 Pa p0 = 101300 Pa ρ = 1,293
kg/m3 h=?
Δp = ρ ⋅ g ⋅ h Δp h= ρ⋅g 101300 − 100642 h= 1,293 ⋅ 9,81 h = 51,8 m

170 1.426. Koliko je dubok rudnički rov u kojemu je stupac žive u barometru visok
82 cm, a na Zemlji 78 cm? h1 = 82 cm h2 = 78 cm h=?
p 1 = ρ ⋅ g ⋅ h1 p 1 = 13600 ⋅ 9,81 ⋅ 0,82 p 1 = 109401 Pa p2 = ρ ⋅ g ⋅ h2 p1 =
13600 ⋅ 9,81 ⋅ 0,78 p1 = 104064 Pa
Δp = ρ ⋅ g ⋅ h h= h= Δp ρ⋅g
109401 − 104064 1,293 ⋅ 9,81 h = 378,18 m
1.427. Koliko je teška mramorna kuglica promjera 1 cm u eteru? ρM = 2800 kg/m3 ρE =

730 kg/m3 d = 1 cm G=?
V= 4 3 ⋅r ⋅ π 3 4 V = ⋅ 0,005 3 ⋅ π 3 V = 5,24 ⋅ 10 −7 m 3
G = m ⋅ g − FU G = ρM ⋅ V ⋅ g − ρE ⋅ V ⋅ g G = (ρ M − ρ E ) ⋅ V ⋅ g G = (2800 − 730
) ⋅ 5,24 ⋅ 10 −7 ⋅ 9,81 G = 0,01N
1.428. Čovjek može pod vodom podići kamen kojega je obujam najviše 35 dm3. Koliki
teret može taj čovjek podizati u zraku ako je gustoća kamena 2,4 × 103 kg/m3. V =
35 dm3 = 0,035 m3 ρK = 2,4 × 103 kg G=?
G = m ⋅ g − FU G = ρK ⋅ V ⋅ g − ρ V ⋅ V ⋅ g G = (ρK − ρ V ) ⋅ V ⋅ g G = (2400 −
1000 ) ⋅ 0,035 ⋅ 9,81 G = 480,69 N
1.429. Odredi obujam komada željeza na koji, kad ga uronimo u alkohol, djeluje
uzgon veličine 1,5 N? FU = 1,5 N ρ = 790 kg/m3 V=?
FU = ρ ⋅ V ⋅ g ⇒ V = V= 15 , 790 ⋅ 9,81 FU ρ⋅g
V = 0,00019 m 3 = 0,19 dm 3
1.430. Komad stakla ima u zraku težinu 1,4 N, a u vodi 0,84 N. Nađi gustoću stakla.
GZ = 1,4 N GV = 0,84 N ρS = ?
G Z = m ⋅ g − FU GZ = ρS ⋅ V ⋅ g − ρZ ⋅ V ⋅ g G Z = (ρ S − ρ Z ) ⋅ V ⋅ g
G V = m ⋅ g − FU GV = ρS ⋅ V ⋅ g − ρ V ⋅ V ⋅ g G V = (ρ S − ρ V ) ⋅ V ⋅ g
G Z (ρ S − ρ Z ) ⋅ V ⋅ g = G V (ρ S − ρ V ) ⋅ V ⋅ g ρ − ρZ GZ = S GV ρS − ρ V G Z ⋅
(ρ S − ρ V ) = G V ⋅ (ρ S − ρ Z ) ρS = ρS = GZ ⋅ ρ V − GV ⋅ ρZ GZ − GV
1,4 ⋅ 1000 − 0,84 ⋅ 1,293 1,4 − 0,84 kg ρ S = 2498 3 m

171 1.431. Poprečni presjek parobroda u ravnini površine vode iznosi 400 m2. Nakon
utovara parobrod zaroni 1 m dublje u vodu. Nađi težinu tereta koji je utovaren u
parobrod. S = 400 m2 h=1m G=?
p = ρ⋅g⋅h p = 1000 ⋅ 9,81 ⋅ 1 p = 9810 Pa
F ⇒ F = p⋅S S F = 9810 ⋅ 400 p= F = 3924000 N F = 3,924 ⋅ 10 6 N
1.432. Komad pluta pliva na vodi tako da je četvrtina njegova obujma pod vodom.
Kolika je gustoća pluta?
G = FU m ⋅ g = ρ V ⋅ VU ⋅ g ρ P ⋅ V ⋅ g = ρ V ⋅ VU ⋅ g ρ V ⋅ VU ⋅ g V⋅g 1 ρV ⋅ V ⋅
g 4 ρP = V⋅g ρ 1000 ρP = V = 4 4 kg ρ P = 250 3 m ρP =
1 VU = V 4
1.433. Komad olova pliva u živi. Koliki je dio njegova obujma uronjen u živu? ρO =
11300 kg/m3 ρŽ = 13600 kg/m3 VU =? V
G = FU m ⋅ g = ρ Z ⋅ VU ⋅ g ρ O ⋅ V ⋅ g = ρ Z ⋅ VU ⋅ g VU ρ O = V ρZ VU 11300 = =
0,83 = 83 % V 13600
1.434. Na tekućinu gustoće ρ1 nalijemo tekućinu koja se s prvom ne miješa i koja

ima gustoću ρ2 < ρ1. Očito je da će neko tijelo gustoće ρ (ρ1 > ρ > ρ2) lebdjeti
negdje u graničnom području između obiju tekućina. Treba odrediti koliki je dio
obujma tijela uronjen u tekućinu veće gustoće.
G = FU m ⋅ g = ρ 1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ 2 ⋅ V2 ⋅ g ρ ⋅ V = ρ 1 ⋅ V1 + ρ 2 ⋅ V2 V = V1 + V2
⇒ V2 = V − V1 ρ ⋅ V = ρ 1 ⋅ V1 + ρ 2 ⋅ V − ρ 2 ⋅ V1 V1 ⋅ (ρ 2 − ρ1 ) = V ⋅ (ρ 2 −
ρ) V1 = ρ2 − ρ ⋅V ρ 2 − ρ1
ρ2 ρ,V V2 V1 ρ1

172 1.435. U posudi se nalazi živa i povrh nje ulje. Kugla koju spustimo u posudu
lebdi tako da je svojom donjom polovicom uronjena u živu, a gornjom u ulje. Odredi
gustoću kugle. V1 = V2 ρ1 = 13600 kg/m3 ρ2 = 900 kg/m3 ρ=?
G = FU
ρ2 ρ,V V2 V1 ρ1
m ⋅ g = ρ 1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ 2 ⋅ V2 ⋅ g ρ ⋅ V ⋅ g = ρ 1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ 2 ⋅ V2 ⋅ g ρ 1 ⋅
V1 + ρ 2 ⋅ V2 V 1 V1 = V2 = V 2 1 1 ρ1 ⋅ V + ρ 2 ⋅ V 2 2 ρ= V ρ + ρ2 ρ= 1 2 13600 +
900 kg ρ= = 7250 3 2 m ρ=
1.436. Tijelo u obliku kocke pliva na živi tako da je njegova četvrtina uronjena u
živu. Koliki će dio tijela biti uronjen u živu ako na nju dolijemo toliko vode da
pokriva cijelo tijelo?
G = FU m ⋅ g = ρ1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ2 ⋅ V2 ⋅ g ρ ⋅ V ⋅ g = ρ1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ2 ⋅ V2 ⋅ g ρ1 ⋅
V1 + ρ2 ⋅ V2 V 1 3 V1 = V V2 = V 4 4 1 3 ρ1 ⋅ V + ρ2 ⋅ V 4 4 ρ= V 1 3 ρ = ⋅ 13600 +
⋅ 1,293 4 4 kg ρ = 3401 3 m ρ=
G = FU m ⋅ g = ρ1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ2 ⋅ V3 ⋅ g ρ ⋅ V ⋅ g = ρ1 ⋅ V1 ⋅ g + ρ2 ⋅ V3 ⋅ g ρ1 ⋅
V1 = ρ ⋅ V − ρ3 ⋅ V3 ρ1 ⋅ V1 = ρ ⋅ V − ρ3 ⋅ ( V − V1 ) V1 ⋅ (ρ1 − ρ3 ) = V ⋅ (ρ −
ρ3 ) V1 = V1 = ρ − ρ3 ⋅V ρ1 − ρ3
3401 − 1000 ⋅V 13600 − 1000 V1 = 0,19 ⋅ V
1.437. Težina tijela tri je puta manja u vodi nego u zraku. Kolika je gustoća
tijela? GZ = 3GV ρ=?
GZ = 3 ⋅ GV G Z = m ⋅ g − FU ⇒ 3 ⋅ G V = m ⋅ g − FU GV = G V = m ⋅ g − FU m ⋅ g −
FU 3
m ⋅ g − ρZ ⋅ V ⋅ g = m ⋅ g − ρV ⋅ V ⋅ g 3 ρ ⋅ V ⋅ g − ρZ ⋅ V ⋅ g = ρ ⋅ V ⋅ g − ρV ⋅
V ⋅ g 3 ρ − ρZ = ρ − ρV 3 2 ⋅ ρ = 3 ⋅ ρV − ρZ ρ= 3 1 ⋅ 1000 − ⋅ 1,293 2 2 kg ρ =
1499,36 3 m

173 1.438. Na jednoj zdjelici dvostrane vage leži komad srebra mase 10,5 g, a na
drugoj komad stakla mase 13 g. Koja će strana prevagnuti ako vagu uronimo u vodu?
m1 = 10,5 g ρ1 = 10500 kg/m3 m2 = 13 g ρ2 = 2500 kg/m3 srebro: staklo:
F = G − FU F = m ⋅ g − ρv ⋅ V ⋅ g F = ρ1 ⋅ V ⋅ g − ρ v ⋅ V ⋅ g F = (ρ 1 − ρ V ) ⋅ V
⋅ g F = (10500 − 1000 ) ⋅ V ⋅ g F = 9500 ⋅ V ⋅ g
F = G − FU F = m ⋅ g − ρv ⋅ V ⋅ g
F = ρ2 ⋅ V ⋅ g − ρ v ⋅ V ⋅ g F = (2500 − 1000 ) ⋅ V ⋅ g F = 1500 ⋅ V ⋅ g F = (ρ2 −

ρ V ) ⋅ V ⋅ g
prevagnuti će srebro
1.439. Dva tijela imaju obujam V i 2V te su na vagi u ravnoteži. Zatim veće tijelo
uronimo u ulje. Kolika bi morala biti gustoća tekućine u koju bismo morali uroniti
manje tijelo da bi vaga ostala u ravnoteži. ρULJA = 900 kg/m3 ρ=?
ρ= ?
2V
ulje
G − FU = G − FU m ⋅ g − ρ ⋅ V ⋅ g = m ⋅ g − ρU ⋅ 2 ⋅ V ⋅ g ρ T ⋅ V ⋅ g − ρ ⋅ V ⋅ g
= ρ T ⋅ V ⋅ g − ρU ⋅ 2 ⋅ V ⋅ g ρ T − ρ = ρ T − 2 ⋅ ρU ρ = 2 ⋅ ρU ρ = 2 ⋅ 900 ρ =
1800 kg m3
1.440. Lopticu za stolni tenis, polumjera 15 mm i mase 5g, uronimo u vodu na dubinu
30 cm. Kad lopticu ispustimo, ona iskoči iz vode na visinu 10 cm iznad vode. Koliko
se energije pritom pretvorilo u toplinu zbog otpora vode? r = 15 mm = 0,015 m m = 5
g = 0,005 kg h = 30 cm = 0,3 m h1 = 10 cm = 0,1 m Q=?
Q = FU ⋅ h − m ⋅ g ⋅ h − m ⋅ g ⋅ h1
Q = 0,14 ⋅ 0,3 − 0,005 ⋅ 9,81⋅ (0,3 − 0,1) Q = 0,022 J
E P = FU ⋅ h − m ⋅ g ⋅ h − Q
FU = ρ ⋅ V ⋅ g FU = 1000 ⋅ FU = 0,14 N
4 ⋅ 0,015 3 ⋅ π ⋅ 9,81 3
174 1.441. Tijelo ima obujam 500 cm3. Pri vaganju je uravnoteženo bakrenim utezima
mase 440 g. Odredi težinu tijela u vakuumu. V = 500 cm3 = 0,0005 m3 mUT = 440 g =
0,44 kg G=?
G = m UT ⋅ g − ρ Z ⋅ VUT ⋅ g + ρ Z ⋅ V ⋅ g G = m UT ⋅ g − ρ Z ⋅ m UT ⋅ g + ρZ ⋅ V ⋅
g ρ UT 0,44 ⋅ 9,81 + 1 293 ⋅ 0,0005 ⋅ 9,81 , 8900
G = 0.44 ⋅ 9,81 − 1 293 ⋅ , G = 4,32 N
1.442. Kolika sila diže dječji balon u vis ako je napunjen vodikom, ima obujam 3
dm3 i ako mu je masa zajedno s vodikom 3,4 g? V = 3 dm3 = 0,003 m3 m = 3,4 g =
0,0034 kg F=?
F = FU − G F = ρZ ⋅ V ⋅ g − m ⋅ g F = 1 293 ⋅ 0,003 ⋅ 9,81 − 0,0034 ⋅ 9,81 , F =
0,0046 N
1.443. Dječji balon obujma 4 dm3 napunjen je rasvjetnim plinom. Zrak ga podiže uvis
silom 9 × 10-3 N. Koliko je težak balon s plinom? V = 4 dm3 = 0,004 m3 F = 9 × 10-3
N = 0,009 N G=?
F = FU − G ⇒ G = FU − F G = ρZ ⋅ V ⋅ g − F G = 1,293 ⋅ 0,004 ⋅ 9,81 − 0,009 G =
0,0417 N
1.444. Radiosonda ima obujam 10 m3 i napunjena je vodikom. Koliko tešku

radioaparaturu može ponijeti ako ona sama ima masu 600 g? V = 10 m3 m = 600 g = 0,6
kg F=?
F = FU − G F = ρ⋅V ⋅g−m⋅g F = 1,293 ⋅ 10 ⋅ 9,81 − 0,6 ⋅ 9,81 F = 120,95 N
1.445. Stacionarni tok vode prolazi presjekom cijevi od 50 cm2 brzinom 75 cm/s.
Kolikom brzinom prolazi tok vode presjekom 10 cm2. S1 = 50 cm2 v1 = 75 cm/s S2 = 10
cm2 v2 = ?
S1 ⋅ v 1 = S 2 ⋅ v 2 v2 = v2 = S1 ⋅ v 1 S2
50 ⋅ 75 10 m cm = 3,75 v 2 = 375 s s
175 1.446. Glicerin protječe kroz cijev promjera 10 cm brzinom 2 m/s. Kolika je
brzina strujanja u cijevi promjera 4 cm koja se nadovezuje na prvu? d1 = 10 cm =
0,1 m v1 = 2 m/s d2 = 4 cm = 0,04 m v2 = ?
2 d1 ⋅ π 4 0,12 ⋅ π S1 = = 0,00785 m 2 4 d2 ⋅ π S2 = 2 4 0,04 2 ⋅ π S2 = = 0,00125
m 2 4
S1 =
S1 ⋅ v 1 = S 2 ⋅ v 2 v2 = v2 = S1 ⋅ v 1 S2
0,00785 ⋅ 2 0,00125 m v 2 = 12,49 s
1.447. Brzina protjecanja vode kroz široki dio horizontalne vodovodne cijevi jest
50 cm/s. Kolika je brzina vode u produžetku iste cijevi koji ima 2 puta manji
promjer? v1 = 50 cm/s d d2 = 1 2 v2 = ?
S1 ⋅ v 1 = S 2 ⋅ v 2
2 d1 ⋅ π ⋅ v1 S ⋅v d2 v 2 = 1 1 = 42 = 1 ⋅ v1 S2 d2 ⋅ π d2 2 4 2 d1 v 2 = 2 ⋅ v1 =
4 ⋅ v1 d1 4 v 2 = 4 ⋅ 50
v 2 = 200
cm m =2 s s
1.448. Koliki je rad utrošen na svladavanje trenja pri prenošenju 25 cm3 vode u
horizontalnoj cijevi od mjesta na kojemu je tlak 4 × 104 Pa do mjesta s tlakom 2 ×
104 Pa? V = 25 cm3 = 0,000025 m3 p1 = 4 × 104 Pa p2 = 2 × 104 Pa W=?
W = Δp ⋅ V W = (p 1 − p 2 ) ⋅ V W = ( 4 − 2) ⋅ 10 4 ⋅ 0,000025 W = 0,5 J
1.449. Na svladavanje trenja pri premještanju 0,05 dm3 vode u horizontalnoj cijevi
od mjesta na kojemu je tlak 4 × 104 Pa do nekoga drugog mjesta utrošen je rad 0,5
J. Koliki je tlak na drugome mjestu? V = 0,05 dm3 = 0,00005 m3 p1 = 4 × 104 Pa W =
0,5 J p2 = ?
W = Δp ⋅ V W = (p 1 − p 2 ) ⋅ V W = p1 ⋅ V − p 2 ⋅ V p 2 = p1 − W V 0,5 0,00005
p 2 = 4 ⋅ 10 4 −
p 2 = 3 ⋅ 10 4 Pa

176 1.450. Kolika je brzina istjecanja 10-3 m3 zraka koji se nalazi pod tlakom 1,44
× 104 Pa u prostor napunjen zrakom pri tlaku 0,96 × 104 Pa? V = 10-3 m3 p1 = 1,44 ×
104 Pa p2 = 0,96 × 104 Pa v=?
m ⋅ v2 = (p 1 − p 2 ) ⋅ V 2 2 ⋅ (p 1 − p 2 ) ⋅ V v= ρ⋅V v= 2 ⋅ (1 44 − 0,96) ⋅ 10 4
, 1293 , m s
v = 86,17
1.451. Ulje protječe kroz cijev promjera 6 cm srednjom brzinom 4 m/s. Kolika je
jakost struje? d = 6 cm = 0,06 m v = 4 m/s I=?
I = S⋅v d2 ⋅ π ⋅v 4 0,06 2 ⋅ π ⋅4 I= 4 m3 I = 0,011 s I=
1.452. Kolika je jakost struje vode u cijevi promjera 4 cm ako je brzina toka 15
cm/s? d = 4 cm v = 15 cm/s I=?
I = S⋅v d2 ⋅ π ⋅v 4 42 ⋅ π I= ⋅ 15 4 I= I = 4 ⋅ π ⋅ 15 = 60 ⋅ π cm3 cm3 = 188,49 s
s
1.453. Kojom se brzinom spušta razina vode u spremniku površine presjeka 2 m2 ako
je brzina istjecanja vode u odvodnoj cijevi presjeka 40 cm2 jednaka 4 m/s? Kolika
je jakost struje u spremniku? S1 = 2 m2 S2 = 40 cm2 = 0,004 m2 v2 = 4 m/s v1 = ?, I
= ?
S1 ⋅ v 1 = S 2 ⋅ v 2 v1 = v1 = S2 ⋅ v 2 S1
I = S⋅v I = 2 ⋅ 0,008 I = 0,016 m3 s
0,004 ⋅ 4 2 m v 1 = 0,008 s
1.454. Kolika je teorijska brzina istjecanja tekućine iz otvora koji se nalazi

4,905 m ispod njezine najviše razine? h = 4,905 m v=?
v = 2⋅g⋅h v = 2 ⋅ 9,81⋅ 4,905 = 9,81 m s

177 1.455. Posuda duboka 40 cm ima otvor na dnu. Kolika je brzina istjecanja
tekućine kad je posuda posve puna? h = 40 cm = 0,4 m v=?
v = 2⋅g⋅h v = 2 ⋅ 9,81 ⋅ 0,4 = 2,8 m s
1.456. Kolika količina vode isteče u jednoj minuti iz spremnika kroz otvor promjera
4 cm koji se nalazi 4,9 m ispod razine vode? d = 4 cm h = 4,9 m I=?
I = S⋅v d2 ⋅ π ⋅v 4 0,042 ⋅ π I= ⋅ 9,8 4 m3 m3 I = 0,0123 = 0,74 s min I=
v = 2⋅g⋅h v = 2 ⋅ 9,81 ⋅ 4,9 = 9,8 m s
1.457. U širokom dijelu horizontalne cijevi voda teče brzinom 8 cm/s pri statičkom
tlaku 14,7 × 104 Pa. U uskom dijelu te iste cijevi tlak je 13,3 × 104 Pa. Kolika je
brzina u uskom dijelu cijevi? Trenje zanemarimo. v1 = 8 cm/s = 0,08 m/s p1 = 14,7 ×
104 Pa p2 = 13,3 × 104 Pa v2 = ?
p1 + 1 1 2 ⋅ ρ ⋅ v1 = p2 + ⋅ ρ ⋅ v 2 2 2 2 1 1 2 ⋅ ρ ⋅ v 2 = p1 − p 2 + ⋅ ρ ⋅ v 1 2
2 2 p − p2 2 + v1 v2 = 1 2 1 ⋅ρ 2 2 ⋅ (p 1 − p 2 ) 2 + v1 v2 = ρ 2 ⋅ (14,7 − 13,3)
⋅ 10 4 + 0,08 2 1000 m v 2 = 5,29 s v2 =
1.458. U horizontalnoj cijevi promjera 5 cm voda teče brzinom 20 cm/s pri statičkom
tlaku 19,6 × 104 Pa. Koliki je tlak u užem dijelu cijevi promjera 2 cm? d1 = 5 cm =
0,05 m v1 = 20 cm/s = 0,2 m/s p1 = 19,6 × 104 Pa d2 = 2 cm = 0,02 m p2 = ?
S1 ⋅ v1 = S2 ⋅ v 2 v2 = S1 ⋅ v1 S2
p1 +
2 d1 ⋅ π ⋅ v1 v 2 = 42 d2 ⋅ π 4 2 d v 2 = 1 ⋅ v1 d2 2
1 1 2 ⋅ ρ ⋅ v1 = p2 + ⋅ ρ ⋅ v 2 2 2 2 1 1 2 p2 = p1 + ⋅ ρ ⋅ v1 − ⋅ ρ ⋅ v 2 2 2 2
1000 p2 = 19,6 ⋅ 10 4 + ⋅ (0,22 − 1,25 2 ) 2 p2 = 195238 Pa
v2 =
0,052 m ⋅ 0,2 = 1,25 2 0,02 s

178
1.459. Na koju će se visinu podići voda u cjevčici utaljenoj u uski dio

horizontalne cijevi promjera 2 cm ako je u širokom dijelu cijevi promjera 6 cm
brzina vode 30 cm/s pri tlaku 9,8 × 104 Pa? d1 = 6 cm d2 = 2 cm v1 = 30 cm/s = 0,3
m/s p1 = 9,8 × 104 Pa h=?
S1 ⋅ v1 = S2 ⋅ v 2 v2 = S1 ⋅ v1 S2
S 1 v1, p 1
S 2
v2, p 2
2 d1 ⋅ π ⋅ v1 v 2 = 42 d2 ⋅ π 4 2 d1 v 2 = 2 ⋅ v1 d2
1 1 2 ⋅ ρ ⋅ v1 = p 2 + ⋅ ρ ⋅ v 2 2 2 2 1 1 2 p2 = p1 + ⋅ ρ ⋅ v1 − ⋅ ρ ⋅ v 2 2 2 2
1000 p2 = 9,8 ⋅ 10 4 + ⋅ (0,32 − 2,72 ) 2 p2 = 94400 Pa p1 +
v2 =
0,062 m ⋅ 0,3 = 2,7 2 0,02 s
1.460. Kroz horizontalnu cijev AB teče tekućina. Razlika između razina tekućine u
cjevčicama a i b jest h = 10 cm. Kolika je brzina kojom tekućina teče kroz cijev
AB? h = 10 cm = 0,1 m v=?
ρ ⋅ v2 = ρ ⋅ g ⋅ Δh 2 v = 2 ⋅ g ⋅ Δh v = 2 ⋅ 9,81 ⋅ 0,1 m v = 1,4 s
b h

179 16. MOLEKULSKI SASTAV TVARI (3.1. - 3.17.)
3.1. Komadić parafina obujma 1 mm3 bacimo u vruću vodu. Parafin se rastali i na
površini vode načini sloj površine 1 m2. Odredi promjer molekule parafina uz
pretpostavku da je debljina sloja jednaka promjeru molekule. V = 1 mm3 A = 1 mm2
d=?
V = A⋅ d d= V 10 −9 = = 10 −9 [m] 1 A
3.2. Odredi masu molekule vodika (H2) , dušika (N2) i vode (H2O). m(H2), m(N2),
m(H2O), = ?
m( H 2 ) = M (H 2 ) ⋅ u = 2,016 ⋅1,66 ⋅10 −27 = 3,346 ⋅10 −27 [kg ] m( N 2 ) = M (N
2 ) ⋅ u = 28,02 ⋅1,66 ⋅10 −27 = 4,65 ⋅10 −27 [kg ] m( H 2 O) = M (H 2 O) ⋅ u =
18,016 ⋅1,66 ⋅10 −27 = 2,997 ⋅10 −26 [kg ] M (H 2 O) = 2 ⋅1,008 + 16 = 18,016[g ] M
(N 2 ) = 2 ⋅14,01 = 28,02[g ] M (H 2 ) = 2 ⋅1,008 = 2,016[g ]
3.3. Odredi broj molekula koji se nalazi pri normiranom tlaku u: a) 1 g helija, b)
1 m3 argona. a) mHe = 1 g b) VAr = 1 m3 N=?
a) n= m He 10 −3 = = 0,2498 M He 4,003 ⋅10 −3
N = n ⋅ N A = 0,2498 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 1,5 ⋅10 23 [molekula ] b) n= VAr 1 = = 44,64

