Sveučilište u Zagrebu

Filozofski Fakultet
Odsjek za pedagogiju
Kolegij: Didaktika

VREDNOVANJE UČENIKA U
NASTAVNOM PROCESU

Mentor: dr. sc. Ivan Markić

Studentice: Nika Adamović, Iva Pavić, Ana
Petrinec

 Vrednovanje

Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu

učenja i postignutoj razini kompetencija: znanjima,
vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti
prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim
načinima, postupcima i elementima, a sastavnice su praćenje,
provjeravanje i ocjenjivanje

Kognitivna domena – znanje, spoznaje

Psihomotorička domena – tjelesne vještine
Afektivna domena – stavovi, motivacija, interesi

Stres i neugoda → korištenje posebnih tehnika

vrednovanja

 Vrednovanje se može promatrati s nekoliko

stajališta:

1. Koga i što se vrednuje

2. Što je polazište i koji je sadržaj usmjeren na objekt koji se vrednuje
3. Tko je nositelj vrednovanja

Smisao
Smjer (kakva) Faza (koja) Evaluator (tko) Vrijeme (kada)
(cilj-svrha)
voditelj
priprema
Unutarnja nastavnik usko pedagoški
organizacija kontinuirano
(interna) učitelj obrazovni
izvođenje
autoevaluacija
ispitivanje
društvene
obrazovnih
institucije i ekonomski
Vanjska potreba
ustanove sociologijski diskontinuirano
(eksterna) antropologijski
planiranje
heteroevaluacija
programiranje

4. Što je cilj vrednovanja

Ključna načela vrednovanja koja vrijede na svim

razinama sustava odgoja i obrazovanja:

1. Vrednovanje usmjereno učenju i razvoju

• razvoj metakognicije, samoregulacije, postavljanje ciljeva učenja,
planiranje i upravljanje učenjem, samovrednovanje učenja
2. Vrednovanje usmjereno sveobuhvatnosti odgojno-obrazovnih
ishoda
• razvoj vještina, stavova, ...
• primjena znanja i vještina u novim situacijama
3. Transparentnost i pravednost
vrednovanja
• bez privilegija i diskriminacije
4. Uravnoteženost unutarnjeg i vanjskog
vrednovanja
• izbjegavanje vanjskih ispita visokog
rizika

 Vrednovanje se, prema funkciji, može podijeliti u

tri kategorije:

1. Sumativno vrednovanje
• izražava se brojčanom ocjenom ili izvješćem
• nastavne teme, polugodišta, kraj školske godine
• tradicionalan oblik vrednovanja
2. Dijagnostičko vrednovanje
• početak školske godine – brojčana ocjena
• stjecanje spoznaja o predznanjima učenika
• inicijalni testovi
3. Formativno vrednovanje
• Opisne ocjene
• Vrednovanje naučenog gradiva
• Ključan čimbenik u poticanju učenikove
motivacije za učenje

Vrednovanje za učenje
Vrednovanje kao učenje

Vrednovanje za učenje Vrednovanje kao učenje

• omogućuje povratne • Vršnjačko vrednovanje
informacije • Samovrednovanje
• procjena ostvarenosti • Razvoj kritičkog i
postavljenih ishoda samokritičkog
• planiranje i/ili uvođenje razmišljanja
promjena • Omogućuje učenicima
• portfolio praćenje procesa učenja
• Uvid u kvalitetu
samoprocjene

 Vrednovanje i samovrednovanje

U funkciji istraživanja i unapređivanja kvalitete škole

- odgovornost više nije isključivo na reformama
- zahtjevi: kvalitetna, dinamična i fleksibilna škola

Procesi vrednovanja i samovrednovanja:

1. Ogledni primjerak slabijih i jačih strana škole
2. Daju pouzdane informacije o njezinoj uspješnosti
3. Predstavljaju instrument za jačanje škole

— predstavljaju trajni proces usmjeren na razvoj, uspjeh i napredak, a

zasnivaju se na kontinuiranom praćenju utjecaja kvalitete nastave na
postignuća učenika (pa tako i učitelja)

Kvaliteta je definirana pomoću 25 indikatora kvalitete

nastave:

1. individualizacija i cjelovit razvoj učenika

2. nastavna klima i ozračje
3. strategije učenja i poučavanja
4. vrednovanje i samovrednovanje
5. suradnja s roditeljima
TRADICIONALNA ŠKOLA
- sumativno vrednovanje
SUVREMENA ŠKOLA
- formation vrednovanje
* pridonosi kvaliteti nastave, povećava
učenje i omogućuje veća postignuća

• Percepcija škole od strane učenika i

učitelja uglavnom je tradicionalna.
• Nastavnici percipiraju nastavu kao
suvremenu.

