Professional Documents
Culture Documents
PrORACUN PRIJEMA ENERGIJE TELESKOPSKOG Am SISTEMA
PrORACUN PRIJEMA ENERGIJE TELESKOPSKOG Am SISTEMA
UVODNE NAPOMENE
Stalan porast brzine sletanja aviona bilo usled povećanih jediničnih opterećenja
krila, bilo usled aerodinamičkih oblika koji ne dozvoljavaju postizanje većih vrednosti
koeficijenta uzgona, i potrebe da se smanji gabarit uvlačećih stajnih organa stvorili su
od konstruisanja amortizacioinih sistema delikatan i važan problem u konstrukciji
aviona.
Prva Petoletka Trstenik koja se uvek neposredno starala za konstrukciju i
izradu stajnih trapova za naše avione, razvila je rad na teorijskom istraživanju i
ispitivanju o čemu će u ovom radu biti reči.
Literatura koja se odnosi na konstrukciju i izradu amortizacionih sistema a
posebno uljno-vazdušnih amorizera nije obilna; razna teorijska rešenja koja često
zahtevaju dugačke i zamršene proračune izvedena su polazeći od uprošćavajućih
predpostavki koje su mogle biti prihvaćene za dobijanje rezultata u prvoj približnosti.
Potreba da se na avionima dobiju maksimalna iskorišćenja amortizacionog
sistema stajnog trapa iziskuje što je moguće tačnije metode proračuna. Literatura,
koja se pak odnosi na ekperimentalne rezultate dobivene na određenim amortizerima
i uporđenje eksperimentalnih vrednosti sa raznim metodama proračuna takođe i ne
postoji.
U ovom radu prikazane su najpre eksperimentalne karakteristike nekih
amortizacionih sistema, zatim se ove karakteristike analiziraju i izlaže se jedan prost
ali brižljiv metod proračuna, koji vodi računa o nalazima i fenomenima koji se
dešavaju pri stvarnom funkcionisanju samih amortizera.
OZNAKE
3. PNEUMATIK ( GUMA )
R1 K C p1m R2 K CP 2 m
Sl.9
Rešavanjem sistema jednačina (2) i (3) po K i m dobijamo:
log R1 log R2
m
log H 1 log H 2
log R1 log R2
log K log R1 log H 1
log H 1 log H 2
H H
1
Egs
0
R dh K C p m dH
0
m1
K C p m 1 .............................................( 4 )
R K C p ma ...........................................................................( 6 )
log R1 log R2
ma
log K
Koeficijenti K i m, statička i donamička sila ugumi u funkciji ugiba ya nosnu i glavnu
nogu, kao i odgovarajući dijagrami krutosti guma dati su u poglavlju 3.
Dinamička sila na gumi u funkciji ugiba gume data jednačinom
Fgd K C p ma
Fgs K C p m
c) RAD GUME
1
S 0,43234
m1
1
d 0,42041
ma 1
Učinak apsorbovanja pri statičkom sabijanju
Učinak apsorbovanja pri dinamičkom sabijanju
Gore navedeni koeficijenti važe za glavnu nogu stajnog trapa.
Nikola M. Maksimovic: PRORAČUN PRIJEMA ENERGIJE Teleskopskog amortizera 8
Eg = ηd ·R · Cp = 0,428217 · R · Cp
1
s 0,4402..........................................................................................( 13 )
m 1
1
d 0,428217...................................................................................(14)
a m 1
a glavnu nogu je
Eg = ηd· R· Cp = 0,42041· R· Cp
Statička sila gume je
Fgst K C p m
Dinamička sila na gumi je
Fgd K C p ma
4. AMORTIZER (ULJNO-AZOTNI)
V0 1
Fti p0 Akl
V0 Akl Ca cos 1
1 Vrednosti
Ppol - Pritisak u amortizeru za politropsku kompresiju
Rviz - Sila na klipnjači amortizera za izotermsku
kompresiju
Rv - Sila naklipnjači amortizera za politropsku
kompresiju
Rtp - Sila na točku za politropsku kompresiju
Rti - Sila na točku za izotermsku kompresiju
Ha
4.3.2. SILA TRENJA
Rt - sila na tocku
Ra - sila amortizera
αo - ugao nosne noge prema vertikali
l
R 1.08R1 o ................................................( 9 )
lo Ca
l
R 0.92R1 o ................................................( 10 )
lo Ca
Smatra se da pod statičkim opterećenjem stajni trap treba da bude sabijen 2/3
svog ukupnog hoda i tako se biraju parametri amortizera :
- početna zapremina,
- pocetni pritisak i
- prečnik koji utice na promenu zapremine tokom sabijanja amortizera.
Nikola M. Maksimovic: PRORAČUN PRIJEMA ENERGIJE Teleskopskog amortizera 11
2 p
Vulja ......................................................................( 13 )
1
p Vulja 2 .................................................................( 14 )
2
2g
1 Aulja 2 Vkl 2
p .........................( 14.2 )
2 2g f2
1 Aulja 2 Vkl 2
Rulja ....................................................( 15 )
2 2g f2
1
E Wl v 2 0.333WL C P Ca ..............19
2
Vrednost koeficienta opterećenja propisije konstruktor ili je određena propisima i
obično se kreće od 2,5 do 3,5.