Vm 22,4 ⋅10 −3
N = n ⋅ N A = 44,64 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 2,688 ⋅10 25 [molekula ]
3.4. U posudi obujma 0,5 l nalazi se plin pri normiranom tlaku. Koliko molekula
plina ima u posudi? V=0,5 [l] N=?
n= V 0,5 ⋅10 −3 = = 0,0223 Vm 22,4 ⋅10 −3
N = n ⋅ N A = 0,0223 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 1,34 ⋅10 22 [molekula ]

180 3.5. Odredi obujam što ga zauzima 4 g kisika pri normiranom tlaku. m (O2) = 4
[g] V=?
m 4 ⋅10 −3 = = 0,125[mola ] M 32 ⋅10 −3 V = n ⋅Vm = 0,125 ⋅ 22,4 ⋅10 −3 = 2,8 ⋅10

−3 m 3 = 2,8 dm 3 n=
[ ]
[ ]
3.6. Koliko molekula sadrži 1 kg vodika? m (H2) = 1 [kg] N=?
n=
N = n ⋅ N A = 496,03 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 2,987 ⋅10 26 [molekula]

3.7. U posudi obujma 590 l nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog
kisika. V = 590 [l] = 590 . 10-3 [m3] m (O2) = ?
m 1 = = 496,03[mola ] M 2,016 ⋅10 −3
⎡ kg ⎤ 3 ⎣m ⎥ ⎦ m = ρ ⋅V = 1,43 ⋅ 590 ⋅10 −3 = 0,8437[kg ]
ρ O = 1,43⎢
2
3.8. Odredi: a) gustoću ugljik (IV)- oksida (CO2) pri normiranom tlaku; b) masu
jedne molekule ugljik (IV)- oksida. a) ρ (CO2) = ? b) m (CO2) = ?
mM = M (CO2 ) ⋅ u = 44,01 ⋅10 −3 ⋅1,66 ⋅10 −27 = 7,305 ⋅10 −29 [kg ] n= m 7,305 ⋅10
−29 = = 1,66 ⋅10 −27 [mola ] 44,01 ⋅10 −3 M m 7,305 ⋅10 − 29 ⎡ kg ⎤ = = 1,96 ⎢ 3 ⎥
− 29 3,71 ⋅10 V ⎣m ⎦ M (CO2 ) = (12,01 + 2 ⋅16) ⋅10 −3 = 44,01 ⋅10 −3 [kg ]
V = n ⋅ Vm = 1,66 ⋅10 −27 ⋅ 22,4 ⋅10 −3 = 3,71 ⋅10 −29 m 3
[ ]
ρ=
3.9. Kolika je masa komada kamene soli koji ima 8 . 1024 molekula? N = 8 . 1024
molekula m=?
M(NaCl) = (22,99 + 35,45) ⋅10 -3 = 58,44 ⋅10 −3 [kg ] m = n⋅M = N 8 ⋅10 24 ⋅M = ⋅
58,44 ⋅10 −3 = 776,35[kg ] 23 NA 6,022 ⋅10
3.10. Koliko elektrona ima u 1 cm3 olova? Redni je broj olova u periodnom sustavu
82. VPb = 1 cm3 Nel = ?
1mol : V = 207 = 18,3 cm 3 ρ 11,3 1mol → N A atoma =
3
[ ]
6,022 ⋅10 23 1cm → = 3,345 ⋅10 22 atoma 18,3 N elektrona = 82 ⋅ N atoma N elektrona
= 82 ⋅ 3,345 ⋅10 22 = 2,74 ⋅10 24 elektrona
181 3.11. Da bi 200 g vode potpuno ishlapilo iz čaše, potrebno je 20 dana. Koliko
molekula prosječno izleti s površine vode u 1 s? m = 200 g = 0,2 [kg] t = 20 dana =
1728000 [s] N/t=?
N = n ⋅ N A = 11,11 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 6,69 ⋅10 24 molekula n= m 0,2 = = 11,11mola M
18 ⋅10 −3 N 6,69 ⋅10 24 = = 3,87 ⋅1018 molekula t 1728000
3.12. Uz normirane uvjete gustoća je vodika 0,090 kg/ m3, a kisika 1,43 kg/ m3.
Koliko je puta masa molekule vodika manja od mase molekule kisika?
ρ (H2) = 0,09 [kg/m3] ρ (O2) = 1,43 [kg/m3] mH 2 =? mO2
V (O2 ) = V ( H 2 ) m(O2 ) m( H 2 ) = ρ (O2 ) ρ ( H 2 ) m( H 2 ) ρ ( H 2 ) 0,09 = =

= 0,0629 m(O2 ) ρ (O2 ) 1,43
3.13. Koliko se molekula nalazi u kapljici vode promjera 0,1 mm? d = 0,1 [mm] N=?
m 5,24 ⋅10 −10 n= = = 2,9 ⋅10 −8 mola −3 M 18 ⋅10 4 4 m = ρ ⋅V = ρ ⋅ r 3 ⋅ π = 1000
⋅ ⋅ (0,05 ⋅10 −3 ) 3 ⋅ π = 5,24 ⋅10 −10 [kg ] 3 3 −8 N = n ⋅ N A = 2,9 ⋅10 ⋅ 6,022
⋅10 23 = 1,75 ⋅1016 molekula
3.14. U jezero srednje dubine 10 m i površine 20 km2 bacimo komadić kuhinjske soli
(NaCl) mase 0,01 g. Koliko će se molekula soli nalaziti u 2 cm3 vode koju smo
zagrabili iz jezera ako pretpostavimo da se sol, pošto se otopila, raspodijelila
jednolično po cijelom jezeru? h = 10 [m] A = 20 [km2] = 20 . 106 [m2] mNaCl = 0,01
[g] = 10-5 [kg] V = 2 [cm3] = 2 . 10 -6 [m3] N/V=?
V = A ⋅ h = 20 ⋅10 6 ⋅10 = 2 ⋅108 m 3 = 2 ⋅1014 cm 3 n=
[ ]
[ ]
m 10 −5 = = 1,71⋅10 −4 [mola ] M (22,99 + 35,45) ⋅10 −3
N = n ⋅ N A = 1,71⋅10 −4 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 1,03 ⋅10 20 molekula N 1,03 ⋅10 20

molekula = 5 ⋅10 5 = 14 V cm 3 2 ⋅10 N 2 ⋅1,03 ⋅10 20 u 2 cm 3 → = = 1,03 ⋅10 6
molekula 14 V 2 ⋅10

182 3.15. Izračunaj koliki postotak ukupnog prostora što ga zauzima voda otpada na
molekule, a koliki na prostor među njima. Pretpostavimo da molekule imaju kuglast
oblik. Obujam jedne molekule iznosi približno 1,1 . 10-23 cm3. V(H2O) = 1,1 . 10-23
[cm3] = 1,1 . 10-29 [m3]
ρ vode ρ molekle
mmolekule = M ⋅ u = 18 ⋅10 −3 ⋅1,66 ⋅10 −27 = 3 ⋅10 −29 [kg ]
= ?
ρ molekule = ρ vode ρ molekle
m 3 ⋅10 −29 ⎡ kg ⎤ = = 2,727 ⎢ 3 ⎥ − 29 V 1,1⋅10 ⎣m ⎦ 1 = = 0,366 = 36% 2,727
3.16. Promjer molekule vodika (H2) iznosi oko 2,3 . 10-8 cm. Izračunaj koliki bi
dugačku nit dobili kad bi sve molekule koje sadrži 1 mg tog plina poredali jednu do
druge. Usporedi duljinu te niti sa srednjom udaljenosti Zemlje od Mjeseca (3,8 .
105 km). d (H2) = 2,3 . 10-8 [cm] = 2,3 . 10-10 [m] m (H2) = 1 [mg] = 10-6 [kg] l=?
n= m 10 −6 = = 5 ⋅10 −4 [mola ] −3 M 2 ⋅10 N = n ⋅ N A = 5 ⋅10 −4 ⋅ 6,022 ⋅10 23 =
3,011 ⋅10 20 molekula l lZ _ M 6,92 ⋅10 7 = 182,1 3,8 ⋅10 5
l = N ⋅ d = 3,011 ⋅10 20 ⋅ 2,3 ⋅10 −10 = 6,92 ⋅1010 [m] = 6,92 ⋅10 7 [km] =
3.17. Gdje ima više atoma, u čaši vode ili u čaši žive? V(H2O) V(Hg) N1, N2 = ?
Voda: N = n⋅ NA Živa:
N2 = N2 =
m ρ n= = M M ρ ⋅ NA N= ⋅V M ρH O ⋅ N A ⋅V N1 = 2 M H 2O N1 = 3 ⋅1000 ⋅ 6,022 ⋅10 23

⋅V 18 ⋅10 −3 N1 = 10 29 ⋅V
ρ Hg ⋅ N A
M Hg
⋅V
13600 ⋅ 6,022 ⋅10 23 ⋅V 200,6 ⋅10 −3
N 2 = 4 ⋅10 28 ⋅V
N1 > N 2

183 17. PROMJENA UNUTRAŠNJE ENERGIJE SUSTAVA (3.18. - 3.52.) 3.18. Dvije posude
sadrže jednake količine vode. U jednoj je temperatura vode 20 0C, a u drugoj je 80
0C. U kojoj posudi voda ima veću unutrašnju energiju? t1 = 20 0C t2 = 80 0C U1 = ?,
U2 = ? U2 > U1
3.19. Na tri jednake grijalice koje u jednakim vremenskim razmacima daju jednake
topline zagrijavaju se jednake mase vode, željeza i bakra. Koji od grafikona na
slici odgovara pojedinoj tvari? m(željeza) = m(vode) = m(bakra)
3.20. U bakrenoj posudi zagrijavamo vodu. Grafički prikaz ovisnosti topline Q, što
su je primila posuda i voda, o vremenu t istovjetni su, kako se to vidi iz slike.
Što možemo zaključiti o odnosu masa vode i posude. m(vode) < m(posude) 3.21. Komad
bakra mase 3,5 kg, temperature 170 0C, hlađenjem snizimo unutrašnju energiju za 1,6
. 105 [J]. Do koje se temperature ohladio komad bakra? m = 3,5 [kg] t1 = 170 [0C]
ΔU = -1,6 . 105 [J] t2 = ? ΔU = Q Q = m ⋅ c ⋅ Δt Δt = Q 1,6 ⋅10 5 = = 120,3 0 C m ⋅
c 3,5 ⋅ 380
t 2 = t1
[ ] − Δt = 170 − 120,3 = 49,69[ C ]

0
3.22. Željeznu i bakrenu kuglu jednakih masa zagrijemo do jednake temperature.

Zatim svaku bacimo u po jednu čašu s hladnom vodom jednakih masa i jednakih
temperatura. Koja će se kugla brže ohladiti? Zašto? m (željeza) = m (bakra) t
(željeza) = t (bakra)
⎡ J ⎤ cbakra = 380 ⎢ ⎥ ⎣ kgK ⎦ ⎡ J ⎤ c željeza = 460 ⎢ ⎥ ⎣ kgK ⎦ → brže se hladi
bakar, jer ima manji specifični toplinski kapacitet
184 3.23. Kolika je toplina potrebna da se u aluminijskom loncu mase 200 g ugrije
1,5 l vode od 20 0C do ključanja? m (Al) = 200 [g] m (vode) = 1,5 [l] t1 = 20 0C t2
= 100 0C Q=? Q = m Al ⋅ c Al ⋅ Δt + mv ⋅ cv ⋅ Δt Q = 0,2 ⋅ 920 ⋅ 80 + 1,5 ⋅ 4180 ⋅
80 Q = 14720 + 501600 Q = 516320 [J ]
3.24. Kad se komad olova mase 0,2 kg ohladi do 25 0C, preda okolini toplinu 10,5 J.
Odredi temperaturu olova prije hlađenja? m (olova) = 0,2 [kg] t2 = 25 0C Q = 10,5
[J] t1 = ?
Q = m ⋅ c ⋅ Δt Δt = Q 10,5 = = 0,4 0 C m ⋅ c 0,2 ⋅130

0
t1 = t 2
[ ] + Δt = 25 + 0,4 = 25,4[ C ]
3.25. Dimenzije sobe su 8m . 6m . 5m. Kolika je toplina potrebna da temperatura

sobe poraste za 10 K? Koliko vode možemo tom toplinom ugrijati za 10K? V = 8 . 6 .
5 = 240 m3 Δt = 10 [K] Q=? mvode = ?
m = ρ ⋅V = 1,293 ⋅ 240 = 310,32[kg ] Q = m ⋅ c ⋅ Δt Q = 310,32 ⋅1000 ⋅10 = 3103200
= 3,1 ⋅10 6 [J ] voda : m= Q 3103200 = = 74,13[kg ] c ⋅ Δt 4186 ⋅10
3.26. Za koliko se povisi temperatura komadu aluminija mase 2 kg ako mu se privide

toplina kojom se može ugrijati 880 g vode od 0 0C do 100 0C? mAl = 2 [kg] mvode =
880 [g] = 0,88 [kg] Δtvode = 100 0C ΔtAl = ?
Qvode = m ⋅ cv ⋅ Δt Q Al = m ⋅ c Al ⋅ Δt Δt Al =
Qvode = 0,88 ⋅ 4186 ⋅100 = 368368[J ] Qvode 368368 = = 200,2 0 C m Al ⋅ c Al 2 ⋅

920
[ ]

185 3.27. Kolika će biti temperatura smjese koju dobijemo kad pomiješamo 1 kg vode
od 80 0C i 500 g vode od 20 0C? m1 = 1 [kg] t1 = 80 0C m2 = 500 [g] = 0,5 [kg] t2 =
20 0C t=?
Q1 = Q2 m1 ⋅ c ⋅ (t1 − t ) = m2 ⋅ c ⋅ (t − t 2 ) m1 ⋅ t1 − m1 ⋅ t = m2 ⋅ t − m2 ⋅ t
2 (m1 + m2 ) ⋅ t = m1 ⋅ t + m2 ⋅ t 2 t= t= m1 ⋅ t + m2 ⋅ t 2 m1 + m2 1 ⋅ 80 + 0,5 ⋅
20 = 60 0 C 1 + 0,5
3.28. Izgaranjem 5 g koksa povisi se temperatura 1 litri vode od 10 0C na 47 0C.

Kolika je specifična toplina izgaranja koksa? mkoksa = 5 [g] = 0,005 [kg] mvode = 1
[kg] Δt = 47 0C - 10 0C = 37 0C q=?
QK = mv ⋅ cv ⋅ Δt = 1 ⋅ 4186 ⋅ 37 = 154882[J ] QK = m K ⋅ q q= ⎡J ⎤ QK 154882 = =
3,097 ⋅10 7 ⎢ ⎥ mK 0,005 ⎣ kg ⎦ QK = Qv
3.29. U vodu temperature 30 0C ulijemo jednaku mase žive. Temperatura pri kojoj je
nastupila toplinska ravnoteža iznosi 35 0C. Nađi početnu temperaturu žive. mv = mž
tv = 30 0C t = 35 0C tŽ = ?
QŽ = QV mŽ ⋅ c Ž ⋅ (t Ž − t ) = mV ⋅ cV ⋅ (t − tV ) c Ž ⋅ t Ž − c Ž ⋅ t = cV ⋅ (t −
tV ) tŽ = tŽ = cV ⋅ (t − tV ) + c Ž ⋅ t cŽ 4186 ⋅ 5 + 130 ⋅ 35 = 196 0 C 130
3.30. Koliko vode temperature 15 0C treba uliti u posudu koja sadrži 10 litara vode
temperature 100 0C da bi smjesa imala temperaturu 40 0C? t1 = 15 0C m2 = 10 [kg] t2
= 100 0C t = 40 0C m1 = ?
Q1 = Q 2 m 1 ⋅ c ⋅ Δ t1 = m 2 ⋅ c ⋅ Δ t 2 m1 = m1 = m 2 ⋅ Δt2 Δ t1 10 ⋅ 60 = 24 [kg
] = 24 [l ] 25

186 3.31. Kad pripremamo kupku, pomiješamo hladnu vodu od 12 0C i vruću od 70 0C.
Koliko hladne i tople vode treba pomiješati da bismo dobili 600 litara vode od 37
0C? t1 = 12 0C t2 = 70 0C m = 600 [kg] t = 37 0C m1 = ?, m2 = ?
Q1 = Q2 m1 ⋅ c ⋅ Δt1 = m2 ⋅ c ⋅ Δt 2 (m − m2 ) ⋅ Δt1 = m2 ⋅ Δt 2 (m − m2 ) ⋅ 25 =
m2 ⋅ 33 25m − 25m2 = 33m2 58m2 = 25m m2 = 25 ⋅ 600 = 258,62[kg ] 58
m = m1 + m2 m1 = m − m2 m1 = 600 − 258,62 = 341,37[kg ]
V1 = 341,37[l ]
V2 = 258,62[l ]
3.32. Da se izmjeri temperatura u nekoj visokoj peći, stavi se u nju na neko

vrijeme željezna kugla mase 0,7 kg. Kuglu zatim bacimo u kalorimetar koji sadrži
4,5 litara vode od 8,3 0C. Odredi temperaturu peći ako je konačna temperatura u
kalorimetru 12,3 0C. Zagrijavanje kalorimetra zanemarimo. mŽ = 0,7 [kg] mV = 4,5
[kg] tV = 8,3 0C t = 12,3 0C tŽ = ?
Q Ž = QV m Ž ⋅ c Ž ⋅ ( t Ž − t ) = m V ⋅ cV ⋅ ( t − tV ) 0 , 7 ⋅ 460 ⋅ ( t Ž −
12 ,3 ) = 4 ,5 ⋅ 4186 ⋅ (12 ,3 − 8 ,3 ) 322 ⋅ t Ž = 79308 , 6 t Ž = 246 ,3 0 C
3.33. U kalorimetru se nalazi 0,4 kg vode od 4 0C. U vodu ulijemo 20 cm3 alkohola
temperature 10 0C i 100 ml etera temperature 10 0C. Odredi temperaturu smjese.
Zagrijavanje kalorimetra zanemarimo. mV = 0,4 [kg] t V = 4 0C VA = 20 cm3 = 20 .
10-6 m3 tA = 10 0C VE = 100 ml = 10-4 m3 tE = 10 0C t=?
m A = ρ A ⋅ V A = 790 ⋅ 20 ⋅10 −6 = 1,58 ⋅10 −2 [kg ] mE = ρ E ⋅ VE = 730 ⋅10 −4 =

7,3 ⋅10 −2 [kg ] QV = Q A + QE mV ⋅ cV ⋅ ΔtV = m A ⋅ c A ⋅ Δt A + mE ⋅ c E ⋅ Δt E
0,4 ⋅ 4186 ⋅ (t − 4) = 1,58 ⋅10 −2 ⋅ 2500 ⋅ (10 − t ) + 7,3 ⋅10 −2 ⋅ 2300 ⋅ (10 − t
) 1881,8 ⋅ t = 8771,6 t Ž = 4,66 0 C

187 3.34. Bakreni kalorimetar mase 55 g sadrži 250 g vode od 18 0C. U kalorimetar
stavimo 75 g neke smjese koja ima temperaturu 100 0C. Konačna temperatura u
kalorimetru iznosi 20,4 0C. Odredi specifični toplinski kapacitet smjese. mV = 250
[g] = 0,25 [kg] tV = 18 0C mS = 75 [g] = 0,075 [kg] tS = 100 0C t = 20,4 0C cS = ?
QV = QS mV ⋅ cV ⋅ (t − tV ) = mS ⋅ c S ⋅ (t S − t ) 0,25 ⋅ 4186 ⋅ (20,4 − 18) =
0,075 ⋅ c S ⋅ (100 − 20,4) 2511,6 = 5,97 ⋅ c S cS = ⎡ J ⎤ 2511,6 = 420,7 ⎢ ⎥ 5,97 ⎣
kgK ⎦
3.35. U staklenu bocu mase 80 g ulijemo 250 g vode. Temperatura vode i boce je 75
0C. Za koliko se snizi temperatura vode ako u nju uronimo komad srebra mase 60 g i
temperature 18 0C? mst = 80 [g] = 0,08 [kg] mv = 250 [g] = 0,25 [kg] tV = tst = 75
0C mSR = 60 [g] = 0,06 [kg] tSR = 18 0C Δtv = ?
QST + QV = QSR mST ⋅ c ST ⋅ Δt ST + mV ⋅ cV ⋅ ΔtV = mSR ⋅ cSR ⋅ Δt SR 0,08 ⋅ 840 ⋅
(75 − t ) + 1046,5 ⋅ (75 − t ) = 0,06 ⋅ 250 ⋅ (t − 18) 1128,7 ⋅ t = 83797,5 t Ž =
74,24 0 C ΔtV = 75 − 74,24 = 0,757 0 C
3.36. U mjedenom kalorimetru mase 120 g nalazi se 100 g petroleja temperature 20

0C. U petrolej stavimo željezni uteg mase 200g koji smo prethodno ugrijali na 96
0C. Temperatura petroleja je porasla na 40 0C. Koliki je specifični toplinski
kapacitet petroleja? mmjedi = 120 [g] = 0,12 [kg] mpetroleja = 100 [g] = 0,1 [kg]
t1 petroleja = 20 0C mželjeza = 200 [g] = 0,2 [kg] tželjeza = 96 0C t2 petroleja =
40 0C cpetroleja = ?
Qmjedi + Q petroleja = Qželjeza mM ⋅ cM ⋅ Δt M + mP ⋅ c P ⋅ Δt P = mŽ ⋅ c Ž ⋅ Δt Ž
0,12 ⋅ 380 ⋅ (40 − 20) + 0,1⋅ c P ⋅ (40 − 20) = 0,2 ⋅ 460 ⋅ (96 − 40) 2 ⋅ c P =
5152 − 912 ⎡ J ⎤ c P = 2120 ⎢ ⎥ ⎣ kgK ⎦

188 3.37. Komad bakra mase 500 g i temperature 200 0C baci se zajedno s komadom
željeza mase 1 kg i temperature 250 0C u 1 litru vode temperature 20 0C. Za koliko
će porasti temperatura vode? mB = 500 [g] = 0,5 [kg] tB = 200 0C mŽ = 1 [kg] tŽ =
250 0C mV = 1 [kg] tV = 20 0C ΔtV = ?
B
Qbakra + Qželjeza = Qvode mB ⋅ c B ⋅ Δt B + mŽ ⋅ c Ž ⋅ Δt Ž = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV 0,5 ⋅

380 ⋅ (200 − t ) + 1 ⋅ 460 ⋅ (250 − t ) = 1⋅ 4186 ⋅ (t − 20) 38000 − 190t + 115000
− 460t = 4186t − 83720 4836t = 236720 t = 48,95 0 C
[ ]
ΔtV = 48,95 − 20 = 28,95 0 C
[ ]
3.38. U nekoj se peći rabi ugljen koji daje 1,5 . 107 J/kg. Peć iskorišćuje samo
30% topline koja se razvije izgaranjem. Koliko ugljena treba utrošiti ako želimo na
toj peći ugrijati 200 litara vode od 10 0C do 35 0C? qugljena = 1,5 . 107 [J/kg] η
= 30 % mv = 200 [kg] t1 = 10 0C t2 = 35 0C mugljena = ?
η ⋅ Qugljena = Qvode η ⋅ qugljena ⋅ mugljena = mv ⋅ cv ⋅ Δt v