 Samoprocjenjivanje i samovrednovanje

• predstavljaju postupke kojima učenici i učitelji sami sebe

vrednuju, kao tehnike kojima učenici i učitelji vrednuju jedni
druge
• samovrednovanje ima razvojnu funkciju
• osnovna svrha: unapređivanje kvalitete odgojno-obrazovnog
procesa, stvaranje partnerstva i unošenje promjena
• pedagoški standardi = instrumenti za procjenu koji omogućuju
korisniku (učeniku, učitelju, roditelju) strukturiranu i jasnu
povratnu informaciju
 Vrednovanje

Uvažavanje individualnih karakteristika svakog učenika

Objektivnost

Rubrike za vrednovanje:
1. Holističke rubrike – jednodimenzionalne rubrike koje
uglavnom služe za vrednovanje neke aktivnosti prema unaprijed zadanim
razinama.
2. Analitičke rubrike – dvodimenzionalne rubrike koje sadrže
razine postignuća na jednoj osi (stupac/red), a kriterije koji
određuju uspješnos na drugoj osi.

 Holističke rubrike

ocjena kriterij

Učenik ne razumije problem koji je pred njega postavljen i ne zna što bi od

1
naučenog optrijebio za njegovo rješavanje.
Učenik povezuje problem s naučenim, ali ga ne razumije u potpunosti. U
2 pokušaju rješavanja problema uz pomoć učitelja koristi se s nešto potrebnih
znanja i/ili vještina.
Učenik djelomično razumije problem te se u pokušaju njegova rješavanja
3
uglavnom samostalno koristi većinom potrebnih znanja i/ili vještina.

Učenik uglavnom razumije problem i u njegovu se rješavanju samostalno koristi s

4
gotovi svim potrebnim znanjima i vještinama.

Učenik u potpunosti razumije problem te ga lako rješava koristeći se svim

5
potrebnim znanjima i vještinama.
 Analitičke rubrike

razina/standard
kriterij 1 2 3 4 5
usvojenost sadržaja N i s u u s v o j e n e Usvojene su Usvojene su Usvojene su sve Usvojene su sve
temeljne činjenice i temeljne činjenice, temeljne činjenice i bitne činjenice i p r e d v i đ e n e
p r e d v i đ e n i ali nisu usvojeni neki od predviđenih većina temeljnih činjenice i svi
koncepti. temeljni koncepti. koncepata. koncepata. p r e d v i đ e n i
koncepti.

rješavanje problema N i j e s p o s o b a n Sposoban je Samostalno rješava Samostalno rješava Samostalno rješava

rješavati postavljene r j e š a v a t i j e d n o s t a v e j e d n o s t a v n e jednostavne i
problemeni uz jednostavne probleme, ali probleme, a složene složene probleme.
pomoć učitelja. probleme uz pomoć složene probleme ne probleme rješava uz
učitelja. rješava ni uz pomoć pomoć učitelja.
učitelja.

primjena u N i j e s p o s o b a n Uz pomoć učitelja S a m o s t a l n o Samostalno obavlja Samostalno obavlja

praktičnom radu primijeniti usvojeno p r i m j e n j u j e primjenjuje jednostavne i jednostavne i
u praktičnom radu. naučeno i obavlja naučeno pri praktične zadatke, a složene praktične
j e d n o s t a v e o b a v l j a n j u uz pomoć učitelja zadatke.
praktične zadatke. jednostavnih složene praktične
praktičnih zadataka. zadatke.
 Nedostaci vrednovanja

1. Nepostojanje jasnih kriterija vrednovanja

2. Nedovoljna razina objetivnosti prilikom vrednovanja i ocjenjivanja
3. Poticanje negativnih obrazaca motivacije i učenja kod učenika
4. Nedostatak formativnih oblika vrednovanja i sustavnog praćenja učenika
različitim oblicima vrednovanja
5. Vrednovanje se uglavnom svodi na sumativno vrednovanje i gotovo uvijek
rezultira ocjenom
6. Ocjenjivanje i izvještavanje o postignućima učenika gotovi se isključivo
svode na brojčano
7. Vrednovanju, kao važnom i osjetljivom dijelu odgojno-obrazovnog procesa,
ne posvećuje se dovoljno pozornosti u inicijalnom obrazovanju nastavnika

 Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-

obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i
srednjoškolskome odgoju i obrazovanju (2019)

Učiteljima je vrednovanje složen proces koji se zasniva na razumijevanju i poznavanju

kurikuluma, utvrđenih odgojno obrazovnih ciljeva, ishoda i očekivanja;
mogućnosti, dosega i ograničenja pojedinih pristupa, oblika i metoda vrednovanja
te procesa učenja, konteksta učenja i osobitosti učenika.
Stavljaju naglasak na:
1. proces učenja
2. ostvarivanje napretka i naprjeđivanje učenja
3. suradnju i jačanje odgovornosti svih
sudionika odgojno-obrazovnog procesa
4. olakšan prolazak učenika odgojno-
obrazovnim sustavom
5. osiguravanje jednakih mogućnosti za sve
učenike

Jasno se naglašava usklađenost vrednovanja

 Smjernicama se zagovara
komplementarnost i uravnoteženost
upotrebe vrednovanja naučenog s
pristupima usmjerenim sustavnomu
praćenju i procjenjivanju ostvarenosti
ishoda i očekivanja:
1. vrednovanje za učenje
2. vrednovanje kao učenje
3. vrednovanje naučenog

 Pravilnik o načinima, postupcima i elementima

vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (2010)

Utvrđuju se načini, postupci i elementi vrednovanja odgojno-obrazovnih postignuća

učenika u osnovnoj i srednjoj školi, prava i obaveze učitelja/nastavnika, učenika,
razrednika i ravnatelja u provođenju postupaka vrednovanja tijekom školske
godine te prava i obaveze roditelja/skrbnika

Načini, postupci i elementi vrednovanja postignute razine

kompetencija proizlaze iz:
1. nacionalnog i predmetnog kurikuluma
2. nastavnog plana i programa
3. strukovnog kurikuluma
4. školskog kurikuluma
5. pravilnika i pravila ponašanja učenika koje
donosi škola

 Provjere znanja

Sadrži prava i obaveze svakog člana odgojno-

obrazovne ustanove (učitelja/nastavnika,
učenika, roditelja, razrednika i ravnatelja)

Ravnatelj škole dužan je na početku školske

godine informirati sve stručne suradnike o
odredbama ovog Pravilnika, te su i ravnatelj i
stručna služba škole dužni tijekom nastavne
godine pratiti provođenje ovog Pravilnika
RADIONICA
https://youtu.be/7xCe2m0kiSg
ZAKLJUČAK
 Literatura:

•Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Dostupno na: https://www.azvo.hr/hr/pojmovnik/86-

vrednovanje (17.12.2021.)
•Buljubašić - Kuzmanović, V., Kretić Majer, J. (2008) Vrednovanje i samovrednovanje u funkciji
istraživanja i unapređivanja kvalitete škole. Pedagogijska istraživanja, 5 (2), str. 139-151.
•Margetić, N. (2013) Mišljenja učitelja/nastavnika o pravilniku o načinima, postupcima i elementima
vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Napredak: Časopis za interdisciplinarna istraživanja u
odgoju i obrazovanju, 154 (1-2), 185-199
•Ministarstvo znanosti i obrazovanja, (2019). Škola za život, Smjernice za vrednovanje procesa i
ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju.
Dostupno na: Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda - eSavjetovanje
4-12-2019.pdf (gov.hr) (16.12.2021)
•Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, (2010). Pravilnik o načinima, postupcima i elementima
vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Narodne novine. Dostupno na:
Pravila_navodenja_bibliografskih_jedinica_i_citatnica_na_Fakultetu_politickih_znanosti_dopuna_201
7FIN[1][2].pdf (unizg.hr) (15.12.2021)
•Mrkonjić, A., Vlahović, J. (2008) Vrednovanje u školi. Acta Iadertina, 5 (1), 27-37
•S i r o v i n a , D . , V r e d n o v a n j e u č e n i k a u n a s t a v n o m p r o c e s u . D o s t u p n o n a :
vrednovanje_ucenika_u_nastavnom_procesu - Google dokumenti (16.12.2021)
•Trstenjak, J. (2021) Vrednovanje obrazovnih postignuća učenika u višim razredima osnovne škole.
Diplomski rad. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci.