Informatika, Prosinac 2017.

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA

INFORMATIKA
NAKON JAVNE RASPRAVE I RECENZIJA

Prosinac 2017.
Sadržaj
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA, 4

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA
INFORMATIKA, 6
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA INFORMATIKE, 6
A. Informacije i digitalna tehnologija, 7
B. Računalno razmišljanje i programiranje, 7
C. Digitalna pismenost i komunikacija, 8
D. E-društvo, 8
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PREMA RAZREDIMA I DOMENAMA, 9
Osnovna škola, 9
Srednja škola, 15
E. POVEZANOST S PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
I OSTALIM PREDMETIMA, 24
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA, 27
Organizacija učenja i poučavanja, 27
Iskustva učenja, 27
Uloga učitelja, 27
Mjesto i vrijeme učenja, 28
Materijali i resursi za učenje, 29
Grupiranje učenika, 29
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU
INFORMATIKA, 30
Vrednovanje za učenje, 30
Vrednovanje kao učenje, 30
Vrednovanje naučenoga, 31
Elementi vrednovanja, 31
Formiranje zaključne ocjene, 32
PRILOG 1. Odgojno-obrazovni ishodi, razrade ishoda, razine usvojenosti i preporuke za ostvarenje
odgojno-obrazovnih ishoda po razredima i domenama, 33
OSNOVNA ŠKOLA - 70 SATI GODIŠNJE, 33
1. Razred, 33
2. Razred, 41
3. Razred, 50
4. Razred, 57
5. Razred, 65
6. Razred, 75
7. Razred, 85
8. Razred, 99
SREDNJA ŠKOLA, 109
Opće, jezične, klasične i prirodoslovne gimnazije 2 x 70 sati godišnje - 1. i 2., 109
Opća gimnazija 2 x 70 sati godišnje - 3. i 4., 128
Prirodoslovno-matematička gimnazija 4 x 70 sati godišnje (inačica a i c) 1. - 4. Razred, 136
Prirodoslovno-matematička gimnazija 4 x 105 sati godišnje (inačica b) 1. - 4. Razred, 164
Opće obrazovni dio za strukovne škole 2 x 70 sati godišnje - 1. i 2. Razred, 194
Opće obrazovni dio za strukovne škole 1 x 70 sati godišnje - 1. Razred, 216
PRILOG 2. Popis izvora i literature uz kurikulum predmeta informatika, 222
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA
U posljednjih nekoliko desetljeća razvoj računalne znanosti omogućio je stvaranje informacijske i

komunikacijske tehnologije koja je snažno i temeljito promijenila svijet oko nas. Primjena računala u svim
područjima današnjega života mijenja i način shvaćanja svijeta u kojemu živimo. Digitalna pismenost
danas je neophodna svakomu pojedincu kako bi mogao upotrebljavati računala i različite računalne
sustave pri obavljanju svakodnevnih obveza.
Uz tradicionalne znanstvene discipline kao što su matematika, fizika ili kemija, informatika se nameće kao
dodatno područje koje je nužno izučavati. Poznavanje temeljnih informatičkih koncepata kao što su
programiranje, algoritmi ili strukture podataka postaje neophodno kako ne bismo bili samo korisnici
informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) nego i stvaratelji.
Većina poslova 21. stoljeća zahtijeva razumijevanje i primjenu računalne znanosti s ciljem što veće
produktivnosti i konkurentnosti. Informatičke kompetencije nužne su u rješavanju različitih izazova u svim
područjima ljudskoga djelovanja i u svim područjima znanosti.
Učenje Informatike priprema učenika za mnoga područja djelovanja, osobna i poslovna. Osobiti doprinos
učenja predmeta Informatika očituje se u razvoju računalnoga načina razmišljanja koje uključuje i tehnike
rješavanja problema:
● prikazivanje informacija apstrakcijama
● logičko povezivanje i analizu podataka
● automatizaciju rješenja uporabom algoritamskoga razmišljanja
● prepoznavanje, analizu i primjenu mogućih rješenja s ciljem postizanja učinkovitoga rezultata
vodeći računa o dostupnim resursima
● formuliranje problema načinom primjerenim uporabi računala i računalnih alata
● generalizaciju procesa rješavanja problema primjenjivoga na čitav niz sličnih problema.
Te su tehnike alat za rješavanje različitih problema i u ostalim disciplinama pa su veoma važne svima, a
ne samo informatičkim stručnjacima.
Generičke su kompetencije koje predmet Informatika u učenika razvija i potiče:
● kreativnost i inovativnost stvaranjem digitalnih uradaka i algoritama
● kritičko mišljenje i vrednovanje tehnologije i izvora znanja
● rješavanje problema i donošenje odluka s pomoću IKT-a
● informacijska i digitalna pismenost razumijevanjem i konstruktivnim razgovorom o pojmovima iz
područja informatike
● osobna i društvena odgovornost razmatranjem etičkih pitanja kao što su pitanja softverskih izuma
ili krađe identiteta i vlasništva
● odgovorno i učinkovito komuniciranje i suradnja u digitalnome okruženju
● aktivno građanstvo kao spremnost i hrabrost za javno i odgovorno iskazivanje mišljenja i
djelovanja uz međusobno poštovanje i uvažavanje u digitalnome okruženju
● upravljanje obrazovnim i profesionalnim razvojem učenjem s pomoću informacijske i
komunikacijske tehnologije, učenjem na daljinu, videokonferencijama, virtualnim šetnjama,
pristupom online bazama podataka i sl.
Primjerenom pedagoškom praksom koja naglašava konstruktivistički pristup učenju te stavlja učenika u
središte procesa učenja treba razvijati navedene kompetencije, ali i samostalnost, samopouzdanje,
odgovornost i poduzetnost. Iskustva učenja moraju se temeljiti na uvjerenju da učenici najbolje uče aktivno
sudjelujući, da su uz svoju kreativnost spremni uložiti veliki trud te da su timski rad i suradnja snažna
motivacija za učenje.
Sadržaji iz predmeta Informatika trebaju se usvajati tijekom cijeloga školovanja, od prvoga do petoga
ciklusa pri čemu bi se trebalo koristiti načelom spiralnoga modela prema kojemu se znanje stečeno na
nižim stupnjevima obrazovanja proširuje i produbljuje na višima. Znanja, vještine i stavovi usvojeni u
Informatici podrška su svim ostalim predmetima i međupredmetnim temama.
S ciljem zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama kurikulum se prilagođava u
skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece
i učenika s teškoćama.
—4
S ciljem zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika uvodi se razlikovni kurikulum u
skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i
učenika.
—5
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNOGA
PREDMETA INFORMATIKA
Učenjem i poučavanjem predmeta Informatike učenici će:

● postati informatički pismeni kako bi se mogli samostalno, odgovorno, učinkovito, svrhovito i
primjereno koristiti digitalnom tehnologijom te se pripremiti za učenje, život i rad u društvu koje se
razvojem digitalnih tehnologija vrlo brzo mijenja
● razvijati digitalnu mudrost kao sposobnost odabira i primjene najprikladnije tehnologije ovisno o
zadatku, području ili problemu koji se rješava
● razvijati kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost uporabom informacijske i komunikacijske
tehnologije
● razvijati računalno razmišljanje, sposobnost rješavanja problema i vještinu programiranja
● učinkovito i odgovorno komunicirati i surađivati u digitalnome okruženju
● razumjeti i odgovorno primjenjivati sigurnosne preporuke s ciljem zaštite zdravlja učenika te
poštivati pravne odrednice pri korištenju digitalnom tehnologijom u svakodnevnome životu.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA INFORMATIKE
Četiri su domene kojima će se realizirati ciljevi predmeta Informatika: e-Društvo, Digitalna pismenost i
komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija.
Računalna znanost i upravljanje podacima čine temelj informatičkoga društva. Zato predmet Informatiku
čine osnovna znanja i koncepti računalne znanosti te razumijevanje digitalnoga prikaza, pohrane i
prijenosa podataka uporabom računala, digitalnih uređaja ili mreža. Navedeni sadržaji izučavaju se u
domeni Informacije i digitalna tehnologija. Također, neophodno je razvijati logičko i algoritamsko
razmišljanje koje je važno za oblikovanje problema načinom koji je prikladan za njihovo rješavanje s
pomoću računala, a to se može primijeniti u drugim područjima i svakodnevnome životu. Računalno
razmišljanje temeljni je pristup kojim se razvija sposobnost rješavanja problema i programiranja. Pritom je
naglasak na usvajanju procesa stvaranja aplikacije od početne ideje do konačnoga proizvoda, a ne
isključivo na usvajanju sintakse i semantike programskoga jezika. Aktivnosti i sadržaji ishoda iz domene
Računalno razmišljanje i programiranje razvijaju inovativnost, stvaralaštvo i poduzetnost te daju vrijedna
znanja koja se mogu ugraditi u budući profesionalni život.
Domena Digitalna pismenost i komunikacija usko je povezana s ostalim domenama i daje temeljne
digitalne kompetencije koje su neophodne za kvalitetnu primjenu tehnologije pri obavljanju svakodnevnih
obveza, ali i za stjecanje kompetencija iz ostalih domena. Uporabom različitih programa za komunikaciju i
suradnju omogućuje se razvijanje komunikacijskih i društvenih vještina koje su neophodne u današnje
doba. Savjesno i svjesno stvaranje vlastitih e-portfolija i pozitivnih digitalnih tragova iznimno je važno za
svakog pojedinca. Obilježje je te domene i razvijanje otvorenosti prema novim tehnološkim dostignućima
u području informacijske i komunikacijske tehnologije.
Domena e-Društvo temelji se na činjenici da živimo u informacijskome društvu u kojemu se digitalna
tehnologija uvukla u sve pore života. Teme kao što su područje sigurnosti na mreži, zaštita podataka,
elektroničko nasilje i briga o svojemu digitalnom ugledu razvijaju potrebne vještine i stavove nužne za
odgovorne, kompetentne, kreativne i pouzdane sudionike digitalnoga društva. Objavljivanje te dijeljenje
podataka, sadržaja i izvora uz poštivanje svih etičkih načela omogućuje širem broju ljudi stvaranje novih
znanja i vrijednosti. Istraživanje poslova i područja u kojima se koristi IKT-om doprinosi budućoj
profesionalnoj orijentaciji i razvoju mlade osobe.
Domene se međusobno isprepliću i dopunjuju tako da pojedine sadržaje možemo razmatrati u više
domena (1. slika). Primjerice, temeljne koncepte rada računala ili mrežnih uređaja razmatramo u domeni
Informacije i digitalna tehnologija, ali i u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u kojoj je neophodno
poznavanje mogućnosti uređaja kako bismo mogli odabrati prikladno rješenje za određeni zadatak ili
problem.
—6
Slika 1. Povezanost domena
A. INFORMACIJE I DIGITALNA TEHNOLOGIJA
Najveća snaga računala krije se upravo u njihovoj sposobnosti brze i sigurne pohrane te obrade velikih
količina podataka. Traženje, dohvaćanje te kritičko vrednovanje informacija iz različitih izvora i zbirki
podataka temelj su današnje uporabe digitalne tehnologije. Stoga je važno razumjeti obrasce digitalnoga
prikazivanja različitih vrsta podataka kao što su brojevi, tekst, zvuk, slike i video. Razvijanjem strategija za
uočavanje, opisivanje te objašnjavanje uzoraka i odnosa među podatcima omogućava se modeliranje
novih struktura podataka. Primjenom vizualizacije i simulacije za prikazivanje pojednostavljenih modela
rada računala doprinosi se razvoju apstraktnoga mišljenja. Važno je poznavati temeljne koncepte rada
računala i pojedinih uređaja, obrasce pohrane podataka te obilježja i načine prijenosa digitalnih informacija
kako bi se razvile sposobnosti odabira i uporabe primjerene digitalne tehnologije i programa za obradu i
predstavljanje podataka.
B. RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE
Razvijanje računalnoga razmišljanja njeguje pristup rješavanju problema koji je primjenjiv na računalu.
Takvim pristupom učenici nisu samo korisnici različitih računalnih alata nego postaju i njihovi stvaratelji.
Razvijaju se vještine logičkoga zaključivanja, modeliranja, apstrahiranja te rješavanja problema.
Računalno razmišljanje univerzalna je vještina koja potiče preciznost i sustavnost, a može se primijeniti u
različitim područjima i u svakodnevnome životu. Apstrakcija kao temeljni koncept računalnoga razmišljanja
potiče uporabu metakognitivnih vještina te omogućuje rad na složenim problemima razdvajajući ih u više
jednostavnih problema. Kvalitetnim informatičkim obrazovanjem koje se temelji na računalnom
razmišljanju i kreativnosti omogućuje se razumijevanje i mijenjanje svijeta koji nas okružuje. Rješavanje
nekog problema izradom računalnoga programa uključuje standardne postupke razvoja programa, ali i
inovativnost, poduzetnost te preuzimanje inicijative pri izradi dizajna i razvoja novih modela i proizvoda
primjenom računalne tehnologije. Programiranje razvija samopouzdanje, upornost i preciznost u
ispravljanju pogrešaka, sposobnost komunikacije i zajedničkoga rada usmjerenoga prema postizanju
određenoga cilja.
—7
C. DIGITALNA PISMENOST I KOMUNIKACIJA
Digitalna pismenost i komunikacija obuhvaća poznavanje mogućnosti hardverskih i softverskih rješenja te

razvijanje vještina suradnje i komunikacije u online okruženju. Poznavanje mogućnosti aktualne
tehnologije i računalnih programa preduvjet je za pravilan odabir te njihovu učinkovitu i inovativnu primjenu
u raznim područjima. Digitalnu pismenost nužno je razvijati od najranije dobi i tijekom cijeloga školovanja
kako bi učenici bili pripremljeni za život i rad u digitalnome društvu. Različiti programi za komunikaciju i
suradnju omogućuju učenicima razvijanje komunikacijskih i društvenih vještina, razmjenu gledišta i
iskustava razvijajući pritom toleranciju, poštovanje različitosti i uvažavanje tuđih stavova. Stalnim
usavršavanjem te kompetentnom, kritičkom i kreativnom uporabom informacijske i komunikacijske
tehnologije učenici preuzimaju aktivnu ulogu u stvaranju svojih pozitivnih digitalnih tragova. Radeći
samostalno ili u timu, oni odabiru prikladne digitalne sadržaje i programe, stvaraju i objavljuju svoje
digitalne sadržaje. Pozitivan stav i otvorenost prema novim tehnološkim dostignućima omogućit će
jednostavniju prilagodbu budućoj tehnologiji.
D. E-DRUŠTVO
Pristup digitalnomu društvu pravo je svakog pojedinca, a ujedno i izvor mogućnosti za uporabu raznovrsnih
e-usluga koje mu to društvo pruža. Digitalna tehnologija olakšava pristup obrazovanju, razonodi, kulturi i
mnogim drugim uslugama te potiče aktivno sudjelovanje u demokraciji. Osim toga mijenja metode, vrijeme
i mjesto rada te nam omogućuje da budemo kreativniji i učinkovitiji u obavljanju posla.
Sudionici e-društva trebaju odgovorno, sigurno i učinkovito upotrebljavati internet, od praćenja novosti do
korištenja javnim uslugama poput e-dnevnika, e-građana ili e-zdravstva. Svaki e-građanin treba razumjeti
što su osobni podatci i kako ih zaštititi, znati se zaštititi od prijevara, prijetnji i elektroničkoga nasilja,
reagirati na neprikladne oblike ponašanja, poštovati tuđu privatnost te znati gdje potražiti pomoć zbog
neželjenih sadržaja ili kontakata. Visokokvalitetno, moderno i inovativno obrazovanje koje se temelji na
IKT-u, omogućit će učenicima da postanu obrazovani građani e-društva koji primjenjuju ergonomska
načela u radu s digitalnom tehnologijom, brinu o svojemu zdravlju, digitalnome ugledu, sigurnosti i okolišu.
—8
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PREMA RAZREDIMA I DOMENAMA
Osnovna škola – 70 sati godišnje u svim razredima
1. RAZRED
DOMENA ISHOD
Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

tehnologija učenik:
Informacije i digitalna
A. 1. 1 prepoznaje digitalnu tehnologiju i komunicira s poznatim osobama uz pomoć
tehnologija
učitelja u sigurnome digitalnom okruženju
A. 1. 2 razlikuje oblike digitalnih sadržaja, uređaje i postupke za njihovo stvaranje.
Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje i

programiranje učenik:
Računalno razmišljanje i
B. 1. 1 rješava jednostavan logički zadatak
programiranje
B. 1. 2 prati i prikazuje slijed koraka potrebnih za rješavanje nekoga jednostavnog
zadatka.
Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

komunikacija učenik:
Digitalna pismenost i C. 1. 1 uz podršku učitelja koristi se predloženim programima i digitalnim
komunikacija obrazovnim sadržajima
C. 1. 2 uz podršku učitelja vrlo jednostavnim radnjama izrađuje jednostavne
digitalne sadržaje.
Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

D. 1. 1 pažljivo i odgovorno koristi se informacijskom i komunikacijskom opremom
e-Društvo i štiti svoje osobne podatke
D. 1. 2 primjenjuje zdrave navike ponašanja tijekom rada na računalu i prihvaća
preporuke o količini vremena provedenoga za računalom.
2. RAZRED
DOMENA ISHOD
Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

A. 2. 1 objašnjava ulogu programa u uporabi računala
tehnologija
A. 2. 2 uz pomoć učitelja prepoznaje internet kao izvor nekih usluga i podataka te
pretražuje preporučene sadržaje.
Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje

i programiranje učenik:
B. 2. 1 analizira niz uputa koje izvode jednostavan zadatak, ako je potrebno
programiranje
ispravlja pogrešan redoslijed
B. 2. 2 stvara niz uputa u kojemu upotrebljava ponavljanje.
Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

C. 2. 1 prema savjetima učitelja odabire uređaj i program za jednostavne školske
Digitalna pismenost i zadatke
komunikacija C. 2. 2 izrađuje digitalne radove kombiniranjem različitih oblika sadržaja uz
podršku učitelja
C. 2. 3 uz pomoć učitelja surađuje i komunicira s poznatim osobama u sigurnome
digitalnom okruženju.
Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

e-Društvo
—9
D. 2. 1 prepoznaje i opisuje neke poslove koji se koriste informacijskom i
komunikacijskom tehnologijom
D. 2. 2 koristi se e-uslugama u području odgoja i obrazovanja
D. 2. 3 analizira neke opasnosti koje mogu nastupiti pri uporabi računala i interneta
te pravilno na njih reagira
D. 2. 4 odgovorno se ponaša pri korištenju sadržajima i uslugama na internetu radi
zaštite osobnih podataka i digitalnoga ugleda.
3. RAZRED
DOMENA ISHOD
Nakon treće godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

A. 3. 1 koristi se simbolima za prikazivanje podataka
tehnologija
A. 3. 2 objašnjava i analizira jednostavne hardverske/softverske probleme i
poteškoće koji se mogu dogoditi tijekom njihove uporabe.
Nakon treće godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje i

B. 3. 1 stvara program korištenjem vizualnoga okruženja u kojem se koristi slijedom
programiranje
koraka, ponavljanjem i odlukom te uz pomoć učitelja vrednuje svoje rješenje
B. 3. 2 slaže podatke na koristan način.
Nakon treće godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

komunikacija učenik
C. 3. 1 samostalno odabire uređaj i program iz skupa predloženih te procjenjuje
Digitalna pismenost i načine njihove uporabe
komunikacija C. 3. 2 prema uputama izrađuje jednostavne digitalne radove
C. 3. 3 koristi se sigurnim digitalnim okruženjem za komunikaciju u suradničkim
aktivnostima
C. 3. 4 razlikuje uloge i aktivnosti koje zahtijeva suradničko online okruženje.
Nakon treće godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

D. 3. 1 primjenjuje preporuke o preraspodjeli vremena u kojemu se koristi
digitalnom tehnologijom za učenje, komunikaciju i zabavu te primjenjuje zdrave
e-Društvo
navike
D. 3. 2 primjereno reagira na svaku opasnost/neugodnost u digitalnome okruženju,
štiti svoje i tuđe osobne podatke.
4. RAZRED
DOMENA ISHOD
Nakon četvrte godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

A. 4. 1 objašnjava koncept računalne mreže, razlikuje mogućnosti koje one nude za
Informacije i digitalna komunikaciju i suradnju, opisuje ih kao izvor podataka
tehnologija A. 4. 2 analizira čimbenike koji razlikuju ljude od strojeva te proučava načine
interakcije čovjek – stroj.
A. 4. 3 koristi se simbolima za prikazivanje podataka, analizira postupak
prikazivanja te vrednuje njegovu učinkovitost.
Nakon četvrte godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno

razmišljanje i programiranje učenik:
Računalno razmišljanje i B. 4. 1 stvara program korištenjem vizualnog okruženja u kojem koristi slijed,
programiranje ponavljanje, odluku i ulazne vrijednosti
B. 4. 2 rješava složenije logičke zadatke s uporabom računala ili bez uporabe
računala
—10
Nakon četvrte godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i
C. 4. 1 odabire prikladan program za zadani zadatak, preporučuje ga drugima te
Digitalna pismenost i
istražuje mogućnosti sličnih programa
komunikacija
C. 4. 2 osmišljava plan izrade digitalnoga rada, izrađuje i vrednuje rad
C. 4. 3 u suradničkome online okruženju zajednički planira i ostvaruje jednostavne
ideje.
Nakon četvrte godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

D. 4. 1 istražuje ograničenja uporabe računalne tehnologije te primjenjuje upute za
e-Društvo očuvanje zdravlja i sigurnost pri radu s računalom
D. 4. 2 analizira široki spektar poslova koji zahtijevaju znanje ili uporabu
informacijske i komunikacijske tehnologije.
5. RAZRED
DOMENA ISHOD
Nakon pete godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

A. 5. 1 pronalazi i vrednuje informacije
A. 5. 2 istražuje glavne komponente uobičajenih digitalnih sustava, određuje
tehnologija
osnovne funkcije i veze s drugima, istražuje kako se takvi sustavi mogu povezivati
mrežom i kako razmjenjivati podatke
A. 5. 3 analizira način na koji računalo pohranjuje sve vrste podataka.
Nakon pete godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje i

Računalno razmišljanje i B. 5. 1 koristi se programskim alatom za stvaranje programa u kojemu se koristi
programiranje ulaznim i izlaznim vrijednostima te ponavljanjem
B. 5. 2 stvara algoritam za rješavanje jednostavnoga zadatka, provjerava ispravnost
algoritma, otkriva i popravlja pogreške.
Nakon pete godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

C. 5. 1 prilagođava korisničko sučelje operacijskoga sustava svojim potrebama,
samostalno otkriva i pokazuje dodatne mogućnosti operacijskoga sustava
C. 5. 2 koristi se mogućnostima sustava za pohranjivanje i organizaciju datoteka
komunikacija
C. 5. 3 osmišljava plan izrade digitalnog rada, izrađuje ga, pohranjuje u mapu
digitalnih radova (e-portfolio) i vrednuje ga
C. 5. 4 upotrebljava multimedijske programe za ostvarivanje složenijih ideja u
komunikacijskome ili suradničkome okruženju.
Nakon pete godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

D. 5. 1 analizira etička pitanja koja proizlaze iz korištenja računalnom tehnologijom
e-Društvo
D. 5. 2 argumentira i procjenjuje važnost zbrinjavanja elektroničkoga otpada te
objašnjava postupke njegova zbrinjavanja.
—11
6. RAZRED
DOMENA ISHOD
Nakon šeste godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

Informacije i digitalna A. 6. 1 planira i stvara vlastite hijerarhijske organizacije te analizira organizaciju na
tehnologija računalnim i mrežnim mjestima
A. 6. 2 opisuje načine povezivanja uređaja u mrežu, analizira prednosti i nedostatke
mrežnoga povezivanja te odabire i primjenjuje postupke za zaštitu na mreži.
Nakon šeste godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje i

Računalno razmišljanje i B. 6. 1 stvara, prati i preuređuje programe koji sadrže strukture grananja i uvjetnoga
programiranje ponavljanja te predviđa ponašanje jednostavnih algoritama koji mogu biti prikazani
dijagramom, riječima govornoga jezika ili programskim jezikom
B. 6. 2 razmatra i rješava složeniji problem rastavljajući ga na niz potproblema.
Nakon šeste godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

C. 6. 1 izrađuje, objavljuje te predstavlja digitalne sadržaje s pomoću nekoga online
Digitalna pismenost i i/ili offline programa pri čemu poštuje uvjete korištenja programom te postavke
komunikacija privatnosti
C. 6. 2 koristi se online pohranom podataka i primjerenim programima kao
potporom u učenju i istraživanju te suradnji
C. 6. 3 surađuje s drugim učenicima u stvaranju online sadržaja.
Nakon šeste godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

D. 6. 1 objašnjava ulogu i važnost digitalnih tragova, stvara svoje pozitivne digitalne
tragove
e-Društvo D. 6. 2 prepoznaje vrste elektroničkoga nasilja, analizira ih i odabire preventivne
načine djelovanja za različite slučajeve elektroničkoga nasilja
D. 6. 3 pronalazi mrežne zajednice učenja koje su od osobnog interesa i pridružuje
im se (online kolegij, grupe i sl.).
7. RAZRED
DOMENA ISHOD
Nakon sedme godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

A. 7. 1 prepoznaje i opisuje ulogu glavnih komponenti računalnih mreža, istražuje
kako obilježja strojne opreme utječu na mrežne aktivnosti, koristi se zajedničkim
dijeljenjem resursa na mreži
A. 7. 2 primjenjuje strategije za prepoznavanje i rješavanje rutinskih
hardverskih/softverskih problema do kojih može doći tijekom uporabe računalne
tehnologija
tehnologije.
A. 7. 3 prikuplja i unosi podatke kojima se analizira neki problem s pomoću
odgovarajućega programa, otkriva odnos među podatcima koristeći se različitim
alatima programa te mogućnostima prikazivanja podataka
A. 7. 4 opisuje, uspoređuje i koristi se različitim formatima zapisivanja grafičkih i
zvučnih podataka te videopodataka na računalu.
Nakon sedme godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje

i programiranje učenik:
Računalno razmišljanje i B. 7. 1 razvija algoritme za rješavanje različitih problema koristeći se nekim
programiranje programskim jezikom pri čemu se koristi prikladnim strukturama i tipovima
podataka
B. 7. 2 primjenjuje algoritam (sekvencijalnog) pretraživanja pri rješavanju problema
—12
B. 7. 3 dizajnira i izrađuje modularne programe koji sadrže potprograme u
programskom jeziku
B. 7. 4 koristi se simulacijom pri rješavanju nekoga, ne nužno računalnoga,
problema.
Nakon sedme godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

C. 7. 1 koristi i upoznaje se s različitim platformama i programima, koje prema
potrebi pronalazi i instalira
komunikacija
C. 7. 2 priprema, izrađuje te objavljuje vlastite mrežne stranice u skladu s dobrom
praksom u području intelektualnoga vlasništva, kritički prosuđuje dobra i loša
obilježja pojedinih mrežnih sadržaja
Nakon sedme godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

D. 7. 1 štiti svoj elektronički identitet i primjenjuje pravila za povećanje sigurnosti
korisničkih računa
D. 7. 2 demonstrira i argumentirano opisuje primjere dobrih strana dijeljenja
informacija na internetu i njihova brzog širenja te primjenjuje pravila odgovornoga
e-Društvo ponašanja
D. 7. 3 analizira proces suradnje među članovima virtualnih zajednica te njezin
utjecaj na sve članove grupe, provjerava i proučava mogućnosti i načine otvaranja
virtualne zajednice
D. 7. 4 prepoznaje i proučava interdisciplinarne poslove koji su poboljšani razvojem
informatike i informacijske i komunikacijske tehnologije.
8. RAZRED
DOMENA ISHOD
Nakon osme godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

A. 8. 1 kritički procjenjuje točnost, učestalost, relevantnost i pouzdanost informacija
i njihovih izvora (znati izvući najbolje iz bogate ponude informacijskih i obrazovnih
portala, enciklopedija, knjižnica i obrazovnih računalnih programa)
Informacije i digitalna A. 8. 2 opisuje i planira organizaciju baze podataka, koristi se nekim programom za
tehnologija upravljanje bazama podataka za lakše pretraživanje i sortiranje podataka
A. 8. 3 opisuje građu računalnih uređaja, objašnjava načine prijenosa podataka u
računalu te analizira i vrednuje neka obilježja računala koja značajno utječu na
kvalitetu rada samoga računala
A. 8. 4 prepoznaje i proučava interdisciplinarnu primjenu računalnoga razmišljanja
analiziranjem i rješavanjem odabranih problema iz različitih područja učenja.
Nakon osme godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje

i programiranje učenik.
B. 8. 1 identificira neki problem iz stvarnoga svijeta, stvara program za njegovo
Računalno razmišljanje i rješavanje, dokumentira rad programa i predstavlja djelovanje programa drugima
programiranje B. 8. 2 prepoznaje i opisuje algoritam sortiranja, primjenjuje jedan algoritam
sortiranja za rješavanje zadanoga problema u programskom jeziku
B. 8. 3 prepoznaje i opisuje mogućnost primjene rekurzivnih postupaka pri
rješavanju odabranih problema te istražuje daljnje mogućnosti primjene rekurzije.
Nakon osme godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

C. 8. 1 pronalazi, opisuje te uspoređuje različite servise za objavljivanje mrežnoga
Digitalna pismenost i sadržaja, opisuje postupak objavljivanja mrežnoga sadržaja
komunikacija C. 8. 2 samostalno pronalazi informacije i programe, odabire prikladne izvore
informacija te uređuje, stvara i objavljuje/dijeli digitalne sadržaje
C. 8. 3 dizajnira, razvija, objavljuje i predstavlja radove s pomoću sredstava
informacijske i komunikacijske tehnologije primjenjujući suradničke aktivnosti.
Nakon osme godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

e-Društvo
—13
D. 8. 1 učinkovito se koristi dostupnim e-uslugama u području odgoja i obrazovanja
D. 8. 2 aktivno sudjeluje u sprečavanju elektroničkoga nasilja i govora mržnje.
—14
Srednja škola
OPĆE, JEZIČNE, KLASIČNE I PRIRODOSLOVNE GIMNAZIJE – 70 SATI GODIŠNJE
Broj godina učenja ovisi o vrsti škole
1. RAZRED ILI 1. GODINA UČENJA
DOMENA ISHOD
Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

Informacije i digitalna tehnologija učenik:
A. 1. 1 objašnjava glavne komponente računalnoga sustava i njihove funkcije
A. 1. 2 primjenjuje principe hijerarhijske organizacije mapa u računalnim
memorijama te razlikuje formate datoteka
tehnologija
A. 1. 3 analizira i primjenjuje sažimanje datoteka
A. 1. 4 analizira ulogu binarnoga i heksadekadskoga brojevnog sustava u
predstavljanju digitalnoga prikaza različitih tipova podataka
A. 1. 5. definira logički izraz za zadani problem.

Računalno razmišljanje i programiranje učenik:
B. 1. 1 analizira problem, definira ulazne i izlazne vrijednosti te uočava korake za
rješavanje problema
B. 1. 2 primjenjuje jednostavne tipove podataka te argumentira njihov odabir,
programiranje
primjenjuje različite vrste izraza, operacija, relacija i standardnih funkcija za
modeliranje jednostavnoga problema u odabranome programskom jeziku
B. 1. 3 razvija algoritam i stvara program u odabranome programskom jeziku
rješavajući problem uporabom strukture grananja i ponavljanja.
Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni Digitalna
pismenost i komunikacija učenik:
Digitalna pismenost i C. 1. 1 pronalazi podatke i informacije, odabire prikladne izvore informacija te
komunikacija uređuje, stvara i objavljuje/dijeli svoje digitalne sadržaje
C. 1. 2 istražuje usluge interneta i mogućnosti učenja, poslovanja, budućega razvoja
C. 1. 3 u online okruženju surađuje i radi na projektu.
Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni e-

Društvo učenik:
D. 1. 1 u suradničkome online okruženju na zajedničkom projektu analizira etička
pitanja koja proizlaze iz korištenja računalnom tehnologijom
e-Društvo D. 1. 2 opisuje probleme koje mogu prouzročiti zlonamjerni programi te probleme
koji nastaju kao rezultat elektroničkih napada i krađe elektroničkoga identiteta te
odgovorno primjenjuje sigurnosna pravila
D. 1. 3 analizira ulogu koju pomoćna tehnologija i prilagođeni digitalni sadržaji
mogu imati u životima osoba s poteškoćama.
DOMENA ISHOD
Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

A. 2. 1 opisuje temeljne koncepte računalnih mreža
A. 2. 2 opisuje princip kriptiranja te važnost primjene enkripcije u svakodnevnome
tehnologija
životu
A. 2. 3 objašnjava binarno zbrajanje cijelih brojeva kao temeljnu operaciju u
računalu
—15
A. 2. 4 a* konstruira smisleni logički sklop
A. 2. 4 b* opisuje, modelira i stvara bazu podataka te ju primjenjuje pri rješavanju
problema.
*Učitelj odabire ishod A. 2. 4 a ili A. 2. 4 b ovisno o interesima učenika.

B. 2. 1 analizira osnovne algoritme s jednostavnim tipovima podataka i osnovnim
programskim strukturama i primjenjuje ih pri rješavanju novih problema
Računalno razmišljanje i B. 2. 2 u zadanome problemu uočava manje cjeline, rješava ih te ih potom integrira
programiranje u jedinstveno rješenje problema
B. 2. 3 rješava problem primjenjujući jednodimenzionalnu strukturu podataka.
B. 2. 4 u suradnji s drugima osmišljava algoritam, implementira ga u odabranom
programskom jeziku, testira program, dokumentira i predstavlja drugima
mogućnosti i ograničenja programa.

Digitalna pismenost i komunikacija učenik:
C. 2. 1 u suradničkome online okruženju na zajedničkome projektu istražuje utjecaj
ugradnje računalnih sustava u razne uređaje na svakodnevni život
C. 2. 2 analizira programe s obzirom na licenciju i na preduvjete za instalaciju
komunikacija
programa
C. 2. 3 uspoređuje strategije prikupljanja podataka prema relevantnosti i
pouzdanosti izvora podataka, odabranim programom učinkovito analizira i
prikazuje podatke i rezultate.
Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni e-

Društvo učenik:
e-Društvo D. 2. 1 aktivno pridonosi unapređenju kvalitete života podizanjem ekološke svijesti
D. 2. 2 analizira i procjenjuje utjecaj informacijske i komunikacijske tehnologije na
učinkovitost i produktivnost u raznim područjima i poslovima.
DOMENA ISHOD
Nakon treće godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

Informacije i digitalna Informacije i digitalna tehnologija učenik:
tehnologija A. 3. 1 dizajnira, razvija i objavljuje strukturu povezanih mrežnih stranica s pomoću
alata i tehnologija koje se izvode na računalu korisnika.

B. 3. 1 primjenjuje standardne algoritme definirane nad cijelim brojevima
B. 3. 2 analizira sortiranje podataka kao važan koncept za rješavanje različitih
problema
Računalno razmišljanje i B. 3. 3 koristeći neki grafički modul vizualizira i grafički prikazuje neki problem iz
programiranje svoje okoline
B. 3. 4 rješava problem primjenjujući složene tipove podataka definirane zadanim
programskim jezikom
B. 3. 5 definira problem iz stvarnoga života i stvara programsko rješenje prolazeći
sve faze programiranja, predstavlja programsko rješenje ostalima i vrednuje ga.

komunikacija
C. 3. 1 planira, razvija, stvara, predstavlja i vrednuje multimedijski projekt.
—16
DOMENA ISHOD
Nakon četvrte godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

tehnologija A. 4. 1 za jednostavni problem iz stvarnoga života oblikuje bazu podataka te ju
realizira u nekom sustavu za rad s bazama podataka.

B. 4. 1 rješava problem primjenjujući rekurzivnu funkciju
B. 4. 2 uspoređuje različite algoritme sortiranja i pretraživanja podataka
B. 4. 3 osmišljava objektni model s pripadnim složenim strukturama podataka
programiranje
implementira ga u zadanome programskom jeziku
sve faze programiranja, predstavlja programsko rješenje i vrednuje ga.

komunikacija
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKA GIMNAZIJA – 4 X 70 SATI GODIŠNJE (INAČICA A I C)
1. RAZRED
DOMENA ISHOD

A. 1. 1 objašnjava glavne komponente računalnog sustava i njihove funkcije
A. 1. 2 primjenjuje principe hijerarhijske organizacije datoteka u računalnim
tehnologija
digitalnomu prikazu različitih tipova podataka
A. 1. 5 definira logički izraz za zadani problem.

Računalno razmišljanje i B. 1. 2 primjenjuje jednostavne tipove podataka te argumentira njihov odabir,
programiranje primjenjuje različite vrste izraza, operacija, relacija i standardnih funkcija za
C. 1. 2 istražuje usluge interneta i mogućnosti učenja, poslovanja, budućega razvoja.
—17
Društvo učenik:
D. 1. 1 u suradničkome online okruženju na zajedničkome projektu analizira etička
2. RAZRED
DOMENA ISHOD

Informacije i digitalna A. 2. 2 objašnjava binarno zbrajanje cijelih brojeva kao temeljnu operaciju u
tehnologija računalu
A. 2. 3 konstruira smisleni logički sklop
životu.

B. 2. 2 u zadanome problemu uočava manje cjeline, rješava ih te ih potom integrira
Računalno razmišljanje i u jedinstveno rješenje problema
programiranje B. 2. 3 rješava problem primjenjujući jednodimenzionalne strukture podataka
problema
B. 2. 5 u suradnji s drugima osmišljava algoritam, implementira ga u odabranome

komunikacija
programa
pouzdanosti izvora podataka, odabranim programom učinkovito analizira i prikazuje
podatke i rezultate.

Društvo učenik:
—18
3. RAZRED
DOMENA ISHOD

tehnologija A. 3. 1 dizajnira, razvija i objavljuje strukturu povezanih mrežnih stranica s pomoću

B. 3. 1 koristeći neki grafički modul vizualizira i grafički prikazuje neki problem iz
svoje okoline
programskim jezikom
programiranje
B. 3. 5 vrednuje algoritme prema njihovoj vremenskoj složenosti
B. 3. 6 analizira tradicionalne kriptografske algoritme i opisuje osnovnu ideju
modernih kriptografskih sustava
sve faze programiranja, predstavlja programsko rješenje ostalima i vrednuje ga.

komunikacija
4. RAZRED
DOMENA ISHOD

A. 4. 1 istražuje mogućnosti različitih programskih jezika
tehnologija
A. 4. 2 za jednostavni problem iz stvarnoga života oblikuje bazu podataka te ju

B. 4. 1 osmišljava objektni model s pripadnim složenim strukturama podataka
B. 4. 2 a* rješava problem koristeći se apstraktnim strukturama podataka
Računalno razmišljanje i B. 4. 2 b* stvara aplikaciju s grafičkim korisničkim sučeljem za rješavanje problema
programiranje iz stvarnoga života
B. 4. 3 koristi se modeliranjem i simulacijom za predstavljanje i razumijevanje
prirodnih fenomena
*Učitelj odabire ishode B. 4. 2 a ili B. 4. 2 b ovisno o interesima učenika.
—19
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKA GIMNAZIJA – 4 X 105 SATI GODIŠNJE (INAČICA B)
1. RAZRED
DOMENA ISHOD

A. 1. 2 primjenjuje principe hijerarhijske organizacije datoteka u računalnim
tehnologija
prezentaciji digitalnoga prikaza različitih tipova podataka
A. 1. 5 definira logički izraz za zadani problem
A. 1. 6 dizajnira, razvija i objavljuje strukturu povezanih mrežnih stranica s pomoću

Računalno razmišljanje i B. 1. 2 primjenjuje jednostavne tipove podataka te argumentira njihov odabir,
programiranje primjenjuje različite vrste izraza, operacija, relacija i standardnih funkcija za
rješavajući problem uporabom strukture odluke i ponavljanja.

Društvo učenik:
D. 1. 1 u suradničkome online okruženju na zajedničkome projektu analizira etička
pitanja koja proizlaze iz korištenja računalnom tehnologijom.
2. RAZRED
DOMENA ISHOD

Informacije i digitalna A. 2. 2 objašnjava binarno zbrajanje cijelih brojeva kao temeljnu operaciju u
tehnologija računalu
A. 2. 3 konstruira smisleni logički sklop
životu
—20
A. 2. 5 istražuje različite vrste ulaznih i izlaznih podataka te pretvorbu u oblik
pogodan za računalnu obradu.

B. 2. 2 u zadanome problemu uočava manje cjeline, rješava ih te ih potom integrira
u jedinstveno rješenje problema
B. 2. 3 razlikuje složene tipove podataka u zadanome programskom jeziku te se pri
programiranje
rješavanju problema koristi funkcijama i metodama definiranim nad njima.
problema
B. 2. 5 u suradnji s drugima osmišljava algoritam, implementira ga u odabranome

komunikacija
programa
pouzdanosti izvora podataka, odabranim programom učinkovito analizira i prikazuje
podatke i rezultate.

Društvo učenik:
3. RAZRED
DOMENA ISHOD

tehnologija A. 3. 1 za jednostavni problem iz stvarnoga života oblikuje bazu podataka te ju

B. 3. 1 koristeći neki grafički modul vizualizira i grafički prikazuje neki problem iz
svoje okoline
programskim jezikom
programiranje
B. 3. 5 vrednuje algoritme prema njihovoj vremenskoj složenosti
B. 3. 6 osmišljava objektni model s pripadnim složenim strukturama podataka,
B. 3. 7 analizira tradicionalne kriptografske algoritme i opisuje osnovnu ideju
modernih kriptografskih sustava

komunikacija
C. 3. 1 planira, stvara, predstavlja i vrednuje multimedijski projekt.
—21
4. RAZRED
DOMENA ISHOD

tehnologija A. 4. 1 istražuje mogućnosti različitih programskih jezika
A. 4. 2 istražuje moderne kriptografske sustave.

B. 4. 1 rješava problem koristeći se apstraktnim strukturama podataka
B. 4. 2 stvara aplikaciju s grafičkim korisničkim sučeljem za problem iz stvarnoga
Računalno razmišljanje i života
programiranje B. 4. 3 koristi se modeliranjem i simulacijom za predstavljanje i razumijevanje
prirodnih fenomena
B. 4. 4 koristi se različitim programskim paradigmama za rješavanje problema iz
stvarnoga života
Srednja škola
OPĆE OBRAZOVNI DIO STRUKOVNE ŠKOLE – 2 X 70 SATI GODIŠNJE
Broj godina učenja ovisi o vrsti škole
DOMENA ISHOD

A. 1. 2 primjenjuje principe hijerarhijske organizacije mapa u računalnim
tehnologija
predstavljanju digitalnoga prikaza različitih tipova podataka
A. 1. 5 definira logički izraz za zadani problem

B. 1. 2 primjenjuje jednostavne tipove podataka te argumentira njihov odabir,
programiranje
primjenjuje različite vrste izraza, operacija, relacija i standardnih funkcija za
C. 1. 3* u online okruženju surađuje i radi na projektu.
—22
* Učitelj odabire ishod i/ili razinu usvojenosti ishoda u skladu s očekivanim
ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda i stjecanjem strukovnih kompetencija u
određenom sektoru.

Društvo učenik:
D. 1. 2 opisuje probleme koje mogu prouzročiti zlonamjerni programi te probleme
e-Društvo odgovorno primjenjuje sigurnosna pravila
D. 1. 3* analizira ulogu koju pomoćna tehnologija i prilagođeni digitalni sadržaji

određenom sektoru.
DOMENA ISHOD

životu
A. 2. 3* objašnjava binarno zbrajanje cijelih brojeva kao temeljnu operaciju u
Informacije i digitalna računalu
tehnologija A. 2. 4 a* konstruira smisleni logički sklop
A. 2. 4 b* opisuje, modelira i stvara bazu podataka te ju primjenjuje pri rješavanju
problema.

određenom sektoru.

B. 2. 2* u zadanome problemu uočava manje cjeline, rješava ih te ih potom integrira
u jedinstveno rješenje problema
Računalno razmišljanje i B. 2. 3 rješava problem primjenjujući jednodimenzionalnu strukturu podataka.
programiranje B. 2. 4 u suradnji s drugima osmišljava algoritam, implementira ga u odabranom

određenom sektoru.

komunikacija
programa
pouzdanosti izvora podataka, odabranim programom učinkovito analizira i
prikazuje podatke i rezultate.
—23
Društvo učenik:
D. 2. 2 analizira i procjenjuje utjecaj informacijsko i komunikacijske tehnologije na
Srednja škola
OPĆE OBRAZOVNI DIO STRUKOVNE ŠKOLE – 1 X 70 SATI GODIŠNJE
1. RAZRED
DOMENA ISHOD

Informacije i digitalna A. 1. 1 objašnjava glavne komponente računalnoga sustava i njihove funkcije
tehnologija A. 1. 2 primjenjuje principe hijerarhijske organizacije mapa u računalnim

Računalno razmišljanje i Računalno razmišljanje i programiranje učenik:
programiranje B. 1. 1 analizira problem, definira ulazne i izlazne vrijednosti te uočava korake za
C. 1. 1 pronalazi podatke i informacije, odabire prikladne izvore informacija te
komunikacija
uređuje, stvara i objavljuje/dijeli svoje digitalne sadržaje

Društvo učenik:
e-Društvo pitanja koja proizlaze iz korištenja računalnom tehnologijom
D. 1. 2 opisuje probleme koje mogu prouzročiti zlonamjerni programi te probleme
—24
E. POVEZANOST S PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM
PREDMETIMA
Predmet Informatika svojom prirodom pripada Tehničkomu i informatičkomu području. Domene predmeta
povezane su s domenama Tehničkoga i informatičkoga područja (Tablica 1. i Slika 2.).
Domene nastavnoga predmeta Domene Tehničkoga i informatičkoga

Informatika područja
Informacijska i komunikacijska tehnologija
Informacije i digitalna tehnologija
Tehnologija i tehnički sustavi te tvorevine
Rješavanje problema i programiranje
Računalno razmišljanje i programiranje
Tehnički dizajn i materijalizacija zamisli
Informacijska i komunikacijska tehnologija
Digitalna pismenost i komunikacija
Tehnički dizajn i materijalizacija zamisli
Značenje tehnike i informatike za pojedinca i
e-Društvo
zajednicu
Tablica 1. Povezanost domena predmeta Informatika s domenama Tehničkoga i informatičkoga područja
Slika 2. Povezanost domena predmeta Informatika s domenama Tehničkoga i informatičkoga područja
Za usvajanje generičkih znanja i vještina u predmetu Informatika nužna je usvojenost različitih

kompetencija iz svih područja, međupredmetnih tema i predmeta, no najznačajnije su one iz
matematičkoga i prirodoslovnoga područja. Izuzetno je važno postići dobru vremensku usklađenost
stjecanja pojedinih kompetencija u pojedinome ciklusu o čemu se brinu učitelji svake škole. Povezanost s
ostalim područjima prikazana je Slikom 3.
—25
Slika 3. Povezanost Informatike i ostalih područja
Generička znanja i vještine iz predmeta Informatika imaju izravan utjecaj na sve međupredmetne teme
(Slika 4).
Slika 4. Povezanost Informatike i međupredmetnih tema
—26
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA
Organizacija učenja i poučavanja
Kurikulum temeljen na ishodima učenja umjesto na propisanim sadržajima omogućuje realizaciju učenja i
poučavanja usmjerenoga na svakog učenika i razvijanje njegovih potencijala. On pruža fleksibilnost u
poučavanju i daje slobodu učiteljima u osmišljavanju procesa učenja i poučavanja. Ishodi su definirani tako
da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo ostvarivanje te odabir
programa kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada moguće je ostvariti više ishoda
istovremeno. Pritom je moguće aktivnosti i sadržaje ishoda prilagoditi potrebama i interesima različitih
učenika, razreda, škola.
Za kvalitetnu realizaciju učenja i poučavanja važna je pravilna organizacija nastavnoga sata i izbor metoda
poučavanja prilagođenih psihofizičkomu razvoju djeteta. Igra je najprirodnija aktivnost djece i još uvijek
vodeća pedagoška metoda u mlađemu uzrastu zbog čega je u najnižim razredima naglasak upravo na
učenju igrama i zabavom uporabom digitalne tehnologije.
Najsnažniji je čimbenik koji utječe na učenje motivacija i širok izbor mogućnosti. Motivacija se može postići
aktivnim uključivanjem učenika u izbor sadržaja, digitalnih alata i programa, uključivanjem zanimljivoga,
realnoga konteksta te mogućnošću predstavljanja svojega rada. Izradom projekata njeguje se timski rad i
partnerski odnos svih sudionika, pospješuje razvoj istraživačkih, organizacijskih, komunikacijskih vještina
te kritičkoga vrednovanja. Učenici na projektima rade pojedinačno, u paru ili skupini, a projektne teme
mogu biti povezane s drugim područjima i predmetima, životom u školi te suradnjom s drugim školama i
institucijama u zemlji i inozemstvu.
Iskustva učenja
Iskustva učenja predmeta Informatika polaze od učeničke iskustvene i praktične uporabe tehnologije na
koju se nadograđuju teoretska znanja. U pristupu poučavanju važno je nove sadržaje uvijek nadograditi
na učenička prethodna iskustva i znanja.
Iskustva učenja trebaju biti poticajna, a njihova svrha jasna učenicima, što se postiže uključivanjem
učenika u aktivnosti koje potiču razmišljanje, istraživanje i stvaranje. Učitelji omogućuju takvo učenje
osmišljavanjem poticajnih zadataka i stvaranjem pozitivnog okruženja u kojima učenici eksperimentiraju s
uređajima, programima i medijima da bi takve zadatke ostvarili.
Interes djece i mladih za rad s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom usmjerava se razvijanju
kompetencija kao što su rješavanje problema, kritičko mišljenje, učinkovita i funkcionalna uporaba
tehnologije, komunikacija, suradnja, razvijanje organizacijskih i prezentacijskih vještina, timski rad,
razvijanje samopouzdanja, samostalnosti, argumentiranja u raspravama te upravljanje osobnim razvojem.
Učenike treba poticati na sudjelovanje u razrednim, školskim, nacionalnim ili međunarodnim projektima
koji zahtijevaju od učenika inicijativu i aktivno sudjelovanje uz primjenu stečenih znanja, vještina i stavova
u novim kontekstima.
Učenje se odvija u interakciji s učiteljem, ostalim učenicima, partnerima u odgojno-obrazovnome procesu
(roditelji, stručnjaci, šira zajednica) i digitalnim obrazovnim sadržajima. Stoga je potrebno stvaranje ozračja
koje u što većoj mjeri omogućava različite vrste interakcije.
Uloga učitelja
Učitelj je voditelj i suradnik učenika u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva koje će poticati i poučavati
korisna znanja i razvijanje sposobnosti. On je mentor koji učenike uči samostalno učiti i trener koji ih potiče
da daju sve od sebe i svaki dan napreduju, odnosno budu sve bolji. Osmišljava odgojno-obrazovne
aktivnosti koje trebaju pobuditi i držati pozornost, zanimanje i motivaciju učenika za uključivanje u proces
učenja i poučavanja kako bi se postiglo i zadovoljstvo u učenju. Učitelj pokazuje poštovanje prema
učeničkim zamislima i pomaže njihovoj razradi. Potiče ih na izradu svojih obrazovnih sadržaja kojima
pokazuju svoja znanja, ali i poučavaju vršnjake.
Učitelj u razredu stvara povoljnu društvenu klimu, odnosno otvorenu komunikaciju na temelju partnerstva,
poštovanja, tolerancije, prihvaćanja i empatije. Radom i poticanjem na međusobno pomaganje razvija
—27
osjećaj pripadnosti razredu i školi. Štiti učenike od elektroničkoga nasilja, omogućuje njihovo sudjelovanje
u obrazovnome i školskom životu na temelju modela demokratskoga društva građenoga na načelima
slobode, odgovornosti, suradnje i stabilnih zajedničkih pravila.
Prije uporabe neke digitalne tehnologije ili programa učitelji trebaju kritički procijeniti njihovu sigurnost i
korisnost te odgovoriti na sljedeća pitanja:
1. Zašto ih odabirem?
2. Odgovara li moj odabir razvojnoj dobi učenika?
3. Kako ću ih upotrijebiti?
4. Koje su mi tehničke, prostorne i materijalne pretpostavke potrebne prije upotrebe?
5. Jesam li pribavio potrebna dopuštenja (suglasnost roditelja i ravnatelja, softverske ili autorske
licence)?
Nužno je stalno dijagnosticiranje, vrednovanje i davanje povratne obavijesti učenicima o njihovu uspjehu
te pronalaženje mogućnosti za individualan rad s djecom s posebnim potrebama (daroviti i djeca s
teškoćama u razvoju).
Stalnim stručnim usavršavanjem učitelj upoznaje inovativne metode rada kako bi odgovorio na potrebe
današnjih učenika i suvremenoga društva. Kvaliteti učenja i poučavanja doprinijet će samorefleksija učitelja
o djelotvornosti njegove pripreme, izvođenja poučavanja, korištenih metoda i postupaka rada, njegovih
komunikacijskih i socijalnih vještina važnih za daljnje uspješnije planiranje uz korištenje stručnom
literaturom i iskustvom kolega.
Učitelj pomaže učenicima prepoznati, razvijati, precizirati, učvrstiti i proširiti znanja, vještine i vrijednosti
koje će im biti potrebne za snalaženje u budućemu privatnom i profesionalnom životu s posebnim
naglaskom na digitalne kompetencije kao ključne kompetencije europskoga građanina.
Mjesto i vrijeme učenja
Učenje i poučavanje predmeta Informatika nužno se organizira u umreženoj računalnoj učionici spojenoj
na internet. Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim
standardom. Optimalna organizacija rada predviđa radno mjesto s računalom za svakog učenika.
Računala u učionici trebaju biti takva da omogućavaju izvođenje svih potrebnih programa te pohranjivanje
materijala potrebnih za izvršavanje svih ishoda učenja. Na računalima trebaju biti instalirani svi potrebni
programi koji imaju odgovarajuće licence. Održavanje funkcionalnosti informatičke učionice osigurava se
prema preporukama učitelja.
Zbog specifičnosti sadržaja predmeta Informatika te česte potrebe za radom u skupini unutar učionice
potrebno je osigurati dovoljno prostora za različite podjele učenika u skupine. Osim u fizičkome okružju
učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim digitalnim obrazovnim okružjima. Učenje u digitalnome
okružju obogaćuje se i nadopunjava dodatnim sadržajima, aktivnostima ili komunikacijom sa stručnjacima
koji nisu prisutni na nastavnome satu.
Učenje i poučavanje Informatike treba organizirati tako da učenici kontinuirano razvijaju i prakticiraju
računalno razmišljanje, razvijaju vještine uporabe IKT-a te stječu nove kompetencije.
Unutar predmeta razlikujemo četiri domene koje nisu jednako zastupljene u svim razredima. Također,
pojedini ishodi učenja neće zahtijevati jednako vrijeme učenja. Prijedlog prikaza zastupljenosti domene
prema ciklusima prikazan je sljedećim grafičkim prikazom. Ishodi i domene nisu složeni kronološki,
nego učitelj kreativno planira proces poučavanja i vremenski ga usklađuje s drugim predmetima.
—28
Slika 5. Prikaz domena prema ciklusima
Materijali i resursi za učenje
U učenju i poučavanju Informatike treba se koristiti raznovrsnim materijalima, sadržajima i izvorima učenja
za svrhovito i učinkovito učenje i poučavanje. Samostalno ih bira učitelj s ciljem usvajanja odgojno-
obrazovnih ishoda, brinući se o tome da su podrška učeniku i omogućavaju razvoj vještina i znanja. Učitelj
odabire one sadržaje i programske alate koji potiču motivaciju i kreativnost učenika.
U učenju i poučavanju učenici i učitelji mogu se koristiti:
● izvorima znanja, repozitorijima i digitalnim sadržajima za učeničko istraživanje
● sadržajima za uvježbavanje, primjenu znanja i samoprocjenu poput obrazovnih igara, kvizova,
programa i okruženja za izradu obrazovnih sadržaja i igara
● programima i okruženjima za razvoj pojedinih područja znanja kao što su razvojna okruženja za
programiranje, prikladne igre za učenje osnovnih koncepata u programiranju, alati za simulaciju i
vizualizaciju
● programima i okruženjima za stjecanje digitalne pismenosti i poticanje kreativnosti učenika poput
raznih multimedijskih alata za izradu digitalnih sadržaja, razvoj i predstavljanje ideja
● hardverskim rješenjima koja se mogu koristiti u raznim istraživanjima te učenju programiranja
● igračkama koje se mogu programirati i dodatnim didaktičkim sredstvima koja omogućuju učenje
kroz igru.
S obzirom na to da pri realizaciji kurikuluma treba dati osobit prostor projektnomu radu i suradničkom
učenju, za učenike treba odabrati sigurna komunikacijska i suradnička online okruženja.
Učitelj pri izradi svojih digitalnih obrazovnih sadržaja aktivno sudjeluje u stvaranju baza otvorenih sadržaja
i scenarija učenja dijeleći i koristeći se dijeljenim sadržajima.
Grupiranje učenika
Učenje i poučavanje Informatike održava se u informatičkim učionicama u skladu s Državnim pedagoškim

standardom. Učenici se mogu grupirati u manje skupine što je izuzetno pogodno za poučavanje koje potiče
heurističke metode, metode istraživanja, metode samostalnoga rada, ali i suradničke metode. Takvim
načinom rada omogućuje se kvalitetnije praćenje napretka pojedinca i pravovremeno uočavanje
—29
nerazumijevanja ili pogrešnih razumijevanja u učenika. Formiranje skupina učenika definira se
kurikulumom škole, po mogućnosti tako da svaki učenik ima svoje radno mjesto s računalom. Učenici se
potiču na planiranje, promišljanje te usmjeravanje svojega učenja, a suradnja s učenicima iz drugih škola
ili nekim drugim institucijama internetom može se realizirati upravo radom na projektima. Važno je poticati
suradnički rad među učenicima u razredu i izvan razreda s pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije radi stvaranja poticajnoga okruženja za učenje u kojemu učenik ima na raspolaganju niz
strategija učenja, ali i prepoznaje kada će suradnja poboljšati njegov rad te mu različito doprinijeti.
Unutar skupine grupiranje se odvija prema sklonostima učenika i učiteljevoj procjeni usvojenosti znanja i
razvijenosti vještina, a prema načelima izbornosti i inkluzije. Moguće ga je primijeniti u projektnome radu,
problemskoj i integriranoj nastavi, timskome radu te tijekom igre i simulacija. Pri tome se sastav grupa
može mijenjati ovisno o zadatcima i aktivnostima. Učenici mogu i individualizirano i samostalno raditi na
rješavanju nekog problema te na određenim temama i projektima, što je osobito potrebno u radu s
učenicima s posebnim potrebama.
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU

INFORMATIKA
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda detaljnije je opisano u dokumentu Okvir za vrednovanje procesa

i ishoda učenja u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske.
Postupci vrednovanja u predmetu Informatika realiziraju se trima pristupima vrednovanju: vrednovanjem
za učenje, vrednovanjem kao učenje te vrednovanjem naučenoga. Postupci moraju istovremeno biti i
odgojni i pridonositi postizanju ishoda učenja.
Procjene o postignućima učenika moraju se temeljiti na integraciji raznih informacija prikupljenih u različitim
situacijama tijekom određenoga vremenskog razdoblja.
Vrednovanje za učenje
Pristupom vrednovanje za učenje stavlja se naglasak na proces zajedničkoga prikupljanja informacija i

dokaza o procesu učenja i poučavanja učitelja i učenika te interpretaciji tih informacija i dokaza kako bi
učitelj unaprijedio poučavanje, a učenik proces učenja. Takvim pristupom učeniku se pruža mogućnost da
tijekom učenja postane svjestan kako uči te uvidi kako treba učiti da bi postigao bolje rezultate.
Vrednovanje za učenje rezultira kvalitativnom povratnom informacijom o tijeku procesa učenja, a ne
ocjenom.
Moguće su metode i tehnike vrednovanja za učenje u Informatici:
● ljestvice procjene – popis aktivnosti ili zadataka koje učenik izvodi, a s pomoću kojeg sam prati
realizaciju i uspješnost
● e-portfolio – zbirka digitalnih radova koju učenik izrađuje tijekom školovanja
● praćenje tijekom rada – uporaba online sustava za opažanje i davanje brzih povratnih informacija
učenicima.
Stvaranje e-portfolija omogućuje praćenje napretka učenika tijekom odgojno-obrazovnog procesa.
Stvarajući zbirku dokumenata kojom pokazuje svoj rad, učenik razvija kritičko mišljenje, samovrednuje
svoja znanja i postignuća te stvara pozitivne digitalne tragove.
Vrednovanje kao učenje
Različite metode i tehnike koje se primjenjuju u pristupu vrednovanje kao učenje doprinose aktivnomu
uključivanju učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja i to različitim aktivnostima
vršnjačkoga i/ili samorefleksivnoga vrednovanja. Suradničkim načinom rada u virtualnome okruženju lako
se provode aktivnosti vršnjačkoga vrednovanja te samoregulacije svojega procesa učenja.
Razvijanje svijesti o svojoj sposobnosti, napretku i vrijednosti svojega rada važna je odgojna komponenta
procesa učenja i poučavanja. Samovrednovanjem u učenika razvijamo motivaciju za ulaganje dodatnoga
napora za postizanjem željenoga uspjeha.
—30
Moguće su metode i tehnike vrednovanja kao učenja u Informatici:
● samorefleksija i samovrednovanje
● ljestvice procjene
● interaktivne lekcije, zadatci ili simulacije
● odabir složenosti zadataka prema samoprocjeni te refleksija nakon rješavanja
● digitalni dnevnici učenja kao dopuna učeničkim e-portfolijima ili kao samostalni dokumenti u kojima
učenici bilježe svoje uspjehe i izazove
● izlazne kartice (exit ticket) – učenici daju sebi i učiteljima jednostavnu povratnu informaciju
(primjerice: razumio sam, trebam još malo učenja, nisam razumio), mogu biti unutar online sustava
praćenja, e-portfolija ili u dijeljenim dokumentima
● vršnjačko vrednovanje kao dio suradničkih aktivnosti kojima vršnjaci prate rad u timu, pri čemu
učenici odlučuju o kriterijima vrednovanja.
U vrednovanju za učenje i vrednovanju kao učenju učitelj se može koristiti i digitalnim značkama, koje
predstavljaju domene ili pojedina postignuća s točno definiranim aktivnostima koje učenik mora odraditi i
kriterijima za dobivanje značke. Mogućnost osvajanja značke potiče motivaciju i pruža učeniku kvalitetnu
povratnu informaciju što je naučio i koji je sljedeći korak. Također, učitelju omogućuje individualno praćenje
rada učenika i pomoć pri poteškoćama. Učenik pohranjuje prikupljene značke u svojemu e-portfoliju.
Vrednovanje naučenoga
Pristupom vrednovanja naučenoga provjeravaju se isključivo oni odgojno-obrazovni ishodi koji su

definirani kurikulumom, a takvo vrednovanje uvijek rezultira ocjenom. Kriteriji ocjenjivanja moraju biti jasni
i javni.
Moguće su metode i tehnike vrednovanja naučenog u Informatici:
● usmene provjere znanja
● pisane provjere i/ili provjere znanja na računalu
● e-portfolio – vrednuju se pojedini radovi prema zadanim ishodima učenja te napredovanje učenika
tijekom školske godine
● učenički projekti – vrednuje se sudjelovanje učenika, razine aktivnosti, komunikacije i suradnje,
projektna dokumentacija te krajnji rezultati projekta i njihovo predstavljanje
● uporaba online provjera koje su dio unutarnjega ili hibridnoga vrednovanja.
Elementi vrednovanja
Unutar prvoga odgojno-obrazovnog ciklusa, u prvome i drugome razredu osnovne škole, postignuća
učenika na kraju školske godine opisuju se u svakome predmetu s pomoću kvalitativnih opisivača
postignuća (zaključna procjena) na ljestvici s trima stupnjevima: potrebna podrška, u skladu s
očekivanjima, iznimno u odnosu na očekivanja opisana u kurikulumu. Za svaki predmet učitelj upisuje i
kratak osvrt na postignuća učenika konkretnim i autentičnim opisom učenikovih jakih strana i područja za
napredovanje u predmetu.
Pri vrednovanju naučenoga predlažu se sljedeći elementi vrednovanja:

● usvojenost znanja
● rješavanje problema
● digitalni sadržaji i suradnja.
Element „usvojenost znanja“ uključuje ocjene za činjenično znanje, razumijevanje koncepata, analiziranje,
opisivanje, objašnjavanje, poznavanje pravila.
Element „rješavanje problema“ uključuje ocjene za analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja,
pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama, strategije pretraživanja i prikupljanja, istraživanje,
konstrukciju logičkoga sklopa, samostalnost u rješavanju problema.
Element „digitalni sadržaji i suradnja” uključuje ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe
programa, komuniciranje u timu, suradnju na projektu, argumentiranje, predstavljanje svojih radova,
odgovornost, samostalnost i promišljenost pri uporabi tehnologije te kvalitetu digitalnoga uratka.
—31
Formiranje zaključne ocjene
Kako bi učitelji znali jesu li učenici svladali odgojno-obrazovne ishode i zadovoljili kriterije za postizanje
određene zaključne (pr)ocjene, nužno je da prikupe što više dokaza za svoju odluku (da pokušaju provjeriti
ostvarenost ishoda na što više načina i u više vremenskih točaka).
Tako će (pr)ocjena biti utemeljena na mnogo relevantnih podataka dobivenih različitim metodama
vrednovanja unutar pristupa vrednovanju naučenoga, ali i vrednovanja za učenje i vrednovanja kao učenja
i u najvećoj mogućoj mjeri odražavat će učenikovu stvarnu razinu postignuća.
Pri zaključivanju ocjena svi navedeni elementi vrednovanja promatraju se ravnopravno te jednako utječu
na formiranje zaključne ocjene.
Različitim načinima i elementima vrednovanja potiče se dubinsko, dugotrajno i samostalno učenje te

omogućuje učenicima preuzimanje odgovornosti za svoje vrednovanje. Važno je ohrabriti ih u nastojanju
da o svojemu napretku raspravljaju s učiteljima te sudjeluju u samovrednovanju i vršnjačkome ocjenjivanju
s ciljem praćenja i promišljanja o svojemu učenju i predlaganju smjernica za buduće učenje.
—32
PRILOG 1. Odgojno-obrazovni ishodi, razrade ishoda, razine usvojenosti i preporuke za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda po
razredima i domenama
70 sati godišnje
1. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

INFORMACIJE I DIGITALNA TEHNOLOGIJA
RAZINE USVOJENOSTI
ISHOD RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUĆA DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
A. 1. 1 U sigurnome digitalnom okruženju Učenik prepoznaje Učenik uočava Učenik uz podršku Uz pomoć učitelja
uz pomoć učitelja primjenjuje osnovne programe i situacije u kojima je učitelja primjenjuje komunicira s njemu
NAKON PRVE GODINE UČENJA osnovne vještine razmjenjivanja uređaje za komunikaciju. neophodno da se osnovne vještine poznatim osobama
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI poruka s pomoću tehnologije. komunikacija odvija s razmjenjivanja poruka koristeći se
INFORMACIJE I DIGITALNA Primjenjuje pravila ponašanja iz pomoću digitalnih s pomoću tehnologije. digitalnom
TEHNOLOGIJA UČENIK PREPOZNAJE
stvarnoga svijeta u virtualnome programa i uređaja. Primjenjuje pravila tehnologijom.
svijetu. Učenik prepoznaje osnovne Prepoznaje obilježja ponašanja iz Uspoređuje
DIGITALNU TEHNOLOGIJU I
programe i uređaje za komunikaciju. dobrih i loših poruka. stvarnoga svijeta u komunikaciju i
KOMUNICIRA S NJEMU POZNATIM
Učenik uočava situacije u kojima je virtualnome svijetu. ponašanje u
OSOBAMA UZ POMOĆ UČITELJA U
neophodno da se komunikacija svakodnevnome
SIGURNOME DIGITALNOM odvija s pomoću digitalnih programa životu s
OKRUŽENJU. i uređaja. Prepoznaje obilježja dobrih komunikacijom i
i loših poruka. Uz pomoć učitelja ponašanjem na
komunicira s njemu poznatim internetu. Nudi
osobama s pomoću tehnologije. suradnju i pomoć
Uvažava sugovornika koji nije fizički ostalim učenicima.
prisutan. Uspoređuje komunikaciju i
ponašanje u svakodnevnome životu s
komunikacijom i ponašanjem na
internetu.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
U sigurnom digitalnom okruženju uz pomoć učitelja učenik primjenjuje osnovne vještine razmjenjivanja poruka s pomoću tehnologije. Naglasiti sigurnost učenika i obvezatnu
prisutnost odrasle osobe (učitelja, roditelja, staratelja) pri komunikacijskim aktivnostima. Upoznati učenike sa savjetima o pisanju dobrih poruka. Razmjenjivati pozitivne poruke.
Preporučuju se programi i sigurno okruženje primjereno uzrastu uz nadzor učitelja. Koristi se programima i uređajima za komunikaciju (tekstualni, auditivni, vizualni, kombinirani
tekstualni i auditivno-vizualni, sinkroni i asinkroni; jednosmjerni ili dvosmjerni) i razmjena poruka u stvarnome vremenu. Učenici slušaju i tumače primljene poruke u digitalnome
—33
okruženju. Ukazati na primjereno ponašanje i konvencije uljudnoga ophođenja za vrijeme komunikacijskih aktivnosti u digitalnome okruženju. Povezati dječji bonton i komunikaciju
u stvarnome svijetu s osnovnim pravilima komunikacije u virtualnome svijetu. Naglasiti razlike u komunikaciji s poznatim i nepoznatim osobama, upoznati učenike s njima razumljivim
rizicima komunikacije s nepoznatim osobama. Poticati učenike da govore četiri čarobne riječi: molim, hvala, izvoli, oprosti. Istaknuti da se smješkićima (emotikons) može izraziti
kako se osjećamo, ali se njima treba pažljivo koristiti. Pogledati animirane priče s primjerima nezgoda u komunikaciji, razgovarati o događajima u pričama, zajednički pronaći rješenje
kako takve situacije izbjeći, riješiti i gdje potražiti pomoć.
Na konkretnim primjerima pokazati loše i dobro ponašanje, razgovarati o vrijeđanju, ismijavanju, lažnome predstavljanju, uporabi i dijeljenju tuđih podataka i fotografija bez
dopuštenja (primjeri s ilustracijama, radni listovi sa situacijama za najmlađe učenike). Uputiti učenike da se u poruci trebaju što jasnije izražavati i izreći što žele. Naglasiti učenicima
da je iznimno važno slušati što nam druga osoba želi reći. Napisati roditeljima i ostalim članovima svoje obitelji poruku s različitom svrhom (npr. obavijestiti roditelja da će ostati
dulje u školi zbog dodatne nastave, pozvati brata ili sestru na igru, zamoliti baku ili djeda za pomoć pri pisanju zadaće).
Primijeniti igru slanja i primanja poruke, igru pokvarenoga telefona. Koristiti se obrazovnim sadržajima kurikuluma Pet za Net za učenike 1. razreda; radnu bilježnicu Igraj se i uči
online. Koristiti se projektima eTwinninga, videokonferencijama za predstavljanje vršnjacima, zajedničkim obilježavanjem važnih datuma ili blagdana, razgovorima sa
stručnjacima, književnicima, znanstvenicima.
Poveznice:
Hrvatski jezik: jezično izražavanje (slušanje i govorenje, razgovor), književnost (osobine likova)
Priroda i društvo: škola (djelatnici), obitelj (članovi)
Sat razrednika: razredna pravila ponašanja
A. 1. 2 Učenik nabraja i prepoznaje razne Učenik nabraja razne Učenik prepoznaje Opisuje barem jedan Razlikuje različite
digitalne oblike sadržaja, koje oblike digitalnih digitalne oblike uređaj s pomoću kojeg digitalne oblike
NAKON PRVE GODINE UČENJA prepoznaje iz praktičnoga korištenja sadržaja. sadržaja. Nabraja može stvoriti (snimiti) sadržaja i opisuje
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI
(tekst, slike, audio i video zapisi). nekoliko uređaja digitalni sadržaj i uređaje i postupke za
INFORMACIJE I DIGITALNA
Razlikuje različite digitalne oblike kojima ih može stvarati postupak stvaranja (ili njihovo stvaranje ili
TEHNOLOGIJA UČENIK RAZLIKUJE
OBLIKE DIGITALNIH SADRŽAJA,
sadržaja i opisuje uređaje i postupke ili snimiti. snimanja). snimanje.
UREĐAJE I POSTUPKE ZA NJIHOVO za njihovo stvaranje ili snimanje.
STVARANJE. Iskustveno učenje s konkretnim
primjerima koji su dostupni u školi.
Pregledavanje i uspoređivanje
digitalnih sadržaja korištenih u
domenama e-Društvo, Digitalna
pismenost i komunikacija, Računalno
razmišljanje i programiranje.
Uspoređivanje i razvrstavanje tih
sadržaja prema karakteristikama.
Analiziranje digitalnih sadržaja korištenih u ostalim sadržajima Informatike ili drugih predmeta. Uspoređivanje i razvrstavanje tih sadržaja prema karakteristikama. Povezivanje
uređaja s oblikom digitalnoga sadržaja koji se njime može izraditi. Primijeniti iskustveno učenje s konkretnim primjerima koji su dostupni u školi.
Nadovezuje se na ishode ostalih domena – analiza koji su uređaji, programi i sadržaji korišteni i s kojom svrhom.
Poveznice:
Hrvatski jezik: tekst (priča, pjesma, igrokaz, slikovnica), analiza i opisivanje tiskanih i pisanih slova u slovarici (abeceda), opisivanje slika u slovaricama i lika u pričama i
—34
pjesmama, animacija pravilnoga pisanja pisanih slova i povezivanja slova, slušanje priče, medijska kultura (animirani film, lutkarska predstava), ICDL
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE
RAZINE USVOJENOSTI
B. 1. 1 Učenik prepoznaje problem i smišlja Učenik uz pomoć učitelja Uz pomoć učitelja Učenik uz povremenu Učenik samostalno
mogućnosti rješavanja jednostavnoga prepoznaje problem i otkriva mogućnosti pomoć učitelja otkriva preispituje putove
NAKON PRVE GODINE UČENJA logičkog zadatka. Uz učiteljevu slijedeći upute, rješava rješavanja mogućnosti rješavanja dolaska do rješenja
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI pomoć rješava jednostavne logičke jednostavni jednostavnoga jednostavnoga jednostavnoga
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I zadatke. Pokazuje znatiželju i logički zadatak. logičkog zadatka. logičkog zadatka. logičkog zadatka.
PROGRAMIRANJE UČENIK RJEŠAVA
propituje putove dolaska do rješenja Potiče sebe i druge na
jednostavnoga logičkog zadatka ustrajnost u
JEDNOSTAVAN LOGIČKI ZADATAK.
Potiče sebe i druge na ustrajnost u pronalaženju rješenja.
pronalaženju rješenja.
Primijeniti slagalice, igre pamćenja (Memory), labirint, zagonetne priče, razvojne logičke i kreativne zadatke, mozgalice i zagonetke (s uporabom računala ili bez uporabe računala).
Mogu se koristiti zadatci kakvi su na natjecanju Dabar (engl. Bebras). Poticati logičko mišljenje, kreativnost i intelektualno zadovoljstvo. Učenici mogu i sami osmišljavati logičke
zagonetke.
Poveznice:
Hrvatski jezik: sastavljanje riječi s pomoću zadanih slova, sastavljanje rečenica s pomoću zadanih riječi
Matematika: brojevni nizovi (brojevni pravac, tablica,...), nizovi geometrijskih likova i tijela, tangrami, komutativnost i asocijativnost u zbrajanju, veza zbrajanja i oduzimanja,
magični trokuti i kvadrati, jednostavni Sudoku
Priroda i društvo: promet, snalaženje u prostoru.
B. 1. 2 Učenik prepoznaje jednostavni Učenik uz pomoć učitelja Uz povremenu pomoć Samostalno prikazuje Učenik uz pomoć
zadatak (problem) iz svakodnevnoga prepoznaje jednostavni učitelja otkriva korake i prati slijed odvijanja učitelja analizira
NAKON PRVE GODINE UČENJA života. Analizira zadatak (različiti zadatak i opisuje kako bi rješavanja koraka potrebnih za rješenje
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI načini rješavanja), opisuje korake ga riješio. jednostavnoga rješavanje nekoga jednostavnoga
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I njegova rješavanja. Prikazuje korake zadatka i prikazuje jednostavnog zadatka. zadatka i vrednuje ga.
PROGRAMIRANJE UČENIK PRATI I
rješavanja zadatka (slikom, riječima). rješenje.
PRIKAZUJE SLIJED KORAKA
POTREBNIH ZA RJEŠAVANJE NEKOGA
JEDNOSTAVNOG ZADATKA.
—35
Koristiti se primjerima sadržaja: slaganje sendviča, spremanje za školu, jutarnja i večernja higijena i aktivnosti, prelazak ceste, put od kuće do škole. Razvijati umijeća samostalnoga
proučavanja problema i pronalaženja rješenja te divergentnoga mišljenja. Poticati različite načine dolaženja do rješenja problema, upornost te razvijati osjećaj sigurnosti. Koristiti se
različitim metodičkim postupcima u pokazivanju problema i njegova rješenja. Primijeniti grafičke programe i aplikacije s naznakom programiranja, prilagođene najmlađima
(primjeri lekcija kao u Hour of code, Code week, Run Marco). Razvijati preciznost i jednostavnost u opisivanju postupaka za rješavanje problema. Mogu se koristiti zadatci kakvi su
na natjecanju Dabar (engl. Bebras). Odvojiti dovoljno vremena da učenici imaju priliku raspravljati o načinima analiziranja problema i osmišljavanju rješenja, uspoređivati različite
pristupe i argumentirati svoje rješenje i uvažavati tuđe, napraviti vizualno predstavljanje rješenja, omogućiti sagledavanje cijeloga postupka – sve na razini primjerenoj za razvojnu
dob učenika. Prema mogućnostima koristiti se i hardverskim rješenjima za vizualizaciju programiranja (roboti i sl.).
Poveznice:
Hrvatski jezik: sastavljanje riječi s pomoću zadanih slova, sastavljanje rečenica s pomoću zadanih riječi, rastavljanje rečenica na riječi, zapisivanje slova abecednim redom,
dopunjavanje rečenica
Matematika: brojevni nizovi (brojevni pravac, tablica,...), nizovi geometrijskih likova i tijela, tangrami, komutativnost i asocijativnost u zbrajanju, veza zbrajanja i oduzimanja,
magični trokuti i kvadrati, jednostavni Sudoku
Priroda i društvo: promet, snalaženje u prostoru.
—36
DIGITALNA PISMENOST I KOMUNIKACIJA
RAZINE USVOJENOSTI
C. 1. 1 Učenik upoznaje jednostavne Učenik uz podršku Učenik uz podršku Učenik se uz podršku Učenik uz podršku
programe i digitalne obrazovne učitelja upoznaje učitelja opisuje učitelja koristi učitelja objašnjava rad
NAKON PRVE GODINE UČENJA sadržaje. Izvodi osnovne radnje u jednostavne programe i pojedine aktivnosti u predloženim u predloženim
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI programima ili obrazovnim igrama digitalne obrazovne programima i digitalnim programima te otkriva
DIGITALNA PISMENOST I koje je odabrao učitelj. Opisuje sadržaje. digitalnim obrazovnim dodatne mogućnosti.
KOMUNIKACIJA UČENIK SE UZ
pojedine aktivnosti u njemu poznatim Izvodi osnovne radnje u obrazovnim sadržajima kao Nudi suradnju i
programima. Prepoznaje i koristi se programima ili digitalnim sadržajima. pomoći pri učenju. pomoć ostalim
PODRŠKU UČITELJA KORISTI
predloženim digitalnim obrazovnim obrazovnim sadržajima. učenicima.
PREDLOŽENIM PROGRAMIMA I
sadržajima, jednostavnim
DIGITALNIM OBRAZOVNIM
programima i aplikacijama kao
SADRŽAJIMA pomoći pri učenju.
Obrazovnim sadržajima za najmlađe učenike upoznati načine funkcioniranja programa i aplikacija. Paziti na primjerenost sadržaja i zaštitu učeničkih osobnih podataka. Uvježbavati
upotrebu miša, tipkovnice, zaslona osjetljivoga na dodir. Obrazovni sadržaji primjereni za najmlađe učenike (učenje slova, riječi, brojeva, računanja, pojava; slagalice, logičke igre,
kvizovi, obrazovni sadržaji Pet za Net, mrežne aplikacije ICT AAC).
Učitelji odabiru programe s odgovarajućom zaštitom učeničkih osobnih podataka – programi bez prijave, prijava s računom iz sustava AAI@EduHr ili sa školskim korisničkim
računima odnosno računima koje učitelji izrađuju za učenike (nadimci, bez osobnih podataka).
Poveznice:
Matematika: A.1. 1, A.1.2, A.1.3, A.1.4, A.1.5, C.1.1, D.1.1.
Hrvatski jezik: povezivanje riječi i pripadajuće slike, nadopunjavanje riječi, nadopunjavanje rečenica, rečenična interpunkcija, postavljanje pitanja i odgovaranje na pitanja, stvaranje
nizova riječi, čitanje
Matematika: nizovi, automatizacija zbrajanja i oduzimanja do 20, crtanje i skiciranje geometrijskih likova, tijela i različitih vrsta crta, uspoređivanje objekata prema mjerljivim
svojstvima, prikazi podataka (piktogrami i jednostavne tablice)
Priroda i društvo: snalaženje u prostoru
Glazbena kultura: sviranje ritma, sviranje doba
Likovna kultura: crta, točka, boja.
—37
C. 1. 2 Učenik prepoznaje uređaje za Učenik prepoznaje Učenik opisuje ulogu Učenik uz povremene Učenik uz povremene
stvaranje digitalnih sadržaja poput uređaje za stvaranje i primjenu uređaja savjete učitelja savjete učitelja
NAKON PRVE GODINE UČENJA fotografije, snimljenoga zvuka, videa digitalnih sadržaja. kojima se koristio za izrađuje jednostavne izrađuje jednostavne
ili digitalnoga crteža. Opisuje Uz pomoć učitelja stvaranje digitalnih digitalne sadržaje. digitalne sadržaje i
DIGITALNA PISMENOST I
njihovu ulogu i primjenu. Stvara izrađuje jednostavni sadržaja. predstavlja svoj rad.
KOMUNIKACIJA UČENIK UZ PODRŠKU
UČITELJA VRLO JEDNOSTAVNIM
digitalne sadržaje jednostavnim digitalni sadržaj.
RADNJAMA IZRAĐUJE JEDNOSTAVNE radnjama. Sprema digitalne sadržaje
DIGITALNE SADRŽAJE. na dogovoreno mjesto. Otvara
spremljene sadržaje. Predstavlja svoj
rad.
Učitelj odabire odgovarajuće uređaje i programe primjerene učenicima i tehničkim mogućnostima škole. Izrada digitalnih sadržaja najčešće započinje izradom digitalnoga crteža,
ako je moguće, koristiti se uređajima s dodirnom plohom tako da učenici mogu crtati prstima ili olovkom. Predlaže se uporaba programa koji nude djelomično gotova rješenja za
kolaže, priče, ilustracije, multimedijske poruke. Usporedno s učenjem pisanja i računanja u digitalne sadržaje uvode se i ti elementi (izrada ilustracija za matematičke zadatke,
pojave u prirodi i sl.). Snimanje (fotografiranje) učeničkih radova i pohranjivanje u učenički e-portfolio – zajednički, uz pomoć učitelja. Učenici pred razredom predstavljaju svoj rad
– kako su ga smislili i izradili.
Zajednički dogovoriti mjesto za spremanje digitalnih sadržaja tako da je pristupačno učenicima i lako ga je pronaći.
Učitelj odabire programe i oblike multimedijskih sadržaja u skladu s potrebama učenika i tehničkim mogućnostima škole. Ovisno o odabranom programu učitelj odabire razinu
složenosti digitalnog sadržaja kojeg učenici izrađuju jer je u nekim programima jednostavnije napraviti audiozapis, videozapis ili animaciju, dok je u drugima jednostavnije napraviti
strip, kombinaciju teksta i slike ili interaktivan sadržaj.
Poveznice:
Matematika: A.1.1, A.1. 2, A.1.3, A.1.4, A.1. 5, C.1.1, D. 1. 1
Hrvatski jezik: pripovijedanje, lutkarski igrokaz, čitanje
Glazbena kultura: pjevanje, sviranje ritma i doba, izmišljanje malih ritamskih cjelina, slobodna zvukovna improvizacija
Matematika: prikazivanje brojeva na različite načine, prikazivanje postupaka rješavanja zadataka riječima i problemskih zadataka
Priroda i društvo: godišnja doba (karakteristični zvukovi i pojave)
Likovna kultura: novomedijske tehnologije, domena Stvaralaštvo i produktivnost A.1.1.
—38
E-DRUŠTVO
RAZINE USVOJENOSTI

D. 1. 1 Učenik prepoznaje svoje osobne Prepoznaje svoje osobne Objašnjava da svoje Svoje osobne podatke Daje savjete
podatke (ime i prezime, adresa i broj podatke. Pravilno osobne podatke ne svjesno štiti. vršnjacima kako
NAKON PRVE GODINE UČENJA telefona), zašto su važni i s kim ih uključuje i isključuje smije dijeliti s Odgovorno se koristi svjesno štititi svoje
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI smije dijeliti. Osnovni postupci s računalo i/ili mobilne nepoznatim osobama dostupnom osobne podatke.
E-DRUŠTVO UČENIK SE PAŽLJIVO I osobnim računalom ili mobilnim uređaje. te objašnjava važnost računalnom Isključuje uređaje kad
ODGOVORNO KORISTI OPREMOM IKT-
uređajima (tableti), uključivanje i čuvanja školske i opremom. se njima ne koristi,
isključivanje uz vođenje osobne računalne obraća pozornost na
A I ŠTITI SVOJE OSOBNE PODATKE.
učiteljice/učitelja. Brine se o opreme. uštedu energije.
osobnome računalu ili mobilnome
uređaju.
Učenicima na primjeren način približiti pojam osobnih podataka. Izdvojiti osnovne osobne podatke na koje se treba usmjeriti (ime i prezime, adresa, broj telefona ili mobitela i
fotografije). Istaknuti učenicima da se osobni podatci ne daju nepoznatim osobama (primjerice, ispisivanjem na papirić pa bacanjem kroz prozor). Upozoriti ih da osobne podatke
svojih prijatelja ne govore drugima. Igrama i gledanjem animiranih filmova učenicima objasniti pojam osnovnih osobnih podataka te kako se njima odgovorno koristiti. Raspravljati
nakon gledanja te analizirati postupke u animiranim filmovima. Uputiti učenike kako se pravilno uključuje i isključuje računalo i/ili mobilni uređaj koji im je dostupan u školi.
Upozoriti ih na odgovorno ponašanje i brigu o računalu i/ili mobilnome uređaju dok se njime koriste. Istaknuti učenicima važnost čuvanja školske i osobne imovine te odgovornoga
ponašanja prema svojim i tuđim stvarima. Mogu se upotrebljavati obrazovni sadržaji iz kurikuluma Pet za Net. Ukoliko se pristupa uslugama na internetu za pristup se koristi
isključivo korisnički AAI@edu.hr identitet.
Poveznice:
Može se povezati sa svim ishodima u domeni Digitalna pismenost i komunikacija.
—39
D. 1. 2 Učenik odabire i primjenjuje zdrave Učenik uz pomoć učitelja Učenik primjenjuje Nakon dogovorenoga Analizira koliko
navike ponašanja tijekom rada na prepoznaje zdrave navike zdrave navike vremena prekida rad vremena provodi za
NAKON PRVE GODINE UČENJA računalu. Procijeniti količinu ponašanja tijekom rada na ponašanja tijekom na računalu ili računalom i prihvaća
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI vremena provedenoga u virtualnome računalu. rada na računalu. mobilnome uređaju. preporuke o količini
E-DRUŠTVO UČENIK PRIMJENJUJE i stvarnome svijetu. Prihvatiti Prisjeća se koliko Pravilno sjedi pri vremena provedenoga
ZDRAVE NAVIKE PONAŠANJA
preporuke o količini vremena vremena provodi za korištenju računalom i za računalom.
provedenoga za računalom. Vježbe računalom. razgibava se u Daje savjete ostalim
TIJEKOM RADA NA RAČUNALU I
razgibavanja za računalom, određenome vremenu. učenicima.
PRIHVAĆA PREPORUKE O KOLIČINI
izmjenjivanje sjedenja i drugih
VREMENA PROVEDENOGA ZA
položaja.
RAČUNALOM.

Učenici će igrama uvidjeti poteškoće koje se javljaju nakon dugotrajnoga obavljanja istih pokreta. Pogledati crtani film o pravilnim položajima pojedinih dijelova tijela pri radu na
računalu. Razgovarati o količini vremena provedenoga za računalom te o potrebi tjelovježbe i zdrave prehrane. Prepoznati zdrave navike ponašanja. Izvoditi vježbe razgibavanja.
Pripremiti kratke vježbe za početak sata kako bi se učenici uvjerili da pojedini pokreti tijela opterećuju oči, kosti i mišiće te vježbe razgibavanja za kraj sata. Poticati učenike na
pravilno sjedenje za računalom. Mogu se upotrebljavati obrazovni sadržaji iz kurikuluma Pet za Net.
Poveznice:
Hrvatski jezik: priče, lutkarski igrokazi i slikovnice odgovarajućega sadržaja
Priroda i društvo: škola/učenik (pravilno držanje tijela, sjedenje,...)
TZK
Zdravstveni odgoj
—40
70 sati godišnje
2. RAZRED osnovne škole

RAZINE USVOJENOSTI
A. 2. 1 Učenik prepoznaje da je računalo Prepoznaje da je računalo Prepoznaje da na Objašnjava da je Objašnjava da upute

uređaj na kojemu su pohranjeni uređaj na kojemu su uređaju postoje računalo uređaj koji (programi) moraju biti
NAKON DRUGE GODINE UČENJA
programi. Objašnjava da programi pohranjeni programi i da programi za različite radi ono što je precizno napisani kako
omogućavaju rad s uređajem te da se su programi nužni da bi se namjene. zadano uputama bi uređaj radio ono što
INFORMACIJE I DIGITALNA razlikuju s obzirom na svoju s pomoću računala moglo (programom). želimo.
TEHNOLOGIJA UČENIK OBJAŠNJAVA namjenu. Objašnjava da je računalo raditi. Objašnjava ulogu
ULOGU PROGRAMA U UPORABI uređaj koji radi ono što je zadano nekoliko osnovnih
RAČUNALA. uputom (programom). Prepoznaje da programa na računalu.
postoje programi za različite namjene,
prema njihovim iskustvima.
Objašnjava da programi (upute)
moraju biti precizno napisane kako bi
uređaj rado ono što želimo.
Objašnjava ulogu nekoliko osnovnih
programa kojima se koristio na
računalu.
Uputiti učenike da pojam računalo obuhvaća bilo koji digitalni uređaj koji oni poznaju: stolno ili prijenosno računalo, tablet, mobitel, ostale mobilni uređaji, ali i da se
računala nalaze i u raznim drugim uređajima (automobil, perilica rublja…). Koristiti se konkretnim primjerima programa kojima su se učenici već koristili i povezivanje s njihovom
ulogom na računalu. Primijeniti ilustracije kako bi se pokazalo da programi moraju imati precizne upute da bi računalo radilo ono što želimo.
Prepoznavanje osnovnih programa koji su instalirani na računalu, koji je program nužan da bi računalo radilo, a koji programi proširuju mogućnosti računala. Važno je ne inzistirati
na stručnoj terminologiji, pojašnjavati učenicima uporabom konkretnih primjera na uređajima koji su im dostupni.
Poveznice:
Hrvatski jezik: jezično izražavanje i stvaranje (slušanje sugovornika i govorenje – telefonski razgovor, različiti oblici komunikacije), medijska kultura (filmska priča, televizija,
računalo)
Priroda i društvo: kućanski uređaji, zanimanja ljudi.
—41
A. 2. 2 Učenik nabraja, opisuje i komentira Učenik uz pomoć učitelja Učenik uz pomoć Učenik uz pomoć Posjećuje neku od
mogućnosti rada na internetu. nabraja nekoliko učitelja opisuje učitelja komentira preporučenih
NAKON DRUGE GODINE UČENJA Povezuje stvarni svijet s internetom mogućnosti rada na nekoliko mogućnosti mogućnosti interneta. stranica, uz pomoć
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI konkretnim primjerima iz svojega internetu. Otvara interneta. Povezuje Pretražuje podatke, učitelja istražuje i
INFORMACIJE I DIGITALNA iskustva. Upoznaje mrežni preglednik preporučenu stranicu. stvarni svijet s slike i videozapise na izvještava razred o
TEHNOLOGIJA UČENIK UZ POMOĆ i način rada odabranoga preglednika. internetom. preporučenim mrežnim novim sadržajima.
UČITELJA PREPOZNAJE INTERNET Pretražuje podatke, slike i stranicama.
KAO IZVOR NEKIH USLUGA I videozapise na preporučenim
PODATAKA TE PRETRAŽUJE mrežnim stranicama, raspravlja o
PREPORUČENE SADRŽAJE.
primjerenosti pronađenih sadržaja.
Posjećuje neku od preporučenih
stranica, istražuje i izvještava razred
što se sve može raditi na tim
stranicama.
Učenik povezuje stvarni svijet s internetom – tko stvara sadržaje na internetu, je li sve na internetu istinito, pronalazi školu na internetu. Dogovoriti se s učenicima o pravilima
korištenja internetom. Izvode osnovnu potragu za informacijama na zadanu temu i uz detaljne upute. Upoznati učenike samo sa stranicama primjerenoga sadržaja i davati im detaljne
upute za pretraživanje i vrednovanje pronađenoga (konkretni primjeri bliski razvojnoj dobi djece). Posjetiti mrežnu stranicu škole, pročitati online lektiru ili slikovnicu, posjetiti
stranicu s vježbama za matematiku. Učenici uz pomoć učitelja zajednički pronalaze igru na internetu i odlučuju odgovara li njihovoj dobi.
Učenik opisuje što je potrebno napraviti da bi se došlo do informacije. Odabire informaciju među više pronađenih s obzirom na upute za pretraživanje. Učenik opisuje način uporabe
pronađene informacije i njezina izvora. Bilježi pronađenu informaciju. Dogovoriti se kako će zabilježiti pronađenu informaciju (u papirnatu ili digitalnu bilježnicu, e-portfolio). Kao
primjer mogu se iskoristi digitalni sadržaji koje je učitelj objavio na mrežnim stranicama ili vijesti o događanjima u školi. Učenici te sadržaje mogu pregledati i komentirati. Obratiti
im pozornost na to tko je napravio i objavio sadržaje.
Poveznice:
Hrvatski jezik: književnost, medijska kultura https://baltazar.carnet.hr/ssologin/https://baltazar.carnet.hr/ssologin/
Glazbena kultura: sviranje (sviranje ritma, sviranje doba), slušanje glazbe
Priroda i društvo: ura, kalendar, godišnja doba, zavičaj
Matematika: automatizacija tablice množenja, zbrajanje i oduzimanje u skupu brojeva do 100.
—42
RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJA
DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA
VAJUĆA
B. 2. 1 Učenik prati niz uputa predočenih slikom ili Uz pomoć Uz pomoć učitelja Uz pomoć učitelja Samostalno ispravlja
NAKON DRUGE GODINE UČENJA riječima koje izvode jednostavan zadatak ( učitelja prati analizira niz uputa ispravlja pogrešan pogrešan redoslijed u
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI računalom ili bez računala). Analizira niz uputa i niz uputa predočenih slikom ili redoslijed u uputama za rješavanje
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I otkriva pogrešan redoslijed. Ispravlja pogrešan koje izvode riječima i otkriva uputama za jednostavnoga zadatka.
PROGRAMIRANJE UČENIK ANALIZIRA redoslijed u uputama za rješavanje jednostavnoga jednostavan pogrešan redoslijed. rješavanje
NIZ UPUTA KOJE IZVODE zadatka. zadatak. jednostavnoga
JEDNOSTAVAN ZADATAK, AKO JE zadatka.
POTREBNO ISPRAVLJA POGREŠAN
REDOSLIJED.

Aktivnosti se mogu izvoditi računalom ili bez njega. Na temelju poznatoga zadatka učenik analizira niz uputa predočenih slikom ili riječima, otkriva pogrešan redoslijed u uputama i
ispravlja ga (niz uputa za zadatke koji su bliski učenicima, igre sakrivanja, davanja uputa za kretanje, vođenje robota labirintom – učenik može glumiti robota). Koristiti se različitim
metodičkim postupcima pri pokazivanju problema i njegova rješenja. Primijeniti grafičke programe i aplikacije s naznakom programiranja koji su prilagođeni najmlađima (primjeri
lekcije kao u Hour of code, Code week, Run Marco). Razvijati preciznost i jednostavnost u opisivanju postupaka za rješavanje problema. Mogu se upotrijebiti zadatci kakvi su na
natjecanjima Klokan bez granica ili Dabar (engl. Bebras). Prema mogućnostima koristiti se i hardverskim rješenjima za vizualizaciju programiranja (roboti i sl.).
Poveznice:
Hrvatski jezik: jezično izražavanje i stvaranje (opisivanje prema planu, stvaralačko pisanje), književnost (redoslijed događaja u priči)
Priroda i društvo: prometni znakovi, putujemo
Matematika: primjenjivanje pravila pri rješavanju različitih zadataka (sa zagradama, pravila rješavanja zadataka riječima), stvaranje nizova i objašnjavanje pravilnosti nizanja.
B. 2. 2 Prepoznavanje problema u jednostavnome zadatku Uz pomoć Uz povremenu Samostalno stvara niz Samostalno stvara
s ponavljanjem. Učenik stvara niz uputa koji se učitelja pomoć učitelja uputa s ponavljanjem. niz uputa s
NAKON DRUGE GODINE UČENJA sastoji od slijeda koraka i ponavljanja sa zadanim prepoznaje stvara niz uputa s ponavljanjem te
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI brojem ponavljanja ( računalom ili bez računala). zadatak u kojemu ponavljanjem. ispravlja pogrešan
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I Sprema svoj niz uputa na dogovoreno mjesto te ih postoji redoslijed.
PROGRAMIRANJE UČENIK STVARA pronalazi. Uz pomoć učitelja otkriva, prikazuje i ponavljanje i
NIZ UPUTA U KOJEMU UPOTREBLJAVA analizira korake rješavanja jednostavnoga zadatka opisuje kako bi
PONAVLJANJE. koji sadrži slijed koraka i ponavljanje. ga riješio.
—43
Primijeniti pomicanje likova računalom ili bez računala (kornjača, roboti). Koraci rješenja mogu se prikazati i crtežima. Davanje uputa za kretanje, vođenje robota labirintom –
učenik može glumiti robota. Koristiti se različitim metodičkim postupcima pri pokazivanju problema i njegova rješenja. Primijeniti grafičke programe i aplikacije s naznakom
programiranja koji su prilagođeni najmlađima (primjerice Run Marco, Hour of code, Code week). Uporaba zadataka čije rješenje zahtijeva niz naredbi i ponavljanje sa zadanim
brojem ponavljanja bez uvjeta. Slaganje niza akcija, primjerice crtanje geometrijskih likova. Primijeniti timski rad na zajedničkome projektu iz programiranja. Prema mogućnostima
škole učitelj pokazuje učenicima upravljanje robotom unošenjem različitih naredbi. Mogu se upotrebljavati zadatci kakvi su na natjecanjima Klokan bez granica ili Dabar (engl.
Bebras). Odvojiti dovoljno vremena da učenici imaju priliku raspravljati o načinima analiziranja problema i osmišljavanju rješenja, uspoređivati različite pristupe i argumentirati
svoje rješenje i uvažavati tuđe, napraviti vizualno predstavljanje rješenja, omogućiti sagledavanje cijeloga postupka – sve na razini primjerenoj za razvojnu dob učenika. Prema
mogućnostima koristiti se i hardverskim rješenjima za vizualizaciju programiranja (roboti i sl.).
Poveznice:
Hrvatski jezik: stvaranje priče prema poticaju, stvaralačko pisanje, radijska emisija, veliko početno slovo, red riječi u rečenici, pisanje – poštivanje pravopisne norme
Priroda i društvo: značenje vode za život ljudi, pokus
Matematika: primjena svojstva komutativnosti i veze množenja i dijeljenja, primjena stečenih matematičkih spoznaja o brojevima i svojstvima računskih radnji pri rješavanju
problemskih situacija.
RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU
ĆA
C. 2. 1 Učenik prepoznaje uređaj, opisuje njegovu svrhu Učenik uz pomoć Učenik prema Učenik opisuje Učenik prema savjetima
NAKON DRUGE GODINE UČENJA (zvučnici, mikrofon, kamera, pisač, mobilni učitelja nabraja savjetima učitelja svrhu uređaja i uz učitelja odabire uređaj i
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI uređaj) i odabire prikladan program za rješavanje prikladne uređaje prepoznaje uređaj pomoć učitelja program za rješavanje
DIGITALNA PISMENOST I jednostavnih školskih zadataka. Uporaba gotovih za jednostavne te nabraja odabire prikladan jednostavnih školskih
KOMUNIKACIJA UČENIK PREMA obrazovnih sadržaja (crtanje, računanje, pisanje, školske zadatke. programe za program za zadataka.
SAVJETIMA UČITELJA ODABIRE UREĐAJ čitanje i sl.) za podršku pri učenju. Uporaba jednostavne rješavanje Pokazuje pozitivan stav i
I PROGRAM ZA JEDNOSTAVNE ŠKOLSKE jednostavnih računalnih programa i aplikacija školske zadatke. jednostavnih samopouzdanje pri
ZADATKE. namijenjenih obrazovanju. Iskazuje pozitivan školskih zadataka. korištenju tehnologijom.
stav i samopouzdanje pri korištenju
tehnologijom.

Upotreba primjerenih digitalnih obrazovnih sadržaja za podršku pri učenju. Uporaba jednostavnih računalnih programa i aplikacija namijenjenih obrazovanju. Učitelj demonstrira
upotrebu i ulogu različitih uređaja i programa za jednostavne školske zadatke. Pokazivanje mogućnosti programa i aplikacija za izradu raznih oblika digitalnih sadržaja. Učitelj
odabire odgovarajuće uređaje i programe primjerene učenicima i tehničkim mogućnostima škole uz potrebnu zaštitu učeničkih osobnih podataka. Naglasak nije na vještini korištenja
—44
uređajima ili programima, nego na prepoznavanju njihove uloge i povezivanju rezultata koji želimo dobiti i programa/uređaja koji ćemo upotrijebiti.
Poveznice:
Matematika: A.2.1, A.2. 2., A.2. 3, C.2. 1, D.2. 1, D.2. 3.
Likovna kultura: A. 2.1, C.2. 1.
Poveznice sa svim nastavnim predmetima, pogotovo s Prirodom i društvom ( godišnja doba, zavičaj).
C. 2. 2 Učenik oblikuje uz učiteljevu pomoć postojeće Učenik oblikuje Učenik oblikuje Opisuje način stvaranja Stvara nove sadržaje
sadržaje i ideje jednostavnim programima za uz učiteljevu uz učiteljevu digitalnih sadržaja i uz podršku učitelja u
NAKON DRUGE GODINE UČENJA izradu digitalnih radova. Opisuje način stvaranja podršku podršku izrađuje ih uz podršku jednostavnome
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI novih sadržaja i ideja koje namjerava oblikovati ili postojeće postojeće učitelja u programu za izradu
DIGITALNA PISMENOST I ih oblikuje s pomoću IKT-a. Kreativno se izražava sadržaje u sadržaje prema jednostavnome digitalnih radova.
KOMUNIKACIJA UČENIK IZRAĐUJE uz podršku učitelja u jednostavnome jednostavnome svojim idejama u programu za izradu Predstavlja i
DIGITALNE RADOVE KOMBINIRANJEM multimedijskom programu. Sprema i pronalazi programu za jednostavnome digitalnih radova. objašnjava svoj rad.
RAZLIČITIH OBLIKA SADRŽAJA UZ prethodno pohranjeni sadržaj. Predstavlja i izradu digitalnih programu za
PODRŠKU UČITELJA. objašnjava svoj rad. radova. izradu digitalnih
radova.

Učitelj odabire odgovarajuće uređaje i programe primjerene učenicima i tehničkim mogućnostima škole uz potrebnu zaštitu učeničkih osobnih podataka. Upotrebom odgovarajućih
uređaja i jednostavnih programa učenici mogu zajednički, uz pomoć učitelja, izrađivati crteže, pisati tekstove, snimati audiozapise ili videozapise o svojemu radu u školi, raznim
događanjima te ih upotrebljavati za razredne projekte. Predlaže se uporaba programa koji nude djelomično gotova rješenja za kolaže, priče, ilustracije, multimedijske poruke. Učitelj
predlaže sadržaje i pruža podršku učenicima pri izradi digitalnih sadržaja, primjerice pozivnice, plakata, stripa, kolaža, digitalnih priča, audiododataka pričama iz lektire. Skretanje
pažnje na oznake vlasništva, licencije ili dopuštenja za uporabu u obrazovanju. Zajednički pohranjuju učeničke radova u e-portfolio. Zajednički dogovoriti mjesto za spremanje
digitalnih sadržaja tako da je pristupačno učenicima i lako ga je pronaći. Učenici pred razredom predstavljaju svoj rad – kako su ga smislili i izradili.
Poveznice:
Matematika: A.2.1, A.2. 2, A.2. 3, C.2. 1, D.2. 1, D.2. 3.
Hrvatski jezik: jezično izražavanje i stvaranje (izvješćivanje o prošlome događaju i obavljenom zadatku, obavijest, stvaralačko pisanje)
Priroda i društvo: kalendar, ura
Matematika: prikazivanje dvoznamenkastih brojeva na različite načine, prikazivanje različitih podataka iz neposredne okoline neformalnim načinima, piktogramima i jednostavnim
tablicama
Glazbena kultura: izmišljanje malih ritamskih cjelina, slobodni improvizirani dijalozi glazbalom i glasom
Likovna kultura: novomedijske tehnologije, domena Stvaralaštvo i produktivnost.
—45
C. 2. 3 Učenik uz učiteljevu pomoć prepoznaje Učenik uz pomoć Učenik uz pomoć Učenik uočava Potiče i vodi
situacije u kojima je komunikacija i suradnja učitelja prepoznaje učitelja sudjeluje u osnovne prednosti suradnju i
NAKON DRUGE GODINE UČENJA moguća digitalnim programima i uređajima, situacije u kojima je kratkim komunikacije i komunikaciju sa
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI sudjeluje u kratkim suradničkim komunikacija i komunikacijskim i suradničkoga rada skupinom vršnjaka u
DIGITALNA PISMENOST I aktivnostima s njemu poznatim osobama suradnja moguća suradničkim kad članovi tima ne digitalnome
KOMUNIKACIJA UČENIK UZ POMOĆ koristeći se digitalnim obrazovnim digitalnim programima aktivnostima s mogu biti prisutni. okruženju uz pomoć
UČITELJA SURAĐUJE I KOMUNICIRA S platformama i obrazovnim mrežama, uočava i uređajima. poznatim osobama u Aktivno surađuje učitelja.
NJEMU POZNATIM OSOBAMA U osnovne prednosti komunikacije i digitalnome sa skupinom
SIGURNOME DIGITALNOM suradničkoga rada kad članovi tima ne mogu okruženju. vršnjaka u
OKRUŽENJU.
biti prisutni, aktivno surađuje sa skupinom digitalnome
vršnjaka u sigurnome digitalnom okruženju uz
obrazovnom okruženju. pomoć učitelja.
Učitelj odabire odgovarajuće uređaje i programe primjerene učenicima i tehničkim mogućnostima škole pazeći pritom na zaštitu osobnih podataka. Suradnja obrazovnim igrama
potpomognutima tehnologijom (geolokacijske igre, potraga za blagom, rješavanje zagonetki, dijeljene online ploče, stranice s programima za kreativno izražavanje). Suradnički rad
u sigurnomu online okruženju (razredni blog, zajedničko pisanje priče, izrada crteža, slikovnice, multimedijskoga sadržaja). Rad na projektima (videokonferencije s vršnjacima iz
drugih zemalja ili iz Hrvatske). Uporaba jednostavnoga programa za razmjenu poruka među učenicima (chat unutar sigurnoga online okruženja – eTwinning, e-pošta ili neki
primjereni siguran servis koji uporablja korisničke podatke računa iz sustava AAI@EduHr, školske račune ili ne traži prijavu). Poticati primjereno ponašanje i konvencije uljudnoga
ophođenja za vrijeme suradničkih i komunikacijskih aktivnosti, uvažavanje različitosti, razvijanje tolerancije i međukulturnoga razumijevanja.
Poveznice
Povezuje se s ishodom D.2. 2.
Hrvatski jezik: jezično izražavanje i stvaranje (telefonski razgovor, različiti načini komunikacije uz primjenu suvremene tehnologije).
—46
E-DRUŠTVO
RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆ
A
D. 2. 1 Učenik nabraja zanimanja koja poznaje, a Učenik nabraja Učenik opisuje Istražuje uz pomoć Izdvaja i opisuje
koja se koriste IKT-om. Prepoznaje zanimanja koja zanimanja ljudi koji se u učitelja i komentira moguće buduće
NAKON DRUGE GODINE UČENJA zanimanja u području računalne tehnologije i poznaje, a koja se svojemu poslu koriste zanimanja iz zanimanje u
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI primjene IKT-a. Opisuje zanimanja ljudi koji koriste IKT-om. IKT-om. područja IKT-a. području primjene
E-DRUŠTVO UČENIK PREPOZNAJE I se u svojemu poslu koriste informacijsku i IKT-a i predstavlja
OPISUJE NEKE POSLOVE KOJI SE komunikacijsku tehnologiju. Istražuje i razredu.
KORISTE INFORMACIJSKOM I komentira zanimanja iz područja IKT-a za
KOMUNIKACIJSKOM TEHNOLOGIJOM. koja je čuo da su popularna. Promišlja o
svojemu budućem zanimanju, opisuje ga i
predstavlja razredu.
Objasniti ulogu informacijske i komunikacijske tehnologije u svakodnevnome životu primjerima bliskim učenicima. Navesti primjere poslova koji nisu prije postojali, a omogućio ih
je razvoj IKT-a. Objasniti ulogu stručnjaka IT –a konkretnim primjerima iz okruženja te različite razine složenosti uporabe IT-a. Navesti primjere poznatih osoba zaslužnih za
napredak IT-a i onih koji se time sada bave. Prema mogućnostima organizirati razgovor s osobama koje se u radu koriste računalnom tehnologijom, može i videokonferencijskim
prijenosom. Učenici u razgovoru komentiraju koja im se zanimanja u području IKT-a sviđaju i hoće li ih odabrati u budućnosti te koji bi poslovi u budućnosti mogli postojati
odnosno nestati.
Poveznice:
Priroda i društvo – zanimanja ljudi
D. 2. 2 Učenik se koristi sadržajima s obrazovnoga Učenik uz pomoć Učenik se uz pomoć Učenik uz pomoć Učenik se
portala uz pomoć odrasle osobe. Posjećuje učitelja prepoznaje e- učitelja koristi nekim učitelja istražuje samostalno koristi
NAKON DRUGE GODINE UČENJA sigurne stranice na kojima može učiti i usluge u području e-uslugama u dodatne preporučenim e-
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI zabaviti se. Učenik se koristi preporučenim obrazovanja. području mogućnosti e- uslugama u području
E-DRUŠTVO UČENIK SE KORISTI E- e-uslugama u području obrazovanja (e- obrazovanja. usluga u području obrazovanja. Nudi
USLUGAMA U PODRUČJU ODGOJA I dnevnik, edu.hr, Meduza, CARNetova e- obrazovanja. pomoć i suradnju
OBRAZOVANJA. pošta, Loomen i sl.). Uporaba korisničkog ostalim učenicima.
računa iz sustava AAI@EduHr. Nudi pomoć
i suradnju ostalim učenicima.
Učenici će zajednički uz pomoć učitelja istraživati mogućnosti portala e-lektire i Meduza, edu.hr te se zajedno igrati i igrom učiti. Istraživanjem i aktivnostima sličnima igri učenici
će učiti kako se koristiti sadržajima obrazovnoga portala. Proučiti i upoznati neke sigurne i pouzdane e-izvore. Koristiti se korisničkim računom iz sustava AAI@EduHr, brinuti se o
—47
promjeni zaporke, sigurnosti računa i mogućnosti uporabe. Upoznati nekoliko usluga koje su učenicima dostupne njihovim korisničkim podatcima računa iz sustava AAI@EduHr,
npr. e-Dnevnik, edu.hr, Meduza, CARNetova e-pošta. Približiti učenicima sadržaje i aktivnosti tih obrazovnih portala na primjeren način. Pokazati neke online tečajeve na Loomenu,
primjerice Logo – online učenje programiranja ili neke koje su izradili učitelji razredne nastave za razne predmete. Po mogućnosti koristiti se nekim online tečajem koji su napravili
učitelji vaše škole.
Poveznice:
D. 2. 3 Učenik prepoznaje moguću opasnost od Učenik uz pomoć Učenik prepoznaje Primjenjuje Učenik objašnjava
nepoznate osobe u virtualnome svijetu, učitelja nabraja neke elektroničko nasilje. pozitivne obrasce opasnosti koje mogu
NAKON DRUGE GODINE UČENJA prepoznaje elektroničko nasilje. U nekim opasnosti od nepoznate U nekim situacijama ponašanja pri nastupiti pri uporabi
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI situacijama traži pomoći odrasle osobe (znati osobe u virtualnome traži pomoć odrasle suočavanju s računala i interneta i
E-DRUŠTVO UČENIK ANALIZIRA NEKE gdje može potražiti pomoć, razvijati svijetu. Prepoznaje osobe. elektroničkim povezuje ih s
OPASNOSTI KOJE MOGU NASTUPITI atmosferu povjerenja i osnaživanja). zdrave navike Primjenjuje zdrave nasiljem. opasnostima iz
PRI UPORABI RAČUNALA I INTERNETA Primjenjuje pozitivne obrasce ponašanja pri ponašanja pri radu s navike ponašanja stvarnoga svijeta.
TE PRAVILNO NA NJIH REAGIRA. suočavanju s elektroničkim nasiljem. računalom. tijekom rada na Procjenjuje količinu
Analizira primjere elektroničkoga nasilja i računalu. vremena
zajednički pronalazi rješenja za njih. provedenoga u
Odabrati i primijeniti zdrave navike virtualnome svijetu.
ponašanja tijekom rada na računalu.
Procjenjuje količinu vremena provedenoga u
virtualnome i stvarnome svijetu. Prihvaća
preporuke o količini vremena provedenoga
za računalom.
Upoznati učenike s opasnostima koje im prijete na internetu i povezati ih s opasnostima iz stvarnoga svijeta. Razgovarati o pozitivnim obrascima ponašanja i kako ih primijeniti.
Učenici u parovima razgovaraju o neprihvatljivu ponašanju među svojim vršnjacima. Osvješćuju da neka djeca na internetu znaju biti nasilna. Gledanje animiranih priča
prilagođenih uzrastu djece, prepoznavanje elektroničkoga nasilja i razgovor o primjerima elektroničkoga nasilja, upoznavanje načina sprečavanja i prevencije takva nasilja te što
učiniti ako su sami žrtve nasilja. Istaknuti da je i virtualan svijet stvaran svijet te da se moramo pristojno i odgovorno ponašati kad smo na internetu kako bismo zaštitili sebe, ali i
druge. Povezati pravila pristojnoga ponašanja u razredu i na internetu. Razvijati atmosferu povjerenja i osnaživanja učenika tako da znaju da se mogu obratiti učiteljima ako im
zatreba pomoć.
Izvoditi vježbe razgibavanja za računalom, izmjenjivanje sjedenja i drugih položaja. Pratiti duljinu vremena provedenoga pred ekranom (računalo, mobitel, tablet, televizor). Mogu
se upotrijebiti obrazovni sadržaji iz kurikuluma Pet za Net, animirane priče te radna bilježnica Igraj se i uči online.
Poveznice:
Priroda i društvo: ponašanje u školi i odnosi među učenicima, kultura stanovanja, kulturne ustanove, zdravlje
Sat razrednika: zdravstveni i građanski odgoj.
—48
D.2. 4 Učenik nabraja osnovne osobne podatke (ime Učenik nabraja osobne Učenik objašnjava Učenik prepoznaje Učenik uočava
i prezime, adresa i broj telefona, fotografije, podatke i prepoznaje važnost zaštite svojih i razlikuje koje bi trajnost podataka
NAKON DRUGE GODINE UČENJA videozapisi). Objašnjava zašto su važni važnost njihove zaštite. i tuđih osobnih osobne podatke objavljenih na
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI osobni podatci i s kim ih smijemo dijeliti te podataka te važnost mogao sigurno internetu (digitalnih
E-DRUŠTVO UČENIK SE ODGOVORNO kako paziti na svoje i tuđe osobne podatke. odgovornoga objaviti na tragova). Potiče sebe
PONAŠA PRI KORIŠTENJU Prepoznaje i razlikuje koje bi osobne podatke ponašanja. internetu. i druge na
SADRŽAJIMA I USLUGAMA NA objavio na internetu. Učenik uočava trajnost Pristojno se i odgovorno
INTERNETU RADI ZAŠTITE OSOBNIH podataka objavljenih na internetu (digitalnih odgovorno ponaša. ponašanje.
PODATAKA I DIGITALNOGA UGLEDA. tragova). Prepoznaje važnost odgovornoga
ponašanja te potiče sebe i druge na
odgovorno ponašanje.
Istaknuti učenicima da svakim svojim boravkom na internetu ostavljaju digitalne tragove koje je lako pratiti. Naglasiti im potrebu izbjegavanja komunikacije s nepoznatim osobama
te kako se mogu zaštititi i potražiti pomoć odrasle osobe. Učenik prepoznaje i razlikuje osnovne osobne podatke koje smije i koje ne smije podijeliti online(ime i prezime, adresa, broj
telefona ili mobitela i fotografije). Istaknuti učenicima da se osobni podatci ne daju nepoznatim osobama. Upozoriti ih da osobne podatke svojih prijatelja ne govore drugima. S
pomoću obrazovnih igara i gledanjem animiranih filmova učenicima približiti pojam osnovnih osobnih podataka i kako se njima odgovorno koristiti. Ilustrirati dostupnost na internetu
i digitalne tragove upisivanjem imena i prezimena slavnih osoba, prijatelja i članova obitelji ili svojega imena u tražilicu. Razgovor o digitalnim tragovima koje sami ostavljamo i koje
drugi objavljuju o nama. Koristiti se konkretnim primjerima digitalnih tragova o nekoj osobi, a koji su stari nekoliko godina (trajnost digitalnih tragova). Igra s pastom za zube (jednom
kad je istisnete ne može se vratiti natrag u tubu – analogija sa sadržajem objavljenim na internetu i nemogućnošću njegova brisanja). Mogu se upotrijebiti obrazovni sadržaji iz
kurikuluma Pet za Net.
Poveznice:
Hrvatski jezik: veliko početno slovo
Priroda i društvo: dijete, obitelj, rodbina.
—49
70 sati godišnje
RAZINE USVOJENOSTI
A. 3. 1 Učenik prepoznaje neke univerzalne Prepoznaje neke Objašnjava kako Interpretira poruke Razvija svoj
simbole ili oznake i objašnjava njihovu univerzalne simbole i neke podatke može i podatke prikazane jednostavni sustav
ulogu. Objašnjava kako podatke može objašnjava njihovu prikazati nekim dogovorenim simbola i objašnjava
NAKON TREĆE GODINE UČENJA
prikazati nekim univerzalnim simbolima. ulogu. univerzalnim simbolima. Koristi ga.
Koristi se dogovorenim simbolima za simbolima. se dogovorenim
INFORMACIJE I DIGITALNA TEHNOLOGIJA opisivanje podataka i poruka. Interpretira simbolima za
UČENIK SE KORISTI SIMBOLIMA ZA poruke i podatke prikazane dogovorenim opisivanje
PRIKAZIVANJE PODATAKA. simbolima. Razvija svoj jednostavan podataka i
sustav simbola i objašnjava ga. zapisivanje poruka.
Pronalaženje i prepoznavanje nekih univerzalnih simbola (npr. oznake za recikliranje na proizvodima, prometni znakovi, svjetlosni signali na semaforu, geografski simboli, znakovi
upozorenja). Prikazivanje podataka s pomoću simbola, na razini igre (npr. karte za brojeve, igre pamćenja - Memory). Kodiranje kratkih poruka simbolima, crtežom, igre šifriranja
i prenošenja poruka. Priče o šifriranju i tajnim simbolima. Osmišljavanje zaporki iz koje poruke.
Upotreba simbola uvodi se kao priprema za prikazivanje podataka u računalu, ali u nižim razredima ostaje na razini igre, ne spominju se binarni brojevi iako se 0 i 1 te ostali brojevi
i slova mogu upotrebljavati za šifriranje (unplugged aktivnosti).
Poveznice:
Hrvatski jezik: dvotočje i zarez u nabrajanju, kratice
Priroda i društvo: strane svijeta, plan mjesta, zemljovid, promet
Matematika: prikazivanje brojeva do 1000 na različite načine (mjesna vrijednost znamenaka i dekadske jedinice), označavanje točke i dužine, primjenjivanje matematičkih oznaka
za okomitost i usporednost pravaca, rješavanje zadataka s jednim nepoznatim članom koristeći se slovom kao oznakom za broj.
—50
A. 3. 2 Nabraja jednostavne Učenik s pomoću Učenik prepoznaje Učenik analizira Nakon analize
hardverske/softverske probleme i učitelja nabraja neke jednostavne jednostavne prepoznaje
NAKON TREĆE GODINE UČENJA poteškoće s kojima se susreo ili za njih hardverske/softversk hardverske/softversk hardverske/softvers aktivnosti ili
zna iz tuđega iskustva. Prepoznaje e probleme i e probleme i ke probleme koji se postupke korisnika
jednostavne hardverske/softverske poteškoće koji se poteškoće koji se mogu dogoditi koji mogu
probleme i poteškoće, analizira ih te ih mogu dogoditi mogu dogoditi tijekom njihove prouzročiti problem
UČENIK OBJAŠNJAVA I ANALIZIRA pokušava riješiti samostalno ili uz pomoć tijekom njihove tijekom njihove uporabe i nudi i poteškoću, daje
JEDNOSTAVNE drugih osoba. Prepoznaje aktivnosti ili uporabe. uporabe. rješenje. primjere iz
HARDVERSKE/SOFTVERSKE PROBLEME I postupke korisnika koji mogu prouzročiti svakodnevnoga
POTEŠKOĆE KOJI SE MOGU DOGODITI problem i poteškoću. života.
TIJEKOM NJIHOVE UPORABE.

Prepoznavanje nekih jednostavnijih problema bez detaljnijega upoznavanja s hardverom i softverom računala. Primjeri problema koji se mogu obraditi: monitor ne radi, program
se blokira ili smrzne, usporavanje računala tijekom rada, miš ili zvučnici ne rade, povezivanje na mrežu i internet.
Poveznice:
Priroda i društvo: snalaženje u vremenu (prošlost, sadašnjost, budućnost), gospodarstvo i zaštita okoliša.
RAZINE USVOJENOSTI
B. 3. 1 Prepoznavanje problema u jednostavnom Uz pomoć učitelja Samostalno stvara Uz pomoć učitelja Samostalno stvara
zadatku s odlukom, osmišljavanje niza stvara program koji program koji se stvara program koji program koji se
koraka koji vode k rješenju. Uz pomoć se sastoji od slijeda sastoji od slijeda sastoji od slijeda
NAKON TREĆE GODINE UČENJA učitelja ili samostalno otkriva i prikazuje koraka i ponavljanja. koraka i ponavljanja sadrži odluke, koraka, ponavljanja i
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI korake rješavanja jednostavnoga zadatka analizira rješenje odluke.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I koji sadrži odluku. Stvaranje programa zadatka i vrednuje
PROGRAMIRANJE UČENIK STVARA
korištenjem vizualnim okruženjem u ga.
kojemu se koristi slijedom koraka,
PROGRAM KORIŠTENJEM VIZUALNOGA ponavljanjem i odlukom. Uz pomoć
OKRUŽENJA U KOJEMU SE KORISTI učitelja analizira i vrednuje rješenja
SLIJEDOM KORAKA, PONAVLJANJEM I testiranjem točnosti krajnjega rezultata.
ODLUKOM TE UZ POMOĆ UČITELJA
VREDNUJE SVOJE RJEŠENJE.
—51
Primjeri događaja koji utječu na odluku; može s računalom ili bez računala.. Koristiti se različitim metodičkim postupcima pri pokazivanju problema i njegova rješenja (primjeri s
vremenskom prognozom i kako odlučujemo što ćemo obuti ili gdje se igrati) Važno je razlikovati upute (ili niz uputa) koje je potrebno napraviti za svaku vrijednost odluke.
Primjenjuju se grafički programi i aplikacije s naznakom programiranja prilagođeni najmlađima (primjerice Scratch, Hour of code, Code week, Run Marco). Razvijati preciznost i
jednostavnost u opisivanju postupaka za rješavanje problema. Prema mogućnostima škole učitelj pokazuje učenicima upravljanje robotom unošenjem različitih naredbi. Mogu se
upotrebljavati zadatci kakvi su na natjecanjima, Klokan bez granica ili Dabar (engl. Bebras). Odvojiti dovoljno vremena da učenici imaju priliku raspravljati o načinima
analiziranja problema i osmišljavanju rješenja, uspoređivati različite pristupe i argumentirati svoje rješenje i uvažavati tuđe, napraviti vidno predstavljanje rješenja, omogućiti
sagledavanje cijeloga postupka – sve na razini primjerenoj za razvojnu dob učenika. Prema mogućnostima koristiti se i hardverskim rješenjima za vizualizaciju programiranja
(roboti i sl.).
Poveznice:
Može se povezati s ishodima iz domene Digitalna pismenost i komunikacija.
Matematika: primjena svojstva komutativnosti i veze množenja i dijeljenja, primjena stečenih matematičkih spoznaja o brojevima i svojstvima računskih radnji pri rješavanju
problemskih situacija
Hrvatski jezik: stvaranje priče prema poticaju, stvaralačko pisanje, radijska emisija
Priroda i društvo: značenje vode za život ljudi, pokus.
B. 3. 2 Određuje zajedničke karakteristike grupe Uz pomoć učitelja Samostalno određuje Uz pomoć učitelja Razvrstava podatke
podataka. Razvrstava podatke u grupe. određuje zajedničke zajedničke određuje kriterij u grupe i slaže
NAKON TREĆE GODINE UČENJA Reda podatke prema kriteriju koji karakteristike u grupi karakteristike grupe slaganja podataka podatke u određeni
omogućuje njihovo učinkovito korištenje. podataka i razvrstava podataka i razvrstava koji omogućava redoslijed prema
Samostalno određuje kriterij za ih prema njima. ih prema njima. učinkovito odabranom kriteriju
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I
razvrstavanje ili redanje podataka koji korištenje njima. koji omogućava
PROGRAMIRANJE UČENIK SLAŽE omogućuje učinkovito korištenje učinkovito korištenje
PODATKE NA KORISTAN NAČIN. podatcima. Prepoznavanje uzoraka. podatcima.
Istaknuti neke primjere bliske učenicima te uočiti prednosti slaganja podataka na koristan način s računalom ili bez računala (primjerice, slaganje učenika s obzirom na datum
rođenja ili razvrstavanje učenika u timove, slaganje odjeće prema vrsti ili boji, unplugged aktivnosti). Prepoznavanje uzoraka, razvrstavanje i organiziranje podataka. Prikazivanje
podataka tablicama i dijagramima prema primjerima iz matematike. Mogu se upotrebljavati zadatci kakvi su na natjecanjima Klokan bez granica, Dabar engl. Bebras).
Poveznice:
Hrvatski jezik: imenice, glagoli, pridjevi, skupovi ije/je u riječima, slovo č i ć u riječima
Priroda i društvo: osnovne karakteristike zavičajne regije, sadašnjost, prošlost, budućnost, predci i potomci
Matematika: klasificiranje likova prema broju stranica, opseg likova, prikazivanje podataka u tablicama i dijagramima
—52
RAZINE USVOJENOSTI

C. 3. 1 Učenik odabire potrebni uređaj, Učenik uz pomoć Učenik uz pomoć Samostalno Samostalno odabire
prepoznaje njihove prednosti u raznim učitelja odabire učitelja odabire odabire potrebni potrebni digitalni
NAKON TREĆE GODINE UČENJA situacijama. Odabire potrebni program potrebni uređaj i potrebni uređaj i digitalni uređaj ili uređaj ili program,
kojim će se koristiti za rješavanje program te program, opisuje program, objašnjava njihove
postavljenoga zadatka. Obrazlaže svoj prepoznaje neke njihove mogućnosti. prepoznaje njihove prednosti u raznim
odabir i preporučuje ili ne preporučuje načine njihove prednosti u raznim situacijama,
UČENIK SAMOSTALNO ODABIRE UREĐAJ I drugima korištenje tim programom. uporabe. situacijama. obrazlaže svoj
PROGRAM IZ SKUPA PREDLOŽENIH TE Navodi što može, a što ne može napraviti odabir i preporučuje
PROCJENJUJE NAČINE NJIHOVE UPORABE. s odabranim uređajima i programima. ili ne preporučuje
Uporaba gotovih obrazovnih sadržaja, drugima korištenje
računalnih programa i aplikacija njima.
namijenjenih obrazovanju.
Istraživanje mogućnosti primjene različitih digitalnih uređaja i programa za izvršavanje raznovrsnih školskih zadataka. Uporaba digitalnih obrazovnih sadržaja i programa za
učenje. Odabir digitalnih uređaj ili programa, uspoređivanje njihovih prednosti i nedostataka u raznim situacijama, argumentiranje odabira. Istražiti mogućnosti modernih
multimedijskih online programa koji se mogu upotrebljavati s obrazovnom svrhom. Može se organizirati projektima i timskim radom, svaki tim predstavlja i argumentira svoj
odabir. Naglasak nije na vještini korištenja uređajem ili programom nego na prepoznavanju njihove uloge i povezivanju rezultata koji želimo dobiti te programa/uređaja koji ćemo
upotrijebiti.
Poveznice:
Matematika: A.3.1, A.3.2, C.3. 1.
Može se povezati s ishodima C. 3. 2 i C.3. 3.
C. 3. 2 Učenik prema uputama učitelja i u Učenik uz učiteljevu Učenik uz pomoć Prema uputama Prema uputama
predloženome programu izrađuje pomoć i upute učitelja slijedi upute i izrađuje izrađuje jednostavne
NAKON TREĆE GODINE UČENJA jednostavne digitalne radove koji mogu oblikuje postojeće izrađuje jednostavne jednostavne digitalne radove
biti kombinacija više elemenata. Učenik sadržaje u nove, digitalne radove. digitalne radove. kreativno se
kombinira pronađene ili samostalno jednostavne digitalne izražavajući.
napisane informacije, tekst i slike, radove. Predstavlja i
UČENIK PREMA UPUTAMA IZRAĐUJE animaciju, zvuk, video. Uporaba objašnjava svoj rad.
JEDNOSTAVNE DIGITALNE RADOVE. modernih multimedijskih programa s Pomaže vršnjacima
obrazovnom svrhom. Primjenjuje pri izradi.
jednostavne postupke za rad s mapama i
datotekama, pohranjuje i pronalazi svoje
datoteke.
—53
Učitelj odabire programe koji odgovaraju potrebama njegovih učenika i tehničkim mogućnostima škole. Istražiti mogućnosti modernih multimedijskih online programa koji se
mogu upotrebljavati s obrazovnom svrhom. Kombiniranje različitih oblika digitalnih sadržaja u nove. Izraditi kviz, prezentaciju, multimedijski plakat, kolaž, kalendar, grafički
prikaz podataka, animaciju, strip, digitalnu priču prema uputama i o dogovorenoj temi. Odabrati oblik digitalnoga rada i temu u dogovoru s učenicima. Pohranjivanje sadržaja za
budući rad i pronalaženje prethodno spremljenih sadržaja. Pohranjivanje u učenički e-portfolio. Razgovarati o vlasništvu digitalnoga sadržaja (npr. čija je slika na nekoj stranici i
smiju li se njome koristiti), upotreba specijaliziranih tražilica Creative Commons.
složenosti digitalnog sadržaja kojeg učenici izrađuju jer je u nekim programima jednostavnije napraviti audiozapis, videozapis ili animaciju, dok je u drugima jednostavnije
napraviti strip, kombinaciju teksta i slike ili interaktivan sadržaj.
Poveznice:
Matematika: A.3. 1, A.3.2, E.3. 2.
Hrvatski jezik: izgled i ponašanje lika, basna, dječji roman, dječji film
Matematika: prikazivanje brojeva do 1 000 na različite načine, crtanje pravaca i polupravaca, opseg likova, različiti prikazi podataka (tablice, dijagrami)
Priroda i društvo: vremenska crta, zdravlje, zavičaj
Može se povezati s ishodom C. 3. 1 i C.3.3.
Korelacija s Likovnom kulturom novomedijske tehnologije, domena Stvaralaštvo i produktivnost A. 3. 1, A.3.3., C.3. 1.
C.3. 3 Učenik nabraja osnovne prednosti Učenik nabraja Učenik piše poruke Ostvaruje kontakt s Pri suradničkome
suradničkoga rada u sigurnome osnovne prednosti prema preporukama poznatim osobama rješavanju zadataka
NAKON TREĆE GODINE UČENJA digitalnom okruženju. Prepoznaje suradničkoga rada u o jasnoći i u digitalnome samostalno
važnost korisničkoga računa i zaporke za sigurnome ljubaznosti. okruženju, s njima komunicira s
pristup digitalnomu okruženju. Piše digitalnom Uz pomoć učitelja surađuje i poznatim osobama u
poruke prema preporukama o jasnoći, okruženju. Na poticaj sudjeluje u razmjenjuje kratke sigurnome
UČENIK SE KORISTI SIGURNIM ljubaznosti i pristojnosti. Ostvaruje i uz pomoć učitelja suradničkim poruke. Prepoznaje digitalnom
DIGITALNIM OKRUŽENJEM ZA kontakt s poznatim osobama u sigurnome sudjeluje u aktivnostima u sinkroni i asinkroni obrazovnom
KOMUNIKACIJU U SURADNIČKIM digitalnom obrazovnom okruženju, s suradničkim sigurnome način okruženju i
AKTIVNOSTIMA. njima surađuje i razmjenjuje kratke aktivnostima u digitalnom komunikacije. obrazovnim
poruke. Prepoznaje sinkroni i asinkroni sigurnome okruženju. društvenim
način komunikacije. Pri rješavanju digitalnom mrežama.
zadataka samostalno komunicira s okruženju.
poznatim osobama u sigurnome
digitalnom obrazovnom okruženju i
obrazovnim društvenim mrežama.
Učitelj odabire odgovarajuće uređaje i programe primjerene učenicima i tehničkim mogućnostima škole, pazeći pritom na zaštitu osobnih podataka. Upotreba korisničkog računa
iz sustava AAI@EduHr i promjena zaporke, sigurnost računa i mogućnosti uporabe. Uporaba programa za komunikaciju (elektronička pošta ili neki primjereni siguran servis koji
uporablja korisničke podatke računa iz sustava AAI@EduHr) Ispisati pravila pristojne komunikacije i istaknuti ih na vidljivome mjestu. Rad na projektima u sigurnom online
okruženju (razredni, školski, nacionalni, međunarodni). Poticati primjereno ponašanje i konvencije uljudnoga ophođenja za vrijeme suradničkih i komunikacijskih aktivnosti,
uvažavanje različitosti, razvijanje tolerancije i međukulturalnoga razumijevanja. Objasniti učenicima kako reagirati u slučajevima elektroničkoga nasilja i kome se mogu obratiti
za pomoć (obrazovni sadržaji Pet za Net).
Poveznice:
Povezivanje sa svim ishodima domene C. Korelacija: Hrvatski jezik.
—54
C. 3. 4 Učenik prepoznaje uloge i aktivnosti u Učenik uz pomoć Učenik primjenjuje Učenik primjenjuje Učenik preuzima
suradničkome online okruženju. Provodi učitelja prepoznaje jasne upute za primjerene oblike odgovornost i
NAKON TREĆE GODINE UČENJA aktivnosti i primjenjuje primjerene oblike uloge i aktivnosti u provođenje ponašanja u kontrolu za
ponašanja u suradničkome online suradničkome online aktivnosti u suradničkim provođenje
okruženju. Preuzima odgovornost i okruženju. suradničkome online aktivnostima. suradničke
kontrolu za provođenje suradničke okruženju. aktivnosti.
UČENIK RAZLIKUJE ULOGE I AKTIVNOSTI aktivnosti. Iznosi svoje komentare i Prepoznaje važnost
KOJE ZAHTIJEVA SURADNIČKO ONLINE prepoznaje važnost osvrta članova osvrta članova
OKRUŽENJE. skupine na aktivnosti. skupine na aktivnost
i ponašanje te iznosi
svoje komentare.

Interakcija u suradničkome online okruženju, poticanje na aktivnost, komentiranje. Poticanje primjerenih oblika ponašanja sudionika aktivnosti, organiziranje suradničkoga rada,
različite zadaće unutar aktivnosti. Potrebno je odvojiti dovoljno vremena za provedbu aktivnosti te na kraju napraviti osvrt članova skupine na aktivnost i ponašanje. Razvoj
kritičkoga promišljanja i sposobnosti za samousmjeravano učenje. Rad na projektima u sigurnome online okruženju (razredni, školski, nacionalni, međunarodni). Pohranjivanje u
učenički e-portfolio.
Poveznice:
Priroda i društvo: mini projekt Knjižnica (prošlost, sadašnjost, budućnost)
Povezuje se s ostalim ishodima 3. domene.
E-DRUŠTVO
RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆ
A
D. 3. 1 Učenik objašnjava potrebu vremenskoga Učenik opisuje Objašnjava nužnost Učenik primjenjuje Odabire i
ograničenja u radu s digitalnom posljedice vremenskoga preporuke o primjenjuje zdrave
NAKON TREĆE GODINE UČENJA tehnologijom. Procjenjuje količinu dugotrajnoga ograničenja boravka količini vremena navike ponašanja za
vremena provedenoga u virtualnom boravka za za računalom. provedenoga pred vrijeme rada na
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI E-
svijetu. Primjenjuje tehnike razgibavanja računalom. računalom. računalu.
DRUŠTVO UČENIK PRIMJENJUJE
tijekom i nakon rada na računalu. Prihvaća Procjenjuje Savjetuje članove
PREPORUKE O PRERASPODJELI VREMENA nužnost vremenskoga ograničenja boravka količinu vremena obitelji i vršnjake o
U KOJEMU SE KORISTI DIGITALNOM za računalom i primjenjuje preporuke o provedenoga u pravilnom korištenju
TEHNOLOGIJOM ZA UČENJE, količini vremena pred računalom. virtualnome svijetu. tehnologijom.
KOMUNIKACIJU I ZABAVU TE Primjenjuje zdrave navike ponašanja za
PRIMJENJUJE ZDRAVE NAVIKE. vrijeme rada na računalu. Savjetuje
članove obitelji i vršnjake o pravilnom
korištenju tehnologijom.
—55
Učenici crtaju predmete koji simboliziraju njihovu slobodnu aktivnost ili hobi. U završnome dijelu sata izlaze u školsko dvorište i igraju jednu od predloženih igara.
Kod kuće učenici intervjuiraju roditelje o njihovu slobodnom vremenu (sadašnjemu te u doba djetinjstva). Mogu odigrati omiljenu računalnu igru, a potom zajedno s roditeljima
izići u šetnju, vožnju biciklom ili koturaljkanje. Učenici vode dnevnik o vremenu provedenom pred ekranom (računalo, tablet, mobitel, TV i slično). Dogovori o vremenskome
ograničenju za rad na računalu, moguća uporaba specijaliziranih programa koji podsjećaju na razgibavanje i vrijeme provedeno za računalom. Mogu se upotrebljavati obrazovni
sadržaji iz kurikuluma Pet za Net .
Poveznice:
Može se povezati sa svim ishodima u 3. razredu.
Priroda i društvo: zdravlje, TZK.
D.3. 2 Primjereno reagira na razne opasnosti ili Učenik objašnjava Učenik odgovorno Učenik primjenjuje Učenik promiče
neugodnosti u digitalnome okruženju važnost zaštite od reagira na pozitivne obrasce pozitivne obrasce
NAKON TREĆE GODINE UČENJA (prijetnje, nasilje, prevare, virusi). zlonamjernih neprihvatljivo i ponašanja i ciljano ponašanja i pomaže
Učenik objašnjava važnost antivirusnih programa. Razlučuje uvredljivo ponašanje objavljuje svoje vršnjacima u zaštiti
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI E-
programa. Opisuje kako može zaštiti koje sadržaje ne u digitalnome radove na od neželjenih
DRUŠTVO UČENIK PRIMJERENO REAGIRA
svoje i tuđe osobne podatke. Prepoznaje smije dijeliti, okruženju. U školskim/razredni sadržaja.
NA SVAKU OPASNOST/NEUGODNOST U nasilnu verbalnu komunikaciju, oblike i prepoznaje problemskoj situaciji m stranicama. Osmišljava i
DIGITALNOME OKRUŽENJU, ŠTITI SVOJE I simptome elektroničkoga zlostavljanja te neprihvatljive radnje traži pomoć odraslih, Odlučuje ne izrađuje plakat s
TUĐE OSOBNE PODATKE. opasnosti koje prijete pri susretu s u digitalnom prijavljuje sudjelovati u pravilima ponašanja
nepoznatom osobom. Predlaže okruženju i opisuje neprihvatljivo aktivnostima koje na internetu.
prihvatljive načine rješavanja problema. kako može zaštiti ponašanje, neželjeni potiču govor
Nabraja osobe i službe kojima se može svoje i tuđe osobne sadržaj ili kontakt. mržnje i
obratiti za pomoć. Sudjeluje i pomaže u podatke. diskriminaciju.
rješavanju problema nasilnoga
vršnjačkog ponašanja. Promiče pozitivne
obrasce ponašanja te obraća pažnju na
digitalne tragove.
Raznim primjerima u obliku priča, animacija, videozapisa ilustrirati situacije koje mogu ugroziti sigurnost djece. Razgovarati s učenicima, analizirati te primjere i zajednički
pronaći rješenja. Uputiti učenike da u slučaju problema i sami znaju sačuvati dokaze i prijaviti policiji (koristeći se aplikacijom Red Button) ili pozvati Hrabri telefon. Potrebno je
ohrabrivati učenike da učiteljima ili roditeljima prijave svaku komunikaciju ili kontakt koji im se učini čudnim ili se zbog njega ne osjećaju dobro. Primjerima pokazati što su
osobni podatci (primjerice na osobnoj iskaznici). Ilustrirati primjerima kako mrežne igre i stranice prikupljaju osobne podatke. Navesti primjere u kojima su pri prijavi osobni
podatci učenika zaštićeni (račun iz sustava AAI@EduHr). Upoznati učenike s pravilima pristojnoga ponašanja na internetu i raznim oblicima digitalne komunikacije (poruke na
mobitelu, društvenoj mreži, komentari na računalnoj igri). Mogu se upotrebljavati obrazovni sadržaji iz kurikuluma Pet za Net.
Poveznice:
Može se povezati s ishodom D. 3. 2 te sa svim ishodima u domeni Digitalna pismenost i komunikacija.
Hrvatski jezik: slušanje i govorenje, sporazumijevanje hrvatskim književnim jezikom
Sat razrednika: ovisnosti, sigurnost na internetu, zdravstveni odgoj, suradničko učenje.
—56
70 sati godišnje
RAZINE USVOJENOSTI
A. 4. 1 Nabraja računalne mreže s kojima se Nabraja i opisuje oblike i Učenik prepoznaje i Učenik opisuje Učenik analizira
do sada susretao. Objašnjava što je vrste računalnoga opisuje iz vlastitoga prednosti i nedostatke uporabu računalnih
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA računalna mreža i od čega se ona povezivanja s kojima se iskustva mogućnosti koje računalne mreže. mreža, dajući
sastoji. Objašnjava ulogu i prednosti do sada susretao. mu računalna mreža nudi Opisuje pronalaženje primjere iz
računalne mreže. Opisuje načine za komunikaciju i podataka na mreži svakodnevnoga
komunikacije i suradnje s pomoću suradnju. Pronalazi poput korištenja života.
TEHNOLOGIJA UČENIK OBJAŠNJAVA računalne mreže. Opisuje način podatke na internetu. zajedničkom mapom.
KONCEPT RAČUNALNE MREŽE, pretraživanja i pronalazi podatke na
RAZLIKUJE MOGUĆNOSTI KOJE ONE internetu.
NUDE ZA KOMUNIKACIJU I
SURADNJU, OPISUJE IH KAO IZVOR
PODATAKA.

S pomoću videozapisa i slika ilustrirati koncept računalne mreže na razini razumljivoj razvojnoj dobi učenika. Pokazati konkretne primjere računalnih mreža dostupnih u školi ili bližoj
okolini. Osnovna uporaba bežičnih mreža – što korisnici pritom dijele, na što treba paziti pri uporabi javnih mreža, kako ih razlikujemo od privatnih. Učenici istražuju stvarne primjere
povezivanje uređaja u bežičnu mrežu unutar dostupnih mogućnosti škole. Analizirati primjere mogućnosti za komunikaciju i suradnju s pomoću mreže koje su učenici upotrebljavali u
školi ili kod kuće.
Dogovoriti s učenicima pravila korištenja internetom. Pronalaženje podataka na zadanu temu i uz upute za pretraživanje i vrednovanje pronađenoga (konkretni primjeri bliski razvojnoj
dobi djece). Učenici uz pomoć učitelja zajednički pronalaze online sadržaje i odlučuju odgovaraju li njihovoj dobi. Učenik opisuje način uporabe pronađene informacije te bilježenje
njezinog izvora (prepoznavanje URL-adrese, njezino pohranjivanje i dijeljenje). Uporaba dijeljene mape u koju se pohranjuju datoteke – može biti u lokalnoj mreži ili u računalnom
oblaku.
Poveznice
Hrvatski jezik: sporazumijevanje, pisanje pisma, rasprava
Sat razrednika: sigurnost djece na internetu.
A. 4. 2 Uspoređuje djelovanje ljudi i strojeva Učenik uz pomoć učitelja Učenik uočava Učenik uspoređuje Učenik proučava i
(što mogu ljudi, a ne mogu strojevi i prepoznaje razliku među čimbenike koji djelovanje ljudi i komentira načine
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA obratno). Objašnjava ulogu robota i ljudima i strojevima. razlikuju ljude od strojeva. interakcije čovjek –
—57
PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI njihov utjecaj na radna mjesta. Analizira strojeva. stroj.
INFORMACIJE I DIGITALNA načine interakcije između čovjeka i
TEHNOLOGIJA UČENIK ANALIZIRA strojeva.
ČIMBENIKE KOJI RAZLIKUJU LJUDE OD
STROJEVA TE PROUČAVA NAČINE
INTERAKCIJE ČOVJEK – STROJ.

S pomoću videoprimjera ilustrirati razlike među ljudima i strojevima te primjere upotrebe robota za različite poslove. Na primjeru nekoliko igara za različite starosne skupine djece
usporediti koliko su prilagođene određenoj dobi (izgled, upotreba dodira ili miša, veličina dijelova programa i slično). Kakve interakcije između čovjeka i računala čine neki softverski
proizvod dobrim (na primjeru proizvoda koji su dostupni i učenici se njima koriste). Opisati primjenu strojeva za dobrobit ljudi. Kreativnost ljudi nasuprot automatizmu strojeva.
Moguće je napraviti ilustracije interakcije čovjek – stroj i s pomoću aplikacija za proširenu stvarnost („oživljavanje” crteža).
Poveznice
Priroda i društvo: čovjek, ljudsko tijelo (sustavi organa)
Likovna kultura: dizajn – oblici i funkcije.
A. 4. 3 Učenik opisuje postupak prikazivanja Učenik opisuje jedan Učenik analizira Učenik predlaže novi Učenik vrednuje
podataka korištenjem zadanoga skupa postupak prikazivanja mogućnosti skup simbola ili postupak
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA simbola. Predlaže novi skup simbola ili podataka korištenjem prikazivanja nadopunjava prikazivanja
nadopunjava postojeći skup simbola kao zadanim skupom simbola. podataka s pomoću postojeći skup podataka odabranim
bi povećao mogućnosti prikazivanja zadanoga skupa simbola kao bi skupom simbola s
podataka; vrednuje postupak simbola. povećao mogućnosti obzirom na
TEHNOLOGIJA UČENIK SE KORISTI prikazivanja podataka s obzirom na prikazivanja učinkovitost
SIMBOLIMA ZA PRIKAZIVANJE učinkovitost (kako prikazati više podataka. postupka.
PODATAKA, ANALIZIRA POSTUPAK podataka sa što manje simbola).
PRIKAZIVANJA TE VREDNUJE NJEGOVU
UČINKOVITOST.

Prikazivanje podataka s pomoću simbola, raznim igrama. Kodiranje kratkih poruka skupom simbola, igre šifriranja i prenošenja poruka. Ilustrirati načine prikazivanja podataka s
manjim brojem simbola, primjerice umjesto da upotrijebimo rečenicu „Zaustavi se jer mora proći pješak.”, stavimo semafor. Prepoznati i analizirati -. što se i koliko može s jednim,
dvama ili više simbola, tj. koliko toga uopće možemo prikazati nekim simbolima – broj kombinacija (mogući ishodi događaja kod vjerojatnosti). Učinkovitost postupka – kako
prikazati što je moguće više podataka sa što manje simbola?
Upotreba simbola uvodi se kao priprema za prikazivanje podataka na računalu, ali u nižim razredima ostaje na razini igre, ne spominju se binarni brojevi iako se 0 i 1 te ostali brojevi i
slova mogu upotrebljavati za šifriranje (Unplugged aktivnosti).
Poveznice
Matematika E.4 2.
—58
RAZINE USVOJENOSTI
B. 4. 1 Opisuje situacije u svojemu programu u Prepoznaje situacije u Uz pomoć učitelja Samostalno stvara Analizom odnosa
kojemu bi se trebao koristiti odlukom i svojemu programu u stvara program u program koji se ulaznih i izlaznih
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA ulaznim vrijednostima. Stvara program kojemu bi se trebao kojemu se koristi sastoji od slijeda vrijednosti vrednuje
u kojemu se koristi ulaznim koristiti odlukom i ulaznim ulaznim koraka, ponavljanja, uspješnost rješenja.
vrijednostima, slijedom, ponavljanjem i vrijednostima. vrijednostima. odluke i ulaznih
odlukom. Analizom odnosa ulaznih i Uz pomoć učitelja stvara vrijednosti.
PROGRAMIRANJE UČENIK STVARA izlaznih vrijednosti vrednuje uspješnost program koji sadrži odluke.
PROGRAM KORIŠTENJEM VIZUALNIM rješenja.
OKRUŽENJEM U KOJEMU SE KORISTI
SLIJEDOM, PONAVLJANJEM, ODLUKOM
I ULAZNIM VRIJEDNOSTIMA.

Na jednostavnim primjerima uvoditi pojmove o osnovnim segmentima izrade programa: ulaz – obrada podataka – izlaz. Rješavanje primjera s ulaznim vrijednostima i odlukama
(primjerice, računanje s ulaznim vrijednostima, stvaranje dijaloga među likovima). Pratiti što program radi i koje rezultate daje s obzirom na različite ulazne vrijednosti. Važno je
razlikovati upute (ili niz uputa) koje je potrebno napraviti za svaku vrijednost odluke. Primjenjuju se grafički programi i aplikacije s naznakom programiranja prilagođeni najmlađima,
(primjerice Scratch, Hour of code, Code week, Run Marco). Razvijati preciznost i jednostavnost pri opisivanju postupaka za rješavanje problema. Prema mogućnostima škole učitelj
pokazuje učenicima upravljanje robotom unošenjem različitih naredbi. Mogu se upotrebljavati zadatci kakvi su na natjecanju Klokan bez granica, Dabar (engl. Bebras). Odvojiti dovoljno
vremena da učenici imaju priliku raspravljati o načinima analiziranja problema i osmišljavanju rješenja, uspoređivati različite pristupe i argumentirati svoje rješenje i uvažavati tuđe,
napraviti vizualno predstavljanje rješenja, omogućiti sagledavanje cijeloga postupka – sve na razini primjerenoj razvojnoj dobi učenika. Prema mogućnostima koristiti se i hardverskim
rješenjima za vizualizaciju programiranja (roboti i sl.).
Poveznice
Matematika: A.4. 4, B.4. 1, E.4. 2.
Hrvatski jezik: samostalno stvaranje priče, sporazumijevanje, dokumentarni film
Matematika: primjena svojstava računskih radnji u različitim tipovima zadataka, određivanje vrijednosti nepoznate veličine u jednakostima i nejednakostima, poznavanje i povezivanje
geometrijskih oblika.
B. 4. 2 Učenik analizira logički zadatak, uočava Uz pomoć učitelja analizira Samostalno analizira Argumentira odabir Samostalno rješava
strategiju ili korake za njegovo složeniji logički zadatak i složeniji logički strategije rješavanja složenije logičke
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA rješavanje. Objašnjava i argumentira odabire strategiju zadatak i uz pomoć zadatka te ga rješava. zadatke.
svoju strategiju rješavanja zadatka te je rješavanja zadatka. učitelja odabire
uspoređuje sa strategijama vršnjaka. strategiju rješavanja.
Rješava složenije logičke zadatke.
PROGRAMIRANJE UČENIK RJEŠAVA
SLOŽENIJE LOGIČKE ZADATKE S
RAČUNALOM ILI BEZ UPORABE
—59
RAČUNALA.

- Razvijanje strategija analiziranja i rješavanja problema na logičkim zadatcima primjerenima razvojnoj dobi učenika. Učenici pronalaze rješenje različitih igara i zagonetki koje
prikazuju raznovrsne probleme. Razvijanje strategija za rješavanje problema (Polya, Descartes). Mogu se upotrebljavati mozgalice i zadatci kao što su na natjecanju Klokan bez
granica, Dabar (engl. Bebras) ili primjereni digitalni obrazovni sadržaji. Odvojiti dovoljno vremena da učenici imaju priliku raspravljati o načinima analiziranja problema i
osmišljavanju rješenja, uspoređivati različite pristupe, argumentirati svoje rješenje i uvažavati tuđe, napraviti vizualno predstavljanje rješenja, omogućiti sagledavanje cijeloga
postupka – sve na razini primjerenoj za razvojnu dob učenika.
Poveznice
Može se povezati s ishodima iz domene Digitalna pismenost i komunikacija.
Matematika: primjena svojstava računskih radnji pri rješavanju problemskih zadataka, iskazivanje i opisivanje vjerojatnosti ishoda u različitim okolnostima.
—60
RAZINE USVOJENOSTI
C. 4. 1 Analizira zadatak i odabire Učenik uz pomoć učitelja Učenik samostalno Učenik preporučuje Učenik istražuje dodatne
prikladan program za rješavanje analizira zadatak kako bi odabire odgovarajući drugima odabrani mogućnosti odabranoga
NAKON ČETVRTE GODINE postavljenoga zadatka. Argumentira odabrao prikladni program za izradu program za izradu programa kao i slične
odabir programa i preporučuje ga program. zadatka uz zadatka uz programe za izradu
UČENJA PREDMETA
drugima. Istražuje dodatne argumentiranje svojega pojašnjavanje i zadatka. Svoja saznanja
INFORMATIKA U DOMENI
mogućnosti. Uspoređuje program sa odabira. predstavljanje svojega prenosi razredu. Nudi
DIGITALNA PISMENOST I sličnima. odabira. pomoć i suradnju ostalim
KOMUNIKACIJA UČENIK učenicima.
ODABIRE PRIKLADAN PROGRAM
ZA ZADANI ZADATAK,
PREPORUČUJE GA DRUGIMA TE
ISTRAŽUJE MOGUĆNOSTI
SLIČNIH PROGRAMA.

Istraživanje mogućnosti primjene različitih (njima primjerenih) programa za izvršavanje raznovrsnih školskih zadataka (programi za učenje, izradu digitalnih sadržaja, za uređivanje
slike, zvuka ili videa). Odabir programa, uspoređivanje njihovih prednosti i nedostataka u raznim situacijama, argumentiranje odabira. Istraživanje i upoznavanje novih programa za
izradu zadatka. Što može, a što ne može napraviti s pomoću tehnologije te odlučivanje kada će se koristiti tehnologijom za obavljanje zadataka. Može se organizirati projektima i
timskim radom, svaki tim predstavlja i argumentira svoj odabir. Naglasak na argumentiranome odabiru i kritičkome vrednovanju programa. Obratiti pažnju na uvjete korištenja i
postavke privatnosti programa na razini primjerenoj za učenike 4. razreda.
Poveznice
Može se povezati s ostalim ishodima 3. domene.
Korelacija s Likovnom kulturom: novomedijske tehnologije, domena Stvaralaštvo i produktivnost.
C. 4. 2 Učenik opisuje plan izrade digitalnih Učenik uz pomoć učitelja Učenik uz pomoć Učenik analizira ideju i Učenik procjenjuje
sadržaja. Pronalazi potrebne podatke planira izradu digitalnoga učitelja planira izradu korake izrade kvalitetu svojega rada i
NAKON ČETVRTE GODINE i sadržaje. Izrađuje digitalni sadržaj. rada, pronalazi potrebne digitalnoga rada. digitalnoga rada. komentira mogućnost
Procjenjuje kvalitetu i predlaže sadržaje i izrađuje ga. Samostalno pronalazi Izrađuje i predstavlja poboljšanja strategije
UČENJA PREDMETA
poboljšanja. Samovrednovanje i ili stvara sadržaje i svoj rad. izrade digitalnoga
vršnjačko vrednovanje radova, izrađuje konačni sadržaja.
DIGITALNA PISMENOST I stvaranje e-portfolija. digitalni rad.
KOMUNIKACIJA UČENIK
OSMIŠLJAVA PLAN IZRADE
DIGITALNOGA RADA, IZRAĐUJE I
—61
VREDNUJE RAD.

Učitelj odabire programe koji odgovaraju potrebama njegovih učenika i tehničkim mogućnostima škole. Upotreba programa za vizualno prikazivanje ideja i rješenja.
Istražiti mogućnosti modernih multimedijskih online programa koji se mogu upotrebljavati s obrazovnom svrhom. Pronalaženje sadržaja na internetu uz odgovarajuća dopuštenja za
korištenje te referiranje (specijalizirane tražilice Creative Commons i filtri). Kombiniranje različitih oblika digitalnih sadržaja u nove. Izrada multimedijskih sadržaja složenosti
primjerene razvojnoj dobi učenika. Izrada različitih grafičkih prikaza (tablice, grafikoni, infografike) Odabrati oblik digitalnoga rada i temu u dogovoru s učenicima. Pohranjivanje
sadržaja za budući rad i pronalaženje spremljenih sadržaja. Pohranjivanje u učenički e-portfolio. Odvojiti vrijeme za predstavljanje radova, njihovo vršnjačko vrednovanje i
samovrednovanje. Učenici osvještavaju tijek stvaranja digitalnoga rada od ideje, plana, prikupljanja sadržaja, izrade, preko predstavljanja i vrednovanja.
Učitelj odabire programe i oblike multimedijskih sadržaja u skladu s potrebama učenika i tehničkim mogućnostima škole. Ovisno o odabranom programu učitelj odabire razinu složenosti
digitalnog sadržaja kojeg učenici izrađuju jer je u nekim programima jednostavnije napraviti audiozapis, videozapis ili animaciju, dok je u drugima jednostavnije napraviti strip,
kombinaciju teksta i slike ili interaktivan sadržaj.
Poveznice
Matematika: C.4. 2, C.4. 3, E.4.1.
Priroda i društvo: priprema i korištenje materijala za provođenje mini projekata, npr. Životne zajednice
Korelacija s Likovnom kulturom: novomedijske tehnologije, domena Stvaralaštvo i produktivnost (Učenik samostalno odabire i digitalnom fotokamerom bilježi teme i likovne
sadržaje iz svoje okoline koristeći se izražajnim sredstvima likovnoga jezika. Animirani film, plakat, reklama.) A. 4. 3 C.4. 1.
C. 4. 3 Opisuje načine kojima timski rad i Opisuje načine kojima Slijedi upute za Sudjeluje u Preuzima vodeću ulogu u
suradnja mogu podržati rješavanje timski rad i suradnja mogu dijeljenje digitalnih zajedničkome radu na planiranju aktivnosti tima
NAKON ČETVRTE GODINE problema. Slijedi upute za dijeljenje podržati rješavanje sadržaja u timskome ostvarivanju i predlaže idejna rješenja.
digitalnih sadržaja u timskome radu problema. Uz poticaj i radu i provodi zadane jednostavne ideje u
UČENJA PREDMETA
i provodi zadane aktivnosti. Planira i pomoć sudjeluje u aktivnosti. suradničkome online
ostvaruje zajedničke ideje. Preuzima timskome radu. okruženju.
DIGITALNA PISMENOST I vodeću ulogu u planiranju aktivnosti
KOMUNIKACIJA UČENIK U tima i predlaže idejna rješenja.
SURADNIČKOME ONLINE
OKRUŽENJU ZAJEDNIČKI
PLANIRA I OSTVARUJE
JEDNOSTAVNE IDEJE.
—62
Interakcija u sigurnome suradničkom online okruženju, poticanje na aktivnost, komentiranje radova, razmjena mišljenja, dogovaranje tijekom zajedničkoga rada. Poticanje primjerenih
oblika ponašanja i komuniciranja, organiziranje suradničkoga rada, različite zadaće unutar aktivnosti. Zajednički rad na dijeljenim dokumentima ili online dijeljenim pločama (izrada
prezentacije, umne mape, multimedijskog plakata, prikupljanje podataka, njihov grafički prikaz i analiza, izrada stop-animacije). Izrada interaktivnih obrazovnih sadržaja primjerene
složenosti. Napraviti i osvrt članova grupe na aktivnost i ponašanje. Razvoj kritičkoga promišljanja i sposobnosti za samousmjeravano učenje. Rad na projektima u sigurnome online
okruženju (razredni, školski, nacionalni, međunarodni). Pohranjivanje u učenički e-portfolio. Učitelj odabire programe i oblike multimedijskih sadržaja u skladu s potrebama učenika i
tehničkim mogućnostima škole. Ovisno o odabranom programu učitelj odabire razinu složenosti digitalnog sadržaja kojeg učenici izrađuju jer je u nekim programima jednostavnije
napraviti audiozapis, videozapis ili animaciju, dok je u drugima jednostavnije napraviti strip, kombinaciju teksta i slike ili interaktivan sadržaj.
Poveznice
Hrvatski jezik: jezični sadržaji i pravopisna pravila
Matematika: C. 4. 2, C.4.3, E.4. 1 koncepti domene Oblik i prostor, prikazivanje i tumačenje podataka na različite načine
Priroda i društvo: jednostavna istraživanja i prikupljanje podataka (priroda – životni uvjeti)
Korelacija s Likovnom kulturom: novomedijske tehnologije, domena Stvaralaštvo i produktivnost
E-DRUŠTVO
RAZINE USVOJENOSTI
D. 4. 1 Učenik analizira štetnost Nabraja ograničenja Učenik analizira Analizira štetnost Učenik istražuje oblike
dugotrajnoga i nepravilnoga uporabe računalne ograničenja uporabe dugotrajnoga i neprihvatljivoga korištenja
NAKON ČETVRTE GODINE korištenja tehnologijom. Analizira tehnologije te prepoznaje računalne tehnologije i nepravilnoga korištenja računalnom tehnologijom
ograničenja uporabe računalne štetnost njezina opisuje štetnost njezina tehnologijom. te primjenjuje upute za
UČENJA PREDMETA
tehnologije. Istražuje oblike dugotrajnog i nepravilnog dugotrajnog i Komentira važnost očuvanje zdravlja i
INFORMATIKA U DOMENI E-
neprihvatljivoga korištenja korištenja. nepravilnog korištenja. sigurnosti pri radu na sigurnosti pri radu s
DRUŠTVO UČENIK ISTRAŽUJE računalnom tehnologijom te mreži. računalom.
OGRANIČENJA UPORABE primjenjuje upute za očuvanje
RAČUNALNE TEHNOLOGIJE TE zdravlja i sigurnosti pri radu s
PRIMJENJUJE UPUTE ZA računalom. Obraća pozornost na
OČUVANJE ZDRAVLJA I digitalne tragove.
SIGURNOST PRI RADU S
RAČUNALOM.
—63
Raznim primjerima u obliku priča, animacija, videozapisa ilustrirati situacije koje mogu ugroziti sigurnost djece, povezano s računalima. Razgovarati s učenicima, analizirati te
primjere i zajednički pronaći rješenja.
- Upoznati učenike s pravilima o korištenju računalnom tehnologijom i internetom u školama i javnim ustanovama. Dogovor s učenicima o prihvatljivome korištenju – pravila
ponašanja, pristojno komuniciranje. Objasniti oblike neprihvatljivoga korištenja opremom i programom, slanje uvredljivih sadržaja, govor mržnje, ugrožavanje privatnosti drugih,
ugrožavanje sigurnosti maloljetnika pri korištenju raznim oblicima elektroničke komunikacije. Pokazati i primjenjivati ergonomska pravila, izvoditi vježbe razgibavanja. Važna je
dosljednost u primjeni dogovorenih pravila te kontrola u provođenju. Dogovori o vremenskome ograničenja za rad na računalu, moguća uporaba specijaliziranih programa koji
podsjećaju na razgibavanje i vrijeme provedeno za računalom. Mogu se upotrebljavati obrazovni sadržaji iz kurikuluma Pet za Net.
Poveznice
Može se povezati svim ishodima u domeni Digitalna pismenost i komunikacija.
Priroda i društvo – čovjek (ljudsko tijelo, sustavi organa)
TZK
D. 4. 2 Učenik opisuje poslove koji Nabraja neke poslove koji Učenik opisuje poslove Učenik analizira Učenik komentira
zahtijevaju uporabu informacijske i zahtijevaju znanje ili koji zahtijevaju znanje primjenu informacijske „automatizaciju” sve
NAKON ČETVRTE GODINE komunikacijske tehnologije ili uporabu informacijske i ili uporabu i komunikacijske većega broja poslova i
specijalističko znanje iz područja komunikacijske informacijske i tehnologije u raznim utjecaj informacijske i
UČENJA PREDMETA
IKT-a. Analizira primjenu IKT-a i tehnologije. komunikacijske područjima kao što su komunikacijske
INFORMATIKA U DOMENI E- utjecaj na poslove u raznim tehnologije dajući medicina, energetika, tehnologije na razna
DRUŠTVO UČENIK ANALIZIRA područjima. Komentira primjere iz trgovina, proizvodnja. područja života i
ŠIROKI SPEKTAR POSLOVA KOJI automatizaciju sve većega broja svakodnevnoga života. djelovanja ljudi.
ZAHTIJEVAJU ZNANJE ILI poslova.
UPORABU INFORMACIJSKE I
KOMUNIKACIJSKE
TEHNOLOGIJE.

Informacijska tehnologija omogućava da se mnogi poslovi rade kod kuće, ili na bilo kojem drugom mjestu, bez dolaska na radno mjesto. Nove tehnologije iziskuju spremnost i
sposobnost ljudi da uče koristiti se novim sredstvima te se stalno prilagođavanje novim uvjetima i načinima rada. Ilustrirati zanimanja konkretnim primjerima bliskim učenicima,
razgovarati o poznatim stručnjacima iz područja IKT-a, njihovu radu i rezultatima. Prema mogućnostima organizirati razgovor sa stručnjacima, uživo ili videokonferencijskim
prijenosom.
Poveznice:
Može se povezati svim ishodima u domeni Digitalna pismenost i komunikacija te ishodom A.4.2.
—64
70 sati godišnje
RAZINE USVOJENOSTI
Učenik razlikuje programe za Učenik odabire program Učenik izvođenjem Učenik formulira Učenik kritički vrednuje
A. 5. 1 pregledavanje mrežnih stranica i za pregledavanje pretrage pronalazi traženu pretragu za traženom rezultate pretrage te
mrežne stranice za pretraživanje mrežnih stranica, informaciju. informacijom te analizira prema potrebi stvara
NAKON PETE GODINE informacija na mreži. Samostalno prepoznaje i pokreće rezultate pretrage, slaže nove pretrage.
UČENJA PREDMETA ili uz pomoć učitelja učenik odgovarajuće složenije pretrage koje Formulira pretragu tako
INFORMATIKA U DOMENI oblikuje pretragu za traženom mrežne stranice za uključuju i pretraživanje da izbjegne neželjene ili
INFORMACIJE I DIGITALNA informacijom te analizira rezultate pretraživanje informacija prema obliku podataka i opasne sadržaje.
TEHNOLOGIJA UČENIK pretrage. Učenik prema potrebi na mreži. razinama dopuštenja
PRONALAZI I VREDNUJE sastavlja složenije pretrage koje uz Učenik uz pomoć prikazanih rezultata.
INFORMACIJE. ključne riječi/izraze pretražuju učitelja izvodi pretragu
informacije prema obliku za traženom
prikazanih rezultata, npr. u obliku informacijom.
mrežnog sadržaja, slika,
videozapisa, geografskih mapa i sl.
Pretraživanje prema razinama
dopuštenja za uporabu sadržaja
(tražilice Creative Commons, ili
dodatni uvjeti). Predviđa
mogućnost pojavljivanja
neželjenoga i opasnoga sadržaja
među rezultatima pretrage te nastoji
formulirati pretrage da izbjegne
takve sadržaje. Učenik kritički
vrednuje rezultate pretrage te prema
potrebi stvara nove pretrage.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA:

Učenici u skupinama ili parovima slažu popis traženih informacija ili plan aktivnosti te formuliraju pretrage, rezultate pretraga zajednički analiziraju, kritički vrednuju te zajednički
odabiru traženu informaciju. Kombiniraju više pretraga tako da se ključni pojam definira kao izraz ili uključi dodatno pretraživanje s obzirom na vrstu podataka, npr. mrežni
sadržaji, slike, videozapisi, geografske mape i sl. Pretraživati prema razinama dopuštenja za uporabu – tražilice Creative Commons. Metodom razgovora s učenicima uočiti razliku
između mrežnoga preglednika i mrežne tražilice. Navesti mrežne adrese nekoliko mrežnih tražilica kako bi učenici pokrenuli tražilice te uočili i komentirali njihove sličnosti i
razlike. Komentirati i analizirati rezultate pretrage odnosno podatke koje tražilica nudi kao rezultat pretrage (reklame i pravi rezultati pretraživanja). Angažirati učenike da
samostalno formuliraju pretragu za istom informacijom te da raspravom uoče sličnosti i razlike u rezultatima koji se mogu pojaviti pri različito formuliranim pretragama za istim
—65
informacijama. Raspraviti o mogućemu pojavljivanju neželjenoga ili opasnoga sadržaja među rezultatima pretrage. Pohraniti i/ili ispisati pronađene informacije.
A. 5. 2 Učenik prepoznaje i imenuje Učenik prepoznaje i Učenik opisuje osnovna Učenik analizira način Učenik analizira način
različite dijelove digitalnoga imenuje osnovne obilježja komponenti prijenosa podataka u prijenosa podataka u
NAKON PETE GODINE UČENJA sustava. Opisuje osnovna komponente nekoga digitalnoga sustava te kojemu digitalnom kojemu digitalnom
PREDMETA INFORMATIKA U obilježja pojedinih dijelova s digitalnog sustava. medija za pohranu sustavu te načine sustavu te načine
DOMENI INFORMACIJE I obzirom na njihovu ulogu u podataka. povezivanja podataka povezivanja podataka
DIGITALNA TEHNOLOGIJA samome sustavu. Učenik mrežom, pronalazi i mrežom, pronalazi i
UČENIK ISTRAŽUJE GLAVNE razlikuje i uspoređuje medije za analizira nove analizira nove
KOMPONENTE UOBIČAJENIH pohranu podataka s obzirom na komponente digitalnoga komponente digitalnoga
DIGITALNIH SUSTAVA, njihov kapacitet te način uporabe. sustava. sustava.
ODREĐUJE OSNOVNE Analizira i opisuje način
FUNKCIJE I VEZE S DRUGIMA, prijenosa podataka u digitalnom
ISTRAŽUJE KAKO SE TAKVI sustavu odnosno razmjenu
SUSTAVI MOGU POVEZIVATI podataka mrežom. Istražuje
PREKO MREŽE I KAKO primjere koji pokazuju različite
RAZMJENJIVATI PODATKE. načine i razloge povezivanja
digitalnih sustava mrežom.

Pri realizaciji ishoda treba izbjeći preveliko teoretiziranje, zadatci i aktivnosti trebaju biti što konkretniji. Na primjeru informatičke učionice učenici istražuju digitalne uređaje koji
nas okružuju te uočavaju njihove uloge. Prepoznati i imenovati pojedine dijelove digitalnoga sustava među stvarnim uređajima u inf. učionici. Grupirati uređaje prema njihovoj
ulozi u prijenosu podataka u računalu koji služe za unos odnosno prikaz podataka, npr. usmeno izlagati, grafički prikazati (umna mapa…), pisano nabrojiti. Pokazati način prijenosa
podataka preko mreže s naglaskom na samome procesu, a ne novoj terminologiji (npr. koristiti se strategijama igranja uloga, simulacijama i sl.). Prepoznati uređaje potrebne za
povezivanje digitalnih sustava mrežom. Istražiti stvarne primjere povezivanja digitalnih sustava mrežom, povezivanje mobilnih uređaja u bežičnu mrežu. Grafički prikazati tijek
podataka u računalu (model računala ulaz – obrada – izlaz).
A. 5. 3 Učenik opisuje način kojim se Učenik opisuje način Učenik pokazuje Učenik analizira Učenik procjenjuje
koristi za pohranjivanje kojim se računalo koristi prikazivanje mogućnosti uporabe važnost veličine
NAKON PETE GODINE UČENJA podataka u računalu. Pokazuje dvama stanjima za alfanumeričkih znakova simbola za prikazivanje datoteke za temeljne
PREDMETA INFORMATIKA U jedan način prikazivanja pohranjivanje različitih kojim nizom simbola, različitih vrsta podataka operacije s datotekama.
DOMENI INFORMACIJE I alfanumeričkih znakova vrsta podataka. navodi osnovnu mjernu u računalu, uspoređuje
DIGITALNA TEHNOLOGIJA uporabom dogovorenih simbola jedinicu za količinu mjerne jedinice za
UČENIK ANALIZIRA NAČIN NA te analizira mogućnosti takva podataka u računalu. količinu podataka u
KOJI RAČUNALO POHRANJUJE prikazivanja. Objašnjava pojam računalu.
RAZLIČITE VRSTE PODATAKA. mjerne jedinice za količinu
—66
podataka u računalu te
uspoređuje veće mjerne
jedinice. Učenik argumentirano
objašnjava važnost veličine
datoteke za temeljne operacije s
datotekama u računalu.

Metodom razgovora potaknuti učenike na smišljanje/dosjećanje različitih načina komuniciranja u različitim situacijama svakodnevnoga života te njihovo opisivanje. Pronaći primjere
uporabe različitih simbola za predstavljanje/prikazivanje/slanje kojih poruka, stanja ili obavijesti te opisati oblike prikazivanja tih poruka, obavijesti i stanja. Potaknuti učenike na
razmišljanje i razgovor o načinu pohranjivanja podataka u računalu, koristeći se različitim igrama (npr. kartama) prikazati jedan način prikazivanja podataka uporabom simbola (npr.
0 i 1, ali i neki drugi simboli koje učenici sami predlože). Pokazati prednosti i nedostatke prikazivanja podataka u računalu s dvama stanjima ili više stanja (jednostavnija/složenija
građa računala). Učenici u parovima igrama smišljaju niz poruka ili pitanja koje prikazuju kojim simbolima, odgovore također zapisuju odgovarajućim simbolima (pripremiti učenicima
gotovu tablicu s popisom simbola, npr. Morseove znakove, šifriranje, tablicu ASCII-ja i sl.). Objasniti pojam osnovne mjerne jedinice za pohranu podataka u računalu te razlikovati i
usporediti veće mjerne jedinice. Pokazati ulogu mjernih jedinica pri pohrani podataka u računalu. Razgovarati s učenicima o važnosti veličine datoteke pri upravljanju datotekama na
računali ili mreži. Samostalno ili u paru (učenici) smišljati i predviđati situacije u kojima je važno poznavati veličinu datoteke za izvođenje neke operacije s datotekom.
Poveznice:
Matematika D. 5. 2
—67
RAZINE USVOJENOSTI
B. 5. 1 Učenik navodi način Učenik navodi način Učenik prepoznaje Učenik uz pomoć Učenik samostalno
pokretanja programskoga pokretanja programskoga osnovne segmente izrade učitelja razvija rješenje razvija rješenje
NAKON PETE GODINE UČENJA alata. Upoznaje sučelje te alata, prepoznaje programa: ulaz – obrada – nekoga problema problema koristeći se
PREDMETA INFORMATIKA U osnovne dijelove dijelove sučelja te izlaz. koristeći se strukturom strukturom ponavljanja
DOMENI RAČUNALNO programskoga alata i blokove (naredbe) Izgrađuje jednostavan niz ponavljanja s određenim s određenim brojem
RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE prepoznaje dijelove koji mogu programskoga alata koji uputa koje predstavljaju brojem ponavljanja. ponavljanja.
UČENIK SE KORISTI izvesti koju uputu. Slaže mogu izvesti neku uputu. rješenje nekoga problema
PROGRAMSKIM ALATOM ZA jednostavan niz uputa Slaže jednostavan niz koristeći se ulaznim i
STVARANJE PROGRAMA U koristeći se uputa koristeći se izlaznim vrijednostima te
KOJEMU SE KORISTI ULAZNIM I blokovima/naredbama. blokovima/naredbama. naredbom pridruživanja.
IZLAZNIM VRIJEDNOSTIMA TE Povezujući nekoliko blokova
PONAVLJANJEM. ili naredbi u cjelinu, istražuje
njihovo djelovanje. Učenik
prepoznaje osnovne segmente
izrade programa: ulaz –
obrada – izlaz. Analizira
zadani problem te odabire ili
predlaže niz blokova/naredbi
kao moguće rješenje
problema. Učenik samostalno
razvija rješenje nekoga
problema koristeći se ulaznim
i izlaznim podatcima,
pridruživanjem vrijednosti te
ponavljanjem.

Prikazati način instalacije programskoga alata i/ili ponuditi poveznicu za korištenje online verzijom programskoga alata. Opisati sučelje i način korištenja programskim alatom.
Pokazati uporabu programskoga alata jednostavnim primjerima (učitelj se koristi svojim primjerima ili postojećim demosadržajima, npr. online videosadržajima, alatima vizualizacije
programa. Angažirati učenike istraživanjem programskoga alata samostalnim uređivanjem i mijenjanjem pokaznih primjera. Samostalno ili u parovima izraditi niz uputa kao rješenje
nekoga problema.
Samostalno ili uz pomoć učitelja rješavati jednostavne probleme koji se koriste ulaznim i izlaznim vrijednostima, npr. računanje s ulaznim vrijednostima, stvaranje dijaloga među
likovima (objektima). Na pokaznim primjerima raspravljati o očekivanim/stvarnim izlaznim vrijednostima nekoga programa, pri čemu je posebnu pozornost potrebno posvetiti
pravilnomu razumijevanju naredbe pridruživanja i pojma varijable. Prema mogućnostima koristiti se i hardverskim rješenjima za vizualizaciju programiranja (roboti i sl.).
—68
Poveznice:
MAT A.5.8, B.5.1, D.5.2, D.5.3, D.5. 4.
B. 5. 2 Učenik opisuje pojam Učenik opisuje pojam Učenik analizira problem Učenik kritički Učenik preispituje i
algoritma te samostalno algoritma te prepoznaje te smišlja i prikazuje provjerava ispravnost preuređuje svoj
NAKON PETE GODINE UČENJA organizira neke aktivnosti u osnovne korake za korake za rješavanje svojega algoritma algoritam sve dok on ne
PREDMETA INFORMATIKA U obliku algoritma. Analizira rješavanje nekoga zadanoga problema koristeći se zadanim postane rješenje
DOMENI RAČUNALNO jednostavan problem, problema. (grafički, usmeno ili ulaznim vrijednostima. zadanoga problema.
RAZMIŠLJANJE I predviđa korake za rješavanje tekstom).
PROGRAMIRANJE UČENIK toga problema i prikazuje ih
STVARA ALGORITAM ZA (grafički, usmeno ili tekstom)
RJEŠAVANJE JEDNOSTAVNOGA predviđajući redoslijed
ZADATKA, PROVJERAVA njihova izvršavanja. Učenik
ISPRAVNOST ALGORITMA, kritički provjerava ispravnost
OTKRIVA I POPRAVLJA GREŠKE. svojega algoritma tako da
uspoređuje očekivano rješenje
problema s dobivenim
rješenjem. Ovisno o
ispravnosti rješenja
preuređuje i ponovno testira
svoje rješenje.

Ponuditi jednostavne primjere organiziranja različitih aktivnosti iz svakodnevnoga života. Pozvati učenike da sami osmisle primjere organizacije nekih aktivnosti iz svakodnevnoga
života te ih javno predstave. Opisati navedene primjere organizacija aktivnosti kao primjere nekoga algoritma te analizirati kako se izvršavaju aktivnosti u tim primjerima, uočiti i
razlikovati algoritamske strukture slijeda, grananja i ponavljanja. Opisati postupak analize i rješavanja problema. Radeći u paru, smišljati jednostavne probleme ili priče koje se mogu
riješiti (realizirati) kratkim nizom uputa i zadaju ih jedan drugomu nakon čega zajednički analiziraju i vrednuju ponuđena rješenja. Samostalno osmisliti svoju ideju rješavanja zadanoga
problema ili nekoga scenarija (priče) od analize do testiranja, prepravljanja i vrednovanja rješenja. Dobri primjeri mogu se pronaći među zadatcima logičkoga tipa, npr., Klokan bez
granica, Dabar (engl. Bebras) i sl. Prema mogućnostima koristiti se i hardverskim rješenjima za vizualizaciju programiranja (roboti i sl.).
Poveznice:
MAT A. 5. 1 , A.5. 2, B.5. 1, D.5. 3, D.5. 4, E.5. 1.
—69
RAZINE USVOJENOSTI
C. 5. 1 Učenik imenuje operacijski Učenik prepoznaje Učenik prepoznaje i Učenik prilagođava Učenik samostalno
sustav kojim se koristi te različite operacijske opisuje neke temeljne korisničko sučelje otkriva i demonstrira
NAKON PETE GODINE UČENJA prepoznaje osnovne objekte sustave, prepoznaje programe koji su sastavni svojim potrebama. dodatne mogućnosti
PREDMETA INFORMATIKA U njegova korisničkog sučelja. osnovne objekte dio odabranoga Učenik se koristi operacijskoga sustava
DOMENI DIGITALNA PISMENOST Učenik prepoznaje i opisuje te korisničkoga sučelja operacijskog sustava. temeljnim programima poput uporabe pomoći i
I KOMUNIKACIJA UČENIK se koristi nekim temeljnim nekoga operacijskog Učenik prepoznaje ikone i koji su sastavni dio podrške.
PRILAGOĐAVA KORISNIČKO programima koji su sastavni dio sustava te samostalno simbole odabranoga operacijskog Učenik pronalazi i
SUČELJE OPERACIJSKOGA odabranoga operacijskog pokreće programe s osnovnih uređaja za sustava. analizira osnovna
SUSTAVA SVOJIM POTREBAMA, sustava poput programa za pomoću korisničkih pohranu podataka. obilježja glavnih uređaja
SAMOSTALNO OTKRIVA I crtanje, za rad s tekstualnim ikona. za pohranu podataka.
POKAZUJE DODATNE dokumentima, za upravljanje
MOGUĆNOSTI OPERACIJSKOGA datotekama. Učenik prepoznaje
SUSTAVA. ikone i simbole osnovnih
uređaja za pohranu podataka te
pronalazi i analizira njihova
osnovna obilježja. Učenik
prilagođava neka obilježja
korisničkoga sučelja prema
svojim potrebama/željama.
Samostalno otkriva i pokazuje
dodatne mogućnosti
operacijskoga sustava poput
uporabe pomoći i podrške.

Pokazati učenicima primjere različitih operacijskih sustava te navesti načine dobavljanja pojedinoga operacijskog sustava (komercijalni, besplatni, otvoreni, mobilni). Razvijati
osnovno manipuliranje objektima: promjena veličine prozora, rad i prebacivanje među više prozora.
Istražiti na svojemu računalu različite ikone i simbole kojima se koristi grafičko sučelje. Opisati i analizirati neka obilježja medija za pohranu podataka, npr. veličinu zauzetoga i
slobodnoga prostora nekoga medija. Demonstrirati i opisati način organiziranja datoteka na računalu koristeći se igranjem uloga ili fizičkim modelima koji predstavljaju pojedine
vrste ikona. Proučiti neke temeljne programe koji su dio odabranoga operacijskog sustava (ako postoje) poput programa za crtanje, za rad s tekstualnim dokumentima, za upravljanje
datotekama. Samostalno istražiti napredne mogućnosti operacijskoga sustava kao što su uporaba alata Pomoći i podrške. Realizacija ishoda preporuča se s ishodom C.5.2.
C. 5. 2 Učenik opisuje i upravlja Učenik opisuje Učenik primjenjuje Učenik upravlja Učenik uspješno
organizacijom datoteka u organizaciju datoteka u jednostavne postupke za organizacijom datoteka primjenjuje različite
NAKON PETE GODINE UČENJA računalu. Učenik primjenjuje računalu. rad s mapama i na računalu načine prikazivanja
—70
PREDMETA INFORMATIKA U jednostavne postupke za rad s datotekama. raspoređujući datoteke popisa sadržaja nekoga
DOMENI DIGITALNA PISMENOST mapama i datotekama te Učenik analizira različite prema zajedničkom ili medija za pohranu
I KOMUNIKACIJA UČENIK SE analizira različite načine načine prikazivanja zadanom obilježju. podataka.
KORISTI MOGUĆNOSTIMA prikazivanja organizacije organizacije datoteka.
SUSTAVA ZA POHRANJIVANJE I datoteka na nekomu mediju.
ORGANIZACIJU DATOTEKA. Učenik upravlja organizacijom
datoteka na računalu
raspoređujući datoteke prema
kojemu zajedničkom ili
zadanom obilježju te uspješno
primjenjuje različite načine
prikazivanja popisa sadržaja
nekoga medija za pohranu
podataka.

Grafički i hijerarhijski prikazati organizaciju datoteka (ili skupine datoteka) na svojemu računalu, predložiti ili stvoriti neku novu organizaciju, mijenjati načine gledanja sadržaja,
sortirati datoteke i obavljati pretraživanja. Identificirati i razlikovati prednosti i nedostatke različitih načina prikazivanja popisa sadržaja nekog medija. Primijeniti osnovne postupke
za rad s datotekama, npr. premještanje, brisanje i kopiranje datoteka/mapa.
Poveznica:
INF C. 5. 1.
C. 5. 3 Učenik prepoznaje programe Učenik prepoznaje Učenik se koristi Učenik dizajnira i Učenik stvara autentičan
koji služe izrađivanju određene odgovarajući program za osnovnim funkcijama preuređuje digitalni rad digitalni rad u
NAKON PETE GODINE UČENJA vrste sadržaja, npr. teksta, slike. pregledavanje i/ili odgovarajućega programa prema zadanim uputama odgovarajućemu
PREDMETA INFORMATIKA U Razlikuje programe za uređivanje zadanoga za uređivanje zadanoga u odgovarajućemu programu, pohranjuje ga
DOMENI DIGITALNA PISMENOST I pregledavanje od onih za digitalnog rada. digitalnog rada. programu. u mapu digitalnih
KOMUNIKACIJA UČENIK uređivanje zadanoga digitalnog radova (e-portfolio) i
OSMIŠLJAVA PLAN IZRADE rada (tekst, crtež, animacija, vrednuje ga.
DIGITALNOGA RADA, IZRAĐUJE video i sl.). Odabire osnovne
GA, POHRANJUJE U MAPU funkcije programa za
DIGITALNIH RADOVA (E- uređivanje sadržaja te
PORTFOLIO) I VREDNUJE GA. preuređuje digitalni rad prema
zadanim uputama. Učenik
stvara autentičan digitalni rad te
ga pohranjuje u e-portfolio,
odnosno predstavlja ga. Smišlja
kojim će se programom i kako
koristiti, pronalazi sadržaje i
izrađuje rad; stvara e-portfolio.
Pri vrednovanju primjenjuje
samovrednovanje te sudjeluje u
—71
vršnjačkome vrednovanju
radova.

Navesti nekoliko programa za obradu i stvaranje različite vrste sadržaja, npr. teksta, crteža te opisati njihove temeljne mogućnost. Analizirati razliku između programa za uređivanje
i pregledavanje digitalnoga sadržaja. Preuređivati i stvarati digitalni sadržaj: izraditi i urediti dokument s kombinacijom teksta i slike, izrada različitih grafičkih prikaza (crtanje,
povezivanje gotovih oblika, dinamička geometrija, infografike, grafikoni, plakati, kolaži). Izrada tablica i grafičkih prikaza podataka kakvi se upotrebljavaju u matematici i
geografiji u 5. R., izrada infografika, online programi za grafikone (ne nužno programi za proračunske tablice, ali moguće). Samostalno ili u paru stvarati digitalni sadržaj na zadanu
temu, npr. izvještaj s terenske nastave, plakat, kviz. Predstaviti digitalni sadržaj. Provesti samovrednovanje te sudjelovati u vršnjačkome vrednovanju napravljenih radova. Učitelji
odabire programe s odgovarajućom zaštitom učeničkih osobnih podataka – prijava s računom iz sustava AAI@EduHr ili sa školskim korisničkim računima ili računima koje učitelji
izrađuju za učenike (nadimci, bez osobnih podataka).
Poveznice:
Matematika: C.5. 2., C.5. 3.
Održivi razvoj
Likovna kultura: A. 5. 1 , A.5.3, C.5. 1.
C. 5. 4 Učenik sam ili u suradnji s Učenik prepoznaje Učenik uglavnom Učenik se samostalno Učenik se samostalno i
drugima stvara nove sadržaje i osnovne alate programa samostalno prepoznaje koristi programima za kreativno koristi
NAKON PETE GODINE UČENJA ideje ili preoblikuje postojeća za stvaranje osnovne programe za stvaranje multimedijskih programima za stvaranje
PREDMETA INFORMATIKA U digitalna rješenja. Surađuje s multimedijskih sadržaja. stvaranje multimedijskih sadržaja. Analizira multimedijskih sadržaja.
DOMENI DIGITALNA PISMENOST I drugima ili samostalno Radi uz pomoć učitelja sadržaja. Potrebna je uporabu pojedinih Surađuje s drugima ili
KOMUNIKACIJA UČENIK provjerava uspješnost svojih ili kolega. povremena pomoć učitelja programa te izrađuje samostalno provjerava
UPOTREBLJAVA MULTIMEDIJSKE digitalnih uradaka ili kolega pri stvaranju radove koji mu pomažu uspješnost svojih
PROGRAME ZA OSTVARIVANJE predstavljajući ih poznatoj samostalnih i grupnih pri učenju. digitalnih uradaka
SLOŽENIJIH IDEJA U publici. Prepoznaje, digitalnih radova. predstavljajući ih
KOMUNIKACIJSKOME ILI upotrebljava i uspoređuje poznatoj publici i
SURADNIČKOME OKRUŽENJU. osnovne alate i programe za koristeći se njima pri
izradu grafičkih prikaza, učenju. Smišlja
uređivanje teksta i vizualno primjenu
prikazivanje ideja i rješenja, multimedijskih
snimanje ili dodavanje zvuka i programa u učenju.
videa. Izrađuje radove koji
pomažu pri učenju (digitalni,
interaktivni, multimedijski
sadržaji).

Snimati fotografije, zvuk, video (odnosno digitalizirati neki sadržaj) te spremiti za budući rad. Pronalaziti pohranjene podatke na računalu.
Prepoznati, upotrijebiti i usporediti programe za obradu fotografija, odabrati jedan program za izradu jednostavnoga grafičkog rada (primjena jednostavnih alata za crtanje te alata
—72
uređivanja). Primjeri nekih aktivnosti mogu biti: crtanje geometrijskih likova u programu za dinamičnu geometriju, izrada videouputa za rješavanje nekih zadataka, objašnjavanje
pojava i koncepata animacijom, audiosnimkama i videosnimkama, izrada infografika, kvizova, uporaba gotovih simulacija u svojim sadržajima (Phet, GeogebraTube, neki drugi
repozitoriji digitalnih obrazovnih sadržaja). Učitelji odabiru programe s odgovarajućom zaštitom učeničkih osobnih podataka – prijava s računom iz sustava AAI@EduHr ili sa
školskim korisničkim računima ili računima koje učitelji izrađuju za učenike (nadimci, bez osobnih podataka).
Poveznice:
Ishod se nadovezuje se na ishod C.5.3, veza s ishodom D.5.1.
E-DRUŠTVO
RAZINE USVOJENOSTI
D. 5. 1 Učenik identificira pojam Učenik identificira Učenik analizira različite Učenik raspravlja o Učenik poštuje i
privatnosti na mreži te razlikuje pojam privatnosti na načine predstavljanja na mogućim neželjenim primjenjuje ograničenja
NAKON PETE GODINE UČENJA svoje i tuđe osobne podatke. mreži, mreži, te razlikuje štetne i posljedicama za dijeljenje tuđih
PREDMETA INFORMATIKA U Učenik prepoznaje i provjerava prepoznaje pojam svojih sigurne načine nepromišljenoga osobnih podatka,
DOMENI E-DRUŠTVO UČENIK pravila privatnosti na internetu. i tuđih osobnih podatka predstavljanja, objašnjava dijeljenja osobnih poštuje navedenu
ANALIZIRA ETIČKA PITANJA Učenik prepoznaje i poštuje te opisuje čemu služe što su to pravila podataka, licenciju za korištenje
KOJA PROIZLAZE IZ KORIŠTENJA licencije za korištenje te autorska prava i tko ima privatnosti i uvjeti provjerava pravila sadržaja koji su
RAČUNALNOM TEHNOLOGIJOM. autorsko pravo. Analizira pravo na njih. korištenja. privatnosti na internetu. zaštićeni autorskim
studije slučaja s pozitivnim i pravom te odabire
negativnim primjerima utjecaja grafički simbol
računalne tehnologije na osobni odgovarajuće licencije
život i društvo. Analizira za svoj autorski rad.
različite načine predstavljanja
osoba na mreži te razlikuje
štetne i sigurne načine
osobnoga predstavljanja.

Staviti naglasak na sljedeće sadržaje: licencije Creative Commons, autorsko pravo – simboli koji označavaju dopuštenja za uporabu. Također treba naglasiti da su neka prava zadržana.
Koristiti se tražilicama za pronalaženje sadržaja s određenom razinom licencije korištenja. Pokazati primjer lažnoga profila, postupke i dobra pravila za predstavljanje na mreži,
identificirati korištenja anonimnim računima, forumi s lažnim računima i anonimnim negativnim komentiranjem. Raspravljati o studijama slučajeva s pozitivnim i negativnim
primjerima dijeljenja osobnih podataka. Preporučeni sadržaj: sadržaji Pet za Net.
Poveznica:
Zdravlje (prevencija nasilja).
—73
D. 5. 2 Učenik prepoznaje elektronički Učenik prepoznaje Učenik slijedi upute za Učenik objašnjava Učenik prema vlastitom
otpad. Upoznaje pojam i elektronički otpad radi zbrinjavanje važnost zbrinjavanja iskustvu procjenjuje
NAKON PETE GODINE UČENJA oznaku EE-otpada, te kasnijega zbrinjavanja te elektroničkoga otpada. elektroničkoga otpada važnost sakupljanja
PREDMETA INFORMATIKA U objašnjava pravilne načine opisuje pravilne načine radi očuvanja okoliša. elektroničkoga otpada u
DOMENI E-DRUŠTVO UČENIK njegova zbrinjavanja radi njegova zbrinjavanja. lokalnoj zajednici.
ARGUMENTIRA I PROCJENJUJE očuvanja okoliša i zdravlja.
VAŽNOST ZBRINJAVANJA Komentira i procjenjuje važnost
ELEKTRONIČKOGA OTPADA TE sakupljanja elektroničkoga
OBJAŠNJAVA POSTUPKE otpada u lokalnoj zajednici.
NJEGOVA ZBRINJAVANJA.

S učenicima razgovarati o odlaganju mobilnih uređaja i računala nakon prestanka uporabe. Objasniti učenicima zašto se stari elektronički uređaji ne smiju bacati u smeće. Predložiti
učenicima da rabljeni uređaj poklone (doniraju) ili prodaju. Navesti učenike da prije nego što kupe novi elektronički uređaj, dobro razmisle je li im on doista potreban. Predložiti
učenicima da kupuju proizvode tvrtki koje ulažu napor u razvoj sigurnih tehnika recikliranja svojih proizvoda te koje nastoje ne koristiti se toksičnim tvarima pri njihovoj proizvodnji.
Naglasiti da stare elektroničke uređaje odlažu u najbliži centar za zbrinjavanje EE-otpada. Pripremiti letak s popisom tvrtki koje zbrinjavaju elektronički otpad. Pronaći najbližu tvrtku
koja zbrinjava EE-otpad.
Poveznice:
Održivi razvoj
—74
70 sati godišnje
RAZINE USVOJENOSTI
A. 6. 1 Učenik prepoznaje različite Učenik prepoznaje različite Učenik analizira i Učenik pronalazi i analizira Učenik planira i stvara vlastite
oblike pohrane podataka u oblike pohrane i vrsta preuređuje organizaciju na organizaciju na mrežnim hijerarhijske organizacije na
NAKON ŠESTE GODINE računalu s obzirom na vrstu datoteka. računalu grupirajući podatke mjestima. računalu ili mrežnim mjestima
UČENJA PREDMETA podataka. Analizira i preuređuje prema zajedničkim poput zajedničke mape na
INFORMATIKA U DOMENI hijerarhijsku organizaciju obilježjima. mreži
INFORMACIJE I DIGITALNA podataka na računalu, grupira
TEHNOLOGIJA UČENIK podatke prema zajedničkim
PLANIRA I STVARA SVOJE obilježjima. Učenik pronalazi i
HIJERARHIJSKE analizira organizaciju nekoga
ORGANIZACIJE TE ANALIZIRA mrežnog sadržaja. planira i
ORGANIZACIJU NA stvara svoje hijerarhijske
RAČUNALNIM I MREŽNIM organizacije podataka na
MJESTIMA. računalu ili na mreži.
Adresiranje, razvrstavanje i
sažimanje datoteka.

Prepoznati i analizirati organizaciju podataka u računalu s pomoću programa za rad s mapama i datotekama. Stvarati svoje hijerarhijske organizacije povezujući datoteke zajedničkih obilježja,
stvarajući komprimirane sadržaje i sl. Prepoznati vrste datoteka, pronaći primjerice samo slikovne datoteke. Razvrstati datoteke prema datumu, vrsti i veličini. Demonstrirati primjere različitih
vrsta adresa koje se upotrebljavaju pri organizaciji podataka na računalu, npr. putanja datoteke ili mape, URL-adresa, IP-adresa, e-adresa (adrese za datoteke, mjesta i ljude). Organizirati mape i
datoteke u računalnom oblaku. Organizirati dijeljenje mapa na mreži ili računalnome oblaku. U skupinama ili u paru uočiti/prepoznati hijerarhijsku organizaciju, npr. školske mreže ili jednoga
njezina dijela. U skupinama ili u paru smišljati/predložiti/planirati hijerarhijsku organizaciju mrežne stranice svojega razreda/skupine/aktivnosti i sl. Istražiti mogućnosti pretraživanja u novijim
operacijskim sustavima (pronaći aplikacije, programe, datoteke na različite načine). Istražiti mogućnosti otvaranja neke datoteke s različitim programima. Stvoriti i otvoriti komprimirane sadržaje
i sl.
—75
A. 6. 2 Učenik prepoznaje mrežu kao Učenik prepoznaje mrežu Učenik razlikuje vrste Učenik kategorizira vrste Učenik samostalno
međusobno povezane računalne kao međusobno povezane mrežnog povezivanja, štetnih djelovanja preko mreže primjenjuje postupke za
NAKON ŠESTE GODINE UČENJA uređaje koji razmjenjuju računalne uređaje koji prepoznaje pozitivne i te pronalazi i analizira razinu zaštitu računala, programa i
PREDMETA INFORMATIKA U podatke te razlikuje pozitivne i razmjenjuju podatke. negativne strane povezivanja postavki mrežne sigurnosti podataka na mreži te pronalazi
DOMENI INFORMACIJE I negativne strane povezivanja u uređaja u mrežu. operacijskog sustava te i povezuje nove uređaje u
DIGITALNA TEHNOLOGIJA mrežu. Učenik razlikuje vrste određenih računalnih mrežu.
UČENIK OPISUJE NAČINE mrežnoga povezivanja te programa.
POVEZIVANJA UREĐAJA U kategorizira vrste štetnih
MREŽU, ANALIZIRA djelovanja mrežom. Pronalazi i
PREDNOSTI I NEDOSTATKE analizira razinu postavki
MREŽNOGA POVEZIVANJA TE mrežne sigurnosti koja je
ODABIRE I PRIMJENJUJE definirana operacijskim
POSTUPKE ZA ZAŠTITU NA sustavom te u određenim
MREŽI. računalnim programima i
aplikacijama (dozvole pristupa
i uvjeti korištenja). Učenik
samostalno primjenjuje
postupke za zaštitu računala,
programa i podataka na mreži.
Pronalazi postojeće uređaje na
mreži i povezuje nove uređaje,
primjerice mobilne uređaje.

Razgovor s učiteljem učenici prepoznaju mrežno povezivanje uređaja u informatičkoj učionici, školi, vlastitome domu i sl. Prepoznaju i navode situacije iz svakodnevnoga života u kojima se
koriste pojedinim vrstama mrežnoga povezivanja (npr. Wi-Fi, Bluetooth,...). Pronalaze i predlažu mrežne sadržaje koji objavljuju savjete i preporuke za obranu računala, računalnih programa i
podataka te osoba od štetnih djelovanja mrežom. Analiziraju te predlažu razinu sigurnosnih postavki svojega operacijskog sustava (npr. vatrozid) i ostalih programa za zaštitu od štetnih mrežnih
djelovanja (npr. antivirusni programi, razina sigurnosti mrežnoga preglednika…). Pronalaze te obrazlažu djelovanje osnovnih vrsta štetnih programa koji djeluju mrežom (virusi, crvi, špijunski
programi i sl.). Proučavaju uvjete korištenja mobilnim aplikacijama, do čega im sve dopuštamo da pristupe (od kontakata do snimanja razgovora).
—76
RAZINE USVOJENOSTI
B. 6. 1 Učenik interpretira problem te Učenik opisuje problem te Učenik samostalno ili uz Učenik samostalno predlaže Učenik samostalno stvara
prepoznaje ulazne vrijednosti i prepoznaje ulazne i izlazne pomoć učitelja analizira program/algoritam kao program/algoritam kao
NAKON ŠESTE GODINE algoritamske strukture koje se vrijednosti te algoritamske zadani problem te predlaže rješenje problema, predviđa rješenje problema koje
UČENJA PREDMETA upotrebljavaju za rješavanje strukture koje se koje algoritamsko rješenje. ponašanje algoritma te uključuje niz uputa (naredbi)
INFORMATIKA U DOMENI problema, samostalno planira i upotrebljavaju za rješavanje Rješenje problema prikazuje provjerava ispravnost primjenom svih algoritamskih
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I slaže niz uputa (naredbi) kao problema, samostalno riječima govornoga jezika, algoritma prateći njegovo struktura, predviđa
PROGRAMIRANJE UČENIK rješenje problema primjenom planira i slaže niz uputa dijagramom ili naredbama ponašanje ili izvođenjem odgovarajuće ulazne (testne)
STVARA, PRATI I PREUREĐUJE algoritamskih struktura slijeda, (naredbi) kao rješenje programskoga jezika te programa sa zadanim primjere te kritički provjerava
PROGRAME KOJI SADRŽE grananja i ponavljanja. Učenik problema primjenom samo samostalno planira i slaže primjerima. Samostalno ili uz ispravnost rješenja i prema
STRUKTURE GRANANJA I samostalno ili uz pomoć učitelja algoritamske strukture niz uputa kao rješenje pomoć učitelja slaže niz uputa potrebi preuređuje svoje
UVJETNOGA PONAVLJANJA TE analizira zadani problem te slijeda i ponavljanja (s problema primjenom za rješenje problema koristeći rješenje.
PREDVIĐA PONAŠANJE predlaže neko algoritamsko određenim brojem algoritamskih struktura se uvjetnim ponavljanjem.
JEDNOSTAVNIH ALGORITAMA rješenje, rješenje problema ponavljanja). slijeda i grananja.
KOJI MOGU BITI PRIKAZANI prikazuje dijagramom, riječima
DIJAGRAMOM, RIJEČIMA govornoga jezika ili naredbama
GOVORNOGA JEZIKA ILI programskoga jezika. Predviđa
PROGRAMSKIM JEZIKOM. ponašanje algoritma te
provjerava ispravnost algoritma
prateći njegovo ponašanje
(olovkom) ili testiranjem
programa (algoritma) nekim
ulaznim vrijednostima (na
računalu). Učenik predviđa
odgovarajuće ulazne (testne)
primjere te kritički provjerava
ispravnost rješenja i prema
potrebi preuređuje svoje
rješenje.

Pokazati praćenje ponašanja algoritma jednostavnim pokaznim primjere (učitelj se koristi svojim primjerima ili postojećim demosadržajima, npr. online videosadržajima, alatima vizualizacije
programa. Angažirati učenike u istraživanju ponašanja nekih algoritama samostalnim uređivanjem i mijenjanjem pokaznih primjera. Samostalno ili u parovima učenici izrađuju niz uputa (naredbi)
kao rješenje nekog problema. Učenici samostalno ili uz pomoć učitelja rješavaju jednostavne probleme koji upotrebljavaju ulazne vrijednosti i algoritamske strukture slijeda, grananja i ponavljanja,
npr. ispisivanje određenoga niza brojeva ili brojeva s određenim svojstvima (parni, pozitivni i sl.), računanje s nizom ulaznih vrijednosti, traženje najveće/najmanje od triju vrijednosti (najviše tri
vrijednosti), stvaranje scenarija koji uključuju dijaloge među likovima (objektima) te ponavljanje izvršavanja nekih aktivnosti, npr. kretanje likova, mijenjanje različitih obilježja likova (objekata),
korištenje koordinatnim sustavom s cjelobrojnim koordinatama, računanje opsega, površine trokuta i četverokuta, računanje postotnoga iznosa.
—77
Zanimljivi sadržaji mogu se pronaći na mrežnim stranicama Code week, Hour of code, App studio, Code Academy i sl. Prema mogućnostima koristiti se i hardverskim rješenjima za vizualizaciju
programiranja (roboti i sl.).
Poveznice:
Matematika: ishodi A.6.1, B.6. 1, D.6. 1, D.6. 2, D.6. 3, D.6.5.
B. 6. 2 Učenik opisuje složeniji Učenik opisuje problem te Učenik uz pomoć učitelja Učenik analizira mogućnost Učenik samostalno pronalazi i
problem te prepoznaje neke prepoznaje neke razvija plan rješavanja uključivanja rješenja stvara rješenje složenoga
NAKON ŠESTE GODINE UČENJA korake/dijelove u rješenju korake/dijelove u rješenju problema te prepoznaje u potproblema u rješenje problema s pomoću
PREDMETA INFORMATIKA U problema. Uz pomoć učitelja problema. njemu potprobleme, manje složenijega problema, potproblema te kritički
DOMENI RAČUNALNO razvija plan rješavanja probleme s kojima se već analizira i predlaže moguće vrednuje i preuređuje rješenje
RAZMIŠLJANJE I problema te u njemu susreo, odnosno probleme izmjene/prilagodbe rješenja ako je potrebno.
PROGRAMIRANJE UČENIK prepoznaje potprobleme, manje koje zna riješiti. potproblema.
RAZMATRA I RJEŠAVA probleme s kojima se već
SLOŽENIJI PROBLEM susretao, odnosno probleme
RASTAVLJAJUĆI GA NA NIZ koje zna riješiti. Analizira
POTPROBLEMA. mogućnost implementiranja
rješenja potproblema u rješenje
složenoga problema
primjenjujući moguće
izmjene/prilagodbe ako je
potrebno. Rješavanje primjera
problema iz svakodnevnoga
života, demonstriranjem
postupka rješavanja problema
rastavljajući ga na manje
poznate probleme.

Pronaći rješenja različitih igara i zagonetki koje prikazuju raznovrsne, ne nužno informatičke, probleme. Razvijanje strategija za rješavanje problema (Polya, Descartes). Planiranje različitih
aktivnosti u skupinama tako da učenici zajedno prepoznaju i odabiru temeljne zadatke, svaka skupina nadalje neovisno analizira i planira odabrani zadatak, a završno rješenje predstavlja integraciju
svih/odabranih pojedinačnih rješenja. Pronaći primjere problema u svakodnevnome životu koji demonstriraju postupak rješavanja problema rastavljajući ga na manje, poznate probleme, npr.
projektni pristup – analizirati nužne dijelove, kako se povezuju i ovise jedni o drugima. U pokaznim (odabranim) primjerima programskoga koda uočiti/prepoznati/istaknuti dijelove koda koji
predstavljaju rješenje nekoga poznatog (manjeg) problema (zadatka), mijenjati/prilagoditi dijelove koda kako bi se uklopili u rješenje nekoga većeg problema. Primjereni sadržaji mogu se pronaći
među zadatcima logičkoga tipa, npr. zadatci s natjecanja Klokan bez granica, Dabar (engl. Bebras), logičke zagonetke, zadatci s kombinacijama i sl.
—78
RAZINE USVOJENOSTI
C. 6. 1 Učenik prepoznaje različite Učenik prepoznaje različite Učenik analizira uvjete Izrađuje i pohranjuje Učenik samostalno priprema
programe za obradu i programe za uređivanje i korištenja pojedinim autentični digitalni sadržaj u sadržaj, pronalazi mrežni
NAKON ŠESTE GODINE predstavljanje multimedijskih prikazivanje digitalnih programom. e-portfolio za potrebe zadatka sadržaj te stvara autentičan
UČENJA PREDMETA sadržaja te analizira uvjete sadržaja. Koristi se barem Učenik pronalazi učenja. digitalni sadržaj za potrebe
INFORMATIKA U DOMENI korištenja pojedinim jednim programom za odgovarajuće mogućnosti Učenik samostalno provjerava zadatka učenja poštujući
DIGITALNA PISMENOST I programom. Učenik pronalazi pregledavanje i prikazivanje programa te preuređuje mogućnosti nekoga programa, postavke privatnosti i autorska
KOMUNIKACIJA UČENIK odgovarajuće alate programa te digitalnoga sadržaja. digitalni sadržaj za potrebe odabire online ili offline prava.
IZRAĐUJE, OBJAVLJUJE TE preuređuje digitalni sadržaj za zadatka učenja. program za obradu i stvaranje Pronalazi i koristi se dodatnim
PREDSTAVLJA DIGITALNE potrebe zadatka učenja. digitalnoga sadržaja. mogućnostima programa za
SADRŽAJE S POMOĆU Samostalno provjerava uređivanje/predstavljanje
NEKOGA ONLINE I/ILI OFFLINE mogućnosti nekoga programa, digitalnoga sadržaja.
PROGRAMA PRI ČEMU odabire online ili offline Učenik predstavlja svoj
POŠTUJE UVJETE KORIŠTENJA program za obradu i stvaranje digitalni sadržaj i e-portfolio
PROGRAMOM TE POSTAVKE multimedijskoga sadržaja. izrađen za potrebe zadatka
PRIVATNOSTI. Pohranjuje autentičan digitalni učenja.
sadržaj na e-portfolio, pronalazi
i koristi se dodatnim alatima
programa. Učenik samostalno
priprema sadržaj, pronalazi
mrežni sadržaj te stvara
autentičan digitalni sadržaj za
potrebe zadatka učenja, poštuje
postavke privatnosti i autorska
prava pri stvaranju autentičnoga
digitalnog sadržaja. Učenik
predstavlja digitalni sadržaj
smješten na nekom
offline/online resursu, npr. e-
portfolio.

Realizacija ishoda može se provesti aktualnim programima za izradu tekstualnih i/ili prezentacijskih dokumenata koji objedinjuju tekst i umetnute objekte kao što su slike, tablice, grafički elementi.
Preporuča se izrada digitalnoga sadržaja za potrebe stvarnih zadataka učenja kao što su npr. (tekstualni i/ili prezentacijski) seminarski radovi na zadanu temu iz informatike ili neke druge teme u
skladu sa školskim kurikulumom. Npr. učenik pronalazi primjere uređaja iz svakodnevnoga života za koje pretpostavlja da sadrže računalne procesore, objašnjava prednosti i nedostatke uporabe
uređaja s računalnim procesorima s obzirom na jednostavnost/složenost uporabe, mogućnost/nemogućnost popravka uređaja, mogućnosti zbrinjavanja elektroničkoga otpada, brzinu obrade
—79
podataka. Koristeći se različitim multimedijskim sadržajima (simulacije i videozapisi) i izvorima, pokazati primjere u kojima se računalo koristi modelima inteligentnoga ponašanja kao što su
pokretanje robota, govor i prepoznavanje govora, virtualna stvarnost, Internet of things.
Uporabiti neke online i offline programe kojima se mogu izraditi digitalni, multimedijski (interaktivni) sadržaji. Pohraniti multimedijski rad u različitim oblicima (slika, prezentacija, video,
interaktivni online sadržaj). Prepoznati i prihvatiti uvjete i načine korištenja pojedinim programom, npr. uporaba programa dostupnih s korisničkim podatcima računa iz sustava AAi@EduHr
online i offline. Izrada digitalnoga sadržaja u skladu s aktivnostima nekoga projekta u koji je škola/razred/učenik uključen (projekti eTwinninga i slično). Važno je da učitelji odabiru servise s
odgovarajućom zaštitom učeničkih osobnih podataka – prijava s računom iz sustava AAI@EduHr ili sa školskim korisničkim računima ili računima koje učitelji izrađuju za učenike (nadimci, bez
osobnih podataka). Ishod moguće realizirati u kombinaciji s ishodima C.6. 2, D.6. 1, D.6.2, D. 6. 3
Poveznice:
Matematika: E.6. 1, A.6. 3, B.6. 1., C. 6. 2 i 6. C. 3.
Likovna kultura: A.6. 1, A.6. 3, C.6. 1.
C. 6. 2 Učenik uz pomoć učitelja Učenik uz pomoć Učenik opisuje i provodi Učenik pohranjuje i preuzima Učenik preuređuje vlastiti
prepoznaje i odabire online servise učitelja prepoznaje i postupak prijave i odjave na digitalni sadržaj s online online prostor za pohranu te
NAKON ŠESTE GODINE UČENJA za pohranu podataka (prijava s odabire neki servis koji online servis za pohranu servisa za pohranu te analizira samostalno provodi
PREDMETA INFORMATIKA U računom iz sustava AAI@EduHr nudi online pohranu te poštujući pravila privatnosti. prednosti i nedostatke istraživanje i učenje
DOMENI DIGITALNA ili školskim računima) te neke programe koji pružaju Učenik se koristi osnovnim (ograničenja) pohrane na uspoređujući različite
PISMENOST I KOMUNIKACIJA primjerene programe koji potporu u različitim mogućnostima primjerenoga određenome online servisu. povratne rezultate nastale
UČENIK SE KORISTI ONLINE omogućuju pomoć pri učenju zadatcima učenja. programa kao pomoći pri Učenik se suradnički koristi uporabom nekoga primjerenog
POHRANOM PODATAKA I odnosno izvršavanju zadataka izvršavanju zadataka učenja. servisom i analizira povratne programa.
PRIMJERENIM PROGRAMIMA učenja. Učenik opisuje i provodi informacije ostalih članova
KAO POTPOROM U UČENJU I postupak prijave na online servis tima, nastale uporabom nekog
ISTRAŽIVANJU TE SURADNJI. za pohranu podataka te se koristi primjerenog programa za
odabranim programom kao pomoći izvršavanje zadataka učenja.
pri izvršavanju zadataka učenja.
Pohranjuje digitalne sadržaje na
online servis i preuzima digitalne
sadržaje s odabranoga online
servisa. Analizira prednosti i
nedostatke (ili ograničenja)
uporabe odabranoga servisa za
pohranu te preuređuje svoj online
prostor. Analizira povratne
rezultate nastale uporabom nekoga
programa kao pomoć pri učenju te
provodi samostalno istraživanje
uspoređujući različite povratne
rezultate nastale uporabom nekoga
primjerenog programa.

Ishod se može realizirati tijekom cijele školske godine organiziranim pohranjivanjem različitih digitalnih sadržaja te ostalim aktivnostima koje uključuju različite programe za potporu učenja i
suradnje. Usporediti različite rezultate primjene nekog programa, npr. Geogebre, karata Googlea i Binga, prevoditelja Googlea i Binga, portala Nikola Tesla, Loomena i sl. Office 365, OneDrive,
—80
Google Disk, DropBox ili slični programi koji omogućavaju online suradnju i pohranu podataka. Provoditi samostalne istraživačke zadatke te rezultate prikazati i pohraniti online. Provjeravati
mogućnosti online servisa za pohranu. Uređivati svoj e-portfolio. Koristiti se online programima za tablično i grafičko prikazivanje podataka (linijski i stupčasti dijagrami), dijagrami frekvencija,
npr. koristiti se alatima koji na osnovu ulaznih podataka tablicama stvaraju grafikone. Važno je da učitelji odabiru servise s odgovarajućom zaštitom učeničkih osobnih podataka – prijava s
računa iz sustava AAI@EduHr ili sa školskim korisničkim računima ili računima koje učitelji izrađuju za učenike (nadimci, bez osobnih podataka). Preporuča se realizacija s ishodima C.6. 1,
D.6. 1, INF, D.6. 2, D. 6. 3
Poveznice:
Matematika: E.6. 1, A.6. 3, B.6. 1, C.6. 2, C.6. 3.
Održivi razvoj
C. 6. 3 Učenik aktivno sudjeluje u kratkim Učenik aktivno Učenik zajedno s drugim Učenik komentira i Učenik pronalazi, preporučuje
razgovorima s poznatim osobama sudjeluje u kratkim poznatim osobama planira procjenjuje izmjene online te uključuje nove sadržaje ili
NAKON ŠESTE GODINE UČENJA pri stvaranju nekoga online razgovorima s poznatim suradnički rad te aktivno sadržaja poštujući autorsko mogućnosti na mrežnim
PREDMETA INFORMATIKA U sadržaja (prijava s računom iz osobama pri stvaranju sudjeluje u zajedničkome pravo te pravo privatnosti. zajednicama učenja koje mogu
DOMENI DIGITALNA sustava AAI@EduHr ili školskim nekoga online sadržaja. stvaranju online sadržaja. Ravnopravno sudjeluje u unaprijediti zajednički rad u
PISMENOST I KOMUNIKACIJA korisničkim računima). Učenik donošenju zajedničkih odluka digitalnome okruženju.
UČENIK SURAĐUJE S DRUGIM pohranjuje svoje online sadržaje te koje poboljšavaju rad u
UČENICIMA U STVARANJU zajedno s drugim poznatim digitalnome okruženju.
ONLINE SADRŽAJA. osobama planira suradnički rad te
aktivno sudjeluje u zajedničkom
stvaranju online sadržaja.
Preuređuje, komentira i vrednuje
izmjene online sadržaja poštujući
autorsko pravo i pravo privatnosti
te ravnopravno sudjeluje u
donošenju zajedničkih odluka koje
poboljšavaju rad u digitalnome
okruženju. Učenik pronalazi,
preporučuje te uključuje nove
sadržaje ili mogućnosti na mrežnim
zajednicama učenja koje mogu
unaprijediti zajednički rad u
digitalnome okruženju.

Pripremati i stvarati digitalni sadržaj za sudjelovanje u raspravi/parlaonici. Sadržaj objaviti na kojoj virtualnoj zajednici za daljnje komentiranje/vrednovanje. U skupini izrađivati digitalne
sadržaje na zadanu ili odabranu temu, predstavljati sadržaj koristeći se svojim e-portfolijom.
Objaviti svoje radove u virtualnome okruženju (recimo obrazovnoj društvenoj mreži). Komentirati radove svojim vršnjaka te raspravljati o njima. Postavljati pitanja ili nuditi prijedloge kolegi
učeniku/učitelju za potrebe izvršavanja zadatka učenja. Pronalaziti i predlagati dodatne sadržaje koji mogu pomoći pri učenju, npr. kvizovi, testovi, pojmovnik i sl. Podsjetiti se pravila o zaštiti
autorskoga prava, saznati gdje pronaći sadržaje s određenim dopuštenjima za korištenje. Poticati na konstruktivno komuniciranje i komentiranje te poštivanje privatnosti.
U slučaju sudjelovanja na kojemu od projekata surađivati te komunicirati u mrežnim zajednicama učenja (eTwinning, Yammer, Edmodo, i slična mrežna obrazovna okruženja). Važno je da
učitelji odabiru servise s odgovarajućom zaštitom učeničkih osobnih podataka – prijava s računom iz sustava AAI@EduHr ili sa školskim korisničkim računima ili računima koje učitelji izrađuju
za učenike (nadimci, bez osobnih podataka). Ishod preporučeno realizirati s nekim od sljedećih ishoda: B.6.1, C.6.1, D.6. 1, INF, D.6. 2, D. 6. 3
—81
Učitelj odabire programe i oblike multimedijskih sadržaja u skladu s potrebama učenika i tehničkim mogućnostima škole. Ovisno o odabranom programu učitelj odabire razinu složenosti digitalnog
sadržaja kojeg učenici izrađuju jer je u nekim programima jednostavnije napraviti audiozapis, videozapis ili animaciju, dok je u drugima jednostavnije napraviti strip, kombinaciju teksta i slike ili
interaktivan sadržaj.
E-DRUŠTVO
RAZINE USVOJENOSTI
D. 6. 1 Učenik na konkretnome primjeru Učenik na konkretnom Učenik pokazuje primjere Učenik nakon provedene Učenik stvara svoje pozitivne
prepoznaje što je to digitalni trag. primjeru prepoznaje koji ukazuju na dobre strane analize uočava posljedice digitalne tragove
NAKON ŠESTE GODINE pokazuje pozitivne i negativne neki digitalni trag. dijeljenja informacija na nepromišljenoga objavljivanja primjenjujući saznanja o
UČENJA PREDMETA strane dijeljenja informacija na internetu i njihova brzog neprimjerenih informacija važnosti i utjecaju digitalnih
INFORMATIKA U DOMENI E- internetu te njihova brzog širenja. širenja te razlikuje (slike, video...), te analizira tragova na naš svakodnevni
DRUŠTVO UČENIK Učenik razlikuje primjerene primjerene informacije od svoje digitalne tragove. život.
OBJAŠNJAVA ULOGU I informacije od neprimjerenih te neprimjerenih.
VAŽNOST DIGITALNIH razmišlja o svojim digitalnim
TRAGOVA, STVARA SVOJE tragovima, analizira svoje digitalne
POZITIVNE DIGITALNE tragove. Učenik primjenjuje
TRAGOVE. saznanja o utjecaju digitalnih
tragova na svakodnevni život te
stvara pozitivne digitalne tragove.

Realizaciju ishoda poželjno kombinirati s ishodima domene Digitalna pismenost i komunikacija. Koristeći se konkretnim primjerom, opisati što je digitalni trag neke osobe. Razgovarati o brzini
širenja informacija na internetu. U razgovoru/raspravi pronaći dobre strane dijeljenja informacija na internetu. Koristiti se različitim sadržajima (npr. videouratci, igre te odgovarajuće mrežne
stranice koje se bave sigurnošću na internetu) koji demonstriraju utjecaj digitalnih tragova na svakodnevni život. Sastaviti nekoliko savjeta za stvaranje što boljega digitalnog traga. Nabrojiti
nekoliko primjera posljedica nepromišljenoga objavljivanja sadržaja na internetu. Samostalno istražiti i analizirati svoj digitalni trag. Razgovarati o mogućnostima uklanjanja svoje javno
objavljene informacije (negativnoga digitalnog traga) – pravo na zaborav. Istražiti štetnost dijeljenja korisničkih podataka i lozinke s drugim osobama. Navesti neke primjere stvaranja pozitivnih
tragova (e-portfolio, online profili, blogovi, online izložbe i galerije radova, rad na projektima, certifikati, diplome). Preporučeni sadržaji: sadržaji Pet za Net.
—82
D. 6. 2 Učenik razlikuje pojam Učenik navodi različite Učenik prepoznaje govor Učenik osmišljava pravila Učenik razvija odgovorno
elektroničkoga nasilja od klasičnoga oblike elektroničkoga mržnje, uočava pozitivne i dobroga ponašanja na ponašanje na mreži koje
NAKON ŠESTE GODINE nasilja. Navodi različite vrste nasilja. negativne strane online internetu kojima se poštuje uključuje poduzimanje niza
UČENJA PREDMETA elektroničkoga nasilja. Na komunikacije. tuđa i osobna osobnost te preventivnih radnji i u slučaju
INFORMATIKA U DOMENI E- konkretnim primjerima prepoznaje aktivno sudjeluje u prevenciji sudjelovanja ili svjedočenja
DRUŠTVO UČENIK elektroničko nasilje i govor mržnje elektroničkoga nasilja. elektroničkomu nasilju.
PREPOZNAJE VRSTE te općenito pozitivne i negativne
ELEKTRONIČKOGA NASILJA, strane online komunikacije. Učenik
ANALIZIRA IH I ODABIRE osmišljava pravila dobroga
PREVENTIVNE NAČINE ponašanja na internetu kojima se
DJELOVANJA ZA RAZLIČITE poštuje osobna i tuđa osobnost.
SLUČAJEVE Sudjeluje u aktivnostima prevencije
ELEKTRONIČKOGA NASILJA. elektroničkoga nasilja i govora
mržnje. Razvija odgovorno
ponašanje na mreži, prepoznaje
osobe/institucije kojima se može
obratiti u slučaju da postane žrtva
elektroničkoga nasilja ili svjedoči
elektroničkomu nasilju.

Realizaciju ishoda poželjno kombinirati s ishodima domene Digitalna pismenost i komunikacija. Razgovarati o razlikama između klasičnoga i elektroničkoga nasilja. Prikazati, analizirati i
raspravljati o digitalnim sadržajima (npr. videozapisi, plakati, slike, članci) s mrežnih stranica koje se bave sigurnošću na internetu, a s pomoću kojih učenici mogu prepoznati i grupirati
pozitivne i negativne strane online komunikacije. Igranjem obrazovnih igara na mrežnim stranicama koje se bave sigurnošću na internetu ili strategijom igranja uloga sa zadanim scenarijem.
Istaknuti posljedice dijeljenja podataka na mreži, slanja tuđih fotografija bez dopuštenja, otkrivanja osobnih informacija o drugima, „provaljivanja“ u tuđe adrese elektroničke pošte i/ili u profile
na društvenim mrežama. Na primjerima pokazati opasnost loše komunikacije na mreži kao što su govor mržnje, poticanje grupne mržnje, širenje nasilnih i uvredljivih komentara, stvaranje
internetskih stranica uvredljiva sadržaja. Provesti različite aktivnosti s ciljem prevencije elektroničkoga nasilja – izrada plakata, interaktivnih radova, multimedijske izložbe, radionice za
vršnjake, roditelje, lokalnu zajednicu. Uključiti se u nacionalne i međunarodne kampanje i projekte za prevenciju elektroničkoga nasilja (Dan sigurnijeg interneta, Sigurniji internet za djecu i
mlade, Enable, Pet za Net).
—83
D. 6. 3 Učenik uz pomoć učitelja odabire Učenik uz pomoć Učenik provodi postupak Učenik osmišljava svoj proces Učenik objavljuje svoje ideje
neke mrežne zajednice učenja učitelja odabire neke prijave i odjave s mrežne učenja pronalazeći ili rješenja zadataka u
NAKON ŠESTE GODINE (mrežni tečajevi, osobne mreže za mrežne zajednice učenja zajednice učenja poštujući odgovarajući sadržaj u mrežnim zajednicama učenja
UČENJA PREDMETA učenje, skupine, projektno primjerene njegovim pravila privatnosti. mrežnim zajednicama učenja i te kritički
INFORMATIKA U DOMENI E- okruženje i sl.) koje odgovaraju osobnim interesima Učenik se koristi osnovnim otkrivajući neke od naprednih vrednuje/procjenjuje tuđe.
DRUŠTVO UČENIK PRONALAZI nekim njegovim osobnim interesima tijekom učenja. mogućnostima korisničkoga mogućnosti za učenje.
MREŽNE ZAJEDNICE UČENJA tijekom učenja. Provodi postupak sučelja mrežne zajednice
KOJE SU OD OSOBNOG prijave i odjave s mrežne zajednice učenja za izvršavanje
INTERESA I PRIDRUŽUJE IM SE učenja (online kolegij, skupina i sl.) različitih zadataka učenja.
(ONLINE KOLEGIJ, SKUPINE I poštujući pravila privatnosti.
SL.). Upoznaje se s uvjetima korištenja.
Koristi se osnovnim mogućnostima
korisničkoga sučelja mrežne
zajednice učenja za izvršavanje
različitih zadataka učenja. Učenik
osmišljava svoj proces učenja
pronalazeći odgovarajući sadržaj na
mrežnim zajednicama učenja te
neke od naprednih mogućnosti za
učenje (npr. pojmovnik, dodatni
multimedijski sadržaji i sl ). Učenik
kritički vrednuje/procjenjuje tuđe
ideje ili rješenja zadataka mrežnom
zajednicom učenja te objavljuje
svoje za daljnje vrednovanje.

Realizaciju ishoda poželjno je kombinirati s ishodima domene Digitalna pismenost i komunikacija. Upoznati online tečajeve za učenje, kako ih pronaći, upotrebljavati, snaći se u njima (Loomen,
Libar, Nikola Tesla). Pronaći i predložiti dodatne sadržaje u online kolegiju koji mogu pomoći pri učenju, npr. kvizovi, testovi, pojmovnik i sl. Riješiti postavljene zadatke u mrežnim zajednicama
učenja, komentirati te procijeniti svoja i tuđa rješenja. Objaviti svoje radove u virtualnome okruženju, komentirati radove vršnjaka te raspravljati o njima. Postavljati pitanja ili nuditi prijedloge
kolegi učeniku/učitelju za potrebe izvršavanja zadatka učenja. Pokazati neke online tečajeve na Loomenu, primjerice s temom programiranja (Logo – online učenje programiranja, Scratch…) ili
neke koje su izradili učitelji za ostale predmete. Prema mogućnostima koristiti se kojim online tečajem koji su napravili učitelji vaše škole. Važno je da učitelji odabiru servise s odgovarajućom
zaštitom učeničkih osobnih podataka – prijava s računom iz sustava AAI@EduHr ili sa školskim korisničkim računima ili računima koje učitelji izrađuju za učenike (nadimci, bez osobnih podataka).
Preporučeni sadržaji: sadržaji Pet za Net – virtualna učionica.
—84
70 sati godišnje
RAZINE USVOJENOSTI

Učenik opisuje različite Učenik opisuje različite načine Učenik prepoznaje i opisuje Učenik analizira utjecaj Učenik preporuča i
A. 7. 1 načine povezivanja povezivanja računalnih uređaja neka obilježja osnovnih nekih obilježja mrežnih argumentira
računalnih uređaja mrežom putem mreže te prednosti i mrežnih uređaja, razlikuje uređaja na kvalitetu pregledavanje mrežnih
NAKON SEDME GODINE te prednosti i nedostatke nedostatke povezivanja uređaja uloge uređaja u mreži, mrežnih aktivnosti, sadržaja primjenom
UČENJA PREDMETA povezivanja uređaja u u mrežu. obilježja prijenosa podataka opisuje način i pravila sigurnosnih protokola
INFORMATIKA U DOMENI mrežu. Prepoznaje i opisuje u mreži, prepoznaje i prijenosa podataka na za prijenos podataka na
INFORMACIJE I neka obilježja osnovnih pronalazi mrežne mreži. mreži,
DIGITALNA TEHNOLOGIJA mrežnih uređaja, razlikuje ikone/uređaje. instalira/deinstalira
UČENIK PREPOZNAJE I uloge uređaja u mreži te mrežni uređaj poput
OPISUJE ULOGU GLAVNIH medije i obilježja prijenosa pisača.
KOMPONENTI podataka u mreži,
RAČUNALNIH MREŽA, prepoznaje i pronalazi
ISTRAŽUJE KAKO mrežne ikone/uređaje.
OBILJEŽJA STROJNE Učenik analizira utjecaj
OPREME UTJEČU NA nekih obilježja mrežnih
MREŽNE AKTIVNOSTI, uređaja na kvalitetu mrežnih
KORISTI SE ZAJEDNIČKIM aktivnosti, opisuje način i
DIJELJENJEM RESURSA NA pravila prijenosa podataka
MREŽI. na mreži. Preporuča i
argumentira pregledavanje
mrežnih sadržaja primjenom
sigurnosnih protokola za
prijenos podataka na mreži,
instalira/deinstalira mrežni
uređaj poput pisača.
Koristiti se dijeljenim
resursima u lokalnoj mreži.

Ishod se može realizirati nizom kratkih praktičnih aktivnosti (samostalno ili u skupinama) kojima učenici uz pomoć učitelja i/ili zajedničkom raspravom traže odgovore na zadana
pitanja: provjeriti brzinu prijenosa podataka u mreži pri preuzimanju i slanju podataka u mreži (brzina uploada i downloada), nabrojiti i usporediti mjerne jedinice za brzinu
prijenosa podataka na mreži, istražiti i pronaći primjere mrežnih mjesta koja se koriste sigurnosnim protokolima za prijenos mrežnih sadržaja (npr. https) prepoznati ikone mrežnih
—85
uređaja u kojoj lokalnoj mreži, upotrebljavati dijeljene mape/uređaje za prijenos podataka u lokanoj mreži, prepoznati obilježje zajedničkoga korištenja kojim uređajem u mreži te
se koristiti takvim uređajem za potrebe zadatka učenja.
A. 7. 2 Učenik prepoznaje Učenik prepoznaje Učenik bez poteškoće Učenik prepoznaje Učenik se koristi
hardverski/softverski hardverski/softverski problem otklanja uobičajene manje hardverski/softverski svojim iskustvom i
NAKON SEDME GODINE problem koji se pojavio koji se pojavio tijekom rada i uz probleme povezane s radom problem te ga koristeći pomaže drugima u
UČENJA PREDMETA tijekom rada, otklanja pomoć učitelja otklanja ga. uređaja. se različitim online i otklanjanju
INFORMATIKA U DOMENI uobičajene manje offline izvorima, hardverskih/softverskih
INFORMACIJE I DIGITALNA probleme vezane uz rad samostalno otklanja. problema.
TEHNOLOGIJA UČENIK uređaja uz pomoć
PRIMJENJUJE STRATEGIJE ZA učitelja ili samostalno.
PREPOZNAVANJE I Koristeći se različitim
RJEŠAVANJE RUTINSKIH online i offline izvorima
HARDVERSKIH/SOFTVERSKI samostalno otklanja
H PROBLEMA DO KOJIH hardverski/softverski
MOŽE DOĆI TIJEKOM problem. Učenik koristi
UPORABE RAČUNALNE se svojim iskustvom i
TEHNOLOGIJE. pomaže drugima u
otklanjanju
hardverskih/softverskih
problema.

Ishod se realizira tijekom nastavne godine, svakodnevnim situacijama učenja u kojima se učenici susreću s određenim rutinskim hardverskim/softverskim rješenjima. Razgovarati
te pronalaziti moguća rješenja za neke problema, npr. razgovarati o situaciji kada se pri pretraživanju/pregledavanju sadržaja na internetu pojavi poruka na zaslonu „tražena stranica
se ne može prikazati / ne postoji” te o mogućim uzrocima takve poruke ili o situaciji kada pisač ne ispisuje / ne radi (što treba provjeriti?), o pitanju ažuriranja aplikacija (koje su
prednosti i nedostaci takvih postupaka?), o situacijama kada se digitalni sadržaji ne prikazuju jer nešto nedostaje (neodgovarajući pogonski programi?) te o primjerima poteškoća
koje učenici imaju pri uporabi nekih programa. U skupinama ili parovima pronaći prijedlog rješenja nekoga zadanog hardverskog/softverskog problema koristeći se alatima za pomoć
i podršku odgovarajućega operacijskog sustava. U grupama ili parovima pronaći prijedlog rješenja zadanog hardverskog/softverskog problema koristeći se pretraživanjem interneta.
Opisati probleme s kojima su se već susreli (koje su jesu/nisu uspjeli riješiti) te stvoriti zajednički sadržaj pomoći za rješavanje nekih hardverskih/softverskih problema (npr. sadržaji
Wiki).
A. 7. 3 Učenik prepoznaje Učenik prepoznaje programe za Učenik unosi podatke, Učenik analizira zadani Učenik istražuje,
programe za obradu, obradu, analizu i prikazivanje odabire odgovarajući način problem primjenom odabire i primjenjuje
NAKON SEDME GODINE analizu i prikazivanje podataka, prikuplja potrebne prikazivanja podataka programa. Odabire dodatne mogućnosti
UČENJA PREDMETA podataka, prikuplja podatke za opisivanje zadanoga ovisno o vrsti podatka. potrebne ulazne podatke, programa za bolju
INFORMATIKA U DOMENI potrebne podatke za problema, prepoznaje i koristi se Grafički prikazuje i obrađuje ih formulama i analizu i opis
INFORMACIJE I DIGITALNA opisivanje zadanog osnovnim mogućnostima uspoređuje podatke. jednostavnim funkcijama promatranoga
TEHNOLOGIJA UČENIK problema, prepoznaje i odabranoga programa. kako bi dobio zadane problema.
—86
PRIKUPLJA I UNOSI koristi se osnovnim rezultate.
PODATKE KOJIMA SE mogućnostima
ANALIZIRA NEKI PROBLEM odabranoga programa.
UZ POMOĆ Unosi podatke, odabire
ODGOVARAJUĆEGA odgovarajući način
PROGRAMA, OTKRIVA prikazivanja podataka
ODNOS MEĐU PODATCIMA ovisno o vrsti podataka.
KORISTEĆI SE RAZLIČITIM Grafički prikazuje i
ALATIMA PROGRAMA TE uspoređuje podatke.
MOGUĆNOSTIMA Odabire potrebne ulazne
PRIKAZIVANJA PODATAKA. podatke, obrađuje ih
formulama i
jednostavnim
funkcijama
(matematičke formule,
zbroj, prosječna
vrijednost…) kako bi
dobio zadane rezultate.
Istražuje, odabire i
primjenjuje dodatne
mogućnosti programa
radi preglednije analize
te opisa promatranoga
problema.

Odabrati neki problem iz svakodnevnoga života, prikupiti potrebne podatke te analizirati i prikazati problem s pomoću programa za izradu proračunskih tablica ili nekoga online
programa za prikupljanje i analizu podataka. Primijeniti matematičke formule (postotni i kamatni račun, opseg, površina) fizikalne ili kemijske formule, jednostavne funkcije
programa za lakšu obradu podataka (zbroj, prosječna vrijednost i sl.). Razlikovati pojam relativne i apsolutne adrese neke ćelije u nekom programu za rad s proračunskim tablicama.
Upotrebljavati automatska oblikovanja pri različitim načinima prikazivanja podataka, npr. postotka, valuta sl. Koristiti se nekim tehnikama za prikupljanje podataka, npr. ankete o
raznim problemima iz svakodnevnoga života, prikupljanje podataka o potrošnji. Grafički prikazivati podatke, uspoređivati pojedine grafičke prikaze, koristiti se složenijim grafičkim
prikazima (npr. klimatski dijagrami). Preporuča se zajednička realizacija s ishodom B.7.4.
Poveznica:
Matematika: E.7.1, A. 7. 1 – 2., 3., 4.
Kemija: T.7. 1., PiP. 7. 1., PP. 7. 2., PP.7. 3.
Građanski odgoj, Održivi razvoj
A. 7. 4 Učenik prepoznaje Učenik prepoznaje različite Učenik objašnjava načine Učenik primjenjuje Učenik uspoređuje
različite vrste grafičkih i vrste grafičkih i zvučnih prikazivanja slike na zaslonu postupak pohranjivanja kvalitetu grafičkih,
NAKON SEDME GODINE zvučnih podataka te podataka te videopodataka i pisaču, opisuje kvalitetu grafičkih i zvučnih zvučnih ili
UČENJA PREDMETA videopodataka pohranjenih u računalnim grafičkoga zapisa navodeći podataka te videodatoteka,
—87
INFORMATIKA U DOMENI pohranjenih u memorijama u obliku datoteka neka obilježja, objašnjava videopodataka u pronalazi, odabire i
INFORMACIJE I DIGITALNA računalnim memorijama te poznaje i koristi se proces reprodukcije i različitim formatima koristi se primjerenim
TEHNOLOGIJA UČENIK u obliku datoteka te odgovarajućim programima za snimanja zvuka i videa koristeći se programima za
OPISUJE, USPOREĐUJE I poznaje i koristi se njihovo računalom. odgovarajućim uređivanje grafičkih,
KORISTI SE RAZLIČITIM odgovarajućim pregledavanje/reprodukciju. programima. Analizira zvučnih ili
FORMATIMA ZAPISIVANJA programima za njihovo obilježja, prednosti i videoformata.
GRAFIČKIH, ZVUČNIH pregledavanje/reprodukc nedostatke različitih
PODATAKA I iju. Objašnjava načine grafičkih, zvučnih ili
VIDEOPODATAKA NA prikazivanja slike na videoformata datoteka.
RAČUNALU. zaslonu i pisaču, opisuje
kvalitetu grafičkoga
zapisa navodeći neka
obilježja, objašnjava
proces reprodukcije i
snimanja zvuka te videa
računalom. Učenik
primjenjuje postupak
pohranjivanja grafičkih i
zvučnih podataka te
videopodataka u
različitim formatima
koristeći se
odgovarajućim
programima, analizira
obilježja, prednosti i
nedostatke različitih
formata datoteka.
Uspoređuje kvalitetu
datoteka, pronalazi i
odabire primjerene
programe za
uređivanje/prilagodbu
grafičkih/zvučnih/video
formata.

Pronaći i nabrojiti različite formate grafičkih i zvučnih datoteka te videodatoteka. Istražiti osnovna obilježja nekih grafičkih/zvučnih/video zapisa (veličinu, broj boja, razlučivost…).
Pomoću odgovarajućeg programa pohraniti grafički/zvučni/video zapis na različite načine (u obliku različitih formata datoteka) te usporediti kvalitetu svakoga zapisa. U skupinama
ili parovima istražiti odgovarajuća mrežna mjesta te pronaći preporučena obilježja grafičkih i zvučnih datoteka za pojedine aktivnosti, npr. slanje datoteka kao priloga e-poruke,
objavljivanje datoteke na mreži i sl. Na primjerima pokazati razliku između rasterske i vektorske grafike. Istražiti servise za dijeljenje i objavu grafičkih i zvučnih datoteka te
videodatoteka te formate koji se na njima upotrebljavaju. Istražiti posebne tražilice za te formate, s obzirom na licencije za uporabu. Prilagoditi grafičke podatke, zvučne ili
videopodatke za objavu unutar mrežnoga sadržaja. Preporuča se realizacija ishoda u korelaciji s C.7.2.
—88
RAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJUĆA IZNIMNA
DOBRA VRLO DOBRA
B. 7. 1 Učenik prepoznaje različite Učenik prepoznaje osnovne Učenik opisuje problem Učenik analizira Učenik odabire
tipove podataka tipove podataka naredbama nekog problem, prepoznaje strategiju rješavanja
NAKON SEDME GODINE programskoga jezika kojima programskog jezika kojima programskog jezika koristeći potrebu za korištenjem problema, algoritamsko
UČENJA PREDMETA se može koristiti za se može koristiti za pohranu različite osnovne tipove složenog tipa podataka te rješenje problema
INFORMATIKA U DOMENI pohranjivanje različitih vrsta različitih vrsta podataka pri podataka. Prepoznaje se koristi naredbama za realizira u obliku
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE podataka pri rješavanju rješavanju problema. složeni tip podataka. rad sa složenim tipom programa s
I PROGRAMIRANJE problema. Opisuje način podataka. odgovarajućim
UČENIK RAZVIJA rješavanja problema tipovima podataka i
ALGORITME ZA RJEŠAVANJE naredbama nekoga strukturama. Provjerava
RAZLIČITIH PROBLEMA programskog jezika koristeći ispravnost rješenja te ga
KORISTEĆI SE NEKIM se različitim osnovnim preuređuje prema
PROGRAMSKIM JEZIKOM PRI tipovima podataka. Analizira potrebi.
ČEMU SE KORISTI problem, odabire strategiju
PRIKLADNIM STRUKTURAMA rješavanja, rješenje realizira
I TIPOVIMA PODATAKA. u obliku programa s
odgovarajućim tipovima
podataka. Prepoznaje
potrebu za uporabom nekoga
složenog tipa podataka te se
koristi funkcijama za rad sa
složenim tipom podataka.
Provjerava ispravnost
rješenja te ga preuređuje po
potrebi.

