INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

FAKULTET INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA

SEMINARSKI RAD
Predmet:Matematika
Tema: Niz, granična vrijednost niza

MENTOR: STUDENT:
Prof.Sead Rešić, Mirnes Čavkić FIT-11/21
Asst.Anela Hrnjčić

Travnik, decembar, 2021. god.

Sadržaj
1. Uvod...................................................................................................................................1
2. Pojam niza..........................................................................................................................2
2.1. Pojam granične vrijednosti niza..................................................................................3
2.2. Artimetički niz..............................................................................................................3
2.2.1. Opći član aritmetičkog niza..................................................................................4
2.3. Geometrijski niz...........................................................................................................4
2.3.1 Opći član geometrijskog niza....................................................................................5
2.4. Monotoni nizovi...........................................................................................................5
3. Osobine konvergentnih nizova..........................................................................................7
4. Algebra konvergentnih nizova...........................................................................................9
5. Kriteri konvergencije nizova.............................................................................................10
6. Definicija broja e..............................................................................................................11
7. Primjeri nizova..................................................................................................................12
8.Literatura...............................................................................................................................14
 1. Uvod
Nizovi mogu biti objekti poredani po nekom pravilu u cilju poznavanja predhodnika i
sljedbenika svakog objekta u redu (izuzetak su prvi i zadnji). Uzmimo primjer knjiga u
biblioteci koje su poredane po abecednom redu. Za svaku od tih knjiga znamo koja dolazi
prije, a koja poslije te knjige. Primjera nizova u svakodnevnom životu ima mnogo kao npr.
Dani u sedmici, učenici u jednom razredu...
Takvi primjeri motiviraju matematičku definiciju niza:funkciju f : N → L, zovemo niz u skupu
L. Niz je funkcija kojoj je domena skup prirodnih brojeva, a kodomena je neki skup L.

1
 2. Pojam niza
Svako preslikavanje a : N → R, skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva nazivamo
realnim nizom. Broj koji dobijemo preslikavanjem dodjelimo prirodnom broju n kojeg
označavamo sa a(n) ili an(xn, fn) i nazivamo ga n-ti član niza.

Kod oznake an, n nazivamo indeksom člana niza.

Niz se obilježava sa a1, a2, a3,...an, ..., gdje je an vrijednost f(n), n=1, 2, ... . Izrazi f(1), f(2),
f(n),... ili a1, a2, ..., an su članovi niza.

Ukoliko je domena niza konačan skup, za niz se kažeda je konačan. Ako je domena niza skup
prirodni brojeva kažemo da je niz beskonačan. Beskonačne nizove označavamo sa {a n} i
nazivati ga samo „niz“.

Primjer. Niz
1, 2, 3, ..., n, n + 1, ...

je niz prirodnih brojeva.Niz

1, 3, 5, ..., 2n + 1, ...
je niz neparnih prirodnih brojeva, a

1, 4, 9, 16, 25, ...

je niz kvadrata prirodnih brojeva.

n
Niz je potpuno određen svojim opštim članov. Određuje se pomoću x n= , jeu
n+1
1 2 3
potpunosti određen i njegovi članovi su , , , … , ili ako želimo odrediti stoti član ovog
2 3 4
100
nita x100= . Za određivanje člana niza nije neophodno da postoji formula kojom se
101
određuje opšti član xn u zavisnosti od n. Npr., ako je xn n-ti po redu prosti broj, niz (xn) je
korektno definisan, iako ne znamo formulu za određivanje n-tog člana tog niza. Znati mnogo
prvih članova niza nije dovoljno za jednoznačno određivanje niza.

Da bi niz bio poznat dovoljno je pozvati opšti član niza, tj. Zakon ostvarenja opšteg
člana niza {an}.

Primjer. Niz
1, 4, 9, 16,...
opšti član niza je n=n2, ili za niz

1 1 1
1, - , ,− , ...
2 3 4

2
 1
opšti član je an(-1)n+1
n

2.1. Pojam granične vrijednosti niza

Definicija 1: Za niz {an} se kaže da teži ili konvegira broju a, ako se svaki proizvono mali
broj
ε > 0 ,postoji n0(ε )∈ N takav da je

|an-a|<ε , ε ∀ n>n 0(ε ¿ .

Broj a je granična vrijednost niza ili limes niza {an}. Da niz{an} konvergira prema a
označava se sa

an→a kad n→∞ ili kraće an→ a,

odnosno

an=a ili kraće lim an=a.

Za niz koji ima graničnu vrijednost kaže se da je konvergentan, a za niz koji nije
konvergentan kaže se da je divergentan. Definicija granične vrijednosti niza može se dati
kraće nakon uvođenja slijedećih pojmova:
 Od niza a1, a2,...,an,... izostavljanjem konačnog broja prvih (m-1) članova dobiće se
„kajnji dio“ niza {an}
 Kažemo da skoro svi članovi niza{a n} pripadaju skupu M, ako je an ∈M a za konačno n
vrijedi a∉ M .

Tada bi se definicija 1. mogla zapisati u obliku:

Niz{an} konvergira ka a ako je svaka ε okolina broja a, Uε (a) sadrži skoro sve članove niza
{an}. Uε ( a ) , tj. Interval ¿] sadrži skoro sve članove niza {an}. Tada je an=a.

n+1
Primjer:Niz { } ima graničnu vrijednost 1, jer je
n
n+1 n+1−n 1 1 1
| −1∨¿∨ <ε gdje je <ε ili n0> pa je n0 = +1
n n n0 ε ε

2.2. Artimetički niz

Aritmetički niz je niz brojeva u kojima je razlika između svakog člana(osim prvog) i
njegovog predhodnika konstantna. Tu konstantnu razliku označavamo sa d i nazivamo
razlikom(diferencijom) aritmetičkog niza. Simbolički to pišemo ovako

an-an-1=d za sve n∈ {2 , 3 , … } .
a1, a1+d, a1+2d, ...

Prvi član niza a1 i broj d su zadani realni brojevi. Na primjer, ako je a 1= -5 i d= 3, dobijamo niz
brojeva -5, -2, 1, 4, 7

3
 Aritmetički niz je strogo rastući ako je konstantna razlika d>0. On je strogo padajući ako
je d<0, a stalan ili stacionaran/konstantan za d=0.

2.2.1. Opći član aritmetičkog niza

Iz definicije artimetičkog niza

an-an-1=d,
odnosno
an=an-1+d, k∈ {2 , 3 , … }
slijedi
a2=a1+d,
a3=a2+d=a1+2d+d=a1+3d,
a4=a3+d=a1+2d=a1+3d,
a5=a4+d=a1+3d+d=a1+4d,
...
Uočavamo da prvom članu niza moramo dodati (n-1) puta razliku niza d da bismo dobili
n-ti ili opći član niza. Dakle, opći član an aritmetičkog niza, uz pretpostavku da su poznati
prvi član niza a1 diferencija d, može se izraziti formulom

An=a1+(n-1)d.

Aritmetički niz dobio je naziv po tome što je svaki njegov član, osim prvog i posljednjeg,
aritmetička sredina dvaju susjednih članova. Formula za opći član aritmetičkog niza
slijedi da je

an-1=a1+(n-2)d,
odnosno

an+1=a1+nd,
pa je aritmetička sredina dvaju članova aritmetičkog niza

an−1+ a a1 + ( n−2 ) d+ a1 kd 2 a 1+2 ( n−1 ) d

n+1
= = =a1+ ( k−1 ) d=an
2 2 2

2.3. Geometrijski niz

Geometrijski niz ili geometrijska progresija je niz brojeva u kojem je količnik svakog člana
i njegovog prethodnika stalan broj. Na primjer: 1, 2, 4,...,32,64,128,...

a1,a2,a3,...,an-1,an,an+1

n-ti član niza:

an=a1*qn-1
4
 an|=√ an−1∗an +1 , n>1

Zbir prvih n članova:

n
q −1
Sn , q ≠1
q−1
2.3.1 Opći član geometrijskog niza

Formula za opći član geometrijskog niza lako se određuje iz

a 2 ¿ a1∗q ,
2
a 3=a2∗q=a1∗q ,
a 4=a3∗q=a1∗q 3,
⋮
a n=a n−1∗q=a1∗qn−1 .
Geometrijski niz s prvim članom a 1 i kvocijentom q ima opći član

a n=¿a ∗q n−1
¿
1

2.4. Monotoni nizovi

Niz je sam funkcija pa se pojam monotonosti funkcija prenosi u istom obliku i na nizove.
Za niz(xn) kažemo da je
 Strogo monotono rastući ako vrijedi ( ∀ n ∈ N ) x n+1 > x n
 Monotono rastući (neopadajući) ako vrijedi ( ∀ n ∈ N ) x n+1 ≥ x n
 Strogo monotono opadajući ako vrijedi ( ∀ n ∈ N ) x n+1 < x n
 Monotono opadajući (nerastuci) ako vrijedi ( ∀ n ∈ N ) x n+1 ≤ x n

Za niz koji posjeduje bilo koju od navedenih osobina kažemo da je monotoni niz.