0,3 ⋅1,5 ⋅10 7 ⋅ mugljena = 2,093 ⋅10 7 mugljena = 4,651[kg ]
3.39. Smjesu olovnih i aluminijskih strugotina ukupne mase 150 g i temperature 100
0C stavimo u kalorimetar s vodom mase 230 g i temperature 15 0C. Konačna
temperatura u kalorimetru je 20 0C. Toplinski kapacitet kalorimetra je 41,9 J/K.
Koliko je bilo olovnih, a koliko aluminijskih strugotina? molova + maluminija = 150
[g] = 0,15 [kg] tolova = taluminja = 100 0C mv = 230 g = 0,23 [kg] tV = 15 0C t =
20 0C ckalorimetra = 41,9 [J/kgK] maluminija = ? molova = ?
Qolova + Qalu min ija = Qvode mol ⋅ col ⋅ Δt ol + mal ⋅ cal ⋅ Δt al = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV
mol ⋅130 ⋅ (100 − 20) + mal ⋅ 920 ⋅ (100 − 20) = 0,23 ⋅ 4186 ⋅ (20 − 15) m = mol +
mal ⇒ mol = 0,15 − mal (0,15 − mal ) ⋅10400 + mal ⋅ 73600 = 4813,9 63200 ⋅ mal =
3253,9 mal = 0,0514[kg ] = 51,48[g ]
mol = 0,15 − mal = 0,15 − 0,0514 = 0,0985[kg ] = 98,51[g ]
3.40. Kolika je promjena unutrašnje energije sustava kojemu predamo 1676 J topline
i istodobno obavimo na njemu rad 838 J? Q = 1676 [J] W = 838 [J] ΔU = ?
ΔU = Q + W ΔU = 1676 + 838 ΔU = 2514[J ]

189 3.41. Kolikoj je toplini ekvivalentan rad što ga u jednom satu obavi dizalica
koja ima snagu 735 W? P = 735 [W] t = 1 [h] Q=?
Q = P ⋅t Q = 735 ⋅ 3600 Q = 2,64 ⋅10 6 [J ]
3.42. Vlak mase 2 . 106 kg vozi brzinom 54 km/h i zaustavi se kočnicama. Kolika je
promjena unutrašnje energije kočnica i kotača? m = 2 . 106 [kg] v = 54 [km/h] = 15
[m/s] ΔU = ?
ΔU = W
2 m ⋅ v2 m ⋅ v12 − 2 2 6 2 2 ⋅10 ⋅15 ΔU = −0 2 ΔU = 225 ⋅10 6 [J ]
ΔU =
3.43. Dva tijela jednakih masa padnu na tlo s jednake visine h. Sudar prvog tijela
s tlom je neelastičan. Drugo je tijelo nakon sudara elastično odskočilo na visinu
0,2 h. Pri kojemu je sudaru više energije prešlo u unutrašnju energiju tijela i tla
te koliko puta više? m1 = m2 = m h1 = h2 = h h2´ = 0,2 . h2 = 0,2 . h ΔU = ?
ΔU 1 = m ⋅ g ⋅ h ΔU 2 = m ⋅ g ⋅ (h − 0,2h) = m ⋅ g ⋅ 0,8 ⋅ h ΔU 1 m⋅ g ⋅h = = 1,25
ΔU 2 0,8 ⋅ m ⋅ g ⋅ h
3.44. U bakrenoj posudi mase 200 g nalazi se 400 g vode. Voda se zagrijava uređajem
koji trenjem pretvara mehaničku energiju u unutrašnju energiju vode i posude.
Temperatura vode i posude naraste svake minuta za 3 K. Kolikom snagom uređaj
zagrijava vodu i posudu ako gubitke energije prema okolini zanemarimo? mB = 200 [g]
= 0,2 [kg] mV = 400 [g] = 0,4 [kg] (ΔT/t) = 3 [K/min] = 0,05 [K/s] P=?
Q = Qbakra + Qvode Q = m B ⋅ c B ⋅ Δt B + mV ⋅ cV ⋅ ΔtV Q = 0,2 ⋅ 380 ⋅ Δt B + 0,4

⋅ 4186 ⋅ Δt B Δt B = ΔtV Q = 76 ⋅ Δt + 674,4 ⋅ Δt Q = 1750,4 ⋅ Δt
P=
Q t 1750,4 ⋅ Δt P= Δt 0,05 P = 87,52[W ]

190 3.45. Olovna sačma doleti brzinom 100 m/s i zabije se u drvenu dasku. Koliko se
povisi temperatura sačme ako se polovina mehaničke energije potroši na njezino
zagrijavanje? v = 100 [m/s] (EK/2) = Q Δt = ?
EK =Q 2 m ⋅ v2 2 = m ⋅ c ⋅ Δt 2 v2 100 2 Δt = = = 19,23 0 C 4 ⋅ c 4 ⋅130
[ ]
3.46. Dva tijela jednakih masa, jedno od mjedi, a drugo od željeza, padnu na tlo s
jednake visine. Koje će tijelo nakon sudara imati višu temperaturu? mM = mŽ h1 = h2
= h ΔT1 = ?, ΔT2 = ?
mjed:
Q = EP m ⋅ cM ⋅ ΔT1 = m ⋅ g ⋅ h ΔT1 = ΔT1 = g ⋅h cM g ⋅h 380
željezo:
Q = EP m ⋅ cŽ ⋅ ΔT2 = m ⋅ g ⋅ h ΔT2 = ΔT2 = g ⋅h cŽ g ⋅h 460
g ⋅h ΔT1 380 460 = = 1,2 = ΔT2 g ⋅ h 380 460 ΔT1 > ΔT2
3.47. Čekić mase 104 kg pada s visine 2,5 m na željeznu gredu mase 200 kg. Koliko
puta treba čekić udariti o gredu da se temperatura grede povisi za 40 K? Na
zagrijavanje grede utroši se 60% mehaničke energije. m1 = 104 [kg] h= 2,5 [m] m2 =
200 [kg] η = 60 % Δt = 40 [K] n=?
n ⋅η ⋅ E P = Q n ⋅η ⋅ m1 ⋅ g ⋅ h = m2 ⋅ c ⋅ Δt n= m 2 ⋅ c ⋅ Δt 200 ⋅ 460 ⋅ 40 = =
25 udaraca η ⋅ m1 ⋅ g ⋅ h 0,6 ⋅10 4 ⋅ 9,81 ⋅ 2,5

191 3.48. Aluminijska raketa, ispaljena vertikalno, dosegne najveću visinu 150 km,
gdje ima temperaturu 50 0C. Kad raketa padne na zemlju, njezina je brzina samo 600
m/s. Kolika je bila temperatura rakete u času kad je dodirnula zemlju ako je raketa
zadržala samo polovinu topline nastale trenjem u zraku? h = 150 [km] = 150000 [m]
t1 = 50 0C v = 600 [m/s] Q = (Wtr / 2) t2 = ?
1 ⋅ Wtr 2 Wtr = E p − E K Q= m ⋅ v2 1 m ⋅ c ⋅ Δt = ⋅ (m ⋅ g ⋅ h − ) 2 2 g ⋅ h v2 c
⋅ Δt = − 2 4 2 ⋅ g ⋅ h − v 2 2 ⋅ 9,81⋅150000 − 600 2 Δt = = = 701,9 0 C 4⋅c 4 ⋅ 920
t 2 = t1 + Δt = 701,9 + 50 = 751,9 0 C
3.49. Nađi korisnost motora snage 73,5 kW koji u jednom satu potroši 20 kg nafte.
Specifična toplina izgaranja nafte je 4,6 . 107 J/kg. P = 73,5 [kW] mN = 20 [kg] t
= 1 [h] qN = 4,6 . 107 [J/kgK] η=?
PD = 73500[W ] PU = Q q ⋅ m 4,6 ⋅10 7 ⋅ 20 = = = 2,55 ⋅10 5 [W ] 3600 t t
η= η=
PD PU 73500 = 0,288 = 28,8% 2,55 ⋅10 5
3.50. Pri brzini 30 km/h motorni bicikl razvija snagu 882 W i pritom troši 1,5 l
benzina na putu od 100 km. Kolika je korisnost motora ako je specifična toplina
izgaranja benzina 4,6 . 107 J/kg? v = 30 [km/h] P = 882 [W] potrošnja = 1,5
[l/100km] q = 4,6 . 107 [J/kgK] η=?
s = 100 km v = 30 v= km h
PD = 882[W ] PU = Q q ⋅ m 4,6 ⋅10 7 ⋅1,05 = = = 4029[W ] t t 11988
s s ⇒t = t v 100 t= = 3,33 h = 11988 s 30 mbenzina = ρ ⋅ V = 700 ⋅ 1,5 ⋅ 10 −3 =

1,05 kg
η= η=
PD PU 882 = 0,2189 = 21,89% 4029

192 3.51. Odredi prosječnu snagu automobila koji na putu od 1 km troši 150 g
benzina i ima pri brzini 30 km/h korisnost motora 25%. Specifična toplina izgaranja
benzina je 4,6 . 107 J/kg. potrošnja = 150 [g/ km] v = 30 [km/h] η = 25% q = 4,6 .
107 [J/kgK] PD = ?
s = 1 km v = 30 v= km h
PU =
Q q ⋅ m 4,6 ⋅10 7 ⋅ 0,15 = = = 57500[W ] 120 t t
s s ⇒t = t v 1 t= = 0,033 h = 120 s 30
η=
PD PU
PD = 0,25 ⋅ 57500 = 14375[W ]
PD = η ⋅ PU
3.52. Tijelo mase 100 kg kliže niz kosinu visine 3 m i duljine 6 m. Koliko će se
energije pretvoriti u unutrašnju energiju tijela i kosine kad se tijelo spusti s
visine 3 m do horizontalne podloge? Faktor trenja je 0,2. m = 100 [kg] h = 3 [m] s
= 6 [m] μ = 0,2 ΔU = ?
G 6 G 100 ⋅10 = 500[N ] = ⇒ F1 = = F1 3 2 2 F2 = G 2 − F12 = 1000 2 − 500 2 =

866,025[N ] ΔU = Wtr = Ftr ⋅ s = μ ⋅ F2 ⋅ s = 0,2 ⋅ 866,025 ⋅ 6 = 1039,23[J ]

193 18. TERMIČKO RASTEZANJE ČVRSTIH TIJELA I TEKUĆINA (3.53. - 3.72.)
3.53. Metalna šipka ima duljinu lt pri temperaturi t. a) Kolika je njezina duljina
l0 pri 0 0C? b) Kolika je njezina duljina lt` pri t`? Linearni je koeficijent
rastezanja β. lt, t, β t = 0 [0C], l0 = ? t´, lt´ = ?
l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ t ) lt = l0 ⋅ (1 + β ⋅ t ) ⇒ l0 = lt′ = l0 ⋅ (1 + β ⋅ t ′) = lt
1+ β ⋅t ⋅ (1 + β ⋅ t ′) = lt ⋅ (1 + β ⋅ t ′) 1+ β ⋅t lt
1+ β ⋅t
3.54. Štap od platine dugačak je pri 20 0C 998 mm. Pri kojoj će temperaturi štap
biti dugačak 1 m? t1 = 20 0C l0 = 998 mm l=1m t2 = ?
l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt ) lt = l0 ⋅ +l0 ⋅ β ⋅ Δt l − l0 = l0 ⋅ β ⋅ Δt Δt = Δt = l − l0
l0 ⋅ β 1 − 0,998 = 224,46 0 C 0,998 ⋅ 0,9 ⋅10 −5
t 2 = t1 + Δt = 20 + 224,46 = 244,46 0 C
3.55. Na drveni kotač promjera 100 cm treba staviti željezni obruč kojega je
promjer 5 mm manji od promjera kotača. Za koliko stupnjeva treba povisiti
temperaturu željeznom obruču? d0 = 100 cm = 1 m d1 = 99,5 cm = 0,995 m Δt = ?
d1 = d 0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt ) d1 = d 0 + d 0 ⋅ β ⋅ Δt Δt = d1 − d 0 1 − 0,995 = = 416,6
0 C −5 d 0 ⋅ β 1 ⋅1,2 ⋅10
[ ]
3.56. Čelični valjak ima promjer 10,000 cm pri 30 0C. Pri kojoj će temperaturi taj
valjak točno pristajati u rupu promjera 9,997 cm? d0 = 10,000 cm = 0,1 m t1 = 30 0C
d1 = 9,997 cm = 0,09997 m t2 = ? d1 = d 0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt ) d1 = d 0 + d 0 ⋅ β ⋅ Δt
Δt = d1 − d 0 0,09997 − 0,1 = = −27,27 0 C d0 ⋅ β 0,1 ⋅1,1 ⋅10 −5
[ ]
t 2 = t1 + Δt = 30 − 27,27 = 2,72 0 C
[ ]

194 3.57. Štap od cinka i štap od željeza imaju pri 0 0C jednaku duljinu l0 = 1 m.
Kolika je razlika duljina štapova pri 200 0C? t = 0 0C lželjeza =lcinka = l0 = 1 m
t1 = 200 0C Δl = ? željezo: l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt ) l = 1 ⋅ (1 + 1,2 ⋅10 −5 ⋅ 200) l
= 1,0024[m] cink: l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt ) l = 1 ⋅ (1 + 2,9 ⋅10 −5 ⋅ 200) l =
1,0058[m]
Δl = 1,0058 − 1,0024 = 0,0034[m ]
3.58. Pri 0 0C promatramo željeznu tračnicu na duljini 1 km. Za koliko će se ta

duljina promijeniti kad se tračnica ugrije od -10 0C do 30 0C? t = 0 0C l0 = 1 km =
1000 m t1 = -10 0C t2 = 30 0C Δl = ? duljina na -10 0C: l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt ) l =
1000 ⋅ (1 + 1,2 ⋅10 −5 ⋅ (−10)) l = 999,88[m] duljina na +30 0C: l = l0 ⋅ (1 + β ⋅
Δt ) l = 1000 ⋅ (1 + 1,2 ⋅10 −5 ⋅ 30) l = 1000,36[m]
Δl = 1000,36 − 999,88 = 0,48[m ]
3.59. Eiffelov toranj visok je 300 m pri 0 0C. Pri kojoj će temperaturi biti 10 cm
duži, odnosno viši? l0 = 300 m l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt ) 0 t=0 C l t = l 0 ⋅ + l 0 ⋅ β
⋅ Δt l = 300,1 m l − l 0 = l 0 ⋅ β ⋅ Δt Δt = ? l − l0 Δt = l0 ⋅ β
Δt = 300,1 − 300 = 27,77 0 C −5 300 ⋅1,2 ⋅10
3.60. Sekundna njihalica (izrađena od mjedi) pokazuje točno vrijeme pri 0 0C.
Koliko zaostane njihalica u jednom danu ako je temperatura 30 0C? T = 1 [s] t 1 = 0
0C t2 = 30 0C Δt = ?
t1 = 0 0 C T = 2 ⋅π ⋅ 1 = 2 ⋅ 3 ,14 ⋅ l0 = l0 g l0 9 ,81
t 2 = 30 0 C l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt ) l = 0,248795 ⋅ (1 + 1,7 ⋅10 −5 ⋅ 30) l =

0,248922[m] T = 2 ⋅π ⋅ 0,248922 l = 2 ⋅ 3,14 ⋅ 9,81 g
9 ,81 = 0 , 248795 39 , 43
[m ]
T = 1,000361[s ] ΔT = 1,000361 − 1 = 0,000361[s ] u jednom danu :
ΔT1 = ΔT ⋅ 24 ⋅ 3600 = 0,000361⋅ 86400 = 31,196[s ]

195 3.61. Kotač lokomotive ima pri 0 0C polumjer r0 = 80 cm. Koliko okreta manje na
putu dugome 200 km učini taj kotač ljeti pri temperaturi 20 0C nego zimi pri -20
0C? t = 0 0C r0 = 80 cm = 0,8 m s = 200 km t1 = -20 0C t2 = 200C Δn = ?
t = 00 C o0 = 2 ⋅ r0 ⋅ π
t1 = −20 0 C o = o0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt )
−5
t 2 = 20 0 C o = o0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt ) o = 5,024 ⋅ (1 + 1,2 ⋅10 −5 ⋅ (20)) o =

5,0252[m] n=
o0 = 2 ⋅ 0,8 ⋅ 3,14 o = 5,024 ⋅ (1 + 1,2 ⋅10 ⋅ (−20)) o0 = 5,024[m] o = 5,02279[m]

n= s 200000 = = 39818,5 okretaja o 5,02279
s 200000 = = 39799,4 okretaja o 5,0252
Δn = 39818,5 − 39799,4 = 19 okretaja

3.62. Mjedena žica duga je pri 0 0C 2m. Žica je svojim krajevima pričvršćena na
točke A i B koje se nalaze u međusobnoj horizontalnoj udaljenosti 1,992 m. U
sredini žice visi uteg P. Za koliko treba povisiti temperaturu žice da se uteg
spusti za duljinu koja je jednaka peterostrukom produljenju žice? t = 0 0C l0 = 2 m
lAB = 1,992 m x = 5Δl = 5l0Δt Δt = ?
x = 5 ⋅ l0 ⋅ β ⋅ Δt ⇒ Δt = C C′ = x = O C′ − O C
⎛ AB ⎞ O C = AC − ⎜ ⎜ 2 ⎟ ⎟ ⎝ ⎠
2 2 2
x 5 ⋅ l0 ⋅ β
O C′ =
2
⎛ AB A C′ − ⎜ ⎜ 2 ⎝
2 2
⎞ ⎟ ⎟ ⎠
⎛ l ⎞ ⎛ AB ⎞ ⎟ OC = ⎜ 0 ⎟ −⎜ ⎜ ⎟ ⎝2⎠ ⎝ 2 ⎠
2
O C′ =
2
⎛ AB ⎞ ⎛ lt ⎞ ⎜ ⎟ −⎜ ⎜ 2 ⎟ ⎟ ⎝2⎠ ⎝ ⎠
2
⎛ 2 ⎞ ⎛ 1,992 ⎞ OC = ⎜ ⎟ −⎜ ⎟ ⎝2⎠ ⎝ 2 ⎠ O C = 0,0894[m]
O C′ = O C′ = O C′ = O C′ =
⎛ AB ⎞ ⎛ l0 ⋅ β ⋅ Δ t ⎞ ⎜ ⎟ −⎜ ⎜ 2 ⎟ ⎟ 2 ⎝ ⎠ ⎝ ⎠
2
⎛ 2 ⋅ 1, 7 ⋅ 10 − 5 ⋅ Δ t ⎞ ⎛ 1,992 ⎞ ⎜ ⎟ −⎜ ⎟ ⎜ ⎟ 2 ⎝ 2 ⎠ ⎝ ⎠ (1, 7 ⋅ 10 − 5 ⋅ Δ t
) 2 − (0 ,996 ) 2 ,89 ⋅ 10 −10 ⋅ Δ t 2 − 0 ,99
2
x = O C ′ − O C = 2 ,89 ⋅10 −10 ⋅ Δt 2 − 0 ,99 -0 ,0894 Δt = x 5 ⋅ l0 ⋅ β = 2 ,89

⋅10 −10 ⋅ Δt 2 − 0 ,99 -0 ,0894 5 ⋅ 2 ⋅1,7 ⋅10 −5

196 3.63. Na horizontalnoj ploči od lijevana željeza pričvršćena su dva štapića A i
B. Njihova međusobna udaljenost pri 0 0C iznosi a = 10 cm. Na štapiće A i B
privarena je mjedena žica. U sredini žice (P) obješen je uteg p. Prije zagrijavanja
žica je napeta. a) Izrazi vertikalni pomak točke P kao funkciju temperature t. b)
Izračunaj pomak točke P za temperaturu 50 0C. a = 10 [cm] = 0,1 [m] P = f(t) t = 50
0C PP` = ?
ploča:
žica:
l = a ⋅ (1 + β 2 ⋅ t )
A′ B′ = a ⋅ (1 + β1 ⋅ t )
⎛ l ⎞ ⎛ A′B′ ⎞ ⎟ P P′ 2 = ⎜ ⎟ − ⎜ ⎜ ⎟ ⎝2⎠ ⎝ 2 ⎠ (a ⋅ (1 + β 2 ⋅ t )) 2 (a ⋅ (1 + β1
⋅ t )) 2 − P P′ 2 = 2 2 2 a ⋅ (1 + β 2 ⋅ t ) 2 − (1 + β1 ⋅ t ) 2 P P′ 2 = 4 a2 2 ⋅
1 + 2β 2 t + β 22 t 2 − 1 − 2β1t + β12 t 2 P P′ = 4 a2 ⋅ [2t ⋅ ( β 2 − β1 )] P P′ 2
= 4 a P P′ = ⋅ 2t ⋅ ( β 2 − β1 ) 2 0,12 ′= PP ⋅ 2 ⋅ 50 ⋅ (1,7 ⋅10 −5 − 1,2 ⋅10 −5 )
= 0,0011[m] = 0,11[cm] 2
2
[ [
3.64. Staklena boca ima obujam 2000 cm3 pri 0 0C. Pri 0 0C boca je do ruba
napunjena alkoholom. Koliko će alkohola izaći iz boce kad je ugrijemo na 50 0C? V =
2000 cm3 = 2 [l] t1 = 00 C t2 = 500 C ΔV = ? staklo: V = V0 ⋅ (1 + γ ⋅ Δt )
alkohol: V = V0 ⋅ (1 + γ ⋅ Δt )
V = 2 ⋅ (1 + 3 ⋅ 0,9 ⋅10 −5 ⋅ 50) V = 2,0027[l ]
V = 2 ⋅ (1 + 1,135 ⋅10 −3 ⋅ 50) V = 2,1135[l ]

ΔV = 2,1135 − 2,0027 = 0,11[l ]

197 3.65. Bakrena kocka ima pri 0 0C brid a = 5 cm. a) Pri kojoj će temperaturi
njezin obujam biti 126,00 cm3? b) Koliki je njezin obujam pri 200 0C? t = 0 0C a =
5 cm V = 126 cm3 a) t1 = ? t2 = 200 0C b) V = ? a) V0 = a 3 = 125 cm 3
[ ]
b)
V = V0 ⋅ (1 + γ ⋅ Δt ) V − V0 Δt = γ ⋅V0 Δt = 126 − 125 = 156,80 C 3 ⋅1,7 ⋅10 −5

⋅125
V = V0 ⋅ (1 + γ ⋅ Δt ) V = 125 ⋅ (1 + 3 ⋅1,7 ⋅10 −5 ⋅ 200) V = 126,275 cm 3
[ ]
t1 = 0 + 156,8 = 156,80 C
3.66. Tijelo ima pri 0 0C obujam V0 i gustoću ρ0. a) kolika je njegova masa? b)
Tijelo ugrijemo do t1. Koliki su njegov obujam V1 i gustoća ρ1? Kubični koeficijent
rastezanja je α. c) Tijelo se ugrije do temperature t2. Koliki su njegov obujam V2
i gustoća ρ2? Pokaži da za dobivene rezultate vrijedi relacija V1/V2 = ρ2/ρ1. Kakvo
fizikalno svojstvo objašnjava ta relacija? t = 0 0C a) V0, ρ0 m=? b) t1, α V1 = ?,
ρ1 = ? c) t2 V2 = ?, ρ2 = ? a) b) c)
m = ρ 0 ⋅V0
V1 = V0 ⋅ (1 + α ⋅ t1 )
V2 = V0 ⋅ (1 + α ⋅ t 2 )
ρ1 =
ρ 0 ⋅V0 ρ0 m = = V1 V0 ⋅ (1 + α ⋅ t1 ) 1 + α ⋅ t1
ρ2 =
ρ 0 ⋅V0 ρ0 m = = V2 V0 ⋅ (1 + α ⋅ t 2 ) 1 + α ⋅ t 2
m V1 ρ1 ρ 2 = = m ρ1 V2
ρ2
3.67. Gustoća je žive pri 0 0C 13,60 g/ cm3. Odredi gustoću žive pri 60 0C. t 0 = 0
0C ρ0 živa = 13,6 g/cm3 t1 = 60 0C ρ1 = ?
m ρ0 = V0 V1 = V0 ⋅ (1 + α ⋅ t1 )
ρ1 = ρ1 =
ρ 0 ⋅V0 ρ0 m = = V1 V0 ⋅ (1 + α ⋅ t1 ) 1 + α ⋅ t1
13600 kg g = 12700 3 = 12,7 3 −3 1 + 1,18 ⋅10 ⋅ 60 m cm

198 3.68. U staklenu tikvicu pri 0 0C možemo smjestiti m0 = 100 g žive. Pri 20 0C u
tikvicu stane m20 = 99,7 g žive. U oba slučaja temperatura žive jednaka je
temperaturi tikvice. Nađi koeficijent linearnog rastezanja stakla β. t 0 = 0 0C m0
= 100 g = 0,1 kg t = 20 0C mt = 99,7 g = 0,0997 kg βstakla = ?
tikvica i živa : Vt = V0 ⋅ (1 + α ⋅ t ) živa : Vt = mt V0 = m0
ρt
ρ0
ρt =
1 + α 1 ⋅ t1
ρ0
mt
ρt
= mt
m0
ρ0
⋅ (1 + α ⋅ t ) = m0
⋅ (1 + α ⋅ t ) ρ0 ρ0 1 + α1 ⋅ t1 mt ⋅ (1 + α 1 ⋅ t1 ) = m0 ⋅ (1 + α ⋅ t ) m ⋅ (1 +
α 1 ⋅ t1 ) − m0 α= t m0 ⋅ t
α=
α = 0,001[K −1 ] α 0,001 = 0,000342[K −1 ] β= =

3 3
0,0997 ⋅ 1 + 1,18 ⋅10 −3 ⋅ 20 − 0,1 0,1 ⋅ 20
3.69. Gustoća je zlata pri 20 0C 19,30 g/ cm3. Nađi gustoću zlata pri 90 0C.
ρ20 zlato = 19,3 [g/ cm3] ρ90 = ?
ρ 20 =
m m ⇒ V20 = V20 ρ 20
V 90 = V 20 ⋅ (1 + α ⋅ Δ t ) V 90 = m
ρ 20
⋅ (1 + α ⋅ Δ t )
ρ 90 =
ρ 20 19300 m m ⎡ kg ⎤ = = = = 19243⎢ 3 ⎥ −5 m 1 + α ⋅ Δt 1 + 3 ⋅1,4 ⋅10 ⋅ 70 V90 ⎣m

⎦ ⋅ (1 + α ⋅ Δt ) ρ 20
3.70. Petrolej se na skladištu nalazi u cilindričnoj bačvi polumjera 4 m i visine 6

m. Pri -10 0C površina petroleja nalazi se 10 cm ispod gornjeg ruba bačve. Koliko
se petroleja izlije iz bačve kad temperatura naraste na 35 0C? Rastezanje bačve
zanemarimo. r = 4 [m] h = 6 [m] t1 = -10 0C Δh1 = 0,1 [m] t2 = 35 0C Δh2 = ? bačva:
V = A⋅ h V = r ⋅π ⋅ h
2
petrolej:
V = A ⋅ ( h − Δh ) V = r ⋅ π ⋅ 5,9
2
V = V0 ⋅ (1 + α ⋅ Δt ) V = 296,42 ⋅ (1 + 10 −3 ⋅ 45) V = 309,76 m 3
V = 4 ⋅π ⋅ 6
2
V = 301,44 m
[ ]
3
V = 4 ⋅ π ⋅ 5,9
2
[ ]
V = 296,42 m
[ ]
3
ΔV = 309,76 − 301,44 = 8,32 m 3
[ ]

199 3.71. Na kraju kapilare od kremena, unutarnjeg promjera d = 2 mm, ispuhana je
kugla unutarnjeg promjera D = 2 cm. Pri 15 0C kugla je upravo napunjena živom. Za
koju će se visinu h živa dignuti u kapilari ako se ugrije na 25 0C? Koeficijent
kubičnog rastezanja kremena možemo zanemariti. d = 2 mm D = 2 cm t1 = 15 0C t2 = 25
0C Δh = ? kugla: živa:
V = V0 ⋅ (1 + α ⋅ Δt )
4 3 ⋅ r ⋅π 3 4 V = ⋅ 0,013 ⋅ π 3 V = 4,186 ⋅10 −6 m 3 V=

cijev:
V = 4,186 ⋅10 −6 ⋅ (1 + 1,18 ⋅10 −3 ⋅10) = 4,235 ⋅10 −6 m 3 ΔV = (4,235 − 4,186)

⋅10 −6 = 4,939 ⋅10 −8 m 3 ΔV = A ⋅ h
[ ]
[ ]
[ ]
A=
(2 ⋅10 ) ⋅ π = 3,14 ⋅10 [m ] A= 4

−3 2 −6 2
d ⋅π 4
2
h=
ΔV 4,939 ⋅10 −8 = = 0,0157[m] A 3,14 ⋅10 −6
3.72. Na slici 3.3 grafički je prikaz ovisnosti produljenja žice o temperaturi.

Odredi koeficijent linearnog rastezanja ako je početna duljina žice 100 m. l0 = 100
[m] l = l0 ⋅ (1 + β ⋅ Δt ) β=? l = l + l ⋅ β ⋅ Δt
0 0
l0 ⋅ β ⋅ Δt = l − l0
β=
l − l0 Δl = l0 ⋅ Δt l0 ⋅ Δt
2 ⋅10 −3 β= = 10 −5 K −1 100 ⋅ 2
[ ]

200 19. IZOTERMNA, IZOBARNA I IZOHORNA PROMJENA STANJA PLINA (3.73. - 3.98.)
3.73. Nađi broj molekula vodika u posudi obujma 1 cm3 ako je tlak plina na stijenke
posude 2,7 . 104 Pa, a srednja brzina molekula 2400 m/s. mHe = 2 . 10-3 [kg] V = 1
[cm3] = 10-6 [m3] p = 2,7 . 104 [Pa] v = 2400 [m/s] N=?
1 N p = ⋅ ⋅m⋅v 2 3 V 3 ⋅ p ⋅V = N ⋅ m ⋅ v 2 3 ⋅ p ⋅V 3 ⋅ 2,7 ⋅10 4 ⋅10 −6 = = 7,03

⋅10 −6 m⋅v 2 2 ⋅10 −3 ⋅ 2400 2 N = 7,03 ⋅10 −6 ⋅ N A = 7,03 ⋅10 −6 ⋅ 6,022 ⋅10 23 =
4,23 ⋅1018 molekula N=
3.74. U 1 cm3 plina ima 1,45 . 1012 molekula. Srednja kinetička energija molekula
pri njihovu nesređenom gibanju je 1,242 . 10-20 J. Odredi tlak kojim plin pritišće
na stijenke posude. V = 1 cm3 N = 1,45 . 1012 molekula E K = 1,242 . 10-20 J p=?
2 N p = ⋅ ⋅ EK 3 V 2 1,45 ⋅1012 p= ⋅ ⋅1,242 ⋅10 −20 −6 3 10 p = 0,012[Pa ]
3.75. Pri tlaku 1,013 . 105 Pa gustoća kisika iznosi 1,43 kg/m3. Izračunaj srednju
brzinu gibanja molekula. p = 1,013 . 105 [Pa] ρ = 1,43 [kg/ m3] v =?
1 p = ⋅ ρ ⋅v 2 3 v= 3⋅ p
3 ⋅1,013 ⋅10 5 ⎡m⎤ = 460,99 ⎢ ⎥ 1,43 ⎣s⎦
3.76. Kako se mijenja uzgon koji djeluje na mjehur zraka koji se podiže s dna
jezera prema njegovoj površini? Pretpostavljamo da je temperatura jezera na svim
dubinama jednaka.
Fuz = ρ ⋅Vur ⋅ g
Sila uzgona ovisi o volumenu mjehura zraka. Podizanjem prema površini, hidrostatski
tlak na mjehur postaje manji, pa mjehur povećava volumen. Iz toga slijedi da kada
mjehur putuje prema površini, sila uzgona postaje sve veća.
3.77. Neka količina zraka nalazi se pod tlakom 9,6 . 104 Pa. Kako će se promijeniti
obujam zraka kad tlak poraste na 2,03 . 105 Pa, a temperatura ostane stalna? p1 =
9,6 . 104 [Pa] p2 = 2,03 . 105 [Pa] t = konst V2/ V1 = ?
p1 ⋅V1 = p2 ⋅V2 V2 p1 9,6 ⋅10 4 = = = 0,472 V1 p2 2,03 ⋅10 5 V2 = 0,472 ⋅ V1

201 3.78. U cilindru s pomičnim klipom nalazi se plin. Klip ima površinu 20 cm2 i
masu 0,6 kg. Atmosferski tlak je 105 Pa. Kolikom dodatnom silom moramo djelovati na
klip da se obujam plina u cilindru smanji na polovinu? Promjena je izotermna. A =
20 cm2 = 2 . 10-3 [m2] m = 0,6 [kg] pa = 105 [Pa] t = konst V1 = 2V2 F2 = ?
p1 ⋅V1 = p 2 ⋅V2 p1 ⋅ 2V2 = p2 ⋅ V2 p2 = 2 ⋅ p1
F m⋅ g + pa + pa = A A 0,6 ⋅ 9,81 p1 = + 10 5 = 102943[Pa ] −3 2 ⋅10 p 2 = 2

⋅102943 = 205886[Pa ] p1 = Δp = p2 − p1 = 102943 F = Δp ⋅ A = 102943 ⋅ 2 ⋅10 −3 =
205,886[N ]
3.79. U vertikalnoj cijevi koja je s donje strane zatvorena, stupac žive visine 4
cm zatvara stupac zraka obujma 6 cm3. Površina je poprečnog presjeka cijevi 0,1
cm2. Kolika će biti visina stupca zraka ako visinu stupca žive povećamo dodavanjem
27,2 g žive uz tlak 1,013 . 105 Pa? h = 4 cm V = 6 cm3 A = 0,1 cm2 mHg = 27,2 g p =
1,013 . 105 Pa = 76 cm Hg h2 = ?
m = ρ ⋅ V + 27,2 = 13,6 ⋅ 6 + 27,2 = 32,64[g ] m 32,64 V′= = = 2,4 cm 3 ρ 13,6 V

2,4 h= = = 24[cm] A 0,1
[ ]
p 1 ⋅ V1 = p 2 ⋅ V 2 V2 = h2 = p 1 ⋅ V 1 80 ⋅ 6 = = 4 ,8 cm 3 p2 100 V2 4 ,8 = = 48
[cm ] A 0 ,1
V1 = 6 cm → p1 = (76 + 4)cmHg
3
[ ]
V2 → p 2 = (76 + 24)cmHg

202 3.80. U horizontalno smještenoj uskoj staklenoj cijevi, s jedne strane
zatvorenoj, nalazi se stupac zraka dug 30,7 cm, a zatvara ga stupac žive dug 21,6
cm. Kolika će biti duljina stupca zraka ako cijev postavimo: a) vertikalno, otvorom
okrenutim gore; b) vertikalno, otvorom okrenutim dolje; c) pod kutom 300 prema
horizontalnoj ravnini, otvorom okrenutim dolje? Atmosferski tlak drži ravnotežu
stupca žive visine 747 mm. h = 30,7 cm hŽ = 21,6 cm pa = 74,7 cm Hg a) h1 = ? b) h2
= ? c) h3 = ? a) p1 = (74,7 + 21,6)cmHg b) p 2 = (74,7 − 21,6)cmHg
p1 = 95,6[cmHg ] p ⋅ V = p1 ⋅ V1 p ⋅V p1 p ⋅ A⋅ h p1
p1 = 53,1[cmHg ] p ⋅ V = p2 ⋅ V2 p ⋅V p2 p ⋅ A⋅ h p2
V1 =
V2 =
A ⋅ h1 = h1 =
c)
A ⋅ h2 = h2 =
p ⋅ h 74,7 ⋅ 30,7 = = 23,81[cm] p1 95,6
p ⋅ h 74,7 ⋅ 30,7 = = 43,18[cm] p2 53,1
(74,7 − 21,6)cmHg cos 30 0 p3 = 61,314[cmHg ] p3 = p ⋅V = p3 ⋅V3 V3 = p ⋅V p3 p ⋅

A⋅ h p3
A ⋅ h3 = h3 =
p ⋅ h 74,7 ⋅ 30,7 = = 37,42[cm] p3 61,314
3.81. Na slici su prikazane dvije izoterme za jednake mase istog plina. Po čemu se
razlikuju stanja plina prikazanih krivuljom 1 od onih prikazanih krivuljom 2?
V = V1 = konst p1 p2 = T1 T2 p1 ⋅ T2 = p2 ⋅ T1 p2 > p1 ⇒ T2 > T1

203 3.82. Na slici je izotermički proces prikazan pomoću dva različita grafikona.
Označi koordinatne osi na oba grafikona.
Procesi su izotermni.
3.83. Vertikalni cilindar površine dna 40 cm2 zatvoren je klipom ispod kojega je
stupac zraka visine 60 cm. Za koliko će se spustiti klip ako na njega stavimo uteg
mase 10 kg? Masa klipa je 2 kg, a atmosferski tlak 105 Pa. A = 40 cm2 = 0,004 m2 h
= 60 cm = 0,6 m mU = 10 kg mK = 2 kg pa = 105 Pa Δh = ?
p1 ⋅V1 = p2 ⋅V2 p1 = pa + m ⋅g 2 ⋅ 9,81 G = pa + K = 10 5 + = 104905[Pa ] 0,004 A A
V1 = A ⋅ h = 0,004 ⋅ 0,6 = 0,0024 m 3 p2 = p1 +
[ ]
m ⋅g GU 10 ⋅ 9,81 = p1 + U = 104905 + = 129430[Pa ] 0,004 A A p ⋅ V 104905 ⋅ 0,0024

= 0,0019 m 3 V2 = 1 1 = p2 129430 ΔV = V1 − V2
[ ] = 0,0024 − 0,0019 = 0,0005[m ]

3
ΔV = A ⋅ Δh ⇒ Δh =
ΔV 0,0005 = = 0,125[m] A 0,004
3.84. Određena masa klora ima pri 20 0C obujam 38 cm3. Odredi njegov obujam pri 45
0C ako je tlak stalan. t1 = 200 C = 293 K V1 = 38 cm3 t2 = 450 C = 318 K p = konst
V2 = ?
p = konst V1 V2 = T1 T2 V2 = V1 ⋅ T2 38 ⋅ 318 = = 41,24 cm 3 T1 293
[ ]

204 3.85. Pri 30 0C plin ima obujam V. Do koje temperature treba taj plin izobarno
ohladiti da bi mu obujam bio 0,75 V? t1 = 300 C = 303 K V2 = 0,75 . V1 p = konst t2
= ?
p = konst V1 V2 = T1 T2 T2 = V2 ⋅ T1 0,75 ⋅ V1 ⋅ 303 = = 227,25[K ] = −45,75 0 C V1
V1
[ ]
3.86. Na koju temperaturu treba pri stalnom tlaku ugrijati litru plina od 0 0C da
bi se njegov obujam povećao za 10%? V1 = 1 [l] t1 = 00 C = 273 K V2 = 1,1 . V1 p =
konst t2 = ?
p = konst V1 V2 = T1 T2 T2 = V2 ⋅ T1 1,1 ⋅ V1 ⋅ 273 = = 300,3[K ] = 27,3 0 C V1 V1
[ ]
3.87. Na koju temperaturu treba izobarno zagrijati plin da njegov obujam bude dva
puta veći od obujma pri 0 0C? V2 = 2 . V1 t1 = 00 C = 273 K p = konst t2 = ?
p = konst V1 V2 = T1 T2 T2 = V2 ⋅ T1 2 ⋅ V1 ⋅ 273 = = 546[K ] = 273 0 C V1 V1
[ ]
3.88. Nacrtaj grafički prikaz izobarne promjene stanja plina za određenu masu plina
u koordinatnim sustavima p,V, p,T i V,T. p = konst p,V p,T V,T

205 3.89. Dva različita stanja nekog plina prikazana su na slici u koordinatnom
sustavu p,T točkama A i B. Koja točka odgovara stanju većeg obujma? VA, VB = ?
T = T1 = konst p1 ⋅V1 = p 2 ⋅ V2 p1 ⋅V A = p2 ⋅VB p2 > p1 ⇒ V A > VB
3.90. Otvorena staklena boca obujma 500 cm3 ispunjena je zrakom. Bocu zagrijavamo
do 227 0C i zatim je grlom prema dolje uronimo u vodu. Koja će masa vode ući u bocu
kad se temperatura zraka u njoj snizi na 27 0C? Gustoća zraka kod 27 0C je 103 kg/
m3. V1 = 500 cm3 = 5 . 10-4 m3 t1 = 227 0C = 500 K t2 = 27 0C = 300 K ρvode = 1000
kg/ m3 mvode = ?
p = konst V1 V2 = T1 T2 V2 = V1 ⋅ T2 5 ⋅10 −4 ⋅ 300 = = 3 ⋅10 −4 m 3 T1 500

−4
[ ] [ ]
ΔVvode = V1 − V2 = 5 ⋅10 −4 − 3 ⋅10 −4 = 2 ⋅10 −4 m 3 mvode = ρ vode ⋅ ΔV = 1000 ⋅

2 ⋅10 = 0,2[kg ]
3.91. Pri 20 0C plin se nalazi pod tlakom 105 Pa. Koliki će biti tlak plina a)
nakon izohornog zagrijavanja do 50 0C b) nakon hlađenja do -7 0C? t1 = 20 0C = 293
K p1 = 105 Pa t2 = 500 C = 323 K V = konst a) p2 = ? t3 = -7 0C = 266 K V = konst
b) p3 = ? a) V = konst b) V = konst
p1 p2 = T1 T2 p2 = p1 ⋅ T2 10 5 ⋅ 323 = = 110328[Pa ] T1 293
p1 p3 = T1 T3 p1 ⋅ T3 10 5 ⋅ 266 p3 = = = 90784[Pa ] T1 293

206 3.92. Dvije boce različitih obujama ispunjene su zrakom pri normiranom tlaku.
Boce začepimo i zagrijemo do 100 0C. Hoće li tlak zraka nakon zagrijavanja biti
jednak u obje boce? t2 = 100 0C
V = konst ′ p1 p1 = T1 T ′ 1 p1 = p2
′ p2 p2 = T2 T ′ 2 T1 = T2 T1′ = T2 ′ ′ ′ → p1 = p2
Tlak je nakon zagrijavanja jednak u obje boce.
3.93. Koliko se puta poveća tlak plina u balonu električne žarulje ako se nakon
uključivanja temperatura plina povisila od 15 0C na 303 0C? t1 = 15 0C = 288 K t2 =
303 0C = 576 K V = konst p2/ p1 = ?
V = konst p1 p2 = T1 T2 p2 T2 576 = = =2 p1 T1 288 p 2 = 2 ⋅ p1
3.94. Kisik temperature 100 0C pri tlaku 105 Pa izotermno stlačimo do tlaka 1,5 .
105 Pa. Do koje temperature treba ohladiti plin da bi se tlak smanjio na svoju
početnu vrijednost 105 Pa? t1 = 100 0C = 373 K p1 = 105 Pa p2 = 1,5 . 105 Pa t2 = ?
T = T1 = konst p1 ⋅V1 = p 2 ⋅V2 10 5 ⋅V1 = 1,5 ⋅10 5 ⋅V2 V1 = 1,5 ⋅V2 p = konst V1
V2 = T1 T2 T2 = V2 ⋅ T1 V2 ⋅ 373 = = 248,67[K ] = −24,3 0 C V1 1,5 ⋅ V2
[ ]
3.95. Balon električne žarulje punimo plemenitim plinom pri temperaturi 10 0C i pod
tlakom 6,8 . 104 Pa pretpostavljajući da će u usijanoj žarulji tlak biti 1,013 .
105 Pa. kolika je temperatura u balonu žarulje kad ona svijetli? t1 = 10 0C = 283 K
p1 = 6,8 . 104 Pa p2 = 1,013 . 105 Pa V = konst t2 = ?
V = konst p1 p 2 = T1 T2 T2 = p2 ⋅ T1 1,013 ⋅10 5 ⋅ 283 = = 421,58[K ] = 148,59 0 C

4 p1 6,8 ⋅10
[ ]
207 3.96. Nacrtaj grafikon izohorne promjene stanja plina u koordinatnim sustavima
p,T, V,t i p,V. V = konst p,T V,T p,V
3.97. Na slici dani su grafikoni za tri plinska zakona. Označi koji grafikon
odgovara kojem zakonu. I. V = konst T II. p ⋅ V = konst III. p = konst T
Gay - Lussacov zakon
Boyle - Mariotteov zakon
Charlesov zakon
3.98. Nacrtaj grafički prikaz izotermne, izobarne i izohorne promjene stanja plina
u koordinatnim sustavima p,V, p,T i V,T. izotermna, izobarna i izohorna promjena u
p,V , p,T i V,T

208 20. JEDNADŽBA STANJA PLINA (3.99. - 3.121.) 3.99. Vodik određene mase zauzima
obujam 20,0 cm3 pri 5 0C i normiranom tlaku. Odredi njegov obujam pri 30 0C uz tlak
1,07 . 10 5 Pa. V1 = 20 cm3 = 2 . 10-5 [m3] t1 = 5 0C = 278 [K] p1 = 101300 [Pa] t2
= 30 0C = 303 [K] p2 = 1,07 . 105 [Pa] V2 = ?
p1 ⋅V1 p 2 ⋅V2 = T1 T2 V2 = p1 ⋅ V1 ⋅ T2 1,013 ⋅10 5 ⋅ 2 ⋅10 −5 ⋅ 303 = = 2,06 ⋅10

−5 m 3 = 20,6 cm 3 5 T1 ⋅ p 2 278 ⋅1,07 ⋅10
[ ]
[ ]
3.100. Gumena lopta sadrži pri 20 0C dvije litre zraka uz atmosferski tlak 1,07 .
105 Pa. Kakav će obujam poprimiti zrak u lopti ako je spustimo u vodu na dubinu 10
m? Temperatura vode je 4 0C. t1 = 20 0C = 293 [K] V1 = 2 [l] = 2 . 10-3 [m3] p1 =
1,07 . 105 [Pa] h = 10 [m] t2 = 4 0C = 277 [K] V2 = ? p2 = p1 + ρ ⋅ g ⋅ h = 1,07
⋅10 5 + 1000 ⋅ 9,81 ⋅10 = 2,051 ⋅10 5 [Pa ] p1 ⋅V1 p2 ⋅V2 = T1 T2 V2 = p1 ⋅V1 ⋅ T2
1,07 ⋅10 5 ⋅ 2 ⋅10 −5 ⋅ 277 = = 9,86 ⋅10 −4 m 3 = 0,986[l ] T1 ⋅ p2 293 ⋅ 2,051 ⋅10
5
[ ]
3.101. Gustoća dušika u normiranim uvjetima iznosi 1,25 kg/m3. Odredi gustoću
dušika pri 42 0C i 9,7 . 104 Pa. ρ1 = 1,25 [kg/ m3] t1 = 273 [K] p1 = 1,013 . 105
[Pa] t2 = 42 0C = 315 [K] p2 = 9,7 . 104 [Pa] ρ2 = ? V1 = V2 = m
ρ1
m
p1 ⋅V1 p 2 ⋅ V2 = T1 T2 V2 = p1 ⋅ V1 ⋅ T2 T1 ⋅ p2 p1 ⋅ = = m
ρ2
ρ2
m
ρ1
⋅ T2
T1 ⋅ p2 p1 ⋅ m ⋅ T2 ρ ⋅T ⋅ p ⇒ ρ2 = 1 1 2 ρ1 ⋅ T1 ⋅ p2 p1 ⋅ T2 1,25 ⋅ 273 ⋅ 9,7 ⋅10

4 ⎡ kg ⎤ = 1,0373⎢ 3 ⎥ 5 1,013 ⋅10 ⋅ 315 ⎣m ⎦
ρ2
ρ2 =
3.102. Balon od 20 l napunjen je kisikom koji je pri 16 0C pod tlakom 1,013 . 107
Pa. Koliki je normirani obujam? V1 = 20 [l] = 20 . 10-3 [m3] = 0,02 [m3] t1 = 16 0C
= 289 [K] p1 = 1,013 . 107 [Pa] t2 = 273 [K] p2 = 1,013 . 105 [Pa] V2 = ?
p1 ⋅V1 p2 ⋅ V2 = T1 T2 V2 = p1 ⋅V1 ⋅ T2 1,013 ⋅10 7 ⋅ 0,02 ⋅ 273 = = 1,889 m 3 =

1889[l ] 289 ⋅1,013 ⋅10 5 T1 ⋅ p 2
[ ]

209 3.103. Pri temperaturi zraka 17 0C i normiranome atmosferskom tlaku uronimo
staklenu cijev u posudu sa živom. U staklenoj se cijevi nalazi stanovita količina
zraka tako da je razina žive u cijevi 5 cm iznad razine žive u posudi. Duljina
dijela cijevi koji je ispunjen zrakom iznosi 50 cm. Za koliko se mora povisiti
temperatura okolnog zraka da se živa u cijevi spusti do razine žive u posudi? t1 =
17 0C = 290 [K] p1 = (76 - 5) cm Hg = 71 cm Hg p2 = pa = 76 cm Hg h = 5 [cm] h1 =
50 [cm] ΔT = ?
V1 = A ⋅ h1 = A ⋅ 50 V2 = A ⋅ h2 = A ⋅ (h + h1 ) = A ⋅ 55
p1 ⋅V1 p2 ⋅ V2 = T1 T2 T2 = T2 = p2 ⋅ V2 ⋅ T1 p1 ⋅ V1
76 ⋅ A ⋅ 55 ⋅ 290 = 341,46[K ] 71 ⋅ A ⋅ 50 ΔT = 341,46 − 290 = 51,47[K ]
3.104. Neki plin mase 12 g ima pri 7 0C obujam 4 . 10-3 m3. Nakon zagrijavanja
plina pri stalnom tlaku gustoća plina je 6 . 104 g/cm3. Do koje je temperature
ugrijan plin? V1 = 4 . 10-3 [m3] m = 12 [g] = 0,012 [kg] t1 = 7 0C = 280 [K] p =
konst ρ2 = 6 . 10-4 [g/cm3] = 0,6 [kg/m3] t2 = ?
V2 = V2 =
ρ2
0,012 0,6
p = konst V1 V2 = T1 T2 T2 = V2 ⋅ T1 0,02 ⋅ 280 = V1 4 ⋅10 −3
V2 = 0,02 m 3
[ ]
T2 = 1400[K ] = 1127 0 C
[ ]
3.105. Gustoća je kisika pri 0 0C i normiranom tlaku 1,43 g/l. Nađi gustoću kisika
pri 17 0C i tlaku 9,3 . 104 Pa.
ρ1 = 1,43 [g/l] = 1,43 [kg/m3] t1 = 0 0C = 273 [K] p1 = 1,013 . 105 [Pa] t2 = 17 0C

= 290 [K] p2 = 9,3 . 104 [Pa] ρ2 = ?
p1 ⋅ V1 p2 ⋅ V2 = T1 T2 p1 ⋅ m
ρ2 =
ρ1
p2 ⋅ =
p2 ⋅ ρ1 ⋅ T1 p1 ⋅ T2
ρ2
T1
T2
9,3 ⋅10 4 ⋅1,43 ⋅ 273 ρ2 = 1,013 ⋅10 5 ⋅ 290
p1 p2 = ρ1 ⋅ T1 ρ 2 ⋅ T2
ρ 2 = 1,235⎢
⎡ kg ⎤ 3 ⎣m ⎥ ⎦
3.106. Kolika je masa dušika koji pri 25 0C u obujmu 100 litara tlači 1,08 . 105
Pa? M(N2) = 28,02 . 10-3 [kg] t = 25 [0C] = 298 [K] V = 100 [l] = 0,1 [m3] p = 1,08
. 105 [Pa] m=?
p ⋅V = n ⋅ R ⋅ T m ⋅ R ⋅T M p ⋅ V ⋅ M 1,08 ⋅10 5 ⋅ 0,1⋅ 28,02 ⋅10 −3 = 0,122[kg ]
m= = R ⋅T 8,314 ⋅ 298 p ⋅V =

210 3.107. Pri 0 0C i normiranom tlaku u posudi određenog obujma nalazi se 2,35 g
plina neona. Kolika masa tog plina može ispuniti posudu pri 100 0C i tlaku 10,13 .
105 Pa? t1 = 0 0C = 273 [K] p1 = 1,013 . 105 [Pa] mneona = 2,35 [g] = 0,00235 [kg]
t2 = 100 0C = 373 [K] p2 = 10,13 . 105 [Pa] m2 = ?
p1 ⋅ V1 = n ⋅ R ⋅ T1 m ⋅ R ⋅ T1 M m ⋅ R ⋅ T1 V1 = M ⋅ p1 p1 ⋅ V1 = V1 = 0,00235 ⋅
8,314 ⋅ 273 20,18 ⋅10 −3 ⋅1,013 ⋅10 5
ρ2 =
p 2 ⋅ ρ1 p1 ⋅ (1 + α ⋅ t 2 )
10,13 ⋅10 5 ⋅ 0,9 ρ2 = 1 1,013 ⋅10 5 ⋅ (1 + ⋅100) 273,15
V1 = 0,0026 m 3
[ ]
ρ 2 = 6,58⎢
⎡ kg ⎤ 3 ⎣m ⎥ ⎦
ρ1 =
m 0,00235 = V1 0,0026 ⎡ kg ⎤ 3 ⎣m ⎥ ⎦
m 2 = ρ 2 ⋅ V2 m2 = 6,58 ⋅ 0,0026 m2 = 0,0171[kg ]
ρ1 = 0,9⎢
3.108. Čelična boca obujma 5000 cm3 sadrži kisik u normiranim uvjetima. Koliko
grama kisika moramo dodati u bocu da tlak povećamo na 40,5 . 105 Pa uz
nepromijenjenu temperaturu? V = 5000 [cm3] = 5 . 10-3 [m3] p1 = 1,013 . 105 [Pa] T1
= 273 [K], t = konst p2 = 40,5 . 105 [Pa] Δm = ?
p1 ⋅ V = n ⋅ R ⋅ T m ⋅ R ⋅T M p ⋅V ⋅ M m= R ⋅T 1,013 ⋅10 5 ⋅ 5 ⋅10 −3 ⋅ 32 ⋅10 −3
m= 8,314 ⋅ 273 m = 0,00714[kg ] p ⋅V =
p2 ⋅V = k B ⋅ N ⋅ T N= p2 ⋅V kB ⋅T
40,5 ⋅10 5 ⋅ 5 ⋅10 −3 N= 1,38 ⋅10 − 23 ⋅ 273 N = 5,375 ⋅10 24 molekula
N = n⋅ NA n= N 5,375 ⋅10 24 = 8,925 mola = N A 6,022 ⋅10 23
m = n ⋅ M = 8,925 ⋅ 32 ⋅10 −3 = 0,2865[kg ] Δm = 0,2865 − 0,00714 = 0,27847[kg ]
3.109. Iz elektronske cijevi isisan je plin do tlaka 1,59 . 10-3 Pa pri 27 0C.
obujam cijevi je 100 cm3. Koliko je molekula preostalo u cijevi? p = 1,59 . 10-3
[Pa] t = 27 [0C] = 300 [K] V = 100 [cm3] = 10-4 [m3] N=?
N= N= p ⋅V kB ⋅T 1,59 ⋅10 −3 ⋅10 −4 1,38 ⋅10 −23 ⋅ 300
N = 3,84 ⋅1013 molekula

211 3.110. Smjesa plinova sadrži pri normiranom tlaku 65,0% dušika, 15,0% kisika i
20,0% ugljičnog dioksida. Koliki je parcijalni tlak svakog plina? p1 = 1,013 . 105
[Pa] N2 → 65% O2 → 15% CO2 → 20%
p ( N 2 ) = 0,65 ⋅101300 = 65845[Pa ] p (O2 ) = 0,15 ⋅101300 = 15195[Pa ] p (CO2 )

= 0,2 ⋅101300 = 20620[Pa ]
3.111. U zatvorenoj posudi obujma 1 m3 nalazi se 0,5 kg vode i 1,6 kg kisika.

Odredi tlak u posudi pri 500 0C ako znamo da pri toj temperaturi sva voda prijeđe u
paru. V = 1 [m3] m(H2O) = 0,5 [kg] m(O2) = 1,6 [kg] t = 500 0C = 773 [K] p=? kisik:
p1 ⋅ V = n ⋅ R ⋅ T
p1 = n ⋅ R ⋅T V m ⋅ R ⋅T p1 = M ⋅V 1,6 ⋅ 8,314 ⋅ 773 p1 = 32 ⋅10 −3 ⋅1 p1 = 3,213
⋅10 5 [Pa ]
vodena para: p2 ⋅V = n ⋅ R ⋅ T
n ⋅ R ⋅T V m ⋅ R ⋅T p2 = M ⋅V 0,5 ⋅ 8,314 ⋅ 773 p2 = 18 ⋅10 −3 ⋅1 p1 = 1,785 ⋅10 5
[Pa ] p2 =
p = p1 + p2 p = 3,213 ⋅10 5 + 1,785 ⋅10 5 p = 4,998 ⋅10 5 [Pa ]
3.112. Na slici grafički je prikazana ovisnost tlaka plina o temperaturi. Odredi

kako se mijenja obujam plina pri prijelazu iz stanja 1 u stanje 3.

212 3.113. Nekom plinu promijenilo se stanje prema grafikonu na prvoj slici.
Nacrtaj grafikon tog procesa u koordinatnim sustavima p,T i V,T. p,T V,T
3.114. Stanje nekog plina prikazano je jednom točkom u koordinatnom sustavu V,p.
Nacrtaj grafički prikaz promjene stanja plina ako plin najprije zagrijavamo pri
stalnom tlaku, a zatim ga ohlađujemo pri stalnom obujmu. 1 → 2 izobarno
zagrijavanje 2 → 3 izohorno hlađenje
3.115. Na prvoj slici prikazan je grafikon promjene stanja idealnog plina u

koordinatnom sustavu p,V. Prikaži taj kružni proces u koordinatnom sustavu p,T. p,V
u p,T

213 3.116. Kolika je kinetička energija translatornoga gibanja ( N ⋅ EK ) molekula
amonijaka (NH3) mase 10 g pri 20 0C? m(NH3) = 10 g = 0,01 [kg] t = 20 0C = 293 [K]
Ek = ?
3 N ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅ T 2 3 m 3 0,01 N ⋅ EK = ⋅ ⋅ R ⋅ T = ⋅ ⋅ 8,314 ⋅ 293 = 2149,4[J

] 2 M 2 17 ⋅10 −3
3.117. Odredi masu plina i srednju kinetičku energiju molekule helija koji se pri
30 0C nalazi u boci od 100000 litara pod tlakom 1,013 . 105 Pa. t = 30 0C = 303 [K]
Vhelija = 100000 [l] = 100 m3 p = 1,013 . 105 [Pa] m=? Ek = ?
p ⋅V = n ⋅ R ⋅ T m ⋅ R ⋅T p ⋅V = M p ⋅V ⋅ M m= R ⋅T 1,013 ⋅10 5 ⋅100 ⋅ 4 ⋅10 −3 m=

8,314 ⋅ 303 m = 16,08[kg ]
3 N ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅T 2 3 m N ⋅ EK = ⋅ ⋅ R ⋅T 2 M 3 16,08 N ⋅ EK = ⋅ ⋅ 8,314 ⋅ 303

2 4 ⋅10 −3 N ⋅ E K = 1,519 ⋅10 7 [J ]
3.118. Nađi srednju kvadratnu brzinu molekula vodika pri 0 0C i 100 0C ako je
poznata masa molekule vodika m = 3,4 . 10-27 kg. t1 = 0 0C = 273 K t2 = 100 0C =
373 K mvodika = 3,4 . 10-27 [kg] v1 = ? v2 = ?
3 N ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅ T 2 3 n ⋅ N A ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅ T 2 3 N A ⋅ EK = ⋅ R ⋅ T 2 2
m⋅v 3 NA ⋅ = ⋅ R ⋅T 2 2 3 ⋅ R ⋅T v2 = NA ⋅m
v1 =
3 ⋅ 8,314 ⋅ 273 ⎡m⎤ = 1823,6 ⎢ ⎥ − 27 23 6,022 ⋅10 ⋅ 3,4 ⋅10 ⎣s⎦
v2 =
3 ⋅ 8,314 ⋅ 373 ⎡m⎤ = 2131,6 ⎢ ⎥ 23 − 27 6,022 ⋅10 ⋅ 3,4 ⋅10 ⎣s⎦
3.119. Izračunaj srednju kinetičku energiju gibanja molekula koje se nalaze u 1m3
kisika uz normirane uvjete. Vkisika = 1 [m3] p = 101300 [Pa] T = 273 [K] Ek = ?
p ⋅V = n ⋅ R ⋅ T p ⋅V n= R ⋅T 101300 ⋅1 n= 8,314 ⋅ 273 n = 44,63 mola

3 N ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅ T 2 3 N ⋅ E K = ⋅ 44,63 ⋅ 8,314 ⋅ 273 2 N ⋅ E K = 151950[J ]

214
3.120. Kolika je srednja kinetička energija molekula plina pri temperaturi 1200 K?
T = 1200 [K] Ek = ?
3 N ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅ T 2 3 N N ⋅ EK = ⋅ ⋅ R ⋅T 2 NA 3 R ⋅T EK = ⋅ 2 NA 3 8,314
⋅1200 EK = ⋅ = 2,48 ⋅10 −20 [J ] 23 2 6,022 ⋅10
3.121. U balonu se nalazi 5 kg plina argona temperature 300 K. Kolika je unutrašnja

energija tog plina? margona = 5 [kg] T = 300 [K] U=?
3 3 m U = N ⋅ EK = ⋅ n ⋅ R ⋅ T = ⋅ ⋅ R ⋅ T 2 2 M 3 5 U= ⋅ ⋅ 8,314 ⋅ 300 2 39,95 ⋅10

−3 U = 4,68 ⋅10 5 [J ]

215 21. PROMJENA AGREGATNIH STANJA (3.122. - 3.152.)
3.122. Kolika se toplina oslobodi kad 10 g srebra očvrsne pri temperaturi taljenja
i zatim se ohladi do 60 0C? msrebra = 10 [g] = 0,01 [kg] Δt = ttaljenja - 60 0C =
960 - 60 = 900 0C Q = λ ⋅ m + m ⋅ c ⋅ Δt Q = 1 ⋅10 5 + 0,01 ⋅ 250 ⋅ 900 Q = 1000 +
2250 Q = 3250[J ]
3.123. Kolika je toplina potrebna da se rastali 0,5 kg olova početne temperature 27

0C? molova = 0,5 [kg] t1 = 27 0C ttaljenja = 327 0C Q=? Q = λ ⋅ m + m ⋅ c ⋅ Δt Q =
0,25 ⋅10 5 ⋅ 0,5 + 0,5 ⋅130 ⋅ (327 − 27) Q = 12500 + 19500 Q = 32000[J ]
3.124. Za koliko treba umanjiti unutrašnju energiju 1 kg vode pri 20 0C da bi ona

prešla u led od 0 0C? Q = λ ⋅ m + m ⋅ c ⋅ Δt mvode = 1 [kg] 0 t1 = 20 C Q = 3,3 ⋅10
5 ⋅1 + 1 ⋅ 4186 ⋅ (20 − 0) t 2 = 0 0C Q = 330000 + 83720 Q=? Q = 413720[J ] 3.125.
Je li moguća pojava da neko tijelo preda okolini neku toplinu, a da se pritom ne
ohladi?
Da, ako tijelo očvršćuje.
3.126. Miješanjem jednakih količina leda i vode dobili smo vodu temperature 0 0C.
Kolika je bila temperatura vode ako je temperatura leda bila 0 0C? mV = mL tsmjese
= 0 0C tleda = 0 0C tvode = ?
QL = QV mL ⋅ λ L = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV
λ L = cV ⋅ ΔtV
ΔtV =
λL
cV
3,3 ⋅10 5 = 78,830 C 4186
tV = 0 + 78,83 = 78,830 C

216 3.127. Na istom grijaču istodobno se zagrijavaju do taljenja dva tijela
jednakih masa (slika). a) Jesu li specifični toplinski kapaciteti tijela I. i II.
jednaki? b) Pri kojoj se temperaturi tali tijelo I., a pri kojoj tijelo II.?
c)Traje li proces taljenja jednako dugo? Obrazloži odgovor. m1 = m2 c1 = ?, c2 = ?
t1 = ?, t2 = ?
a ) c1 < c2 b) t1 = 350 0 C t 2 = 200 0 C c) tijelo II. se tali dulje, λ2 > λ1
3.128. Objasni kakvim procesima odgovaraju dijelovi grafikona AB, BC, CD, DE i EF
sa slike.
A → B: zagrijavanje (leda) B → C: taljenje (leda) C → D: zagrijavanje (vode) D → E:

vrenje E → F: isparavanje
3.129. Da bismo ohladili 5 litara vode od 20 0C do 8 0C, bacimo u vodu komad leda
od 00C. Koliko je leda potrebno za hlađenje vode? mV = 5 [kg] t1 = 20 0C t 2 = 8 0C
t L = 0 0C mL = ? QL = QV mL ⋅ λ L + mL ⋅ c L ⋅ Δt L = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV mL ⋅ (λ L + c
L ⋅ Δt L ) = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV mL = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV 5 ⋅ 4186 ⋅ (20 − 8) = = 0,724[kg ] λ
L + c L ⋅ Δt L 3,3 ⋅10 5 + 2100 ⋅ (8 − 0)
3.130. Na površinu leda pri 0 0C stavimo mjedeni uteg mase 200 g ugrijan do 100 0C.
Kolika će se masa leda rastaliti pod utegom ako se on ohladi do 0 0C? t L = 0 0C
mmjedi = 200 [g] = 0,2 [kg] tmjedi = 100 0C Δtmjedi = 100 - 0 = 100 0C mL = ?
QMJEDI = QLEDA mM ⋅ cM ⋅ Δt M = m L ⋅ λ L mL = mM ⋅ c M ⋅ Δt M = 0,2 ⋅ 380 ⋅100 =
0,0228[kg ] = 22,8[kg ] 3,3 ⋅10 5
λL

217 3.131. U kalorimetru se nalazi led. Odredi toplinski kapacitet kalorimetra ako
za zagrijavanje kalorimetra sa sadržajem od 270 K na 272 K utrošimo 119,5 J, a od
272 K na 274 K utrošimo 3967,4 J. T1 = 270 [K] T2 = 272 [K] Q1,2 = 119,5 [J] T2 =
272 [K] T3 = 274 [K] Q2,3 = 3967,4 [J] CKalorimetra = ?
C = c⋅m T0 = 273[K ] m L = mV = m
Q1, 2 = mL ⋅ c L ⋅ (T2 − T1 ) + C K ⋅ (T2 − T1 ) 119,5 = mL ⋅ 2100 ⋅ 2 + C K ⋅ 2

4200 ⋅ mL + 2 ⋅ C K = 119,5 4200 ⋅ m + 2 ⋅ C K = 119,5
Q2,3 = mL ⋅ c L ⋅ (T0 − T2 ) + mL ⋅ q L + mV ⋅ cV ⋅ (T3 − T2 ) + C K ⋅ (T3 − T2 )

3967,4 = mL ⋅ 2100 ⋅1 + mL ⋅ 333000 + mV ⋅ 4186 ⋅ 2 + C K ⋅ 2 2100 ⋅ mL + 333000 ⋅
mL + 8372 ⋅ mV + 2 ⋅ C K = 3967,4 343472 ⋅ m + 2 ⋅ C K = 3967,4
4200 ⋅ m + 2 ⋅ C K = 119,5 ⇒ m = 343472 ⋅ m + 2 ⋅ C K = 3967,4
119,5 − 2 ⋅ C K 4200
119,5 − 2 ⋅ C K + 2 ⋅ C K = 3967,4 4200 81,779 ⋅ (119,5 − 2 ⋅ C K ) + 2 ⋅ C K =

3967,4 343472 ⋅ 9772,59 − 163,558 ⋅ C K + 2 ⋅ C K = 3967,4 − 161,558 ⋅ C K =
−5805,19 ⎡J ⎤ C K = 35,93⎢ ⎥ ⎣K ⎦
3.132. Koliki je rad potreban da bi se trenjem dvaju komada leda jedan o drugi
rastalio 1 gram leda pri 0 0C? mleda = 1 [g] = 0,001 [kg] W = QL t L = 0 0C W = mL
⋅λL W=?
W = 0 , 001 ⋅ 3 , 3 ⋅ 10 W = 330 [J ]
3.133. Kolika će toplina biti potrebna da 1 litra alkohola od 0 0C proključa i

prijeđe u paru? t A = 0 0C tvrenja = 78 0C VA = 1 [l] = 10-3 [m3] Q=?
Q = m A ⋅ c A ⋅ Δt A + m ⋅ r = 0,79 ⋅ 2500 ⋅ 78 + 0,79 ⋅ 859000 = 832660[J ]
m A = ρ A ⋅V A = 790 ⋅10 −3 = 0,79[kg ]

218 3.134. Lonac od 1,2 litre napunjen je vodom temperature 15 0C. kolika se
toplina utrošila na zagrijavanje i ključanje vode ako je nakon ključanja u loncu
bilo 50 cm3 vode manje? V1 = 1,2 [l] → mV = 1,2 [kg] tV = 15 0C = 773 [K] V2 = V1 -
50 cm3 = 1,2 . 10-3 - 5 . 10-5 = 0,0015 m3 → mV = 1,15 [kg] → mP = 0,05 [kg] Q=?
Q = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV + mP ⋅ r = 1,2 ⋅ 4186 ⋅ 85 + 0,05 ⋅ 2260000 = 539972[J ]
3.135. U jednu litru vode temperature 18 0C bačen je komad željeza mase 100 grama
ugrijan na 500 0C. Koliko je vode prešlo u paru ako je konačna temperatura 20 0C?
tV = 18 0C VV = 1 [l] mŽ = 100 [g] = 0,1 [kg] tŽ = 500 0C t = 20 0C mP = ?
Q Ž = m Ž ⋅ c Ž ⋅ Δt Ž QŽ = 0,1 ⋅ 460 ⋅ 480 QŽ = 22080[J ]
QV = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV QŽ = 8372[J ] QŽ = 1⋅ 4186 ⋅ 2
Q = QŽ − QV = 22080 − 8372 = 13708[J ] Q = mP ⋅ r ⇒ mP = Q 13708 = = 0,006[kg ] r

2260000
3.136. Koliku toplinu treba utrošiti da se dobije 5 litara destilirane vode ako u
destilacijski uređaj ulazi voda temperature 14 0C? V1 = 1,2 [l] → mV = 1,2 [kg] t1
= 14 0C Q=?
Q = m ⋅ c ⋅ Δt + m ⋅ r Q = 5 ⋅ 4186 ⋅ (100 − 14) + 5 ⋅ 2260000 Q = 13099980[J ]
3.137. Koliko se utrošilo petroleja u grijalici korisnosti 32% ako se 4 litre vode
ugrijalo od 10 0C do 100 0C i pritom se 3 % vode isparilo? Specifična toplina
izgaranja petroleja iznosi 4,6 . 107 J/kg.
η = 32% VV = 4 [l] → mV = 4 [kg] Δt = 90 0C Vpare = 0,003 VV → mpare = 0,12 [kg] qP

= 4,6 . 107 [J/kg] mP = ?
Q = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV + m pare ⋅ r Q = 4 ⋅ 4186 ⋅ 90 + 0,12 ⋅ 2260000 Q = 1778160[J ]
η ⋅ Q = q petroleja ⋅ m petroleja
m petroleja =
η ⋅Q
q petroleja
0,32 ⋅1778160 = 0,0123[kg ] 4,6 ⋅10 7

219 3.138. Izgaranjem množine 1 mol plina etana razvije se 1,6 10 J topline, pri
čemu se može iskoristiti samo 60% razvijene topline. Koliko litara etana, mjereno
pri 0 0C i normiranom tlaku, mora izgorjeti da bi toplinom koja se pritom razvije
50 kg vode pri 10 0C prešlo u paru pri 100 0C? n (etana) = 1 mol Qetana = 1,6 . 106
[J] η = 60% t = 0 [0C] p = 101300 [Pa] mV = 50 [kg] Δt = 90 0C Vetana = ?
. 6
QV = mV ⋅ cV ⋅ ΔtV + mV ⋅ r QV = 50 ⋅ 4186 ⋅ 90 + 50 ⋅ 2260000 QV = 18837000[J ] Q=

QV = 18837000 0,6 η Q = 31395000[J ]
m= Q 31395000 = = 0,31395[kg ] 10 8 q
1 mol etana: m = n ⋅ M = 1 ⋅16 ⋅10 −3 = 16 ⋅10 −3 [kg ]

q= ⎡J ⎤ Qetana 1,6 ⋅10 6 = 108 ⎢ ⎥ = −3 m 16 ⋅10 ⎣ kg ⎦
3.139. U mjedenom kalorimetru mase 190 grama nalazi se 420 grama vode pri 8,4 0C.
Da bismo odredili specifičnu toplinu isparavanja, dovedemo u kalorimetar 18 grama
vodene pare temperature 100 0C. kolika je specifična toplina isparavanja ako je
konačna temperatura u kalorimetru 33,4 0C? mm = 190 [g] = 0,19 [kg] mv = 420 [g] =
0,42 [kg] tv = 8,4 0C mp = 18 [g] = 0,018 [kg] tp = 100 0C t = 33,4 0C r=?
QM + QV = QP mM ⋅ cM ⋅ Δt M + mV ⋅ cV ⋅ ΔtV = mP ⋅ r r= r= mM ⋅ c M ⋅ Δt M + mV ⋅
cV ⋅ ΔtV mP 0,19 ⋅ 380 ⋅ 25 + 0,42 ⋅ 4186 ⋅ 25 0,018
⎡J ⎤ r = 2,542 ⋅10 6 ⎢ ⎥ ⎣ kg ⎦
3.140. Kolikom brzinom mora letjeti olovno tane da se pri udaru o zapreku rastali?
Početna je temperatura taneta bila 27 0C. Pretpostavimo da sva energija taneta pri
sudaru prijeđe u toplinu. t1 = 27 0C Δt = 300 [0C] v=?
EK = Q m ⋅ v2 = m ⋅ c ⋅ Δt + m ⋅ λ L 2 v 2 = 2 ⋅ (c ⋅ Δt + λ ) v = 2 ⋅ (130 ⋅ 300 +
25000) ⎡m⎤ v = 357,77 ⎢ ⎥ ⎣s⎦
3.141. Kolika je gustoća zasićenih vodenih para pri 18 0C? t = 18 0C ΦM = ?

podatak se izravno pročita iz tablice (str. 136.):
⎡ g ⎤ Φ M = 15,4⎢ 3 ⎥ ⎣m ⎦
220 3.142. U 4 m zraka ima 100g vodene pare. Kolika je apsolutna vlažnost zraka?
Vzraka = 4 [m3] mpare = 100 [g] Φ=?
3
Φ=
100 ⎡ g ⎤ = 25⎢ 3 ⎥ 4 ⎣m ⎦
3.143. Odredi rosište i apsolutnu vlažnost zraka kad je temperatura zraka 25 0C, a
relativna vlažnost zraka 65%. tzraka = 25 0C φ = 65% tR = ? Φ = ?
φ=
Φ ⋅100% ΦM
Φ = φ ⋅ΦM ⎡ g ⎤ Φ = 0,65 ⋅ 23 = 14,95⎢ 3 ⎥ ⎣m ⎦ t R = 180 C
3.144. Koliko je puta gustoća zasićene vodene pare pri 12 0C manja od gustoće vode?
t = 12 0C
= ?
⎡ g ⎤ ⎡ kg ⎤ Φ M = 10,7 ⎢ 3 ⎥ = 0,0107 ⎢ 3 ⎥ ⎣m ⎦ ⎣m ⎦ ⎡ kg ⎤ ρV = 1000⎢ 3 ⎥ ⎣m ⎦ ρ

1000 = = 93457 puta Φ M 0,0107
3.145. Temperatura zraka u sobi jest 25 0C, a relativna vlažnost zraka 60%. Kolika
je temperatura rosišta? tZ = 25 0C φ = 60% tR = ?
⎡ g ⎤ Φ M = 23⎢ 3 ⎥ ⎣m ⎦ Φ ⋅100% φ= ΦM Φ = φ ⋅ΦM ⎡ g ⎤ Φ = 0,6 ⋅ 23 = 13,8⎢ 3 ⎥ ⎣m
⎦ 0 t R = 16 C

221 3.146. Kolika je masa vodene pare koja se nalazi u 1m3 zraka ako je temperatura
zraka 29 0C, a relativna vlažnost zraka 75%? VZ = 1 m3 tZ = 29 0C φ = 75% mP = ?
⎡ g ⎤ Φ M = 28,7 ⎢ 3 ⎥ ⎣m ⎦ Φ ⋅100% φ= ΦM Φ = φ ⋅ΦM ⎡ g ⎤ Φ = 0,75 ⋅ 28,7 = 21,53⎢
3 ⎥ ⎣m ⎦ mP = 21,53[g ]
3.147. Kolika je relativna vlažnost zraka pri 23 0C ako je apsolutna vlažnost 8,3
g/m3? t = 23 0C Φ = 8,3 [g/m3] φ=?
⎡ g ⎤ Φ M = 20,6⎢ 3 ⎥ ⎣m ⎦ Φ φ= ⋅100% ΦM
φ=
8,3 ⋅100 = 40,3% 20,6
3.148. Navečer je temperatura zraka bila 15 0C, a relativna vlažnost zraka 64%.
Noću se temperatura spustila na 5 0C. Je li pala rosa? t1 = 15 0C ΦΜ = 12,8 [g/m3]
φ = 64% t 2 = 5 0C Φ=?
Φ = φ ⋅ΦM ⎡ g ⎤ Φ = 0,64 ⋅12,8 = 8,192⎢ 3 ⎥ → t R = 8 0 C ⎣m ⎦ t 2 < t R → pala je

rosa
[ ]
3.149. Pri 12 0C relativna je vlažnost zraka 75%. Kako će se izmijeniti relativna

vlažnost zraka povišenjem temperature na 15 0C ako je količina vodene pare u zraku
ostala nepromijenjena? t1 = 12 0C → ΦΜ1 = 10,7 [g/m3] φ1 = 75% t2 = 15 0C → ΦΜ2 =
12,8 [g/m3] Φ1 = Φ 2 Δφ = ?
⎡ g ⎤ Φ1 = φ ⋅ Φ M = 0,75 ⋅10,7 = 8,025⎢ 3 ⎥ ⎣m ⎦ Φ 8,025 φ2 = 2 = = 0,626 = 62,6%

Φ M 2 12,8 Δφ = φ1 − φ2 = 75 − 62,6 = 12,4%

222 3.150. Koliko će vode nastati iz 1 m3 zraka kad se njegova temperatura snizi od
20 0C na 15 0C ako je pri 20 0C relativna vlažnost zraka bila 90%? VZ = 1 [m3] t1 =
20 0C → φ = 90% → ΦΜ = 17,3 [g/m3] t2 = 15 0C → ΦΜ2 = 12,8 [g/m3] mvode = ?
⎡ g ⎤ Φ1 = φ ⋅ Φ M = 0,9 ⋅17,3 = 15,57 ⎢ 3 ⎥ ⎣m ⎦ mvode = 15,57 − 12,8 = 2,77[g ]
3.151. Pri temperaturi 18 0C relativna je vlažnost zraka 50%. U čašu nalijemo vode.
Koja je najniža temperatura vode pri kojoj se čaša neće orositi? t = 18 0C → ΦΜ =
15,4 [g/m3] φ = 50% tR = ?
⎡ g ⎤ Φ = φ ⋅ Φ M = 0,5 ⋅15,4 = 7,7 ⎢ 3 ⎥ → t R = 7 0 C ⎣m ⎦
3.152. U zatvorenom prostoru obujma 1 m3 relativna je vlažnost zraka 45% pri 17 0C.
Koliko vode treba još ispariti u taj prostor da para dođe u zasićeno stanje? V = 1
[m3] φ = 45% t = 17 0C → ΦΜ = 14,5 [g/m3] Δm = ?
⎡ g ⎤ Φ = φ ⋅ Φ M = 0,45 ⋅14,5 = 6,525⎢ 3 ⎥ ⎣m ⎦ Δm = 14,5 − 6,525 = 7,975[g ]

223 22. RAD PLINA (3.153. - 3.164.)
3.153. Koliki rad utroši plin kad poveća obujam od 3 litre na 30 litara pri
stalnome tlaku 2,026 . 105 Pa? V1 = 3 [l] = 3 . 10-3 [m3] V2 = 30 [l] = 30 . 10-3
[m3] p = konst = 2,026 . 105 [Pa] W=? W = p ⋅ ΔV W = 2,026 ⋅10 5 ⋅ (30 − 3) ⋅10 −3
= 5470,2[J ]
3.154. Na slici vidimo grafički prikaz ovisnosti tlaka o obujmu. Nađi rad što ga
plin utroši pri širenju. Koliki je rad što ga utroše vanjske sile pri vraćanju
plina u početno stanje? rad plina: W = p ⋅ ΔV W = 5 ⋅10 5 ⋅ (9 − 3) ⋅10 −3 = 3000[J
] rad vanjskih sila = rad plina W = 3000 [J]
3.155. Pri 17 0C plin ima obujam 5 litara i nalazi se pod tlakom 2 . 105 Pa. Plin
se izobarnim zagrijavanjem rasteže i pritom obavi rad 200 J. Za koliko se stupnjeva
povisila temperatura plina? t1 = 17 0C = 290 K V1 = 5 [l] = 0,005 [m3] p1 = 2 . 105
[Pa], p = konst W = 200 [J] Δt = ?
W = p ⋅ ΔV W ΔV = p 200 ΔV = 2 ⋅10 5 ΔV = 0,001 m 3 = 1[l ]
V1 V2 = T1 T2 T2 = V2 ⋅ T1 0,006 ⋅ 290 = V1 0,005
[ ]
V2 = 0,006 m 3 = 6[l ]
V2 = V1 + ΔV = 0,005 + 0,001
T2 = 348[K ]
[ ]
ΔT = 348 − 290 = 58[K ] = 58 0 C
[ ]
3.156. Koliki rad utroši plin početnog obujma 3 litre kad mu se uz stalni tlak
2,026 . 105 Pa povisi temperatura od 27 0C na 227 0C? V1 = 3 [l] = 0,003 [m3] p1 =
2,026 . 105 [Pa], p = konst t1 = 27 0C = 300 K t2 = 227 0C = 500 K W=?
V1 V2 = T1 T2 V2 = V1 ⋅ T2 0,003 ⋅ 500 = T1 300
W = p ⋅ ΔV W = 2,026 ⋅10 5 ⋅ (0,005 − 0,003) = 405,2[J ]
V2 = 0,005 m
[ ]
3

224 3.157. Pri 0 0C masa 3 g vodika nalazi se pod tlakom 5,07 . 105 Pa. Nakon
širenja pri stalnom tlaku obujam plina je 15 litara. a) Koliki je rad utrošio plin
pri širenju? b) Kolika je promjena unutrašnje energije plina ako je on primio
1,47 . 104 J topline? t = 0 0C = 273 K m(H2) = 3 [g] = 3 . 10-3 [kg] p = 5,07 . 105
[Pa], p = konst V2 = 15 [l] = 15 . 10-3 [m3] a) W = ? b) Q = 1,47 . 104 [J] ΔU = ?
a) p ⋅V = n ⋅ R ⋅ T m p ⋅V = ⋅ R ⋅T M m ⋅ R ⋅T V1 = p⋅M
W = p ⋅ ΔV W = 5,07 ⋅10 5 ⋅ (15 − 6,7) ⋅10 −3 W = 4208,1[J ]
3 ⋅10 −3 ⋅ 8,314 ⋅ 273 V1 = 5,07 ⋅10 5 ⋅ 2 ⋅10 −3 V1 = 0,0067 m 3
b)
ΔU = Q − W ΔU = 1,47 ⋅10 4 − 4208,1 ΔU = 10491,9[J ]
[ ]
3.158. Pri 10 0C kisik mase 10 g nalazi se pod tlakom 3 . 105 Pa. Nakon
zagrijavanja pri stalnom tlaku plin je povećao obujam na 10 litara. Nađi rad što ga
je utrošio plin pri povećanju obujma. t = 10 0C = 283 K m(O2) = 10 [g] = 0,01 [kg]
p = 3 . 105 [Pa], p = konst V2 = 10 [l] = 10-2 [m3] W=?
p ⋅V = n ⋅ R ⋅ T m ⋅ R ⋅T M m ⋅ R ⋅T V1 = p⋅M 0,01 ⋅ 8,314 ⋅ 283 V1 = 3 ⋅10 5 ⋅ 32
⋅10 −3 V1 = 0,0025 m 3 p ⋅V =
W = p ⋅ ΔV W = 3 ⋅10 5 ⋅ (0,01 − 0,0025) W = 2250[J ]
[ ]
3.159. Za vrijeme adijabatske kompresije na plinu utrošimo rad 120 J. Kolika je

promjena unutrašnje energije? W = 120 [J] ΔU = ?
Q=0 Q = ΔU + W ΔU = −W ΔU = −120[J ]
3.160. Kada je korisnost parnog stroja veća: ljeti ili zimi? Obrazloži zašto.
η=?
η=
T1 − T2 T1
Zimi je temperatura okoline niža, dakle T2 je niži nego što je ljeti, pa uz stalnu
radnu temperaturu T1 korisnost zimi postaje veća (što je veća razlika u
temperaturama T1 i T2 korisnost je veća).

225 3.161. Odredi korisnost toplinskog stroja ako je poznato da je za vrijeme
jednoga kružnog procesa utrošen rad 3 . 103 J, a hladnijem spremniku predana
energija od 16 . 103 J. W = 3 . 103 [J] Q2 = 16 . 103 [J] η=?
W = Q1 − Q2 Q1 = W + Q2 Q1 = 3 ⋅10 3 + 16 ⋅10 3 Q1 = 19 ⋅10 3 [J ]
η=
Q1 − Q2 Q1
(19 − 16) ⋅10 3 η= 19 ⋅10 3 η = 0,1579 = 15,79%
3.162. Plin koji izvodi Carnotov kružni proces obavi rad 300 J na svakih 2 . 103 J
topline dobivene od toplijeg spremnika. a) Kolika je korisnost djelovanja toga
kružnog procesa? b) Koliko je puta temperatura toplijeg spremnika veća od
temperature hladnijeg spremnika? W = 300 [J] Q1 = 2 . 103 [J] a) η = ? T b) 1 = ?
T2 a)
W = Q1 − Q2 Q2 = Q1 − W Q2 = 2 ⋅10 3 − 300 Q2 = 1700[J ]
b)
η=
η= η=
Q1 − Q2 Q1
T1 − T2 T = 1− 2 T1 T1
2000 − 1700 2000 η = 0,15 = 15%
T2 = 1 −η T1 T1 1 1 = = = 1,176 T2 1 − η 1 − 0,15 T1 = 1,176 ⋅ T2
3.163. Pod klipom se nalazi zrak. Njegovo se stanje postupno mijenja na ovaj način:
1. pri stalnom obujmu poveća se tlak, 2. pri stalnom tlaku poveća se obujam, 3. pri
stalnoj temperaturi poveća se obujam, 4. pri stalnom tlaku zrak se vraća u početno
stanje. Nacrtaj grafički prikaz promjena stanja zraka u koordinatnom sustavu p,V.
Prilikom koje je od te četiri promjene zrak primio toplinu, a prilikom koje je
predao toplinu? 1. V = konst, p2>p1 2. p = konst, V2>V1 3. T = konst, V3>V2 4. p =
konst, početno stanje

226 3.164. U cilindru zatvorenome pomičnim klipom nalazi se plin kojemu se može
mijenjati obujam, temperatura i tlak. Promjena stanja plina pri nekome kružnom
procesu predočena je na grafičkom prikazu ovisnosti obujma plina o temperaturi
(slika). Prikaži tu promjenu stanja plina u koordinatnom sustavu p,V te označi na
njemu na kojim je njegovim dijelovima plin primio toplinu izvana, a na kojim je
toplinu predao okolini. V,T u p,V

227 23. COULOMBOV ZAKON (4.1. - 4.18.)
4.1. Dva sitna tijela jednakih naboja međusobno su udaljena 0,3 m i privlače se
silom 50 μN. Koliko iznosi svaki naboj? Q1 = Q2 r = 0,3 [m] F = 50 [μN] Q1 = Q2 = ?
F =k⋅ Q1 = Q1 = Q1 ⋅ Q2 Q2 =k⋅ 1 r2 r2 F ⋅r2 k
50 ⋅ 10 −6 ⋅ 0,3 2 = 2,236 ⋅ 10 −8 [C ] 9 ⋅ 10 9 Q1 = Q2 = 2,236 ⋅ 10 −8 [C ]
4.2. Odredi kolikom će silom međusobno djelovati dva naboja na udaljenosti 5 cm ako
na udaljenosti 1 cm međusobno djeluju silom 5 . 10-4 N. r2 = 5 [cm] = 0,05 [m] r1 =
1 [cm] = 0,01 [m] F1 = 5 . 10-4 [N] F2 = ?
F1 = k ⋅
Q1 ⋅ Q2 F ⋅r2 ⇒ Q1 ⋅ Q2 = 1 1 r12 k 5 ⋅10 −4 ⋅ 0,012 = 5,55 ⋅10 −18 [C ] 9 9 ⋅10
Q1 ⋅ Q2 =
F2 = k ⋅
Q1 ⋅ Q2 5,55 ⋅10 −18 = 9 ⋅10 9 ⋅ = 1,998 ⋅10 −5 [N ] 2 2 r2 0,05
4.3. Koliko će se izmijeniti sila kojom međusobno djeluju dva točkasta naboja ako
svaki od njih povećamo tri puta te također razmak među njima povećamo tri puta? F1,
Q1, Q2, r1 F2, Q1´ = 3Q1, Q2´ = 3Q2, r2 = 3r1 F1 =? F2
Q1 ⋅ Q2 r12 ′ ′ 3 ⋅ Q1 ⋅ 3Q2 9 ⋅ Q1 ⋅ Q2 Q1 ⋅ Q2 Q ⋅Q =k⋅ =k⋅ =k⋅ 1 2 2 2 2 2
(3r1 ) 9r1 r2 r1
F1 = k ⋅
F2 = k ⋅
→ F1 = F2

228 4.4. Dvije jednake kuglice nalaze se u zraku na međusobnoj udaljenosti r.
Kuglice imaju naboj Q1 i Q2. Dotaknemo ih i vratimo u prijašnji položaj. Koliki je
omjer sila koje među njima djeluju prije i poslije doticanja? r, Q1, Q2 F1 =? F2
F1 = k ⋅
Q1 ⋅ Q2 r2
Q1 + Q2 Q1 + Q2 ⋅ (Q1 + Q2 ) 2 2 2 F2 = k ⋅ =k⋅ r2 4⋅r2

k⋅ F1 = F2 k⋅ Q1 ⋅ Q2 r2
2
(Q1 + Q2 ) 4⋅r2
4 ⋅ Q1 ⋅ Q2 (Q1 + Q2 ) 2
4.5. Množina elektriciteta od jednog kulona sadrži 6,25 . 1018 elektronskih naboja.
Koliko bi elektrona otpalo na svaki četvorni metar Zemljine površine kad bi se ta
množina elektriciteta jednoliko raspodijelila po njoj? Polumjer Zemlje R ≈ 6400 km.
1 C = 6,25 . 1018 e RZ = 6400 km = 6,4 . 106 [m] N=?
2 O = 4 ⋅ RZ ⋅ π
O = 4 ⋅ (6,4 ⋅10 6 ) 2 ⋅ π = 5,147 ⋅1014 m 2 N= 6,25 ⋅10 ⎡ elektrona ⎤ = 12143⎢ 14

2 ⎥ 5,147 ⋅10 ⎣ m ⎦
18
[ ]
4.6. Jedna kugla ima naboj od 8,3 . 10-9 C, druga -6,6 . 10-9 C. Kugle su međusobno
udaljene 10 cm. Kolikom se silom privlače kugle: a) u zraku, b) u vodi relativne
permitivnosti εr = 80? Q1 = 8,3 . 10-9 [C] Q2 = -6,6 . 10-9 [C] r = 10 [cm] = 0,1
[m] a) zrak: F = ? b) voda: εr = 80 F=? a)
−9 Q1 ⋅ Q2 ⋅ (−6,6 ⋅10 −9 ) 9 8,3 ⋅ 10 F =k⋅ = 9 ⋅10 ⋅ = −4,93 ⋅10 −5 [N ] 2 2 r
0,1
b) F =k⋅ Q1 ⋅ Q2 8,3 ⋅ 10 −9 ⋅ (−6,6 ⋅ 10 −9 ) = 9 ⋅ 10 9 ⋅ = −6,16 ⋅ 10 −7 [N ] εr

⋅r2 80 ⋅ 0,12

229 4.7. Kolikom se silom odbijaju dva jednaka točkasta naboja od 10-7 C ako se
nalaze u zraku na međusobnoj udaljenosti 2, 4, 6, 8 i 10 cm? Nacrtajte grafički
prikaz ovisnosti sile o udaljenosti od naboja? Q1 = Q2 = 10-7 [C] r1 = 2 [cm] r2 =
4 [cm] r3 = 6 [cm] r4 = 8 [cm] r5 = 10 [cm] F1, F2, F3, F4, F5 = ?
F =k⋅ Q1 ⋅ Q2 r2 Q ⋅Q 10 −7 ⋅10 −7 9 ⋅10 −5 F1 = k ⋅ 1 2 2 = 9 ⋅10 9 ⋅ = = 22,5 ⋅10
−2 [N ] 0,02 2 4 ⋅10 −4 r1
F2 = k ⋅ F3 = k ⋅ F4 = k ⋅
Q1 ⋅ Q2 10 −7 ⋅10 −7 9 ⋅10 −5 = 9 ⋅10 9 ⋅ = = 5,6 ⋅10 −2 [N ] −3 2 2 0,04 1,6 ⋅10

r2 Q1 ⋅ Q2 10 −7 ⋅10 −7 9 ⋅10 −5 = 9 ⋅10 9 ⋅ = = 2,5 ⋅10 −2 [N ] −3 2 2 0,06 3,6
⋅10 r3 Q1 ⋅ Q2 10 −7 ⋅10 −7 9 ⋅10 −5 = 9 ⋅10 9 ⋅ = = 1,4 ⋅10 −2 [N ] −3 2 2 0,08
6,4 ⋅10 r4
−7 Q1 ⋅ Q2 ⋅10 −7 9 ⋅10 −5 9 10 F5 = k ⋅ = 9 ⋅10 ⋅ = = 0,9 ⋅10 −2 [N ] 2 2 −2 0,1

10 r5
4.8. Atom vodika ima jedan proton u jezgri i jedan elektron koji kruži oko jezgre.
Uz pretpostavku da je staza elektrona kružna, nađite: a) silu kojom međusobno
djeluju proton i elektron ako je razmak između tih dviju čestica 5,3 . 10-11 m, b)
linearnu brzinu elektrona. r = 5,3 . 10-11 [m] a) F = ? b) v = ? a)
−19 Q1 ⋅ Q2 ⋅1,6 ⋅10 −19 2,304 ⋅10 −28 9 1,6 ⋅10 F =k⋅ = 9 ⋅10 ⋅ = = 8,2 ⋅10 −8
[N ] −11 2 − 21 2 (5,3 ⋅10 ) 2,809 ⋅10 r
b)
FC = m ⋅ v2 ⇒v= r FC ⋅ r 8,2 ⋅10 −8 ⋅ 5,3 ⋅10 −11 ⎡m⎤ = = 2,184 ⋅10 6 ⎢ ⎥ −31 9,11
⋅10 m ⎣s⎦

230
4.9. Kolikom ukupnom silom djeluju dva jednaka istoimena naboja na treći isto takav
naboj koji se nalazi na polovini njihova međusobnog razmaka? Q1 = Q2 = Q3 F=?
⎛r⎞ ⎜ ⎟ ⎝2⎠ 4 ⋅Q2 F1,3 = k ⋅ 2 r
F1,3 = k ⋅
Q1 ⋅ Q3
2
F2,3 = k ⋅
Q2 ⋅ Q3
2
⎛r⎞ ⎜ ⎟ ⎝2⎠ 4 ⋅Q2 F1,3 = k ⋅ 2 r
F = F1,3 − F2,3 F =k⋅ 4⋅Q2 4 ⋅Q2 −k⋅ 2 =0 r2 r
4.10. Odredi kolika je relativna permitivnost petroleja ako dva jednaka naboja
međusobno djeluju u petroleju na udaljenosti 1 cm silom 5 . 10-6 N.
1 Q1 = Q2 = ⋅10 −9 [C ] 3 r = 1 [cm] = 10-2 [m] F = 5 . 10-6 [N] εr = ?
1 ⋅10 −9 [C ] 3
F =k⋅
Q1 ⋅ Q2 εr ⋅r2
2 9
⎛1 ⎞ 9 ⋅10 ⋅ ⎜ ⋅10 −9 ⎟ 2 −9 k ⋅ Q1 ⋅ Q2 k ⋅ Q ⎝3 ⎠ = 10 εr = = = =2 2 F ⋅r2 F ⋅r2

5 ⋅10 −10 5 ⋅10 −6 ⋅ (10 −2 )

231 4.11. Dva točkasta naboja Q1 = +108 C i Q2 = +2 . 10-9 C nalaze se u zraku
međusobno udaljeni 50 cm. Na kojemu se mjestu između njih naboj Q3 nalazi u
ravnoteži? Q1 = +108 [C] Q2 = +2 . 10-9 [C] r = 50 [cm] = 0,5 [m] x=?
F1,3 = F2,3 k⋅ Q1 ⋅ Q3 Q ⋅Q = k ⋅ 2 32 2 (r − x) x Q1 Q2 = x 2 (r − x) 2 ( r − x )
2 Q2 = Q1 x2 r−x = x r −1 = x x= r Q2 1+ Q1 Q2 Q1 Q2 Q1 = 0,5 2 ⋅ 10 −9 1+ 10 −8 =
0,3455[m]
4.12. Dva točkasta naboja nalaze se u zraku međusobno udaljeni 20 cm. Na koju
međusobnu udaljenost treba smjestiti te naboje u ulju, relativne permitivnosti εr =
5, da bismo postigli jednaku uzajamnu silu djelovanja? rzrak = 20 [cm] =0,2 [m] εr
= 5 rulje = ?
Fzrak = Fulje k⋅ Q1 ⋅ Q2 Q ⋅Q = k ⋅ 1 22 2 rzrak ε r ⋅ rulje = 1 2 ε r ⋅ rulje
2 rzrak
1 r
2 zrak
rulje =
εr
0,2 2 = = 0,089[m] 5
4.13. Kolika je ukupna masa svih elektrona u naboju 1 C? Q = 1 [C] m=?
Q = N ⋅e N= Q 1 = = 6,25 ⋅1018 elektrona −19 e 1,6 ⋅10
m = N ⋅ me = 6,25 ⋅1018 ⋅ 9,11 ⋅10 −31 = 5,69 ⋅10 −12 [kg ]

232 4.14. Dvije jednake kugle naboja 4 . 10-11 C i 10-11 C nalaze se u zraku na
udaljenosti koja je mnogo veća od njihovih polumjera. Odredi mase kugala ako je
poznato da je gravitacijska sila kojom se privlače kugle uravnotežena električnom
silom zbog koje se kugle odbijaju. m1 = m2 Q1 = 4 . 10-11 [C] Q2 = 10-11 [C] Fg =
Fe m=?
FG = G ⋅ m1 ⋅ m2 m2 =G⋅ 2 r2 r
FE = k ⋅
Q1 ⋅ Q 2 r2
Q ⋅Q m2 G⋅ 2 = k⋅ 1 2 2 r r m= k ⋅ Q1 ⋅ Q 2 = G 9 ⋅ 10 9 ⋅ 4 ⋅ 10 −11 ⋅ 10 −11 = 0,
232 [kg ] 6,67 ⋅ 10 −11
4.15. Kuglica mase 150 mg, naboja 10-8 C, obješena je na niti izolatora. Na
udaljenosti 32 cm ispod kuglice stavimo drugu kuglicu. Koliki mora biti po veličini
i predznaku naboj na toj kuglici da bi se napetost niti udvostručila? m = 150 [mg]
= 150 . 10-6 [kg] Q1 = 10-8 [C] r = 32 [cm] = 0,32 [m] N2 = 2N1 Q2 = ?
N1 = G N 2 = G + FE G + FE = 2 ⋅ G FE = G Q1 ⋅ Q2 = m⋅ g r2 m ⋅ g ⋅ r 2 150 ⋅10 −6
⋅ 9,81 ⋅ 0,32 2 Q2 = = k ⋅ Q1 9 ⋅10 9 ⋅10 −8 k⋅ Q2 = 1,674 ⋅10 −6 [C ] N 2 = 2 ⋅ N1
4.16. Kolikom bi se silom privlačile dvije jednake olovne kugle polumjera R = 1 cm

međusobno udaljene r = 1 m kad bismo svakom atomu prve kugle oduzeli po jedan
elektron i sve te elektrone predali drugoj kugli? R = 1 [cm] = 10-2 [m] r = 1 [m]
F=?
4 V = ⋅ R3 ⋅π 3 4 V = ⋅ (10 −2 ) 3 ⋅ π 3 V = 4,188 ⋅10 −6 m 3

n=
m = ρ ⋅V m = 11300 ⋅ 4,188 ⋅10 −6 m = 0,0473[kg ]
[ ]
0,0473 m = = 0,228 mola M 207,2 ⋅10 −3
Q = N ⋅ e = 1,37 ⋅10 23 ⋅1,6 ⋅10 −19 = 21995,41[C ]

2 Q1 ⋅ Q2 Q2 9 21995,41 = k ⋅ 2 = 9 ⋅10 ⋅ = 4,35 ⋅1018 [N ] F =k⋅ 2 2 r r 1
N = n ⋅ N A = 0,228 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 1,37 ⋅10 23

233
4.17. Dvije jednake kuglice, svaka mase 1,5 g, vise u zraku na izoliranim nitima
jednakih duljina obješenima u jednoj točki. Kuglice nabijemo negativno jednakim
količinama naboja i one se razmaknu na udaljenost 10 cm, dok je kut što ga
zatvaraju niti 360. Koliki je naboj primila svaka kuglica? m = m1 = m2 = 1,5 [g] =
1,5 . 10-3 [kg] Q1 = Q2 r = 10 [cm] = 0,1 [m] α = 360 Q=?
tg
α
2
F1 G
FE = F1 Q1 ⋅ Q2 Q2 =k⋅ 2 FE = k ⋅ r r2 F1 = G ⋅ tg k⋅
2
= m ⋅ g ⋅ tg
α
2
Q α = m ⋅ g ⋅ tg 2 r 2 m ⋅ g ⋅ tg k
α
2
Q=
⋅r2
1,5 ⋅10 −3 ⋅ 9,81 ⋅ tg18 0 ⋅ 0,12 = 7,288 ⋅10 −8 [C ] 9 9 ⋅10
4.18. Hoće li se promijeniti gustoća naboja na površini vodiča koji ima oblik
pravokutne ploče ako tu ploču savijemo tako da poprimi oblik valjka? ploča:
cilindar:
E = 2 ⋅π ⋅ k ⋅σ
E = 4 ⋅π ⋅ k ⋅σ
σ=
E 2 ⋅π ⋅ k
σ=
E 4 ⋅π ⋅ k

234 24. ELEKTRIČNO POLJE (4.19. - 4.47.)
4.19. Na naboj 2,0 . 10-7 C u nekoj točki električnog polja djeluje sila 0,015 N.
Kolika je jakost polja u toj točki? Q = 2 . 10-7 [C] F = 0,015 [N] E=?
E= E=
F Q 0,015 ⎡N ⎤ = 75000⎢ ⎥ −7 2 ⋅ 10 ⎣C ⎦
4.20. Točke A, B i C nalaze se u električnom polju točkaste množine naboja, kako je

prikazano na slici. a) Koliki rad treba utrošiti da bismo neki naboj prenijeli iz
točke A u točku B? b) Usporedi rad koji bi trebalo utrošiti da se taj naboj prenese
iz A u C s radom pri prenošenju iz B u C. a) W AB = Q ⋅ Δφ W AB = Q ⋅ (φ B − φ A )
W AB = Q ⋅ 0 W AB = 0 b) W AC = Q ⋅ Δφ W AC = Q ⋅ (φC − φ A ) WBC = Q ⋅ Δφ WBC = Q
⋅ (φc − φ A )
φ A = φB
W AC = WBC
a) WAB = ? b) WAC, WBC = ?
4.21. Kolika je razlika potencijala između neke točke na površini nabijene metalne
kugle i neke točke u unutrašnjosti kugle? potencijal u unutrašnjosti kugle:
potencijal na površini kugle:
φB = 4 ⋅ k ⋅ π ⋅σ ⋅ R
φA =
φ AB = φ B − φ A φ AB = 4 ⋅ k ⋅ π ⋅ σ ⋅ R − 4 ⋅ k ⋅ π ⋅ σ ⋅ R φ AB = 0
4 ⋅ k ⋅ π ⋅σ ⋅ R 2 r 4 ⋅ k ⋅ π ⋅σ ⋅ R 2 φA = R φ A = 4 ⋅ k ⋅ π ⋅σ ⋅ R

235 4.22. Usporedi rad što ga treba utrošiti pri prijenosu naboja u električnom
polju iz točke M u N i iz točke M u O na slici.
WMN = Q ⋅ Δφ WMN = Q ⋅ (φ N − φ M )
WMO = Q ⋅ Δφ WMO = Q ⋅ (φO − φ M )
φ N = φO
WMN = WMO
4.23. Dva se naboja jednaka veličinom nalaze na nekoj međusobnoj udaljenosti. U

kojem će slučaju jakost polja u točki koja se nalazi na polovici njihove međusobne
udaljenosti biti veća: kad su naboji istoimeni ili kad su raznoimeni? Q1 = Q2 E=?
a) b)
F = F1, 2 + F2,3 = 0 E1 = F 0 = =0 Q Q
F = F1, 2 + F2,3 ≠ 0 E2 =
E 2 > E1
F Q
4.24. Odredi jakost električnog polja i potencijal u točki koja je udaljena 1 nm od

jezgre atoma helija naboja +2e. Kolika je potencijalna energija protona u toj
točki? Q = +2. e r = 1 [nm] = 10-9 [m] E = ?, φ = ?, EP = ?
−19 Q ⎡N ⎤ 9 2,16 ⋅10 = 2,88 ⋅10 9 ⎢ ⎥ E = k ⋅ 2 = 9 ⋅10 ⋅ −9 2 (10 ) r ⎣C ⎦
φ =k⋅
2,16 ⋅10 −19 Q = 9 ⋅10 9 ⋅ = 2,88[V ] r 10 −9
E P = W = Q ⋅ φ = 1,6 ⋅10 −19 ⋅ 2,88 = 4,61⋅10 −19 [J ]

236 4.25. Kugla polumjera 2 cm nabijena je negativno do potencijala 2000 V. Odredi
masu svih elektrona koji čine naboj kugle. r = 2 [cm] = 2 . 10-2 [m] φ = 2000 [V]
m=?
φ =k⋅
m = me ⋅ n = 9,11 ⋅10 −31 ⋅ 2,775 ⋅1010 = 2,52 ⋅10 −20 [kg ]
Q φ ⋅ r 2000 ⋅ 2 ⋅10 −2 ⇒Q= = = 4,44 ⋅10 −9 [C ] r k 9 ⋅10 9 Q 4,44 ⋅10 −9 n= = =

2,775 ⋅1010 elektrona −19 e 1,6 ⋅10
4.26. Na izoliranoj metalnoj kugli polumjera 5 cm nalazi se naboj 1,66 . 10-6 C.

Koliki je potencijal: a) u središtu kugle, b) na površini kugle, c) u točki koja je
udaljena 1m od središta kugle? r = 5 [cm] = 5 . 10-2 [m] Q=? φ=? a)
1,66 ⋅10 −6 Q = 9 ⋅10 9 ⋅ = 298800[V ] r 5 ⋅10 −2 1,66 ⋅10 −6 Q = 9 ⋅10 9 ⋅ =
298800[V ] r 5 ⋅10 −2
φ =k⋅
b)
φ =k⋅
c)
−6 Q 9 1,66 ⋅10 φ = k ⋅ = 9 ⋅10 ⋅ = 14940[V ] 1 + 5 ⋅10 −2 r1
4.27. Koliki rad moramo utrošiti da u električnom polju premjestimo naboj 10-8 C iz
jedne točke polja u drugu ako je razlika potencijala između tih točaka 900 V? Q =
10-8 [C] φAB = 900 [V] W=?
W = Q ⋅ U = Q ⋅ φ AB = 10 −8 ⋅ 900 = 9 ⋅10 −6 [J ]
4.28. Osam kapljica vode, od kojih svaka ima polumjer 1 mm i naboj 10-10 C, slije
se u jednu veću kap. Koliki je potencijal nastale kapi? n=8 r = 1 [mm] = 10-3 [m] Q
= 10 −10 [C ] φ=?
4 V = ⋅ r 3 ⋅π 3 4 V = ⋅ (10 −3 ) 3 ⋅ π 3 V = 4,188 ⋅10 −9 m 3
V1 = 8 ⋅ V = 8 ⋅ 4,188 ⋅10 −9 = 3,35 ⋅10 −8 m 3
[ ]
[ ]
3 ⋅ V1 3 3 ⋅ 3,35 ⋅10 −8 4 V1 = ⋅ r 3 ⋅ π ⇒ R = 3 = = 0,002[m] 3 4 ⋅π 4 ⋅π
φ =k⋅
Q1 8 ⋅10 −10 = 9 ⋅10 9 ⋅ = 3600[V ] 0,002 R

237 4.29. Dva naboja Q1 = 1,5 . 10-8 C i Q2 = 3 . 10-7 C nalaze se u zraku i
udaljeni su međusobno za r = 60 cm. Kolika je jakost električnog polja u sredini
između njih? Q1 = 1,5 . 10-8 [C] Q2 = 3 . 10-7 [C] r = 60 [cm] = 0,6 [m] E=?
1,5 ⋅10 −8 ⎡N ⎤ = 9 ⋅10 ⋅ = 1500 ⎢ ⎥ E1 = k ⋅ 2 2 (0,3) ⎣C ⎦ ⎛r⎞ ⎜ ⎟ ⎝2⎠ Q 3 ⋅10 −7
⎡N ⎤ = 30000 ⎢ ⎥ E 2 = k ⋅ 2 2 = 9 ⋅10 9 ⋅ 2 (0,3) ⎣C ⎦ ⎛r⎞ ⎜ ⎟ ⎝2⎠ ⎡N ⎤ E = E 2 −
E1 = 30000 − 1500 = 28500 ⎢ ⎥ u smjeru prema Q1 ⎣C ⎦ Q1
9
4.30. Odredi rad koji se utroši kad se kroz prostor, u kojemu je razlika
potencijala 10 V, giba elektron. U = φAB = 10 [V] Q = e = 1,6 . 10-19 [C] W=?
W = Q ⋅ U = Q ⋅ φ AB = 1,6 ⋅10 −19 ⋅10 = 1,6 ⋅10 −18 [J ]
4.31. U kojem će slučaju jakost električnog polja u nekoj točki polja i sila koja
djeluje na naboj u toj točki biti suprotnog predznaka? Q = 1 [C] m=?
Q r2 F = Q⋅E E =k⋅
ako je Q < 0, tada je i E < 0 , a sila F > 0
4.32. Dvije horizontalne usporedne ploče u vakuumskoj cijevi međusobno su udaljene

4 cm i spojene na napon 220 V. Nađi: a) Jakost električnog polja u prostoru između
ploča (uz pretpostavku da je polje homogeno), b) stalnu silu koja djeluje na
elektron u prostoru između ploča, c) energiju koju postiže elektron kad se pomakne
za 4 cm u smjeru suprotnome od smjera polja, d) omjer električne i gravitacijske
sile koja djeluje na elektron u polju između ploča. d = 4 [cm] = 0,04 [m] U = 220
[V] a) E = ? b) F = ? c) W = ? F d) E = ? FG a) E =
U 220 ⎡V ⎤ = = 5500⎢ ⎥ d 0,04 ⎣m⎦
b) F = Q ⋅ E = 1,6 ⋅10 −19 ⋅ 5500 = 8,8 ⋅10 −16 [N ] c) E P = W = Q ⋅ φ = 1,6 ⋅10

−19 ⋅ 220 = 3,52 ⋅10 −17 [J ]
FE Q ⋅ E 1,6 ⋅10 −19 ⋅ 5500 d) = = = 9,84 ⋅1013 −31 FG me ⋅ g 9,11 ⋅10 ⋅ 9,81

238 4.33. Metalna kugla polumjera 10 cm spojena je tankim vodičem s drugom kuglom
koja ima polumjer 5 cm. Na obje kugle dovedemo ukupan naboj iznosa 1,2 . 10-7 C.
Koliki je naboj svake kugle? r1 = 10 [cm] = 0,1 [m] r2 = 5 [cm] = 0,05 [m] Q =
1,2 . 10-7 [C] Q1, Q2 = ?
φ1 = k ⋅
k⋅
Q1 r1
φ2 = k ⋅
Q2 r2
Q1 Q =k⋅ 2 r1 r2
Q1 ⋅ r2 = Q2 ⋅ r1
Q = Q1 + Q2 ⇒ Q2 = Q − Q1 Q1 ⋅ r2 = (Q − Q1 ) ⋅ r1 Q1 ⋅ r2 = Q ⋅ r1 − Q1 ⋅ r1 Q1 ⋅
(r1 + r2 ) = Q ⋅ r1 Q1 = Q ⋅ r1 1,2 ⋅10 −7 ⋅ 0,1 = = 8 ⋅10 −8 [C ] r1 + r2 0,1 +
0,05
Q2 = Q − Q1 = 1,2 ⋅10 −7 − 8 ⋅10 −8 = 4 ⋅10 −8 [C ]
4.34. Koliki rad treba utrošiti da se u praznini prenese naboj 0,2 . 10-7 C iz
beskonačnosti u točku koja je 1 cm udaljena od površine kugle polumjera 1 cm? Na
kugli je površinska gustoća naboja 10-5 C/m2. Q = 0,2 . 10-7 [C] R = 1 [cm] = 0,01
[m] r = 1 [cm] = 0,01 [m] σ = 10-5 [C/m2] W=?
σ=
Q1 ⇒ Q1 = σ ⋅ 4 ⋅ r 2 ⋅ π 2 4 ⋅ r ⋅π Q1 = 10 −5 ⋅ 4 ⋅ 0,012 ⋅ π = 1,25 ⋅10 −8 [C ]

Q1 1,25 ⋅10 −8 = 9 ⋅10 9 ⋅ = 5625[V ] R+r 0,02
φ1 = k ⋅
W = Q ⋅ φ1 = 0,2 ⋅10 −7 ⋅ 5625 = 1,125 ⋅10 −4 [J ]

239 4.35. Naboj iznosa 4 nC dovodi se iz neizmjernosti na pozitivno nabijen vodič.
Pritom se utroši rad 2 J. Koliki je potencijal vodiča? Q = 4 [nC] = 4 . 10-9 [C] W
= 2 [J] φ=?
φ=
W 2 = = 5 ⋅10 8 [V ] −9 Q 4 ⋅10
4.36. Izrazite u elektronvoltima: a) energiju elektrona koji se giba brzinom 103

m/s, b) srednju energiju translacijskoga gibanja molekula plina pri 0 0C, c)
energiju koju ima molekula dušika na visini 100 m iznad površine Zemlje. v = 103
[m/s] a) Ee = ? b) E = ? c) E = ?
W = Q ⋅ U = 1,6 ⋅10 −19 ⋅1 = 1,6 ⋅10 −19 [J ] 1 eV = 1,6 ⋅10 −19 J
m ⋅ v 2 9,11 ⋅10 −31 ⋅ (10 3 ) 2 a) Ee = = = 4,55 ⋅10 −25 [J ] = 2,846 ⋅10 −6 [eV ]
2 2
3 3 b) E = ⋅ k B ⋅ T = ⋅1,38 ⋅10 −23 ⋅ 273,15 = 5,65 ⋅10 −21 [J ] = 0,0353[eV ] 2 2
c) E = m ⋅ g ⋅ h = M ⋅ u ⋅ g ⋅ h = 28 ⋅10 −3 ⋅1,66 ⋅10 −27 ⋅ 9,81⋅100 = 4,559 ⋅10

−26 [J ] = 2,849 ⋅10 −7 [eV ]
4.37. Dvije usporedne metalne ploče, međusobno udaljene 1,8 cm, priključene su na
napon 2,4 . 104 V. Taj napon proizvodi električno polje koje ima smjer vertikalno
prema dolje. Odredi naboj što ga ima kapljica ulja mase 2,2 . 10-10 g koja miruje u
električnom polju. d = 1,8 [cm] =1,8 . 10-2 [m] U = 2,4 . 104 [V] m = 2,2 . 10-10
[g] = 2,2 . 10-13 [kg] Q=?
Fe = Fg Q⋅E = m⋅ g U Q⋅ = m⋅ g d m ⋅ g ⋅ d 2,2 ⋅10 −13 ⋅ 9,81⋅1,8 ⋅10 −2 Q= = =

−1,61⋅10 −18 [C ] 4 U 2,4 ⋅10

240 4.38. Elektron je postigao brzinu 106 m/s pošto je prešao put od jedne metalne
nabijene ploče do druge. Razmak između ploča bio je 5,3 mm. Kolika je bila jakost
električnog polja u kojemu se gibao elektron? e = 1,6 . 10-19 [C] v = 106 [m/s] d =
5,3 [mm] = 5,3 . 10-3 [m] E=?
W = Q ⋅U m ⋅ v2 = e ⋅U 2 m ⋅ v 2 9,11⋅10 −31 ⋅ (10 6 ) 2 = = 2,846[V ] U= 2⋅e 2

⋅1,6 ⋅10 −19 E= 2,846 U ⎡V ⎤ = = 537,15⎢ ⎥ −3 d 5,3 ⋅10 ⎣m⎦
4.39. Koju bi brzinu postigla kuglica mase 5 g i naboja 5 μC kad bi se gibala s

mjesta potencijala φ1 = 30000 V na mjesto potencijala φ2 = 3000 V? Početna brzina
kuglice je nula. m = 5 [g] = 5 . 10-3 [kg] Q = 5 [μC] = 5 . 10-6 [C] φ1 = 30000 [V]
φ2 = 3000 [V] v=?
W = Q ⋅U m ⋅ v2 = Q ⋅ (φ1 − φ2 ) 2 2 ⋅ Q ⋅ (φ1 − φ2 ) v= m v= 2 ⎡m⎤ ⋅ 5 ⋅10 −6 ⋅

(30000 − 3000) = 7,348⎢ ⎥ −3 5 ⋅10 ⎣s⎦
4.40. Elektron se giba u električnom polju koje ga ubrzava među točkama razlike
potencijala 600 V. Za koliko se povećala energija elektrona ako on na svojem putu
nije pretrpio nikakav gubitak energije? U = 600 [V] ΔW = ?
ΔW = Q ⋅ U = 1,6 ⋅10 −19 ⋅ 600 = 9,6 ⋅10 −17 [J ]
4.41. Jakost homogenoga električnog polja iznosi 4000 V/m. Nađi razliku potencijala
između dvije točke koje su smještene (na istoj silnici) na udaljenosti 3 cm. E =
4000 [V/m] d = 3 [cm] = 3 . 10-2 [m] U=?
U ⇒U = E ⋅d d U = 4000 ⋅ 3 ⋅10 −2 = 120[V ] E=

241 4.42. U točki A jakost električnog polja iznosi 36 V/m, a u točki B 9 V/m.
Kolika je jakost polja u točki C koja leži na sredini između točaka A i B? EA = 36
[V/m] EB = 9 [V/m] EC = ?
EA = k ⋅
Q 2 rA
EB = k ⋅
Q rB2
EC = k ⋅
Q Q =k⋅ 2 2 rC ⎛ rA + rB ⎞ ⎜ ⎟ ⎝ 2 ⎠
Q=
2 E A ⋅ rA k 2 E A ⋅ rA = E B ⋅ rB2
Q=
E B ⋅ rB2 k
2 36 ⋅ rA = 9 ⋅ rB2
6 ⋅ rA = 3 ⋅ rB 2 ⋅ rA = rB Q=
2 2 E B ⋅ 4 ⋅ rA 36 ⋅ rA = k k
2 36 ⋅ rA 2 36 ⋅ rA Q Q ⎡V ⎤ k =k⋅ = = 16⎢ ⎥ EC = k ⋅ 2 = k ⋅ 2 2 2 9 ⋅ rA rC ⎣m⎦ ⎛

rA + rB ⎞ ⎛ rA + 2 ⋅ rA ⎞ ⎜ ⎟ ⎜ ⎟ 4 2 ⎝ 2 ⎠ ⎝ ⎠
4.43. Metalni stalak i kuglicu nabijemo elektriziranim štapom. Kuglica se otkloni

iz položaja C u položaj D, pri čemu je položaj točke D za 1 cm više od točke C.
Razlika je potencijala φC - φD = 500 V. Kuglica ima masu 10 mg. Koliki je naboj
kuglice? h = 1 [cm] = 0,01 [m] φC - φD = 500 [V] m = 10 [mg] = 10 . 10-6 [kg] Q=?
Q ⋅U = m ⋅ g ⋅ h Q= m ⋅ g ⋅ h m ⋅ g ⋅ h 10 ⋅10 −6 ⋅ 9,81⋅ 0,01 = = = 1,692 ⋅10 −9

[C ] φC − φ D U 500
4.44. Elektron uleti u homogeno električno polje u praznini i giba se u smjeru

električnih silnica. Nakon koliko će vremena brzina elektrona biti jednaka nuli ako
je jakost polja 90 N/C, a početna brzina elektrona 1,8 . 103 km/s. E = 90 [N/C] v0
= 1,8 . 103 [km/s] = 1,8 . 106 [m/s] t=?
F = Fel m⋅a = Q⋅ E e ⋅ E 1,6 ⋅10 −19 ⋅ 90 ⎡m⎤ = = 1,58 ⋅1013 ⎢ 2 ⎥ −31 m 9,11⋅10 ⎣s
⎦ v = v0 − a ⋅ t a= v=0 0 = v0 − a ⋅ t ⇒ t = v0 1,8 ⋅10 6 = = 1,139 ⋅10 −7 [s ] a
1,58 ⋅1013

242 4.45. U homogeno električno polje jakosti 3000 V/m uleti okomito na silnice
polja elektron brzinom 5 . 103 km/s. a) Koliko će elektron skrenuti od svojega
početnog smjera pošto u polju prijeđe put 8 cm? b) Kakav oblik ima staza elektrona?
E = 3000 [V/m] v0 = 5 . 103 [km/s] = 5 . 106 [m/s] a) s1 = 8 [cm] = 0,08 [m] s2 = ?
b) oblik staze = ?
a) F = Fel
m⋅a = Q⋅E a= e ⋅ E 1,6 ⋅10 −19 ⋅ 3000 ⎡m⎤ = = 5,268 ⋅1014 ⎢ 2 ⎥ −31 m 9,11 ⋅10 ⎣s ⎦
s1 = v0 ⋅ t ⇒ t =
s1 0,08 = = 1,6 ⋅10 −8 [s ] 6 v0 5 ⋅10
s2 =
a ⋅ t 2 5,268 ⋅1014 ⋅ (1,6 ⋅10 −8 ) 2 = = 6,74 ⋅10 − 2 [m] 2 2
b) staza ima oblik parabole
4.46. Za koliki će se kut otkloniti kuglica od staniola mase 0,4 g, obješena na

svilenoj niti ako je stavimo u horizontalno homogeno polje jakosti 105 N/C? Naboj
je kuglice 4,9 . 10 -9 C. m = 0,4 [g] = 4 . 10-4 [kg] E = 105 [V/m] Q = 4,9 . 10-9
[C] α=?
G = m⋅ g tgα =
F1 = Q ⋅ E
F1 Q ⋅ E 4,9 ⋅10 −9 ⋅10 5 = = = 0,1248 G m ⋅ g 4 ⋅10 −4 ⋅ 9,81
α = 7,117 0

243 4.47. Aluminijsku kuglicu mase 9 g, naboja 10-7 C, stavimo u ulje. Kolika je
jakost električnog polja koje djeluje na kuglicu ako kuglica u ulju lebdi, a polje
ima smjer vertikalno prema gore? m = 9 [g] = 9 . 10-3 [kg] Q = 10-7 [C] E=?
FG = m ⋅ g FU = ρ ⋅ V ⋅ g FE = Q ⋅ E V= m
9 ⋅10 −3 = 3,33 ⋅10 −6 m 3 2700
[ ]
FG = FU + FE m ⋅ g = ρ ⋅V ⋅ g + Q ⋅ E E= E= m ⋅ g − ρ ⋅V ⋅ g Q 9 ⋅10 −3 ⋅ 9,81 −
900 ⋅ 3,33 ⋅10 −6 ⋅ 9,81 ⎡V ⎤ = 588600⎢ ⎥ −7 10 ⎣m⎦

244 25. ELEKTRIČNI KAPACITET (4.48. - 4.70.)
4.48. Dvije metalne kugle različitih polumjera imaju jednake množine naboja. Što
možemo reći o njihovim potencijalima? r 1 > r2 Q 1 = Q2
φ =k⋅
φ1 =? φ2
Q r Q 1 k⋅ r r φ1 r1 = = 1 = 2 Q 1 r1 φ2 k ⋅ r2 r2 →
φ1 ⋅ r1 = φ2 ⋅ r2
φ2 > φ1
4.49. Dvije jednake metalne kugle imaju različite množine naboja. Što možemo reći o
potencijalima tih kugala? Q 1 > Q2 r 1 = r2
φ =k⋅
φ1 =? φ2
Q r Q k⋅ 1 φ1 r = Q1 = φ 2 k ⋅ Q2 Q2 r φ1 ⋅ Q2 = φ 2 ⋅ Q1 →
φ1 > φ2
4.50. Metalna izolirana kugla polumjera 5 cm ima potencijal 800 V. Koliki je naboj
na kugli? r = 5 [cm] φ = 800 [V] Q=?
φ =k⋅
φ ⋅r Q ⇒Q= r k 800 ⋅ 0,05 Q= = 4,44 ⋅10 −9 [C ] 9 9 ⋅10

245 4.51. Dvije nabijene kugle nakon dodira imaju naboje Q1 = 400 nC i Q2 = 200 nC.
Kako se odnose njihovi obujmovi?
φ1 = φ2 = φ Q1 = 400 [nC] Q2 = 200 [nC] V1 =? V2
φ1 = k ⋅
V1 =
Q1 k ⋅ Q1 ⇒ r1 = r1 φ
φ2 = k ⋅
V2 =
Q2 k ⋅ Q2 ⇒ r2 = r2 φ
4 3 ⋅ r1 ⋅ π 3 4 k 3 ⋅ Q13 V1 = ⋅ ⋅π 3 φ3
4 k 3 ⋅ Q13 ⋅ ⋅π 3 φ3
4 3 ⋅ r2 ⋅ π 3 3 4 k 3 ⋅ Q2 V2 = ⋅ ⋅π 3 φ3
V1 Q13 = = 3 3 V2 4 k 3 ⋅ Q2 Q2 ⋅ ⋅π 3 3 φ V1 (400 ⋅10 −9 ) 3 6,4 ⋅10 − 20 = = =8

V2 (200 ⋅10 −9 ) 3 8 ⋅10 −21 V1 = 8 ⋅ V2
4.52. Dvije kugle polumjera r 1 i r2, a istog naboja Q, dovedemo u dodir. Kako se
među njima podijele naboji?
φ1 = φ2 = φ r1 ≠ r2 Q1 =? Q2
φ1 = k ⋅
Q1 r1
k⋅
φ2 = k ⋅
Q1 Q =k⋅ 2 r1 r2
Q2 r2
Q1 r1 = Q2 r2
4.53. Metalna kugla polumjera R = 6 cm dotiče se jednog pola akumulatora napona U =

4 V, dok mu je drugi pol uzemljen. Koliki naboj Q prima kugla? R = 6 [cm] = 0,06
[m] U = 4 [V] → φ = 4 [V] Q=?
φ =k⋅
Q φ ⋅r ⇒Q= r k 4 ⋅ 0,06 Q= = 2,66 ⋅10 −11 [C ] 9 9 ⋅10

246 4.54. Mjehur od sapunice promjera 0,16 m nabijen je Q = 33 nC. Za koliko se
promijeni potencijal mjehura ako mu se promjer poveća 4 cm? d1 = 0,16 [m] → r =
0,08 [m] Q = 33 [nC] = 33 . 10-9 [C] Δd = 4 [cm] → Δr = 0,02 [m] Δφ = ?
φ1 = k ⋅ φ2 = k ⋅
Q 33 ⋅10 −9 = 9 ⋅10 9 ⋅ = 3712,5[V ] r1 0,08 Q 33 ⋅10 −19 = 9 ⋅10 9 ⋅ = 2970[V ] r2

0,08 + 0,02
Δφ = φ 2 − φ1 = 2970 − 3712,5 = −742,5[V ]
4.55. Ploča od pertinaksa ima debljine 0,2 cm. S obje stane nalijepljeni su
aluminijski listići u obliku kvadrata stranice 30 cm. Koliki je kapacitet tog
kondenzatora ako je εr = 6? d = 0,2 [cm] = 2 . 10-3 [m] S = a . a = a2 = (0,3 m)2
εr = 6 C=?
C = ε 0 ⋅ε r ⋅
S d
−12
C = 8,854 ⋅10
0,32 ⋅6⋅ = 2,39 ⋅10 −9 [F ] −3 2 ⋅10
4.56. Na staklenu ploču debljine 1mm nalijepljena su s obje strane dva kvadrata od
staniola površine 50 cm2. Koju množinu naboja treba prenijeti na taj kondenzator da
bi imao napon 1000 V? Relativna je permitivnost stakla 8.
εr = 8 d = 1 [mm] = 10-3 [m] S = 50 [cm2] = 5 . 10-3 [m2] U = 1000 [V] Q=?
C = ε 0 ⋅ε r ⋅
S d 5 ⋅10 −3 = 3,54 ⋅10 −10 [F ] −3 10
C = 8,854 ⋅10 −12 ⋅ 8 ⋅ C=
Q ⇒ Q = C ⋅U U Q = 3,54 ⋅10 −10 ⋅1000 = 3,54 ⋅10 −7 [C ]
4.57. Jedan je oblog kondenzatora uzemljen, a na drugi dovedemo naboj 1 μC. Napon
među pločama iznosi 20 V. Koliki je kapacitet kondenzatora? Q = 1 [μC] = 10-6 [C]
U= 20 [V] C=? Q U 10 − 6 C= = 5 ⋅10 −8 [F ] 20 C=

247
4.58. Kondenzatori kapaciteta C1 = 10 μF, C2 = 15 μF i C3 = 12 μF spojeni su

usporedno. Koliki je kapacitet kondenzatorske baterije? C1 = 10 [μF] C2 = 15 [μF]
C3 = 12 [μF] C=?
C = C1 + C 2 + C3 = (10 + 15 + 12) ⋅10 −6 = 37 ⋅10 −6 [F ] = 37[μF ]
4.59. Kondenzatori kapaciteta C1 = 5 μF, C2 = 15 μF i C3 = 25 μF spojeni su u

seriju. Koliki je kapacitet kondenzatorske baterije? C1 = 5 [μF] C2 = 15 [μF] C3 =
25 [μF] C=?
1 1 1 1 = + + C C1 C 2 C3 1 1 1 1 = + + = 200000 + 66666 + 40000 = 306666 −6 −6 15
⋅10 25 ⋅10 −6 C 5 ⋅10 1 C= = 3,26 ⋅10 −6 [F ] = 3,26[μF ] 306666
4.60. Dva usporedno spojena kondenzatora C1 i C2 serijski su spojeni s

kondenzatorom kapaciteta C3. Koliki je ukupni kapacitet? Nacrtaj shemu. C1, C2, C3
C=?
1 1 1 = + C C1, 2 C3
C1, 2 = C1 + C 2
C + C1 + C 2 1 1 1 = + = 3 C C1 + C 2 C3 (C1 + C 2 ) ⋅ C3 C= C3 ⋅ (C1 + C 2 ) C1 +
C 2 + C3

248 4.61. Koje sve vrijednosti za kapacitet možemo dobiti ako na različite načine
spojimo kondenzatore kapaciteta 2 μF, 4 μF i 6 μF. Nacrtaj sheme. C1 = 2 [μF] C2 =
4 [μF] C3 = 6 [μF] C=?
C = C1 + C 2 + C3 C = (2 + 4 + 6) ⋅10 −6 C = 12 ⋅10 −6 [F ] = 12[μF ]

1 1 1 1 = + + C C1 C 2 C3 1 1 1 1 11 = + + = C 2 4 6 12 12 C= = 1,09[μF ] 11
1 1 1 = + C C1 C 2 + C3 1 1 1 6 = + = C 2 4 + 6 10 5 C = = 1,66[μF ] 3
1 1 1 = + C C 2 C1 + C3 1 1 1 3 = + = C 4 2+6 8 8 C = = 2,66[μF ] 3 1 1 1 = + C C3
C1 + C 2 1 1 1 2 = + = C 6 2+4 6 6 C = = 3[μF ] 2
C = C1, 2 + C 3 C= C= C1 ⋅ C 2 + C3 C1 + C 2 2⋅4 + 6 = 7,33[μF ] 2+4

C1 ⋅ C3 + C2 C1 + C3 2⋅6 + 4 = 5,5[μF ] 2+6
C = C1,3 + C 2 C= C=
C = C 2,3 + C1 C= C= C 2 ⋅ C3 + C1 C 2 + C3 4⋅6 + 2 = 4,4[μF ] 4+6

249 4.62. Možemo li povećati energiju školskoga pločastog kondenzatora a da ne
mijenjamo količinu naboja na njemu?
C =ε ⋅ W=
S d
Možemo, mijenjajući udaljenost između ploča d. Što je udaljenost veća, kapacitet i

energija su manji i obrnuto.
1 ⋅ C ⋅U 2 2
4.63. Pločasti kondenzator nabijemo tako da ga priključimo na polove akumulatora.

Zatim ga isključimo s akumulatora i smanjimo udaljenost među pločama kondenzatora
dva puta. Kako će se promijeniti: a) naboj na pločama, b) napon na pločama, c)
jakost električnog polja među njima i d) energija kondenzatora?
1 d 2 = ⋅ d1 2 a) Q2 = ? b) U2 = ? c) E2 = ? d) W = ?
a) Q2 = Q1 = Q
Q S Q⋅d = ε ⇒U = U d ε ⋅S Q ⋅ d 2 1 Q ⋅ d1 = b) U 2 = ε ⋅S 2 ε ⋅S 1 U 2 = ⋅U1 2 C=
1 W = ⋅ Q ⋅U 2 1 1 1 1 d) W2 = ⋅ Q ⋅U 2 = ⋅ Q ⋅ ⋅U 1 = ⋅ Q ⋅U 1 2 2 2 4 1 W2 = ⋅ W1
2
E=
U d
1 ⋅U U 2 2 1 U1 = = c) E 2 = 1 d2 d1 ⋅ d1 2 E 2 = E1
4.64. Dvije lajdenske boce spojene su serijski na napon 15000 V. Odredi kapacitet
prve boce ako je kapacitet druge 6,5 . 10-10 F, a naboj na svakoj boci 4,5 . 10-6
C. U = 15000 [V] C2 = 6,5 . 10-10 [F] Q1 = Q2 = 4,5 . 10-6 [C] C1 = ?
C2 =
Q2 Q 4,5 ⋅10 −6 ⇒U2 = 2 = = 6923[V ] U2 C 2 6,5 ⋅10 −10
U = U 1 + U 2 ⇒ U 1 = U − U 2 = 15000 − 6923 = 8076,92[V ]
C1 =
Q1 4,5 ⋅10 −6 = = 5,57 ⋅10 −10 [F ] U 1 8076,92

250
4.65. Kondenzator je sastavljen od 100 listića staniola površine 10 cm . 12 cm,

odijeljenih parafiniranim papirom (εr = 4) debljine 0,2 mm. Svi neparni listići
spojeni su zajedno, a isto tako i parni. Koliki je kapacitet tog kondenzatora? n =
100 listića → (n -1) kondenzatora S = 10 . 12 = 120 [cm2] = 120 . 10-4 [m2] εr = 4
d = 0,2 [mm] = 2 . 10-4 [m] C=?
kapacitet jednog kondenzatora:
S 120 ⋅ 10 −4 −12 C1 = ε 0 ⋅ ε r ⋅ = 8,854 ⋅ 10 ⋅ 4 ⋅ = 2,12 ⋅ 10 −9 [F ] −4 d 2 ⋅

10
ukupni kapacitet:
C = (n − 1) ⋅ C1 = (100 − 1) ⋅ 2,12 ⋅10 −9 = 2,1⋅10 −7 [F ]
4.66. Kondenzator je sastavljen od dviju paralelnih ploča površine 60 cm2 koje su

jedna od druge udaljene 3 mm. Među njima je bakelit, kojega je relativna
permitivnost 4. Kondenzator ima napon 500 V. Kolika se energija oslobodi izbijanjem
tog kondenzatora? S = 60 [cm2] = 60 . 10-4 [m2] d = 3 [mm] = 3 . 10-3 [m] εr = 4 U
= 500 [V] W=?
C = ε 0 ⋅ε r ⋅
S 60 ⋅10 −4 = 8,854 ⋅10 −12 ⋅ 4 ⋅ = 7,083 ⋅10 −11 [F ] −3 d 3 ⋅10
1 W = ⋅ C ⋅U 2 2 1 W2 = ⋅ 7,083 ⋅10 −11 ⋅ 500 2 2 W2 = 8,854 ⋅10 −6 [J ]

251 4.67. Kondenzatore kapaciteta 1 μF i 4 μF spojimo u seriju i tako spojene
priključimo na izvor napona 450 V. a) Koliki je kapacitet tako spojenih
kondenzatora? b) Koliki je napon na priključnicama svakog kondenzatora? C1 = 1 [μF]
= 10-6 [F] C2 = 4 [μF] = 4 . 10-6 [F] U = 450 [V] a) C = ? b) U1 = ?, U2 = ?
C ⋅C 1 1 1 10 −6 ⋅ 4 ⋅10 −6 = + ⇒ C = 1 2 = −6 = 0,8 ⋅10 −6 [F ] C C1 C 2 C1 + C 2

10 + 4 ⋅10 −6 Q = Q1 = Q2 Q1 = C1 ⋅U 1 U = U1 + U 2 Q2 = C 2 ⋅U 2
C1 ⋅U 1 = C 2 ⋅U 2 C1 ⋅U 1 = C 2 ⋅ (U − U 1 ) U 1 ⋅ (C1 + C 2 ) = C 2 ⋅U U1 = C2 ⋅U
4 ⋅10 −6 ⋅ 450 = = 360[V ] C1 + C 2 (1 + 4) ⋅10 −6
U 2 = U − U 1 = 450 − 360 = 90[V ]
4.68. Kondenzator kapaciteta 20 pF nabijen je na napon 500 V. Koliko se topline

razvije pri izbijanju tog kondenzatora ako pretpostavimo da se 80% energije
kondenzatora pretvori u toplinu iskre? C = 20 [pF] = 20 . 10-12 [F] U = 500 [V] η =
80% W=?
1 W = η ⋅ ⋅ C ⋅U 2 2 1 W = 0,8 ⋅ ⋅ 20 ⋅10 −12 ⋅ 500 2 2 W = 2 ⋅10 −6 [J ]

252 4.69. Kondenzator kapaciteta 4 μF nabijemo do napona 450 V i spojimo ga u
paralelu s praznim kondenzatorom kapaciteta 5 μF. Koliki će biti kapacitet baterije
i koliki joj je napon? C1 = 4 [μF] = 4 . 10-6 [F] U1 = 450 [V] C2 = 5 [μF] = 5 .
10-6 [F] C = ?, U2 = ?
C = C1 + C 2 C = (4 + 5) ⋅10 −6 C = 9 ⋅10 −6 [F ] = 9[μF ]
C1 =
Q1 = 4 ⋅10 −6 ⋅ 450 = 1,8 ⋅10 −3 [C ] U= Q 1,8 ⋅10 −3 = = 200[V ] C 9 ⋅10 −6
Q1 ⇒ Q1 = C1 ⋅U 1 U1
4.70. Kondenzator kapaciteta 0,5 μF nabijemo do napona 100 V i zatim ga isključimo

s izvora napona. Usporedno kondenzatoru priključimo drugi kondenzator kapaciteta
0,4 μF. Odredi energiju iskre koja preskoči pri spajanju kondenzatora. C1 = 0,5
[μF] = 0,5 . 10-6 [F] U1 = 100 [V] C2 = 0,4 [μF] = 0,4 . 10-6 [F] W=?
1 ⋅ C1 ⋅ U 12 2 1 W1 = ⋅ 0,5 ⋅10 −6 ⋅100 2 2 W1 = 2,5 ⋅10 −3 [J ] W1 =
C1 = C = C1 + C 2 C = (0,4 + 0,5) ⋅10 −6 C = 0,9 ⋅10 −6 [F ] = 0,9[μF ]
Q1 = 0,5 ⋅10 −6 ⋅100 = 5 ⋅10 −5 [C ] Q = Q1 = Q2 Q 5,5 ⋅10 −5 U= = = 55,55[V ] C

0,9 ⋅10 −6
Q1 ⇒ Q1 = C1 ⋅U 1 U1
W = W1 − W2 W = 2,5 ⋅10 −3 − 1,388 ⋅10 −3 W = 1,11 ⋅10 −3 [J ]


Fizika II

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fizika II

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

165 15. HIDROMEHANIKA I AEROMEHANIKA (1.403. - 1. 460.) 1.403.

205460 1000 ⋅ 9,81 h = 20,94 m

1.406. Kolika će biti duljina stupca žive u barometarskoj cijevi smještenoj u

F = 1000 ⋅ 9,81⋅ 0,42 ⋅ 0,02

1 ⋅ π ⋅ 0,42 ⋅ (0,082 + 0,062 + 0,08 ⋅ 0,06) = 0,006512 m3 3 G = m⋅g = ρ⋅ V ⋅g G =

Darko Maltar - osobne stranice www.inet.hr/~dmaltar

p = ρ⋅g⋅h p = 2700 ⋅ 9,81 ⋅ 0,6 p = 15892 Pa

180 ⋅ 540 15 F2 = 6480 N

F ⇒F =p⋅S S F = 11,7 ⋅ 10 5 ⋅ 0,0079 F = 9243 N p=

Darko Maltar - osobne stranice www.inet.hr/~dmaltar

13600 ⋅ 0,292 = 0,272 m 13600 + 1000 h1 = h − h2 = 0,292 − 0,272 = 0,02 m

1000 ⋅ 0,1 0,12 kg ρ 2 = 833,3 3 m ρ2 =

13600 ⋅ 0,014 1200 h2 = 0,158 m

Darko Maltar - osobne stranice www.inet.hr/~dmaltar

1000 ⋅ 0,6 13600 h2 = 0,0441 m

0,3 = 0,0003 m 3 1000 V1 = S1 ⋅ h1 h1 = h1 = V1 S1 0,0003 = 0,6 m 0,0005

ulje voda h1 živa h2

900 ⋅ 0,2 1000 h2 = 0,18 m

1.420. Kolikom silom pritišće zrak na ravan krov kuće dimenzija 20 m × 50 m? S = 20

9,86 ⋅ 10 4 900 ⋅ 9,81 h = 1116 m ,

Darko Maltar - osobne stranice www.inet.hr/~dmaltar

109401 − 104064 1,293 ⋅ 9,81 h = 378,18 m

1.427. Koliko je teška mramorna kuglica promjera 1 cm u eteru? ρM = 2800 kg/m3 ρE =

1,4 ⋅ 1000 − 0,84 ⋅ 1,293 1,4 − 0,84 kg ρ S = 2498 3 m

1.434. Na tekućinu gustoće ρ1 nalijemo tekućinu koja se s prvom ne miješa i koja

Darko Maltar - osobne stranice www.inet.hr/~dmaltar

3401 − 1000 ⋅V 13600 − 1000 V1 = 0,19 ⋅ V

Darko Maltar - osobne stranice www.inet.hr/~dmaltar

F = ρ2 ⋅ V ⋅ g − ρ v ⋅ V ⋅ g F = (2500 − 1000 ) ⋅ V ⋅ g F = 1500 ⋅ V ⋅ g F = (ρ2 −

Q = 0,14 ⋅ 0,3 − 0,005 ⋅ 9,81⋅ (0,3 − 0,1) Q = 0,022 J

G = 0.44 ⋅ 9,81 − 1 293 ⋅ , G = 4,32 N

1.444. Radiosonda ima obujam 10 m3 i napunjena je vodikom. Koliko tešku

0,00785 ⋅ 2 0,00125 m v 2 = 12,49 s

Darko Maltar - osobne stranice www.inet.hr/~dmaltar

1.454. Kolika je teorijska brzina istjecanja tekućine iz otvora koji se nalazi

Darko Maltar - osobne stranice www.inet.hr/~dmaltar

v = 2⋅g⋅h v = 2 ⋅ 9,81 ⋅ 4,9 = 9,8 m s

0,052 m ⋅ 0,2 = 1,25 2 0,02 s

Darko Maltar - osobne stranice www.inet.hr/~dmaltar

1.459. Na koju će se visinu podići voda u cjevčici utaljenoj u uski dio

0,062 m ⋅ 0,3 = 2,7 2 0,02 s

Darko Maltar - osobne stranice www.inet.hr/~dmaltar

N = n ⋅ N A = 0,2498 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 1,5 ⋅10 23 [molekula ] b) n= VAr 1 = = 44,64

N = n ⋅ N A = 44,64 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 2,688 ⋅10 25 [molekula ]

N = n ⋅ N A = 0,0223 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 1,34 ⋅10 22 [molekula ]

Darko Maltar - osobne stranice www.inet.hr/~dmaltar

m 4 ⋅10 −3 = = 0,125[mola ] M 32 ⋅10 −3 V = n ⋅Vm = 0,125 ⋅ 22,4 ⋅10 −3 = 2,8 ⋅10

3.6. Koliko molekula sadrži 1 kg vodika? m (H2) = 1 [kg] N=?

N = n ⋅ N A = 496,03 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 2,987 ⋅10 26 [molekula]

m 1 = = 496,03[mola ] M 2,016 ⋅10 −3

⎡ kg ⎤ 3 ⎣m ⎥ ⎦ m = ρ ⋅V = 1,43 ⋅ 590 ⋅10 −3 = 0,8437[kg ]

V = n ⋅ Vm = 1,66 ⋅10 −27 ⋅ 22,4 ⋅10 −3 = 3,71 ⋅10 −29 m 3

ρ (H2) = 0,09 [kg/m3] ρ (O2) = 1,43 [kg/m3] mH 2 =? mO2

V (O2 ) = V ( H 2 ) m(O2 ) m( H 2 ) = ρ (O2 ) ρ ( H 2 ) m( H 2 ) ρ ( H 2 ) 0,09 = =

V = A ⋅ h = 20 ⋅10 6 ⋅10 = 2 ⋅108 m 3 = 2 ⋅1014 cm 3 n=

m 10 −5 = = 1,71⋅10 −4 [mola ] M (22,99 + 35,45) ⋅10 −3

N = n ⋅ N A = 1,71⋅10 −4 ⋅ 6,022 ⋅10 23 = 1,03 ⋅10 20 molekula N 1,03 ⋅10 20

Darko Maltar - osobne stranice www.inet.hr/~dmaltar

mmolekule = M ⋅ u = 18 ⋅10 −3 ⋅1,66 ⋅10 −27 = 3 ⋅10 −29 [kg ]

ρ molekule = ρ vode ρ molekle

m 3 ⋅10 −29 ⎡ kg ⎤ = = 2,727 ⎢ 3 ⎥ − 29 V 1,1⋅10 ⎣m ⎦ 1 = = 0,366 = 36% 2,727

m ρ n= = M M ρ ⋅ NA N= ⋅V M ρH O ⋅ N A ⋅V N1 = 2 M H 2O N1 = 3 ⋅1000 ⋅ 6,022 ⋅10 23

13600 ⋅ 6,022 ⋅10 23 ⋅V 200,6 ⋅10 −3