Noviji propisi za ispitivanje američki i engleski dodaju nov uslove, čija se
primena smatra, kao vrlo važna: amortizacioni sistem aviona osim mogućnosti, da
apsorbuje energiju udara koja odgovara normalnoj vertikalnoj brzini, pri čemu su
reakcije tla u granicama treba takođe biti u stanju da primi energiju koja odgovara,
povećanoj brzini Vs s tim daje reakcija tla u granicama dopuštenim otpornošću
stajnog trapa i to obično do vrednosti 1,5 x W L. Obično propisana vrednost za
povećanu brzinu Vs je1,18.V..
Odgovarajuća energija udara je:
1
E Wl vs 2 0.333WL C ps Cas .............. 20
2
Da bi amortizacioni sistem bio u stanju, da apsorbuje i ovu energiju udara,
očiglednoje, da u uslovima normalnog sletanja,amortizer kao i guma ne smeju da
postignu kraja i mogući hod, već moraju zadržati izvesnu rezervu u hodu.
Nikola M. Maksimovic: PRORAČUN PRIJEMA ENERGIJE Teleskopskog amortizera 13
Ako bi amortizacioni organi postizali krajni hod pri brzinama normalnog sletanja,
onda bi u slučaju povećanja brzine udar bio tvrd, energija udara bi se apsorbovala
deformacijom konstrukcije, reakcija bi dostigla i brzo prestigla vrednost dopuštenu
otpornošću konstrukcije. Granica sigurnosti stajnog trapa je dakle direktno vezana sa
sposobnost apsorbovanja energije koja odgovara povećanoj brzini Vs.
Guma se obično bira u odnosu na statično opterećenje koga treba da nosi i u
vezi raspoloživog prostora za njeno uvlačenje.
Ako je maksimalni ugib određen od proizvodjača gume C max, onda se za
korisni ugib pri normalnim sletanjima može uzeti u prvoj približnosti:
C pn C p max / 1.3.................................( 21 )
Ca Ca max / 1.05................................( 22 )
1
E pn K C pn ma 1 ..............( 23 )
m a 1
Ean E E pn ...................................( 24 )
Za globalni proračun hoda amortizera može se uzeti as 0 ,70 do 0 ,75 ako
se radi o amortizeru sa konstantnim otvorom i as 0 , 85 do 0 , 90 za amortizer sa
promenljivim presekom otvora;
Ean
C an .............................( 25 )
Ranas
V p v const
Za prvu fazu udara gde R R1 , može se pisati;
E 0,333WL .C p1 E1 / 2g
V1 ....( 29 )
WL
apsorbovani rad gume pri ugibu od 0 do Cp1 određen bilo grafički
planimetriranjem dinamičkog dijagrama gume, bilo analitički iz;
1 m 1
E1 kC p1 Kgm
m 1
Kada je reakcija R1 postignuta, počinje da se kreće i amortizer, analiziraćemo
istovremeno kretanje gume i amortizera. Pošto se oni direktno poklapaju, biće:
Međutim:
R p, V p Ra,Va R ,V ...........( 37 )
Vp Va V ....................( 38 )
Odavde imamo:
Rp,
Va V ...................( 39 )
Ra, Rp,
Ra,
Vp , V ..................( 40 )
Ra R p,
Ra, Rp,
R ,
.....................( 41)
Ra, Rp,
Brzine ugiba amortizera i gume su dakle obrnuto srazmerne njihovim krutostima.
l0 s 3f 1 dv
R dRa / dCa 1,08R1
,
2 2 va a
l0 Ca
1
su
a
dCa
dva
Ra, B C va ...............................................................( 43 )
dCa
Jer su uvedene sledeće oznake
l0 s 3f 1
B 1,08R1 i C 2 2
l0 Ca
1
su
Krutost amortizera nije samo funkcija hoda samog amortizera, već zavisi bilo od
brzine amortizera, bilo od dva/ dCa, koje su sa svoje strane obe zavisne prema 39 od
krutosti Ra, koju zapravo želimo odrediti.
Ako izraz ubacimo u i razvijemo, dobićemo diferencijalnu jednačinu;
dva
C va2 va B A A 0.................................( 44 )
dCa
Nikola M. Maksimovic: PRORAČUN PRIJEMA ENERGIJE Teleskopskog amortizera 16
Za čije analitičko rešenje nailazimo na nerešive teškoće. Analitičko proučavanje
istovremenog kretanja gume i amortizera nailazi dakle na zatvoren put, a time i prvi
problem koga smo svi zadali, t.j. proračun dinamičkih karakteristika, određenog
amortizacionog sistema.
Sprovedeni su razni sistemi približnog proračuna ili bazirani na uprošćujuće
pretpostavke, naročito koristeći metod postepene integracije (vidi bibliografiju- na
kraju).
Međutim ovi sistemi rešavanja ne vode računa o nekim fenomenima, koji, kao
što ćemo dalje videti, imaju bitnu važnost u funkciji amortizera.
S druge strane, ako je neki amortizacioni sistem već konstruisan, najkraći i
najsigurniji put za određivanje njegovih karakteristika je izvršiti ispitivanja bacanjem.
Drugi gore pomenuti problem, t.j. dimenzionisanje amortizacionog sistema koji
bi odgovarao unapred određenom dijagramu, što je zaista i najvažnije, može pak biti
prilično lako analiziran i rešen.
Vratimo se jednačinama 39-40-41 i posmatrajmo tačku R= R1.
Pošto je u trenutku, kada je reakcija tla R, postigla vrednost R1, brzina
amortizera nula, za Ra imamo sledeću vrednost:
l0
Ra, 1 1,08R1
l0 Ca
1
ER Ea
di
Ea
Ucrtavši karakterističan dijagram, analiziraćemo kretanje sistema, da bi mogli
dimenzionisati otvore za prolaz ulja, koje bi davale željeni dijagram rekacija. Ovo
proučavanje razvija se metodom ”korak po korak” pomoću prostih operacija.
Podeli se hod sistema u pojedine intervale jednake međusobno- i kod svake
podele povlače se odgovarajuće vertikale.
Iz dijagrama sistema jemoguće sada izvući dijagram samog amortizera.
Za svaki interval čita se hod C i rekacija R; za svaku reakciju čita se
odgovarajući hod gumeCp.
Hod amortizera je dat sa;
Ca=C-Cp
Moguće je dakle nacrtati dijagram hod amortizera – reakcije amortizera.
Ovakav dijagram je prikazan naslici 12 na kojoj je takođe nacrtana
karakteristika rekuperatora.
Ističe se, da za Ca=O dijagram treba da tangira na karakteristiku rekuperatora.
Elementima, koje očitavamo iz crteža na slici 11, sastavlja se tabela 1.
Napravivši bilans energije na početku i na kraju svakog intervala, možemo pisati:
Ei 1 WL v 2 - energija na početku intervala
2
E 0.333WL C - porast energije usled težine neuravnotežene
uzgonom
Ea - apsorbovana energija = površina I-N-P-Q.
EF Ei E Ea - energija na kraju intervala
Krajnja brzina je:
2gEF vi v f
vf a, srednja ukupna brzina u intervalu je vm
WL 2
Ca Caf Cai
Ca porast hoda amortizera u int ervalu
Cai hod amortizera na početku intervala
Caf hod amortizera na kraju intervala
Moguće je izračunati srednju brzinu amortizera u intervalu:
Ca
vam v
C m
Na slici 11 je data promena ukupne brzine sistema v a na slici 12 je data
promena brzine samog amortizera u funciji pomeranja.
U ovovm dijagramu se vidi , da brzina amortizera, po po skoro trenutnom
postizanju velike vrednosti, strmo opada, da bi zatim ponovo i posepeno rasla.
Ako otvori za prolaz ulja, kao kao što smo ranije videli, nisu pogodno
dimenzionisani, prva gruba oscilacija brzine amortizera neće biti prihusena, već će se
oscilacije nastaviti za ceo hod, a kao posledica toga imaćemo takođe promene u
reakciji amortizera.
Nikola M. Maksimovic: PRORAČUN PRIJEMA ENERGIJE Teleskopskog amortizera 20
Podelimo na sl.12 hod amortizera u jednake delove – intervale. Za svaki interval
poznata nam je ukupna reakcija R i reakcija vazduha plus trenje; reakcija ulje biće:
Ro R RI M
Poznata je takođe brzina amortizera va
Ako odredimo oblik preseka za prolaz ulja kroz dijafragmu, možemo takođe
definisati vrednost koeficijenta isticanja.
Ova vrednost se određuje eksperimentalnim putem ili pak koristeći rezultate već
ispitanih amortizera. Vrlo je važno da vrednost koeficijenta isticanja bude tačno
određena jer svaka mala greška povlači znatne promrne u vrednosti otpora
proticanja.
Površina prigusnog otpora :
1 vam s13
s gde su:
R 2g
specifična gustina ulja 0,873 kg/dm3
s1 efektivni presek klipa
vam brzina amortizera
g gravitaciono ubrzanje
koeficijent isticanja = 0.8
Treba naglasiti da ako se menjaju dimenzije preseka sa hodom, menja se
takođe vrednost za u manje ili više važnoj meri. Vidi sl.13a.
Literatura:
1. “ Landing Gear Design for Light Aircraft – Volume 1 “
1986., Ladislav Pazmany, San Diego, California
4. ”Čvrstoća aviona ”
1951. , S. N. Kan, I. A. Sverdlov
5. ” Konstrukcija aviona ”
1970., Sima Milutinović, Beograd