Najčešći načini ispitivanja monotonosti su posatranje količnika ili razlike dva uzastopna člana
niza. Tako naprimjer, ako je n ∈ N proizvoljan, imamo

xn+1-xn¿0 ⇒ niz je strogo monotono rastući

xn+1-xn≥0⇒ niz je neopadajući
xn+1-xn¿0 ⇒niz je strogo monotono opadajuću
xn+1-xn≤0 ⇒niz je nerastući

x n+1
>¿0 ⇒ niz je strogo monotono rastući
xn
x n+1
≥ 0⇒ niz je neopadajući
xn
x n+1
<¿0 ⇒niz je strogo monotono opadajuću
xn

5
 x n+1
≤ 0 ⇒niz je nerastući
xn

Primjer 1.
1) an = 2n predstavlja monotono rastući niz: 2, 4, 6, . . . (niz parnih prirodnih brojeva)
                 2) an = 1+1/n2 predstavlja monotono opadajući niz: 2, 5/4, 10/9, . . .
                 3) an = n/2 predstavlja monotono neopadajući niz: 0, 1, 1, 2, 2, 3, 3, . . .
                 4) an = - n/2 predstavlja monotono nerastući niz: 0, -1, -1, -2, -2, -3, . . .
Postoje nizovi koji se ne mogu smatrati monotonim. To su tzv. oscilatorni nizovi.
Primjer 2.
1) an = (-1)n/n predstavlja oscilatorni niz: -1, 1/2, -1/3, 1/4, -1/5, . . .
                 2) an = 1 – (-1)n/n predstavlja oscilatorni niz: 0, 3/2, 2/3, 5/4, 4/5, . . .

6
3. Osobine konvergentnih nizova
Konvergentni nizovi mogu biti nizovi koji imaju samo jednu graničnu vrijednost,
djelimični niz konvergentnog niza, ograničeni konvergentni nizovi, monotoni i ograničeni
niz i konvergentni niz čija je vrijednost 0.

1. Konvergentan niz {an} ima samo jednu graničnu vrijednost. Predpostavimo da an

kovergira ka a i ka b, a≠b, tj an →a, an →b. Tada postoje prirodni brojevi n0(ε ) i n1(ε )
   

Takvi da vrijedi:

ε ε
|an-a|< za svako n>n0(ε ), |an-b|< za svako n>n1(ε )
2 2

2. Djelimični niz konvergentnog niza je konvergentan i ima istu graničnu vrijednost kao
dati niz. Ako iz konvergentnog niza {an} čija je granična vrijednost a, na bilo koji način
izvodi beskonačan broj članova an1, an2,...,anm,..., tada za ovaj niz postoji n0(ε )∈ N za
koje vrijedi
|anp−a|<ε za svako n p >n o (ε )
3. Konvergentan niz {an} je ograničen. Neka je granična vrijednost niza {an}. Tada prema
definiciji granične vrijednosti niza interval [a−ε , a+ε ] sadrži skoro sve članove niza
{an]. Izvan tog intervala postoji samo konačan broj članova tog niza. Zbog toga se
interval [a−ε , a+ε ] može proširiti tako da sadrži sve članove niza {a n}. To znači da
postoje brojevi „m“ i „M“, takvi da je m ≤a n ≤ M za ∀ n ∈ N , odnosno da je niz
ograničen.

4. Monotoni i ograničeni niz je konvergentan. Neka je a 1, a2,...,an,... strogo rastući niz i

neka njegovi članovi zadovoljavaju nejednakosti a 1<a2<...<an<...< M gdje je M
supermum niza tj . supan niza{a n}. Tada za proizvoljno ε > 0 postoji n0 (ε)∈ N za koje
članovi niza a n za ∀ n>n 0nalaze u intervalu [M - ε , M ¿. To znači da je lim an=M.
Neka je {an} strogo opadajući niz tada vrijedi a 1>a2>...>an>...>m gdje je m inf od an
nizatada je lim an=m.

Neka je niz{an} ima više tačaka nagomilavanja. Tada postoje najmanja, odnosno
najveća tačka nagomilavanja koju zovemo donji limes ili limes inferior i označavamo
ga sa

7
 lim inf a n=lili lim −¿ an=l ¿
n→∞ n →∞

Odnosno gornji limes ili limes superior kojeg označavamo sa

lim ¿ an =Lili lim an=L

n→∞ n→ ∞

Ako je neograničen s donje ili gornje strane onda se označava

lim −a n=−∞ odnosno lim a n=+∞

n→∞ n→∞

Za niz kažemo daje stvarno divergentan ako je nlim

→∞
an =± ∞

8
4. Algebra konvergentnih nizova
Teorema 1. Neka nizovi an i bn konvergentni i neka je an→a, bn→b. Ako je an≤bn za skoro sve
članove tih nizova tada je a≤b.

Dokaz. Pretpostavimo da je a>b. Tada bi postojala ε okolina tačaka i b i a, U ε (b), U ε (a)

tako da okolina U ε ( b ) sadrži skoro sve članove niza {bn}, a okolina U ε (a) sadrži skoro sve
a−b
članove niza {an}. Ako uzme ε = > 0 to znači da bi za skoro sve članove nizova vrijedila
2
nejednakost bn<an što je suprotno pretpostavci teoreme.

Teorema 2. Neka su nizovi {an} i {bn} konvergentni i neka je nlim

→∞
an =a , lim bn=b. Ako je
n →∞

an ≤cn≤bn ∀ n ∈ N tada je lim c n =a .

n→∞

Teorema 3. Neka je an→0 i {bn} ograničeni nizovi Tada je a n bn→0 po definiciji granične
vrijednosti i predpostavci teoreme je |a n|<ε za svako n>n0( ε ) i proizvoljno ε > 0 n. Niz {bn} je
ograničen što znači da postoji konačan broj k ∈ R takav da je |bn|≤ k za svakon ∈ N
|anbn|=|an|*|bn|<ε∗k =ε , n> n0 (ε )

Teorema 4. Neka su nizovi {an} i {bn} konvergentni i neka an→a, bn→b. Tada vrijedi

a
an + bn→ a+b , an - bn→ a−b , an * bn→ a∗b , a an→ aa, a∈ R an →
bn b

5. Kriteri konvergencije nizova

Wierstraussov stav- svaki ograničeni niz ima bar jednu tačku nagomilavanja.

Dokaz. Neka je niz a1, a2,..., an,... ograničen, tada postoji konačan interval I0 u kome se nalaze
svi članovi niza. Ako se interval I0 podjeli na dva jednaka dijela tada se u jednom nalazi
beskonačno mnogo članova tog niza. Neka je taj interval I 1=I0/2. Ako se i dalje interval I1
podjeli na dva jednaka dijela tada u jednom djelu postoji beskonačno mnogo članova niza.
Neka je taj interval I2=I1/22. Ako se postupak nastavi n-puta dobiti ćemo interval In=I0/2n.

9
Ovim postupkom dobija se jedna tačka iz In u čijoj ε okolini se nalazi beskonačno mnogo
članova tog niza, što znači da je ona tačka nagomilavanja. Veličina broja n direktno zavisi od
izbora broja ε > 0.

Cauchyev kriterij konvergencije- Niz {an} je konvergentan ako i samo ako za svaki proizvoljan
broj ε > 0 postoji n0( ε ) ∈ N takav da vrijedi |an+p-an|<ε za svako n
∈ N , n> no i svako p ∈ N U {0 }

Dokaz: Neka je niz {an} konvergentan i neka an→a.Tada po definiciji granične vrijednosti niza,
za proizvoljno ε > 0 postoji n0( ε ) ∈ N za koje vrijedi |an-a|<ε /2 za svako n>n0 i svako
p ∈ N U {0 }.Tada slijedi |an+p-an|=(an+p-an) ≤|an+p-an|+|an-a|=ε /2+ε / 2=ε .

6. Definicija broja e

( ) je broj koji se označava s e, tj.

n
1
Definicija 1. Limes niza a n= 1+
n

( )
n
1
e=lim 1+
n→ ∞ n

10
Budući da stroga matematička definicija broja e proizlazi iz konvergencije tog niza realnih
brojeva, potrebno je dokazati njegovu konvergenciju. Da bismo to i uspjeli dokazati,
potrebno je navesti pomoćne definicije i tvrdnje koje ćemo koristiti u dokazu.

Teorem 1. Za svaki racionalni broj v>1 i svaki realni broj h>-1 vrijedi Bernoullijeva
nejednakost

( 1+h ) v ≥ 1+ vh .

Definicija 2. Niz realnih brojeva (a n) je geometrijski ako je omjer svakog člana ispred njega
konstantan, tj. ako vrijedi

an
:=q , ∀ n ∈ N .
an−1

Broj q se naziva kvocjentom geometrijskog niza.

Teorem 2. Zbir prvih n članova geometrijskog niza (an) s kvocjentom q≠ 1iznosi

1−qn
Sn a1
1−q

Dokaz: Ako jednakosti Sn=a1+q1q+...+a1qn-1 oduzmemo jednakost qSn=a1q+a1q2 +...+a1qn

imamo Sn(1-q)=a1(1-qn), odakle za q≠ 1 dobivamo traženu formulu.

Definicija 3. Niz realnih brojeva (an) je rastući ako za svaki prirodni broj n vrijedi

a n ≤ an +1

Definicija 4. Niz realnih brojeva (a n) je odozgo omeđen ako postoji broj M takav da za svaki
prirodan broj n vrijedi

an ≤ M
Teorem 3. Svaki rastući odozgo omeđen niz realnih brojeva je konvergentan.

Teorem 4. Neka su (an) i (bn) konvergentni nizovi. Ako je an≤ bn za svaki prirodan broj n,
Onda je
lim an ≤ lim bn
n→∞ n →∞

7. Primjeri nizova
Primjer 1. Odrediti graničnu vrijednost niza sa općim članom a n=2 +2 ¿3 n∈ N .
n n n

Množenjem brojnika i nazivnika sa 2n, opći član postaje

11
 ()
n n
n n n n n n n n 4 1
a n=2 2 + 1/3 2 =4 n+ 1/6 =4 /6 +1/6 = +( )
6 6
Za q1= 4/6, q2=1/6 je|q1|<1,|q2|<1. Zato slijedi

() ()
n n
4 n 1 n
lim = lim q 1 =0 , lim =¿ lim q 2 =0 i ¿
n→∞ 6 n →∞ 3 n →∞ 3 6 n →∞

() ()
n n
lim an =¿ lim 4 + lim 1 =¿ 0 ¿.
n→ ∞3 6 n→ ∞3 6
n→∞

Primjer 2. lim ( x− √ x +3)

2

n→∞

Kako je dati limes neogređenog oblika(∞ ,−∞ ¿ transformaciojom izraza u zagradi dobijamo

lim ( x− √ x 2 +3)=
n→∞

( x+ √ x +3)
2
¿ lim ( x−√ x 2+ 3 ) =¿
( x+ √ x +3)
2
n→∞

lim −3
2 ( x ¿¿ 2+ 3) n→∞
¿ lim x − = =0 ¿
x+ √ x +3 x+ √ x +3
2 2
n→∞

Primjer 3. lim ( √ x −2 x+3−√ x +5 )

2 2

n→∞

Zadani limes je neogređenog oblika( ∞ ,−∞ ¿, stoga ćemo funkciju pod znakom limesa malo
preurediti

lim ( √ x −2 x+3−√ x +5 )
2 2

n→∞

( √ x 2−2 x+3−√ x2 +5 ) √ x2 −2 x +3+ √ x 2+5

2 2
lim
n→∞ √ x −2 x +3+ √ x +5
2 2
lim ( x −2 x+3)−(x + 5)
n →∞

√ x 2−2 x+ 3+ √ x2 +5
lim −2 x−2
n→∞

√ x 2−2 x +3+ √ x2 +5
12
 2
lim −2−
n→∞ x

√ 2 2
x x
5
1− + 2 +¿ 1+ 2 ¿
x √
−2
=−1
2

2 n+ 1
Primjer 4. lim 2n 2
=¿
n→∞ 2 n −1

lim 2 n+1
n→∞
¿ lim 2n + 2
=
❑
¿
n→∞ 2 n −1

2n 1
lim 2
+ 2
n→∞ n n
¿ 2 lim n+ 2
=¿
n→ ∞ 2n 1
2
− 2
n n

lim 1
n→∞
2 + 0=2 x
1
n

∞ +0=∞

n→∞
(
Primjer 5. lim 3 x
7 n−2
3 n−5 )
=3 lim ⁡
7 n−2
n → ∞ 3 n−5
=¿

2
7−
n
3 lim ⁡
n→∞ 5
3+
n

7
3 x =7
3

13
8.Literatura
[1] Dr. Sabahet Drpljanin Matematika Tuzla,1997.

[2] www.mathos.unios.hr

[3] www.docsity.com

[4] www.pmf.untz.ba

[5] hr.wikipedia.org

[6] euditorije-skole.hr

14