Razlikovati i primjenjivati jednostavne tipove podataka kojima se koristi neki programski jezik. Analizirati neki problem te prepoznati ulazne vrijednosti potrebne za rješavanje
toga problema te moguće izlazne vrijednosti programa. Na primjerima različitih problema pokazati potrebu za primjenom nekoga složenog tipa podataka (niz ili string). Koristiti
se nekim jednostavnim funkcijama za rad sa složenim tipom podataka. Pokazati praćenje ponašanja algoritma jednostavnim pokaznim primjerim (učitelj se koristi svojim
primjerima ili postojećim demosadržajima, npr. online videosadržajima, alatima vizualizacije programa. Analizirati i predvidjeti moguće izmjene algoritma koje bi mogle poslužiti
za rješavanje sličnih problema. Razvijati vještine praćenja koda s ciljem razvoja pravilnoga mentalnog modela razumijevanja pojedinih tipova podataka.
Poveznica:
Matematika A.7.1, B.7.2, B.7.4, C.7.1, D. 7. 4
—89
B. 7. 2 Učenik prepoznaje i Učenik prepoznaje i Učenik razmišlja o kriteriju Učenik proučava te Učenik
objašnjava ideju nekoga objašnjava ideju algoritma za pretraživanje koji je primjenjuje algoritam pronalazi/predviđa
NAKON SEDME GODINE algoritma (sekvencijalnoga) (sekvencijalnoga) potrebno primijeniti za (sekvencijalnoga) slične probleme na koje
UČENJA PREDMETA pretraživanja koju je pretraživanja koju je rješavanje problema, pretraživanja te se odabrani algoritam
INFORMATIKA U DOMENI potrebno primijeniti za potrebno primijeniti za identificira različite prilagođava/preuređuje (sekvencijalnoga)
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I rješavanje zadanoga rješavanje zadanoga algoritamske strukture algoritam zadanomu pretraživanja može
PROGRAMIRANJE problema. Razmišlja o problema. kojima može provesti problemu. primijeniti, utvrđuje
UČENIK PRIMJENJUJE kriteriju za pretraživanje, algoritam (sekvencijalnoga) važna obilježja toga
ALGORITAM identificira različite pretraživanja. algoritma pretraživanja.
(SEKVENCIJALNOGA) algoritamske strukture
PRETRAŽIVANJA PRI kojima se provodi algoritam
RJEŠAVANJU PROBLEMA. (sekvencijalnoga)
pretraživanja. Proučava,
primjenjuje i prilagođava
algoritam zadanom
problemu. Pronalazi slične
probleme na koje se
odabrani algoritam može
primijeniti i utvrđuje važna
obilježja algoritma
(sekvencijalnoga)
pretraživanja.

Preporuča se uporaba samo sekvencijalnoga traženja zbog jednostavnosti samoga algoritma. Prepoznati i opisati neke situacije u svakodnevnome životu u kojima je potrebno
provesti pretraživanje kako bi se došlo do rješenja, primjeri strategija pretraživanja u svakodnevnome životu – uočavanje obrazaca i razlika (nađi na slici pandu, uoči riječ, broj,
pronađi poznatu osobu u gužvi). Prepoznati i opisati kriterij pretraživanja za zadani problem. Analizirati potrebne algoritamske strukture za rješavanje problema. Uočiti i opisati
neka obilježja algoritma pretraživanja, razgovarati o mogućoj primjeni algoritma pretraživanja na neke slične probleme (Koji bi to problemi mogli biti?, Kakve je preinake, npr.
kriterija pretraživanja, potrebno napraviti?). Na pokaznim primjerima pojasniti programski kod koji opisuje realizaciju sekvencijalnoga pretraživanja. Pokazati postupak
pretraživanja koristeći se alatima vizualizacije . Realizirati neki problem pretraživanja u programskome jeziku, npr. naći koliko ima pozitivnih/parnih i sl. brojeva među ulaznim
podatcima, nađi/prebroji sve ulazne vrijednosti koje zadovoljavaju zadani kriterij ili koji drugi primjereni problemi. Preporuča se realizacija toga ishoda uz ishode B.7.1, B.7.3.
B. 7. 3 Učenik opisuje problem, Učenik opisuje problem, Učenik opisuje podproblem Učenik analizira Učenik odabire
prepoznaje u njemu prepoznaje u njemu nizom uputa u nekom problem te povezuje strategiju rješavanja
NAKON SEDME GODINE potprobleme. Učenik potprobleme. programskom jeziku. Koristi module programa problema rastavljajući
UČENJA PREDMETA potproblem opisuje nizom se prijenosom argumenata odgovarajućim ga na manje
INFORMATIKA U DOMENI uputa u programskom potprograma. parametrima. potprobleme,
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I jeziku. Analizira problem te Razlikuje različite vrste algoritamsko rješenje
PROGRAMIRANJE UČENIK povezuje module programa argumenata kojima se problema realizira u
DIZAJNIRA I IZRAĐUJE odgovarajućim koristi potprogram. obliku programa koji
MODULARNE PROGRAME parametrima. Učenik može sadržavati više od
KOJI SADRŽE POTPROGRAME odabire strategiju rješavanja jednoga modula,
—90
U PROGRAMSKOM JEZIKU. problema rastavljajući ga na provjerava ispravnost
manje potprobleme, rješenja ta ga
algoritamsko rješenje preuređuje prema
problema realizira u obliku potrebi.
programa koji može
sadržavati više od jednoga
modula, provjerava
ispravnost rješenja ta ga
preuređuje prema potrebi.

U razgovoru s učenicima osmisliti probleme koji u svojemu rješenju uključuju neke probleme s kojima su se već susreli. Na pokaznim primjeri uočiti i opisati poznate ili manje
probleme koji se mogu riješiti kao manji moduli nekoga programa. Predlagati načine povezivanja/uključivanja manjih problema (potproblema) u rješenje zadanoga problema.
Prepoznati i razlikovati vrijednosti koje povezuju potproblem s početnim problemom, objasniti njihova obilježja. U paru ili samostalno predložiti i analizirati rješenje potproblema
u kojemu programskom jeziku. U paru ili samostalno odabrati strategiju rješavanja početnoga problema, realizirati rješenje u obliku programa. Razlikovati parametre kojima se
koristi potprogram. Pokazati programsko rješenje koristeći se alatima vizualizacije (npr. http://www.pythontutor.com/visualize.html#mode=display i slični alati). Testirati
programsko rješenje te raspravljati o ispravnosti ponuđenoga programskog rješenja u skupini ili u paru te po potrebi preurediti rješenje.
B. 7. 4 Učenik opisuje problem, Učenik opisuje zadani Učenik analizira problem te Učenik predlaže i razvija Učenik kritički
navodi koji su ulazni problem te navodi koji su izdvaja važna obilježja koja model za rješavanje vrednuje i predviđa
NAKON SEDME GODINE podatci i koje rezultate ulazni podatci i koje rezultate opisuju i utječu na odabranoga problema rješenje problema
UČENJA PREDMETA treba dobiti. Analizira treba dobiti. rješavanje odabranoga sastavljajući pravila, analizirajući ponašanje
INFORMATIKA U DOMENI problem, izdvaja važna problema. različite grafičke prikaze modela.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I obilježja koja opisuju i i sl. koji mogu opisati,
PROGRAMIRANJE UČENIK SE utječu na rješavanje ali i predvidjeti
KORISTI SIMULACIJOM PRI odabranoga problema te ponašanje toga modela.
RJEŠAVANJU NEKOG NE predlaže i razvija model za
NUŽNO RAČUNALNOGA rješavanje problema.
PROBLEMA. Sastavlja pravila, različite
grafičke prikaze i sl. koji
mogu opisati, ali i
predvidjeti ponašanje toga
modela. Analizira
ponašanje modela, kritički
vrednuje i predviđa
rješenje problema.

U skupinama ili parovima prikupljati različite podatke koji mogu pokazati neke trendove, npr. analizirati (izostanke učenika nekog razreda tijekom nekoga vremenskog perioda,
dnevno/godišnje kretanje temperature zraka…) te analizirati/predvidjeti trend. Prikupiti potrebne podatke za analizu nekoga problema, podatke oblikovati, grafički prikazati i
analizirati s pomoću odgovarajućih programa, npr. proračunske tablice, online programi za prikupljanje i analizu podataka, infografike. Analizirati i argumentirati različite
trendove proučavanjem grafički prikazanih podataka, npr. grafički prikaz ovisnosti puta o vremenu u različitim vrstama gibanja. Preporuča se zajednička realizacija s ishodom A.
—91
7. 3
Poveznica:
Matematika: B.7.4, D.7.3, E.7.1 .
Građanski odgoj, Održivi razvoj, Prirodoslovno područje, Geografija.
—92
RAZRADA ISHODA
C. 7. 1 Učenik prepoznaje Učenik prepoznaje različite Učenik u skladu s Učenik provodi postupak Učenik prilagođava
različite platforme platforme koje se pojavljuju odabranom platformom instalacije odnosno mogućnosti programa
NAKON SEDME GODINE (operacijske sustave) koje na različitim digitalnim odabire odgovarajuće deinstalacije nekog kako bi bolje
UČENJA PREDMETA se upotrebljavaju na uređajima. programe za pregledavanje programa te koristi se odgovarali obrazovnim
INFORMATIKA U DOMENI različitim digitalnim i/ili uređivanje digitalnoga odabranim programima potrebama.
DIGITALNA PISMENOST I uređajima. Odabire sadržaja te analizira njihovu prema obrazovnim
KOMUNIKACIJA UČENIK SE odgovarajuće programe za primjenu. Razmatra uvjete potrebama.
KORISTI I UPOZNAJE SE S pregledavanje i/ili korištenja programom.
RAZLIČITIM PLATFORMAMA uređivanje digitalnog
I PROGRAMIMA, KOJE PREMA sadržaja u skladu s
POTREBI PRONALAZI I odabranom platformom te
INSTALIRA. analizira njihovu
primjenu. Provodi
postupak instalacije
odnosno deinstalacije
nekoga programa, koristi
se odabranim programima
i prilagođava obilježja
programa prema
obrazovnim potrebama.
Razmatra uvjete korištenja
programom prije odabira i
instalacije.

Pregledavajući svoje uređaje i uređaje svojih prijatelja/članova obitelji, prepoznati i opisati različite platforme koje se pojavljuju na tim uređajima, uočiti sličnosti i razlike pojedinih
platformi (operacijskih sustava) na mobilnim uređajima, prijenosnim i stolnim računalima. Pregledavati dostupne programe, analizirati njihove primjene, mogućnosti i uvjete
korištenja, instalirati i deinstalirati programe. Preporuča se realizacija ishoda tijekom cijele školske godine ovisno o potrebama i mogućnostima trenutne situacije učenja.
C. 7. 2 Učenik prepoznaje servise Učenik prepoznaje servise i Analizira i izabire Analizira i pronalazi Učenik objavljuje svoje
i programe za stvaranje, programe za stvaranje, odgovarajući servis ili načine prilagodbe i mrežne stranice
—93
NAKON SEDME GODINE uređivanje te objavljivanje uređivanje te objavljivanje program za objavljivanje uređivanja različitih poštujući zahtjeve
UČENJA PREDMETA mrežnih stranica. Opisuje mrežnih stranica. Uz pomoć mrežnih stranica. multimedijskih sadržaja autorskoga prava i
INFORMATIKA U DOMENI strukturu svojega budućeg učitelja planira strukturu Učenik koristi se kako bi bili prikladni za dopuštenja za uporabu.
DIGITALNA PISMENOST I mrežnog sadržaja. svojega budućeg mrežnog mogućnostima objavljivanje na mreži. Kritički prosuđuje
KOMUNIKACIJA UČENIK Prikuplja i organizira sadržaja te koristi se servisa/programa za dobra i loša obilježja
PRIPREMA, IZRAĐUJE TE različite podatke potrebne mogućnostima uređivanje i objavljivanje pojedinih mrežnih
OBJAVLJUJE SVOJE MREŽNE za izradu mrežnih sadržaja servisa/programa za mrežnoga sadržaja. sadržaja.
STRANICE U SKLADU S poštujući dobru praksu u uređivanje i objavljivanje Učenik prikuplja i organizira
DOBROM PRAKSOM U području autorskoga mrežnoga sadržaja. različite podatke potrebne za
PODRUČJU prava. Izrađuje izradu mrežnih stranica
INTELEKTUALNOGA interaktivne sadržaje. poštujući dobru praksu u
VLASNIŠTVA. KRITIČKI Analizira, izabire i koristi području autorskoga prava.
PROSUĐUJE DOBRA I LOŠA se odgovarajućim
OBILJEŽJA POJEDINIH servisom ili programom za
MREŽNIH SADRŽAJA. objavljivanje mrežnih
stranica. Primjena i
analiza osnovnih
mogućnosti jezika HTML
– kodovi za ugradnju
multimedijskih sadržaja,
prilagodbu visine i širine,
naredbe za uređivanje
teksta (boja, podebljano,
ukošeno). Pronalazi
načine prilagodbe i
uređivanja različitih
multimedijskih sadržaja
kako bi bili prikladni za
objavljivanje na mreži ih
objavljuje poštujući
zahtjeve autorskog prava.
Kritički prosuđuje dobra i
loša obilježja pojedinih
mrežnih sadržaja.

U skupinama planirati i pripremiti sadržaje za mrežnu stranicu / mjesto razreda. Proučiti postupak i prepoznati osnovne korake objavljivanja mrežnih sadržaja koristeći se
prostorom školskog mrežnog sjedišta, npr. sustavom CMS, statičkim mrežnim stranicama ili blogom, različitim servisima za izradu i objavljivanje interaktivnih sadržaja (Sway,
Office Mix). Odabrati različite mrežne portale/sadržaje te analizirati način organizacije mrežnoga mjesta, aktivnosti se mogu organizirati u skupinama, parovima ili pojedinačno.
Primijeniti osnovne mogućnosti jezika HTML – embed kodove za multimedijske sadržaje, prilagođavanje visine i širine, uređivanje teksta (boja, podebljano, ukošeno). Na
pokaznim primjerima (HTML) mrežnoga sadržaja uočiti i prilagoditi pojedine njegove dijelove. Analizirati koji mrežni sadržaj te odabrati pozitivna i negativna obilježja njegove
—94
strukture (preglednost, učitavanje multimedijskih stranica, funkcioniranje poveznica, aktualnost prikazanih informacija, dizajn i sl. Pripremiti multimedijski sadržaj za objavu na
mreži vodeći računa o obliku prikazivanja, veličini sadržaja te njegovoj kvaliteti vodeći računa o preporukama za objavljivanje multimedijskih sadržaja (prilagođavanje rezolucije
slika, veličina videa i ostalih multimedijskih sadržaja koji se upotrebljavaju; odabir i prilagođavanje kodova za ugradnju). Proučiti (ponoviti) i analizirati pravila povezana s
intelektualnim pravom i objavljivanjem na mreži. Posebno je naglasiti važnost zaštite vlastitih autorskih prava te poštivanja tuđih prava i intelektualnog vlasništva pri izradi
digitalnog sadržaja. Preporuča se realizacija toga ishoda u korelaciji s ishodima domene e-Društvo. Ishod se nadovezuje na ishod A.7.4.
Poveznice:
Kemija: E.7.3, T.7.2.
Likovna kultura: A.7.1, A.7.3, C.7.1.
E-DRUŠTVO
RAZINE USVOJENOSTI
ISHOD RAZINA ISHODA
D. 7. 1 Učenik prepoznaje pojam Učenik prepoznaje pojam Učenik navodi moguće Učenik istražuje, Učenik primjenjuje
krađe identiteta na mreži. krađe identiteta na mreži. probleme (posljedice) pronalazi i primjenjuje načine zaštite
NAKON SEDME GODINE Navodi moguće probleme vezane uz online prevare i načine za elektroničkog identiteta,
UČENJA PREDMETA i posljedice vezane uz krađu identiteta, razmišlja o izbjegavanje online savjetuje vršnjake
INFORMATIKA U DOMENI E- online prevare i krađu sigurnosti svojih korisničkih prevara i krađa i potiče na aktivnosti za
DRUŠTVO UČENIK ŠTITI SVOJ identiteta, razmišlja o računa. identiteta. povećanje sigurnosti
ELEKTRONIČKI IDENTITET I sigurnosti svojih korisničkih računa.
PRIMJENJUJE PRAVILA ZA korisničkih računa.
POVEĆANJE SIGURNOSTI Istražuje i pronalazi
KORISNIČKIH RAČUNA. sadržaje koji se bave
zaštitom elektroničkoga
identiteta na mreži te
načine za izbjegavanje
online prevara i krađa
identiteta.

Prepoznati i opisati problem online prevare te krađe identiteta. Razgovarati o svojim iskustvima u vezi sa zaštitom korisničkoga računa (pozitivnim i negativnim). Pokazati i analizirati
načina zaštite korisničkih računa, primjerice za Office 365, Facebook, Google i sl, (stvarati dobre zaporke, uključivanje dodatnih postavki zaštite i sl.) Primjerom pokazati dvostruku
autentifikaciju. Raspravljati o primjerima prevara elektroničkom poštom, phishing, lažne humanitarne akcije, lažne stranice banaka, rizici online kupovine. U skupini ili samostalno
stvarati dobre preporuke za povećanje sigurnosti korisničkih računa, npr. izradom plakata ili objavljivanjem digitalnoga sadržaja u različitim prezentacijskim oblicima/alatima.
Stvoriti popis „dobrih/loših navika” povezanih sa sigurnošću korisničkoga računa. Preporučeni sadržaji: Pet za Net – online prevare, prevare e-poštom, poveznicama, zaštita
korisničkih računa. Realizacija ishoda domene e.Društvo preporuča se u korelaciji s ishodima domene Digitalne pismenosti i komunikacije.
—95
D. 7. 2 Učenik opisuje i koristi se Učenik navodi i opisuje te se Učenik demonstrira načine Učenik analizira koji je Učenik argumentirano
servisom i/ili uslugom koji koristi servisom i uslugom dijeljenja informacija na servis prikladan za opisuje primjere dobrih
NAKON SEDME GODINE omogućuju dijeljenje koji omogućuju dijeljenje internetu te uočava njihove dijeljenje određenih strana dijeljenja
UČENJA PREDMETA informacija na internetu. informacija na internetu. prednosti. Prepoznaje i informacija za određene informacija i njihova
INFORMATIKA U DOMENI E- Pokazuje načine dijeljenja opisuje pravila odgovornoga svrhe. brzog širenja.
DRUŠTVO UČENIK informacija na internetu te ponašanja na internetu. Primjenjuje pravila
DEMONSTRIRA I uočava njihove prednosti. odgovornoga ponašanja
ARGUMENTIRANO OPISUJE Analizira koji je servis na internetu.
PRIMJERE DOBRIH STRANA prikladan za dijeljenje
DIJELJENJA INFORMACIJA NA određenih informacija,
INTERNETU I NJIHOVA BRZOG mogućnosti zaštite
ŠIRENJA TE PRIMJENJUJE privatnosti –postavke
PRAVILA ODGOVORNOGA privatnosti.
PONAŠANJA. Argumentirano opisuje
primjere dobrih strana
dijeljenja informacija i
njihova brzog širenja.
Prepoznaje rizike
prekomjernog dijeljenja,
sprečavanje govora
mržnje. Odgovorno
komunicira i dijeli
informacije na internetu.

Demonstrirati i opisati kako i koje informacije učenici mogu dijeliti koristeći se chatom, forumom, društvenim mrežama i sl. Prepoznati ulogu interneta u brzome širenju
informacija. Navesti pravila dobroga ponašanja na internetu. Na temelju primjera usporediti prednosti i nedostatke komunikacije na forumu s osobnim ili prikrivenim identitetom
(foruma s anonimnim i registriranim korisnicima, analiziranje primjera komunikacije u forumima, razlika između školskoga i anonimnoga foruma). Raspravljati o tome što je
pametno dijeliti na društvenim mrežama, a što ne. Stvarati pozitivne digitalne tragove te sprečavati govor mržnje. Koristiti se podešavanjem postavki privatnosti na društvenim
mrežama i sličnim servisima. Raspravljati o važnosti poštivanja tuđih autorskih prava pri dijeljenju digitalnih sadržaja, npr. traženje dopuštenja i navođenje imena autora pri
dijeljenju fotografija. Preporučeni sadržaji: sadržaji Pet za Net. Realizacija ishoda domene e-Društvo preporuča se u korelaciji s ishodima domene Digitalne pismenosti i
komunikacije.
D. 7. 3 Učenik prepoznaje načine Učenik prepoznaje načine na Učenik se samostalno koristi Učenik primjenjuje Učenik provjerava i
na koje pronalazi i koje pronalazi i kontaktira s virtualnom zajednicom za razvijene međuljudske i proučava mogućnosti i
NAKON SEDME GODINE kontaktira s vršnjacima te vršnjacima te uočava suradnički rad u obrazovne suradničke vještine. načine otvaranja
UČENJA PREDMETA uočava prednosti i prednosti i ograničenja svrhe, dogovara se s Prepoznaje probleme virtualne zajednice uz
INFORMATIKA U DOMENI E- ograničenja suradnje u suradnje u virtualnim drugima te ravnopravno virtualnih zajednica i poštivanje pravila o
DRUŠTVO UČENIK ANALIZIRA virtualnim zajednicama. zajednicama. Uz pomoć sudjeluje u donošenju načine na koje ih može odgovornosti, sigurnosti
PROCES SURADNJE MEĐU Samostalno se koristi učitelja/učenika koristi se odluka. riješiti, tome prilagođava i zaštiti osobnih
—96
ČLANOVIMA VIRTUALNIH virtualnim zajednicama za virtualnom zajednicom za svoje postupke i tako podataka na mreži.
ZAJEDNICA TE NJEZIN suradnički rad s suradnički rad s obrazovnom utječe na postupke
UTJECAJ NA SVE ČLANOVE obrazovnom svrhom, svrhom. skupine.
SKUPINE, PROVJERAVA I dogovara se s drugima te
PROUČAVA MOGUĆNOSTI I ravnopravno sudjeluje u
NAČINE OTVARANJA donošenju odluka. Razvija
VIRTUALNE ZAJEDNICE. međuljudske i suradničke
vještine, prepoznaje
probleme i načine na koje
ih može riješiti, tome
prilagođava svoje
postupke i tako utječe na
postupke skupine. Aktivno
sudjeluje u sprečavanju
govora mržnje. Provjerava
i proučava mogućnosti i
načine otvaranja virtualne
zajednice uz poštivanje
pravila o odgovornosti,
sigurnosti i zaštiti osobnih
podataka na mreži.

Suradnja na, na primjer, u grupama Yammer (račun iz sustava AAI@EduHr), mreži eTwinning i Edmodo mreži, tečajevima Moodle (račun iz sustava AAI@EduHr), društvenim
mrežama s prihvatljivim uvjetima korištenja. Prilagođavanje postavki privatnosti. Uspoređivanje uvjeta korištenja. Poznavanje i i primjenjivanje postupaka za stvaranje razredne
skupine, komuniciranje, surađivanje i dijeljenje sadržaja. Upoznati usluge kao što su Red button, Hrabri telefon. Razvijati vještine pravilnoga odgovaranja/reagiranja na govor
mržnje, kako ga sprečavati, ne poticati, ne dijeliti dalje. proučiti i analizirati primjere dobre prakse korištenja virtualnim zajednicama. Razlikovati različite uloge te mogućnosti
pojedinoga suradničkog alata. Opisati te analizirati neke virtualne zajednice s obzirom na uvjete korištenja njima. Ishod se može realizirati i na primjeru online kolegija za učenje,
pronalaziti takve online kolegije, koristiti se njima za svoje učenje te se snalaziti u njima. Preporučeni sadržaji: sadržaji Pet za Net sadržaji. Realizacija ishoda domene e-Društvo
preporuča se u korelaciji s ishodima domene Digitalne pismenosti i komunikacije.
D. 7. 4 Učenik prepoznaje Učenik prepoznaje poslove i Učenik opisuje prednosti i Učenik analizira Učenik kritički
poslove i područja u područja u kojima se nedostatke korištenja povećanje učinkovitosti prosuđuje primjenu
NAKON SEDME GODINE kojima se upotrebljavaju upotrebljavaju informatička informacijskom i uporabom informacijske i
UČENJA PREDMETA informatička znanja i znanja i informacijska i komunikacijskom informacijske i komunikacijske
INFORMATIKA U DOMENI E- informacijska i komunikacijska tehnologija. tehnologijom u različitim komunikacijske tehnologije u različitim
DRUŠTVO UČENIK komunikacijska poslovima. tehnologije u različitim poslovima te istražuje
PREPOZNAJE I PROUČAVA tehnologija te opisuje poslovima. buduća zanimanja
INTERDISCIPLINARNE prednosti i nedostatke prema svojim
POSLOVE KOJI SU upotrebe IKT-a u interesima.
—97
POBOLJŠANI RAZVOJEM različitim poslovima.
INFORMATIKE I Analizira povećanje
INFORMACIJSKE I učinkovitosti uporabom
KOMUNIKACIJSKE informacijske i
TEHNOLOGIJE. komunikacijske
tehnologije u različitim
poslovima.
Kritički prosuđuje
primjenu informacijske i
komunikacijske
tehnologije u različitim
poslovima te istražuje
buduća zanimanja prema
svojim interesima.

Realizacija ishoda može biti kratka, a može biti zanimljiva kao jedna od realizacija tijekom projektnoga tjedna. Istražiti načine na koje IKT mijenja radne metode, vrijeme i mjesto
rada te omogućuje ljudima da budu kreativniji te da učinkovitije surađuju. Razgovarati sa stručnjacima – uživo ili videokonferencijski. Razgovarati o mogućnosti rada od kuće i
fleksibilnoga radnog vremena, suradnje u virtualnome okruženju, cjeloživotnome usavršavanju i stjecanju dodatnih kvalifikacija. Prepoznati neka zanimanja i područja u kojima se
upotrebljavaju informatička znanja i informacijska i komunikacijska tehnologija. Razmišljati, razgovarati i raspravljati o utjecaju informacijske i komunikacijske tehnologije na
povećanje učinkovitosti u pojedinim zanimanjima (npr. proučiti način obavljanje nekih poslova s primjenom IKT-a ili bez primjene IKT-a…). Realizacija ishoda domene e-
Društvo preporuča se u korelaciji s ishodima domene Digitalne pismenosti i komunikacije.
—98
70 sati godišnje
RAZINE USVOJENOSTI
A. 8. 1 Učenik prepoznaje i navodi Učenik prepoznaje i Učenik pronalazi Učenik pretražuje i kritički Učenik kritički vrednuje
osnovne obrazovne portale, navodi osnovne traženu informaciju procjenjuje informacije informacije na internetu s
NAKON OSME GODINE enciklopedije i slične izvore koji obrazovne portale, upotrebljavajući više koristeći specijalizirane obzirom na njihovu točnost,
UČENJA PREDMETA mogu poslužiti za traženje enciklopedije i sl s izvora, analizira i stranice za pretraživanje pouzdanost te u skladu s tim
INFORMATIKA U DOMENI željene informacije. Pronalazi pomoću kojih može povezuje rezultate digitalnih sadržaja. pronalazi i vrednuje nove
INFORMACIJE I DIGITALNA tražene informacije pronaći željene pretrage, razlikuje izvore informacija.
TEHNOLOGIJA UČENIK upotrebljavajući više izvora. informacije. izvore informacija
KRITIČKI PROCJENJUJE Analizira i povezuje rezultate prema pouzdanosti.
TOČNOST, UČESTALOST, pretrage razlikujući izvore
RELEVANTNOST I pojedinih rezultata s obzirom na
POUZDANOST INFORMACIJA I pouzdanost. Učenik pretražuje
NJIHOVIH IZVORA. informacije koristeći se
specijaliziranim stranicama za
pretraživanje kao što su
specijalizirane tražilice, online
baze sadržaja, online
enciklopedije, online baze
knjižnica ili časopisa i sl.
Vrednuje informacije na
internetu s obzirom na njihovu
točnost, pouzdanost te u skladu s
tim pronalazi i vrednuje nove
izvore informacija.

Pretraživati online sadržaj baza digitalnoga sadržaja u potrazi za zadanim pisanim ili digitalnim izvorom, npr. časopis, knjiga i sl. (npr. pretraživati bazu digitalnih sadržaja NSK-
a….). U parovima istražiti i pronaći obrazovne portale, primjerice portal Nikola Tesla, online kolegiji na sustavu za e-učenje Loomen, enciklopedija Proleksis, portal Edu.hr, Meduza,
Libar. Istaknuti njihove adrese i sadržaje (online tečajeve) kao daljnju potporu zadatcima učenja. Demonstrirati primjere specijaliziranih tražilica koje se mogu upotrebljavati u
zadatcima učenja (npr. Googleov prevoditelj, WolframApha – computational knowledge engine), … Usporediti i vrednovati traženu informaciju iz različitih izvora, razmišljati i
razgovarati o tome tko (koja institucija) je odgovaran za objavljivanje određenih informacija, npr. gdje treba tražiti pouzdane informacije o načinu upisa u srednju školu.
Poveznice:
Kemija: T.8.2, PP.8.3.
—99
A. 8. 2 Učenik opisuje objekte jedne Učenik opisuje osnovne Učenik opisuje obilježja Učenik analizira i prikazuje Učenik stvara nove objekte
organizirane baze podataka te objekte jedne osnovnih polja neke odabrane dijelove baze zadane baze iz postojećih
NAKON OSME GODINE prepoznaje program za rad s organizirane baze baze podataka te unosi podataka, prikaz podataka objekata ili koristeći se
UČENJA PREDMETA bazama podataka. Opisuje podataka, prepoznaje podatke s pomoću uređuje na odgovarajući kriterijima
INFORMATIKA U DOMENI obilježja osnovnih polja neke program za rad s bazama odabranoga programa za način. pretraživanja/sortiranja
INFORMACIJE I DIGITALNA baze podataka te unosi podatke, podataka. rad s bazama podataka. odabranih polja nekoga
TEHNOLOGIJA UČENIK analizira te prikazuje odabrane objekta.
OPISUJE I PLANIRA dijelove baze podataka s pomoću Pronalazi primjere
ORGANIZACIJU BAZE odgovarajućega programa. organiziranih baza podataka
PODATAKA, KORISTI SE Učenik analizira i prikazuje na mreži.
PROGRAMOM ZA odabrane dijelove baze podataka
UPRAVLJANJE BAZAMA te ih uređuje. Učenik stvara nove
PODATAKA ZA LAKŠE objekte zadane baze iz postojećih
PRETRAŽIVANJE I objekata koristeći se kriterijima
SORTIRANJE PODATAKA. pretraživanja/sortiranja odabranih
polja. Učenik pronalazi nove
primjere organiziranih baza
podataka na mreži.
Pokazati primjere digitalnih baza podataka kojima se može pristupiti internetom, npr. telefonski online imenik, Wikipedija, Hrvatska znanstvena bibliografija, IMDb. U suradnji s
učenicima planirati organizaciju jedne baze podataka (npr. baza podataka učenika toga razreda, baza podataka omiljenih glazbenih uspješnica i sl.). Planirati i stvarati objekte baze
podataka s pomoću nekoga programa za rad sa bazama podataka (online programi, dijeljene datoteke, aplikacije za baze podataka). Stvarati uređene prikaze odabranih podataka baze.
Stvarati nove objekte dodatnim pretraživanjem/odabiranjem postojećih objekata. Na odabranom primjeru online baze podataka istražiti prednosti i nedostatke organiziranja podataka
u obliku zbirke/kolekcije podataka.
Poveznice:
Kemija: T.8.3, E.8.2.
—100
A. 8. 3 Učenik nabraja dijelove Učenik nabraja dijelove Učenik opisuje proces i Učenik opisuje obilježja Učenik uspoređuje i
procesorske jedinice te centralno-procesorske načine prijenosa pojedinih komponenti argumentirano vrednuje
NAKON OSME GODINE prepoznaje ulogu logičkoga jedinice. podataka među računala i navodi obilježja pojedinih
UČENJA PREDMETA sklopa u građi računala. Nabraja Učenik prepoznaje ulogu komponentama karakteristike koje utječu na komponenti računala koja
INFORMATIKA U DOMENI osnovne vrste logičkih sklopova, logičkoga sklopa u računala. rad cjelokupnoga sustava. značajno utječu na kvalitetu
INFORMACIJE I DIGITALNA opisuje njihovu ulogu i način arhitekturi računala, Učenik navodi primjer Grafički prikazuje rada cjelokupnoga
TEHNOLOGIJA UČENIK rada. Navodi primjer logičkih nabraja osnovne vrste logičkih izjava te jednostavni logički sklop na računalnog sustava. Opisuje
OPISUJE GRAĐU izjava, opisuje djelovanje logičkih sklopova. opisuje ulogu i način temelju zadanoga logičkog djelovanje jednostavnoga
RAČUNALNIH UREĐAJA, jednostavnog logičkoga sklopa rada osnovnih logičkih izraza. logičkog sklopa koji
OBJAŠNJAVA NAČINE koji prikazuje neku logičku sklopova. prikazuje koju logičku
PRIJENOSA PODATAKA U izjavu te analizira njegov izjavu i analizira njegov
RAČUNALU TE ANALIZIRA I ulaz/izlaz tablicom istinitosti. ulaz/izlaz tablicom
VREDNUJE NEKA OBILJEŽJA Učenik opisuje proces i različite istinitosti.
RAČUNALA KOJA ZNAČAJNO načine prijenosa podataka
UTJEČU NA KVALITETU između pojedinih komponenti u
RADA SAMOGA RAČUNALA. računalu. Opisuje obilježja
pojedinih komponenti,
uspoređuje i argumentirano
vrednuje njihov utjecaj na
kvalitetu rada cjelokupnoga
računalnog sustava.
Planirati i grafički prikazati jednostavan logički sklop. Analizirati njegov ulaz/izlaz tablicom istinitosti. Grafički opisati djelovanje logičkih sklopova i, ili i ne te prepoznati njihove
grafičke oznake. Koristiti se programima za dizajniranje i simulaciju logičkih sklopova. Koristiti se s logičkim zadatcima s raznih natjecanja (natjecanje Klokan bez granica, Dabar
(engl. Bebras), Infokup).
Usporediti različite načine prijenosa podataka u računalu (prednosti i nedostatci). Učenici u parovima pronalaze i komentiraju značajna obilježja za rad samoga računala na svojemu
školskom računalu. Pokazati rad procesorske jedinice pokaznim simulacijama. Istražiti značenje pojedinih pokrata koje se upotrebljavaju pri označavanju obilježja računala, npr. HDD,
MB, BUS, USB, COM, LPT…
—101
A. 8. 4 Učenik prepoznaje i nabraja Učenik uz pomoć Učenik koristi se Učenik analizira problem Učenik uspoređuje i kritički
primjere programa kojima se učitelja prepoznaje i odabranim programom koristeći se simulacijama za vrednuje različita rješenja
NAKON OSME GODINE može koristiti za razvoj koristi se nekim za razvoj modela stvaranje različitih rješenja dobivena postupkom
UČENJA PREDMETA promatranoga problema. Učenik programima kojima se promatranoga problema. problema. simulacije te predlaže
INFORMATIKA U DOMENI razvija model promatranoga može koristiti za razvoj konačno rješenje/zaključak.
INFORMACIJE I DIGITALNA problema koristeći se odabranim promatranoga modela.
TEHNOLOGIJA UČENIK programom te analizira problem
PREPOZNAJE I PROUČAVA koristeći se simulacijama za
INTERDISCIPLINARNU stvaranje različitih rješenja
PRIMJENU RAČUNALNOGA problema. Učenik uspoređuje i
RAZMIŠLJANJA kritički vrednuje različita rješenja
ANALIZIRANJEM I dobivena primjenom simulacije
RJEŠAVANJEM ODABRANIH te predlaže konačno rješenje ili
PROBLEMA IZ RAZLIČITIH zaključak.
PODRUČJA UČENJA.

Navesti nekoliko primjera primjenskih programa kojima se učenici mogu koristiti za simuliranje problema iz različitih područja. Demonstrirati primjer korištenja programom
Geogebra za modeliranje nekoga matematičkog modela. Simulirati načine primjene putovanja uz različite početne postavke i uvjete primjerice, uporabom programa Google Earth.
Koristiti se gotovim simulacijama za promatranje i analiziranje različitih problema. Angažirati učenike u skupinama da za odabrani problem iz nekog područja učenja, ne nužno iz
područja računalne znanosti, pronalaze primjenski program kojim mogu provesti simulacije te analizirati i predložiti rješenje problema ili zaključak za istraživačko pitanje. Na
primjeru postupka pretraživanja interneta s pomoću mrežne tražilice pokazati rad specijaliziranih „paukova” koji prikupljaju i analiziraju mrežne stranice te stvaraju modele za
kasnije uspješnije pretrage.
Poveznice:
Matematika B.8.2, B.8.3, B.8.4, C.8.2, D.8.2.
—102
RAZINE USVOJENOSTI
B. 8. 1 Učenik opisuje odabrani problem Učenik opisuje odabrani Učenik analizira Učenik analizira i Učenik argumentirano
te predlaže i prikazuje osnovne problem te predlaže i problem, predviđa provjerava ispravnost predstavlja svoje
NAKON OSME GODINE korake za rješavanje problema prikazuje osnovne ulazne vrijednosti algoritamskog rješenja te ga programsko rješenje
UČENJA PREDMETA (grafički/riječima). Analizira korake za rješenje problema, razvija preuređuje ako je potrebno. problema pred drugima
INFORMATIKA U DOMENI problem, predviđa ulazne problema algoritamsko rješenje Stvara program te priprema (učenicima, učiteljima i sl.)
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I vrijednosti problema te razvija (grafički/riječima). u programskom potrebnu dokumentaciju za te obrazlaže svoj način
PROGRAMIRANJE algoritamsko rješenje u jeziku. predstavljanje svojega rješavanja problema.
UČENIK IDENTIFICIRA NEKI programskom jeziku ili okruženju. rješenja.
PROBLEM, STVARA Učenik provjerava ispravnost
PROGRAM ZA NJEGOVO algoritamskoga rješenja te ga
RJEŠAVANJE, DOKUMENTIRA prema potrebi preuređuje. Stvara
RAD PROGRAMA I program te potrebnu
PREDSTAVLJA DJELOVANJE dokumentaciju za rješavanje
PROGRAMA DRUGIMA. svojega problema. Učenik
argumentirano predstavlja te
obrazlaže svoje programsko
rješenje problema odnosno svoj
način rješavanja problema.
Razgovarati s učenicima o primjerima problema koji su im zanimljivi za rješavanje. Učenici predlažu svoje ideje za izradu samostalnoga projektnog zadatka ili biraju probleme iz
popisa kojeg predlaže učitelj. Angažirati učenike u skupinama, u parovima ili pojedinačno na pripremi i analizi problema te podjeli zadataka. Poželjno je u popis problema za rješavanje
uključiti niz obrazovnih tema iz niže ili trenutne razine učenja nekoga predmeta. Projektni zadatci niže obrazovne razine nekoga predmeta mogu se primijeniti/upotrijebiti kao
obrazovni materijali za učenike nižih razreda, a projektni zadatci trenutne razine nekoga predmeta mogu se primijeniti kao materijal za uvježbavanje usvojenih sadržaja, ali i kao
vrednovanje usvojenoga znanja.
Primjeri sadržaja: izrada računalnoga programa/scenarija za uvježbavanje pojedinih matematičkih/fizikalnih operacija, postupaka.
Primjeri mobilnih aplikacija ili Internet of things – analiziranje njihove primjene u svakodnevnom životu.
Primjeri učeničkih i studentskih aplikacija s raznih smotri, natjecanja, kampanja. **Izrada mobilnih aplikacija.
Poveznice:
Matematika: B.8.3, B.8.5, D.8.1, D.8.2.
B. 8. 2 Učenik prepoznaje da se problem Učenik prepoznaje da se Učenik opisuje Učenik uz pomoć učitelja Učenik samostalno
učinkovitije rješava s podatcima problem učinkovitije postupak sortiranja primjenjuje jedan algoritam primjenjuje jedan algoritam
NAKON OSME GODINE koji su sortirani. Uočava rješava ako su podatci riječima ili grafički, sortiranja za rješavanje sortiranja za rješavanje
UČENJA PREDMETA potproblem sortiranja u zadanome sortirani. Učenik uočava ali ga ne zna zadanoga problema u zadanoga problema u
—103
INFORMATIKA U DOMENI problemu. Opisuje postupak potproblem sortiranja u primijeniti u nekom programskom jeziku. programskom jeziku.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I sortiranja riječima ili grafički te uz zadanome problemu. programskom jeziku
PROGRAMIRANJE pomoć učitelja ili samostalno za rješenje zadanoga
UČENIK PREPOZNAJE I primjenjuje jedan algoritam problema.
OPISUJE ALGORITAM sortiranja za rješavanje zadanog
SORTIRANJA, PRIMJENJUJE problema u kojemu programskom
JEDAN ALGORITAM jeziku.
SORTIRANJA ZA RJEŠAVANJE
ZADANOG PROBLEMA U
PROGRAMSKOM JEZIKU.

Preporuča se uporaba gotove funkcije sortiranja u zadanome programskom jeziku ili primijeniti gotov (pokazni primjer) algoritam sortiranja. Koristiti se različitim zadatcima u kojima
se traži slaganje/organiziranje objekata prema nekom kriteriju, npr. od najmanjega do najvećega i obrnuto. U skupinama ili parovima predložiti svoj postupak sortiranja nekoga niza
objekata prema zadanome kriteriju. Prepoznati i opisati ključne korake izvršavanja jednoga algoritma sortiranja. Predvidjeti moguće izmjene algoritma kako bi se mogao primijeniti za
rješavanja sličnih problema. Pokazati praćenje ponašanja algoritma jednostavnim pokaznim primjerima (učitelj se koristi svojim primjerima ili postojećim demosadržajima, npr. online
videosadržajima, alatima vizualizacije programa. Angažirati učenike u istraživanju ponašanja algoritama samostalnim uređivanjem i mijenjanjem pokaznih primjera. Samostalno ili uz
pomoć učitelja rješavati jednostavne probleme koji se koriste odabranim algoritmom sortiranja.
Poveznice:
Kemija: T.8.1, PP.8.2.
B. 8. 3 Učenik promatra i opisuje Učenik promatra i Učenik analizira Učenik pronalazi i predlaže Učenik istražuje i predlaže
zajednička obilježja nekih opisuje zajednička odabrani problem i u (grafički ili primjere problema pri
NAKON OSME GODINE rekurzivnih fenomena te poznaje obilježja nekih njemu identificira riječima/uputama) rješenje čijemu se rješavanju može
UČENJA PREDMETA korake rekurzivnoga postupka. rekurzivnih fenomena te osnovni slučaj odabranoga problema primijeniti rekurzivni
INFORMATIKA U DOMENI Analizira odabrani problem te u (poznaje) nabraja korake rekurzije te način primjenom rekurzivnoga postupak.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I njemu identificira osnovi slučaj rekurzivnoga postupka. rekurzivnoga postupka.
PROGRAMIRANJE rekurzije te način rekurzivnoga pozivanja.
UČENIK PREPOZNAJE I pozivanja. Pronalazi i predlaže
OPISUJE MOGUĆNOST rješenje (grafički,
PRIMJENE REKURZIVNIH riječima/uputama) odabranoga
POSTUPAKA PRI RJEŠAVANJU problema primjenom rekurzivnoga
ODABRANIH PROBLEMA TE postupka. Učenik istražuje i
ISTRAŽUJE DALJNJE predlaže primjere problema pri
MOGUĆNOSTI PRIMJENE čijemu se rješavanju može
REKURZIJE. primijeniti rekurzivni postupak.
Promatrati neke pokazne grafičke primjere (npr. trokut Sierpinskog, Kochova pahuljica, ….) te diskutirati o njihovim obilježjima. Pokazati različite primjere rekurzivnih fenomena iz
svakodnevnoga života te raspravljati o njihovim mogućim zajedničkom obilježjima.
Koristiti se konkretnim modelima (Matrjoške – ruske lutke, tornjevi Hanoa, primjeri iz stvarnoga života – otoci, jezera, vulkani, dijeljenje stanica...) ili grafičkim modelima (padajući
prozori) pri demonstriranju i analizi rekurzivnoga postupka. Opisati i pokazati osnovne korake rekurzivnoga postupka.
—104
RAZINE USVOJENOSTI
C. 8. 1 Učenik prepoznaje servise za Učenik prepoznaje Učenik analizira Učenik opisuje postupak Učenik uspoređuje
objavljivanje svojega digitalnog servise koji nude mogućnosti i uvjete objavljivanja digitalnoga mogućnosti različitih servisa
NAKON OSME GODINE sadržaja te analizira mogućnosti i mogućnost objavljivanja korištenja servisa za sadržaja kojim mrežnim koje nude objavljivanje
UČENJA PREDMETA uvjete njihovog korištenja. Učenik svojega digitalnog objavu digitalnoga servisom. digitalnoga sadržaja na
INFORMATIKA U DOMENI opisuje postupak objavljivanja sadržaja sadržaja. mreži.
DIGITALNA PISMENOST I digitalnog sadržaja putem nekoga
KOMUNIKACIJA UČENIK mrežnog servisa te uspoređuje
PRONALAZI, OPISUJE TE mogućnosti različitih servisa za
USPOREĐUJE RAZLIČITE objavljivanje digitalnih sadržaja na
SERVISE ZA OBJAVLJIVANJE mreži.
DIGITALNIH SADRŽAJA,
OPISUJE POSTUPAK
OBJAVLJIVANJA DIGITALNIH
SADRŽAJA.

Pretraživanjem interneta pronaći servise/tvrtke koje nude mogućnost objavljivanja digitalnoga sadržaja na internetu. Analizirati mogućnosti koje nudi pojedini servis/tvrtka za
objavljivanje digitalnoga sadržaja (npr. besplatni ili komercijalni servis, besplatna ili komercijalna domena i/ili mrežni prostor).
Pogledati i analizirati uvjete korištenja pojedinim uslugama (tko je vlasnik objavljenoga sadržaja, koji se podatci dijele, tko ima pristup podatcima i sadržajima,
razlikovati pojam anonimnoga i zaštićenoga pristupa web uslugama). Objasniti način realiziranja mrežnih stranica škole, npr. statične ili dinamične mrežne stranice, CMS, blog,
Wordpress. Usporediti razliku između postupka objavljivanja statičnim mrežnim stranicama i npr. bloga ili CMS-a. Različiti servisi za objavljivanje digitalnih sadržaja – Sway,
Blendspace, dijeljeni dokumenti u računalnom oblaku, Moodle, Libar … Postupak objavljivanja mrežnoga sadržaja može se realizirati na školskom mrežnom sjedištu.
—105
C. 8. 2 Učenik za odabranu temu pronalazi Učenik za odabranu Učenik samostalno Učenik samostalno odabire Učenik razvija svoje
i bira informacije te potrebne temu pronalazi pronalazi informacije različite oblike digitalnih digitalne sadržaje povezane
NAKON OSME GODINE programe za stvaranje i uređivanje informacije te potrebne odabirući prikladne sadržaja koji najbolje u složenu organizacijsku
UČENJA PREDMETA sadržaja, uz upute o prikladnim programe uz upute o izvore. Prema opisuju temu, bira cjelinu koji uključuju niz
INFORMATIKA U DOMENI izvorima. Digitalne sadržaje stvara, prikladnim izvorima. uputama bira odgovarajući program, te različitih digitalnih
DIGITALNA PISMENOST I uređuje i dijeli s drugima te Stvara i uređuje digitalni odgovarajući program stvara, objavljuje svoj medijskih sastavnica.
KOMUNIKACIJA UČENIK pristupa sadržajima koje su drugi sadržaj prema uputama. te stvara, uređuje i sadržaj i dijeli ga s drugima. Objavljuje i dijeli digitalne
SAMOSTALNO PRONALAZI podijelili s njim. Učenik Pristupa sadržajima koje objavljuje digitalni sadržaje.
INFORMACIJE I PROGRAME, samostalno odabire prikladne su drugi podijelili s njim. sadržaj.
ODABIRE PRIKLADNE IZVORE izvore informacija, odgovarajuće
INFORMACIJA TE UREĐUJE, programe te oblike digitalnih
STVARA I OBJAVLJUJE/DIJELI sadržaja koji nabolje opisuju
DIGITALNE SADRŽAJE. zadanu temu. Razvija, objavljuje te
prema potrebi dijeli svoje digitalne
sadržaje koji mogu biti povezani u
složenu cjelinu te uključuju niz
različitih digitalnih medijskih
sastavnica.
Izraditi interaktivan sadržaja za neku temu po želji. Pronaći sadržaj pod odgovarajućim Creative Commons licencama za upotrebu u obrazovanju (slike, zvuk, video). Navesti literaturu
i referiranje na izvore. Pronaći programe za izradu i objavu digitalnoga sadržaja (uvjeti korištenja, licencije, privatnost). Odabrati programa za izradu digitalnoga sadržaja i načina
njegova objavljivanja (Libar, Sway, Office Mix, WordPress, Office 365, Googleovi dokumenti, Wevideo, Weebly). Podesiti dijeljenja digitalnoga sadržaja – javno, samo sa skupinom
korisnika, privatno. Istaknuti tagiranje, bookmarking, lokacijske oznake kao načine označavanja i pronalaženja sadržaja te analizirati kako se to izvodi.
Objava sadržaja na školskim mrežnim stranicama. Izraditi svoj javni e-portfolio kao rezultat rada osmoga razreda ili cijeloga osnovnoškolskog školovanja.
C. 8. 3 Učenik prema uputama, uz pomoć Učenik prema uputama i Učenik samostalno Učenik ravnopravno i Učenik preuzima ulogu
ostalih članova tima ili samostalno, uz pomoć ostalih obavlja svoj dio aktivno sudjeluje u organizatora pri stvaranju
NAKON OSME GODINE sudjeluje u stvaranju zajedničkoga članova tima sudjeluje u zadataka u timu pri preraspodjeli zadataka pri zajedničkoga digitalnog
UČENJA PREDMETA digitalnog sadržaja ili realizaciji stvaranju zajedničkoga stvaranju zajedničkog stvaranju zajedničkoga sadržaja ili realizaciji
INFORMATIKA U DOMENI projekta pri čemu se kritički osvrće digitalnog sadržaja ili digitalnog sadržaja ili digitalnog sadržaja ili projekta koristeći se
DIGITALNA PISMENOST I na svoj rad i rad svojih suradnika. realizaciji projekta pri realizaciji projekta. realizaciji projekta koristeći mogućnostima za
KOMUNIKACIJA UČENIK Koristeći se mogućnostima čemu se kritički osvrće Koristeći se se mogućnostima upravljanje sadržajem u
DIZAJNIRA, RAZVIJA, uređivanja sadržaja programa za na svoj rad i rad svojih mogućnostima suradničkoga programa za suradničkim programima.
OBJAVLJUJE I PREDSTAVLJA suradnju i komunikaciju uvažava suradnika. uređivanja sadržaja komuniciranje i razmjenu
RADOVE S POMOĆU drugačije mišljenja, prihvaća suradničkih programa, sadržaja.
SREDSTAVA INFORMACIJSKE kompromise i spreman je na uvažava drugačije Analizira i raspravlja o
I KOMUNIKACIJSKE ustupke te samostalno obavlja svoj mišljenja, prihvaća rješenju zadanoga problema,
TEHNOLOGIJE dio zadatka u timu. Koristeći se kompromise i spreman uočava moguća poboljšanja,
PRIMJENJUJUĆI SURADNIČKE mogućnostima suradničkih je na ustupke. vješto pregovara te
AKTIVNOSTI. programa za komuniciranje, preuzima odgovornost za
razmjenu sadržaja te upravljanje, rezultat zajedničkoga rada.
učenik ravnopravno sudjeluje u
—106
preraspodjeli zadataka ili preuzima
ulogu organizatora pri stvaranju
zajedničkoga digitalnog sadržaja ili
realizaciji projekta.
Odabrati zanimljiva dodatna informatička, njoj slična područja ili područja povezana s informatikom te ih ponuditi kao teme samostalnih/zajedničkih učeničkih radova, npr. pregled
mehaničkih računala, razvoj elektroničkih računala, umjetna inteligencija, virtualna stvarnost, učenje igrom, robotika, zanimljive povijesne i recentne priče s temom informatike (Ada
Lovelace, Steve Jobs). Timski rad na zajedničkoj temi u online okruženju (Office 365, Yammer, Google Disk)
Interaktivnost u sadržajima – kvizovi, simulacije (Phet, GeoGebra, OfficeMix, Sway), interaktivni video. Predstaviti svoji rad – uživo ili snimkom. Primjeri aktivnosti: izrada 3D modela
– Google SketchUp, izrada e-udžbenika, izrada upitnika, prikupljanje podataka, analiza podataka i izrada grafičkih prikaza i izvještaja. Učitelj odabire programe i oblike multimedijskih
sadržaja u skladu s potrebama učenika i tehničkim mogućnostima škole. Ovisno o odabranom programu učitelj odabire razinu složenosti digitalnog sadržaja kojeg učenici izrađuju.
Poveznice:
Likovna kultura A.8.1, A.8.3, C.8.1.
E-DRUŠTVO
RAZINE USVOJENOSTI
D. 8. 1 Učenik prepoznaje i opisuje Učenik prepoznaje Učenik opisuje i Učenik opisuje elemente Učenik se samostalno i
dostupne e-usluge u RH u području dostupne e-usluge u RH provodi postupak određene e-usluge, snalazi učinkovito koristi e-
NAKON OSME GODINE odgoja i obrazovanja te svoj osobni u području odgoja i prijave/odjave na se u određenoj aplikaciji te uslugama prema svojim
UČENJA PREDMETA identitet u sustavu AAi@EduHr. obrazovanja te svoj dostupne e-usluge u prati promjene tijekom potrebama.
INFORMATIKA U DOMENI E- Provodi postupak prijave/odjave osobni identitet u RH u području odgoja korištenja važne za njega
DRUŠTVO UČENIK SE primjenjujući savjete o zaštiti sustavu AAi@EduHr. i obrazovanja osobno.
UČINKOVITO KORISTI osobnih podataka. Opisuje primjenjujući savjete o
DOSTUPNIM E-USLUGAMA U elemente određene e-usluge, zaštiti osobnih
PODRUČJU ODGOJA I snalazi se u određenoj aplikaciji te podataka.
OBRAZOVANJA. prati promjene tijekom korištenja
važne za njega osobno. Samostalno
i učinkovito koristi se e-uslugama
prema svojim potrebama.
Realizacija ishoda preporuča se zajedno s ishodima domene Digitalna pismenost i komunikacija.
Pronaći i proučiti mrežne stranice MZOS-a koje se bave osnovnoškolskim/srednjoškolskim obrazovanjem. Pronaći odgovarajuće mrežne stranice koje objavljuju važne pravilnike i
zakone povezane s područjem odgoja i obrazovanja. Upoznati se s mogućnostima elektroničkog sustava za upis u srednju školu
Primjeri portala koji nude e-usluge u području obrazovanja: Nikola Tesla, Loomen, Meduza, Libar, Edu.hr, enciklopedija Proleksis, Upisi.hr. Informativno pokazati sustav e-Građani.
Preporučeni sadržaji: sadržaji Pet za Net.
—107
D. 8. 2 Učenik prepoznaje vrste Učenik prepoznaje vrste Učenik opisuje vrste Učenik opisuje načine i Učenik kritički prosuđuje
elektroničkoga nasilja i izražava elektroničkoga nasilja i elektroničkog nasilja, metode kako se odgovorno sve oblike elektroničkoga
NAKON OSME GODINE empatiju prema osobi koja trpi izražava empatiju prema analizira svoju ulogu u nositi s nasiljem na nasilja i govora mržnje te
UČENJA PREDMETA elektroničko nasilje. Opisuje vrste osobi koja trpi sprečavanju internetu, prihvaća svoju aktivno sudjeluje u njihovu
INFORMATIKA U DOMENI E- elektroničkoga nasilja, analizira elektroničko nasilje. elektroničkoga nasilja. odgovornost i traži moguća sprečavanju.
DRUŠTVO UČENIK AKTIVNO svoju ulogu u sprečavanju rješenja kako pomoći
SUDJELUJE U SPREČAVANJU elektroničkoga nasilja. Učenik drugima.
ELEKTRONIČKOGA NASILJA I opisuje načine i metode kako se
GOVORA MRŽNJE. odgovorno nositi s nasiljem na
internetu, prihvaća svoju
odgovornost i traži moguća rješenja
kako pomoći drugima. Učenik
kritički prosuđuje sve oblike
elektroničkoga nasilja i govora
mržnje te aktivno sudjeluje u
njihovu sprečavanju.
Realizacija ishoda preporuča se zajedno s ishodima domene Digitalna pismenost i komunikacija. Analizirati aktualne primjera iz medija, s društvenih mreža – uočiti loše postupaka te
predlagati rješenja. Upoznati institucije, organizacije i službe koje mogu pomoći u slučajevima elektroničkoga nasilja. Upoznati zakonske posljedice elektroničkoga nasilja i govora
mržnje (s 14 godina djeca su kazneno odgovorna). Izraditi različite digitalne materijale koji promiču pozitivne primjere i izražavaju stavove protiv elektroničkoga nasilja. Obilježiti Dan
sigurnijeg interneta u školi. Organizirati parlaonice i radionice sa svrhom sprečavanja elektroničkoga nasilja. Pripremiti izložbu u školi, snimiti radioemisije. Sudjelovati u radionicama
s roditeljima i lokalnom zajednicom o prevenciji elektroničkoga nasilja. Intervjuirati stručnjake ili druge osobe koje su se suočile s nasiljem. Preporučeni sadržaji: sadržaji Pet za Net.
—108
SREDNJE ŠKOLE
Opće, jezične, klasične i prirodoslovne gimnazije
70 sati godišnje
1. RAZRED ILI 1. GODINA UČENJA (OPĆE, JEZIČNE, KLASIČNE I PRIRODOSLOVNE GIMNAZIJE)
RAZINE USVOJENOSTI
A. 1. 1 Učenik nabraja osnovne Opisuje funkcionalne cjeline Opisuje tijek obrade Objašnjava funkcioniranje Uspoređuje različite
komponente računalnoga prema Von Neumannu i podataka u računalu. računalnog sustava. Uočava računalne sustave.
NAKON PRVE GODINE UČENJA sustava, opisuje njihova razvrstava poznate uređaje u Razvrstava primjenske da računalo može učitavati
PREDMETA INFORMATIKA U obilježja i funkciju i način pojedinu cjelinu. Opisuje programe u karakteristične podatke s različitih uređaja
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI povezivanja u svrhovitu cjelinu. svrhu operacijskog sustava grupe. Uočava da se ili izvora uključujući
INFORMACIJE I DIGITALNA Definira i objašnjava pojmove te ulogu primjenskih različiti operacijski sustavi senzore.
TEHNOLOGIJA UČENIK sklopovlje i programi. Razlikuje programa. i programi mogu
OBJAŠNJAVA GLAVNE vrste programa prema namjeni. upotrebljavati na istom
KOMPONENTE RAČUNALNOGA Razumije ulogu operacijskoga sklopovlju.
SUSTAVA I NJIHOVE FUNKCIJE. sustava u radu računalnoga
sustava i nabraja različite
operacijske sustave za različite
digitalne uređaje. Objašnjava
ulogu procesora i memorije i
kako njihove karakteristike
utječu na računalni sustav.
Uspoređuje računalne sustave s
kojima se susreo
(glavni dijelovi računala, uloga
operacijskog sustava, primjenski
programi). Kategorizira različite
uređaje za ulaz i izlaz podataka.

Razvrstati komponente računala koje mogu kupiti u trgovini u osnovne funkcionalne cjeline prema Von Neumannovoj arhitekturi računala. Razvrstati ponuđene programe u kategorije
operacijski sustavi ili primjenski programi. Uočavati i komentirati razlike među računalnim uređajima: stolno, prijenosno računalo, tablet, pametni telefon. Uočavati ostale uređaje iz
svakodnevnog života u koje su ugrađena računala. Istražiti koji se operacijski sustavi i primjenski programi mogu instalirati na pojedine vrste računala.
—109
Od nekoliko ponuđenih konfiguracija računala odabrati najprikladniju za obavljanje zamišljenoga posla sa zadanim budžetom. Za zadani zadatak i obujam posla odabrati konfiguraciju
računala i potrebne periferne uređaje. Tražiti sličnosti između školskog računala i svojega uređaja.
Učenici mogu koristeći digitalne alate prikazati dijelove računala i analizirati princip rada računala prema Von Neumannovoj arhitekturi (primjerice animirati tok podataka u računalu).
Preporuča se ovaj ishod povezati s ishodom C.1.1. Za zadani zadatak i obujam posla odabrati konfiguraciju računala i potrebne periferne uređaje. Tražiti sličnosti između školskog računala i
svojega uređaja.
A. 1. 2 Razlikuje pojmove datoteka i Razlikuje pojmove datoteka U postojećoj strukturi Opisuje kako operacijski Učinkovito organizira svoje
mapa. Objašnjava hijerarhiju i mapa te objašnjava mapa na računalu ili u sustav povezuje datoteke s datoteke poštujući princip
NAKON PRVE GODINE UČENJA mapa u vanjskoj memoriji i hijerarhijsku organizaciju računalnom oblaku određenim programom s hijerarhijske organizacije na
PREDMETA INFORMATIKA U primjenjuje je u organizaciji mapa u vanjskoj memoriji. organizira i obzirom na naznačeni svojemu računalu ili u
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI svojih datoteka na računalu, Nabraja nekoliko različitih pretražuje svoje datoteke. format. računalnom oblaku.
INFORMACIJE I DIGITALNA vanjskoj memoriji ili formata datoteka s kojima se Povezuje format datoteke
TEHNOLOGIJA UČENIK računalnome oblaku. Prepoznaje susreo u svakodnevnome s tipom podataka i
PRIMJENJUJE PRINCIPE koji su formati povezani s kojim radu s digitalnim uređajima. odgovarajućim
HIJERARHIJSKE ORGANIZACIJE tipom podataka i s kojom Primjenjuje osnovne programom.
MAPA U RAČUNALNIM aplikacijom. Odabire prikladan postupke za rad s
MEMORIJAMA TE RAZLIKUJE format datoteke za pohranu datotekama poput kopiranja
FORMATE DATOTEKA. podataka ovisno o tipu podataka i premještanja.
i svrsi njihove primjene. Opisuje
po čemu operacijski sustav
prepoznaje formate i povezuje
datoteke s određenom
aplikacijom.

Prikazati hijerarhijski organizaciju mapa na svojemu računalu. Pročitati svojstva odabrane mape. Mijenjati vrste pogleda/prikaza mapa i datoteka. Sortirati datoteke prema zadanome kriteriju.
Primijeniti osnovne postupke za rad s datotekama, npr. preimenovati, premjestiti, kopirati, obrisati datoteku ili mapu. Pronaći datoteku prema imenu, datotečnom nastavku, datumu nastanka,
sadržaju. Pronaći na računalu broj datoteka određene datotečne oznake unutar mapa i podmapa. Pronaći dijeljene mape i datoteke na računalu ili u računalnom oblaku. Pronaći na računalu
audio, video i privremene datoteke.
A. 1. 3 Razlikuje formate s Uspoređuje veličinu Razlikuje nekoliko Objašnjava potrebu Opisuje princip nekoga
komprimiranim sadržajem. slikovne datoteke ovisno o slikovnih, zvučnih i video sažimanja podataka u jednostavnog sažimanja.
NAKON PRVE GODINE UČENJA Učinkovito se koristi odabranome modelu boja. formata bez sažimanja i sa slikovnih zapisa, zvučnih ili Analizira utjecaj sažimanja
PREDMETA INFORMATIKA U sažimanjem datoteka i mapa. sažimanjem. videozapisa te uspoređuje na veličinu datoteke i
Objašnjava potrebu
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI Objašnjava potrebu za Koristi se određenim njihovu veličinu ovisno o kvalitetu slike, zvuka ili
sažimanja datoteka i mapa.
INFORMACIJE I DIGITALNA sažimanjem podataka. postupkom za sažimanje sažimanju. Svrsishodno se videosadržaja.
TEHNOLOGIJA UČENIK Razlikuje nekoliko slikovnih datoteka i mapa. koristi sažimanjem datoteka
ANALIZIRA I PRIMJENJUJE formata bez kompresije i s i mapa.
SAŽIMANJE DATOTEKA. kompresijom. Opisuje princip
nekoga jednostavnog sažimanja,
npr. RLE (kraće zapisivanje
ponavljajućih uzoraka).
—110
Argumentira korištenje
najčešćim komprimiranim
formatima (JPG, PNG, GIF).
Razvrstava nekoliko
videoformata u one bez
kompresije i s kompresijom.
Analizira utjecaj sažimanja na
veličinu datoteke i na kvalitetu
slike ili videa.

Analizirati sažimanje i raspakiravanje datoteka (načini, mogućnosti pojedinih programa, kada nam to treba). Pokušati sažimati datoteke koje su u nekom komprimiranom formatu i
analizirati rezultat. Usporediti veličine datoteka nastalih iz iste slike kao rezultat spremanja u različitim formatima. Usporediti primjenu nekog komprimiranog formata u slučaju vrlo
jednostavnoga crteža i crteža s puno detalja. Istražiti koji su komprimirani formati bez gubitka kvalitete. Usporediti kvalitetu i veličinu videozapisa s različitim kompresijama. Usporediti
kvalitetu i veličinu zvučnoga zapisa s kompresijom (na primjer mp3) i bez kompresije. Usporediti kvalitetu i veličinu videozapisa s različitim kompresijama. Razgovarati o ograničenjima
ljudskoga uha i oka u odnosu na kvalitetu sažetoga zapisa i razinu kompresije.
A. 1. 4 Pretvara cijeli broj u binarni i Interpretira sadržaj Objašnjava princip Objašnjava ograničenja u Objašnjava razloge
obrnuto. Pravilno se koristi registra kao prirodni digitaliziranog prikaza zapisu cijelih brojeva u postojanja različitih kodnih
NAKON PRVE GODINE UČENJA mjernim jedinicama za kapacitet dekadski broj i obrnuto, znakova. Objašnjava registru zadane veličine. tablica i opisuje primjer
PREDMETA INFORMATIKA U memorije (veličinu digitalnoga zapisuje prirodni načine zapisivanja boje Objašnjava razlog grupiranja problema s kojim se zbog
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI sadržaja). Zapisuje cijele brojeve dekadski broj u registru pojedinoga piksela znamenaka pri izravnomu toga može susresti.
INFORMACIJE I DIGITALNA tehnikom dvokomplementa u zadane duljine. Pretvara digitalne slike. Opisuje pretvaranju broja iz
TEHNOLOGIJA UČENIK registru zadane duljine i objašnjava broj iz binarnoga u primjere korištenja binarnoga u heksadekadski
ANALIZIRA ULOGU ograničenja. Objašnjava princip heksadekadski brojevni heksadekadskim sustavom brojevni sustav.
BINARNOGA I zapisivanja znakova u digitalnim sustav i obrnuto. u računalnome okruženju.
HEKSADEKADSKOGA sustavima. Objašnjava različite
BROJEVNOG SUSTAVA U načine zapisivanja boje jednoga
PREZENTACIJI DIGITALNOGA piksela i kako odabir modela utječe
PRIKAZA RAZLIČITIH TIPOVA na veličinu datoteke. Primjenjuje
PODATAKA. postupke pretvaranja iz binarnoga
brojevnoga sustava u
heksadekadski i obrnuto. Daje
primjere gdje se i zašto koristimo
heksadekadskim zapisom.
Obrazlaže grupiranje binarnih
znamenaka u skupine od četiri
znamenke pri izravnomu
pretvaranju broja iz binarnoga
brojevnog sustava u heksadekadski.
—111
Razmatrati ovisnost broja znamenaka i baze sustava. Pojam baze sustava i težinskih faktora mogu se uvježbavati na zadacima iz područja računalnog razmišljanja (poput natjecanja Dabar
engl. Bebras). Primjenom binarnog zbrajanja prikazivati cijele brojeve metodom dvojnog komplementa. Analizirati zašto se neki znakovi promijene na mrežnoj stranici nakon izmjene
postavki kodiranja stranice. Spremati jednostavni crtež u različitim modelima boja i analizirati kako to utječe na veličinu datoteke. Istražiti potrebu korištenja heksadekadskih brojeva u
računalnom okruženju.
Poveznice:
Matematika: A.1.1, A.1.2.
A. 1. 5 Nabraja i opisuje djelovanje Nabraja osnovne logičke Određuje vrijednost Određuje vrijednost Analizira problem i definira
osnovnih logičkih operacija operacije i njihovo jednostavnoga logičkog složenoga logičkog izraza. logički izraz.
NAKON PRVE GODINE UČENJA (NE, I , ILI) te prioritet djelovanje. izraza.
PREDMETA INFORMATIKA U operacija. Opisuje logički izraz
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI tablicom istinitosti. Određuje
INFORMACIJE I DIGITALNA vrijednost zadanog izraza.
TEHNOLOGIJA UČENIK Definira logički izraz za zadani
DEFINIRA LOGIČKI IZRAZ ZA problem u programiranju.
ZADANI PROBLEM.

Za razumijevanje osnovnih logičkih operacija mogu se koristiti zadaci iz područja računalnog razmišljanja (natjecanje Dabar, engl. Bebras). Diskutirati kako iz opisa logičke operacije izvesti
tablicu istinitosti. Na temelju opisa (teksta zadatka, problema) definirati logičke izraze. Povezati relacijske izraze logičkim operatorima te odrediti vrijednost dobivenog logičkoga izraza.
Odrediti prioritete osnovnih logičkih operacija u logičkom izrazu odrediti prioritete logičkih, relacijskih i aritmetičkih operacija u logičkom izrazu.
—112
RAZINE USVOJENOSTI
B. 1. 1 Analizira problem, određuje Opisuje i analizira problem U rješenju problema Analizira svoje rješenje Analizirajući rješenje
vrstu i opseg ulaznih podataka, iz svakodnevnog života te u prepoznaje glavne problema, provjerava ga problema uočava i ispravlja
NAKON PRVE GODINE UČENJA razmatra načine rješavanja koracima prikazuje postupak algoritamske strukture: različitim ulaznim pogrešku u algoritmu,
PREDMETA INFORMATIKA U problema. Uočava zasebne njegova rješavanja slijed, grananje i vrijednostima te predviđa prepoznaje ograničenja
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI cjeline i rastavlja problem na ponavljanje. rezultat njegova izvođenja. algoritma.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I manje dijelove. Prikazuje
PROGRAMIRANJE UČENIK postupak rješavanja problema u
ANALIZIRA PROBLEM, koracima. Prepoznaje u svojemu
DEFINIRA ULAZNE I IZLAZNE algoritmu osnovne algoritamske
VRIJEDNOSTI TE UOČAVA strukture: slijed, grananje i
KORAKE ZA RJEŠAVANJE ponavljanje. Diskutira
PROBLEMA. ispravnost algoritma te ga po
potrebi mijenja. Prepoznaje
ograničenja algoritma.

Analiza i rješavanje problema: zadatci kao na natjecanju Dabar (engl. Bebras). Analiza i opisivanje što postojeći algoritam radi. Usporedba dvaju algoritama koji rješavaju isti problem.
Procjena točnosti algoritma za različite ulazne vrijednosti. Smišljanje ulaznih vrijednosti za koje algoritam ne daje točno rješenje tj. ne radi.
Računalno razmišljanje nije nužno vezano uz programiranje te se može vježbati i na druge načine. Primjerice za postavljeni cilj u obradi teksta (dokument uređen na određeni način) može se
napraviti algoritam koji će pravilnim korištenjem ugrađenih funkcija automatizirati veći broj operacija i skratiti vrijeme utrošeno na uređivanje dokumenta.
B. 1. 2 Odabire tip podatka prikladan za Odabire tip podatka Određuje rezultat Uočava i ispravlja pogreške Modelira jednostavnije
NAKON PRVE GODINE UČENJA rješavanje zadanoga problema. prikladan za zadani problem. složenijih matematičkih i u matematičkim i logičkim matematičke i logičke
PREDMETA INFORMATIKA U Opisuje djelovanje pojedinih Opisuje djelovanje pojedinih logičkih izraza u kojima izrazima kojima se koristi za probleme odgovarajućim
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI matematičkih i logičkih matematičkih i logičkih se mogu pojaviti i rješavanje zadanoga izrazima.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I operacija. Primjenjuje operacija i standardnih standardne funkcije problema. Argumentira prednosti
PROGRAMIRANJE UČENIK standardne operacije i funkcije funkcija te odabire one koje odabranog programskog korištenja odabranoga tipa
PRIMJENJUJE JEDNOSTAVNE nad jednostavnim tipovima su prikladne za odabrani tip jezika. Primjenjuje podataka s obzirom na druge
TIPOVE PODATAKA TE podataka pri rješavanju podataka. standardne operacije i tipove podataka.
ARGUMENTIRA NJIHOV zadanoga problema te funkcije funkcije nad jednostavnim
ODABIR, PRIMJENJUJE unosa i ispisa. Određuje rezultat tipovima podataka u
RAZLIČITE VRSTE IZRAZA, matematičkih i logičkih izraza. rješavanju zadanoga
OPERACIJA, RELACIJA I Analizira izraze. Modelira problema.
STANDARDNIH FUNKCIJA ZA jednostavni problem
MODELIRANJE odgovarajućim izrazima.
JEDNOSTAVNOGA PROBLEMA Argumentira prednosti
—113
U ODABRANOME korištenja odabranim tipom
PROGRAMSKOM JEZIKU. podataka s obzirom na druge
tipove podataka.

Podatci: cijeli i realni brojevi, tekstualna konstanta, logičke vrijednosti.
Operatori: za cjelobrojni tip, za realni tip, relacijski, logički.
Izrazi: matematički, relacijski, logički.
Funkcije: ulaza, izlaza, korijena, apsolutne vrijednosti…
Prikaz i analiza slijedne strukture za zadani problem.
Primjena matematičkih i fizikalnih formula u izračunima (opseg, površina, volumen, oplošje, brzina...)
Poveznice:
MAT A.1.2, B.1.3
Kemija: T.1.2, PiP.1.2, PP.1.1, PP.1.2.
B. 1. 3 Razvija algoritam primjenjujući Učenik prati i predviđa Samostalno razvija Razvija i zapisuje rješenje Razvija i zapisuje rješenje
strukture ponavljanja (s ponašanje jednostavnih algoritam za rješavanje jednostavnoga problema problema u programskome
NAKON PRVE GODINE UČENJA unaprijed određenim brojem algoritama koji sadrže jednostavnoga problema koristeći se strukturama jeziku. Samostalno
PREDMETA INFORMATIKA U ponavljanja te uvjetno) i strukture slijeda i
primjenjujući strukture ponavljanja i strukturom osmišljava test primjere za
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI grananja. Prati izvođenje ponavljanja s unaprijed
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I algoritma, implementira ga u određenim brojem ponavljanja s određenim grananja te ga zapisuje u provjeru ispravnosti
PROGRAMIRANJE UČENIK odabranom programskom ponavljanja. Razvija brojem ponavljanja i programskome jeziku. Uz programa, testira program te
RAZVIJA ALGORITAM I jeziku, testira i vrednuje u algoritam za rješavanje strukturu grananja. pomoć učitelja osmišljava ga prema potrebi korigira.
STVARA PROGRAM U suradnji s drugima, koristi se jednostavnoga problema. Zapisuje algoritam u testne primjere za provjeru Uspoređuje i vrednuje
ODABRANOME različitim metodama Algoritam zapisuje u programskome jeziku, ispravnosti programa, testira različita rješenja istoga
PROGRAMSKOM JEZIKU ispravljanja pogrešaka. programskome jeziku. Uz samostalno uočava program te ga po potrebi problema.
RJEŠAVAJUĆI PROBLEM Vrednuje različita rješenja pomoć učitelja otkriva i
sintaktičke pogreške i korigira uz pomoć učitelja.
UPORABOM STRUKTURE istoga problema. ispravlja sintaktičke i
GRANANJA I PONAVLJANJA. semantičke pogreške. ispravlja ih, semantičke
pogreške ispravlja uz
pomoć učitelja.

Naglasak je na cijelome procesu izrade programa za zadani problem. Radi se s osnovnim tipovima podataka i s tekstualnim konstantama te korištenjem naredbom grananja i ponavljanja.
Biraju se raznovrsni problemi raznih težina. Vrednovanje programskoga rješenja može se raditi u skupinama. Kriteriji vrednovanja mogu biti: točnost, za koji opseg ulaznih ulaznih podataka
program radi (postoje li ulazne vrijednosti koje će uzrokovati prekid rada programa), jasnoća poruka kojima program komunicira s korisnikom programa. Algoritmi za rad s cijelim
brojevima – najveći i najmanji uneseni broj, redanje do tri broja, zbrajanje i prebrojavanje prema zadanom kriteriju, izračun srednje vrijednosti, ispis djelitelja nekoga broja, algoritmi s
rastavom prirodnoga broja na znamenke…).
Zadatci s primjenom grafike (orijentirani na korištenje kutova, boja, ravnih i zakrivljenih linija…).
—114
RAZINE USVOJENOSTI
C. 1. 1 Odabire prikladne izvore, Za odabranu temu pronalazi Za odabranu temu Samostalno odabire Kritički vrednuje pronađene
pronalazi podatke i kritički ih podatke uz upute o pronalazi podatke prikladne vrste digitalnih podatke i informacije. Stvara
NAKON PRVE GODINE UČENJA vrednuje. Stvara i uređuje prikladnim izvorima. Stvara odabirući prikladne sadržaja te programe za svoje digitalne sadržaje koji
PREDMETA INFORMATIKA U digitalni sadržaj prema uputama i uređuje digitalni sadržaj izvore. Koristi se njihovo uređivanje pri uključuju različite medijske
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI ili samostalno. Razvija svoje prema uputama. Pristupa programom za uređivanje obradi zadane teme. Stvara i sastavnice. Predstavlja svoj
DIGITALNA PISMENOST I digitalne sadržaje koji uključuju sadržajima koje su drugi sadržaja prema preporuci uređuje svoj digitalni rad.
KOMUNIKACIJA UČENIK niz različitih digitalnih podijelili s njim. učitelja. Objavljuje svoj sadržaj.
PRONALAZI PODATKE I medijskih sastavnica. Pohranjuje sadržaj i dijeli ga s
INFORMACIJE, ODABIRE datoteke u prikladnome formatu. drugima.
PRIKLADNE IZVORE Objavljuje i prema potrebi dijeli
INFORMACIJA TE UREĐUJE, digitalne sadržaje te se koristi
STVARA I OBJAVLJUJE/DIJELI podijeljenim sadržajima.
SVOJE DIGITALNE SADRŽAJE. Predstavlja svoj rad.

Komentirati pravilno i efikasno korištenje tipkovnice s naglaskom na ulogu pojedinih tipaka jer je ono temelj za dalju automatizaciju postupaka u primjerice obradi teksta.
Izraditi tekstualni dokument (važan za osobni napredak i karijeru), prezentaciju, online plakat, multimedijski sadržaj, digitalni obrazovni sadržaj i sl. vodeći računa o tome da je izabrana
prikladna formu za zadanu temu. Ovisno o odabranom alatu urediti dokument u skladu s pravilima za taj alat. Ako se izrađuje prezentacija, voditi se pravilima za prezentaciju; ako se radi s
tekstom, urediti ga i oblikovati prema pravilima oblikovanja teksta.
Primjenjivati računalno razmišljanje automatizacijom postupaka koristeći se ugrađenim funkcijama kod što većeg broja operacija koje se obavljaju u okviru primjene računala (uz
naglašavanje neefikasnosti načina rada ako se te funkcije ne upotrebljavaju) te naglašavanje načina rada računala pri opisu rada pojedinih sustava. Primjerice uporaba numeracije stranica i
uporaba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja u programu za obradu teksta ili uporaba matrice slajda u programu za izradu prezentacija.
Izraditi digitalne sadržaje za učenje koji su prilagođeni određenim poteškoćama: snimati audiozapise sa sadržajem ishoda za učenike s ograničenjem vida, snimati videozapise s
podnaslovima (titlom) za učenike sa slušnim ograničenjima itd. Razvijati sposobnost uočavanja mogućnosti primjene programskih alata u netipičnim situacijama. Primjerice, uporaba
programa za prezentacije za izradu plakata, digitalnih crteža, obradu slike, videa, izradu stripova i animacija. Razvijati pristup samoučenju raznim sustavima pomoći (online pomoć,
videoupute).
Za potrebe pripreme sadržaja moguće je korištenje osnovnih mogućnosti analize i prikaza podataka programa za tablični proračun.
Poveznica:
Ishod B.1.1; Kemija: T.1.4.
C. 1. 2 Učenik opisuje usluge interneta Opisuje najčešće korištene Argumentira korištenje Samostalno istražuje i Kritički procjenjuje namjenu
i njihovu primjenu (www, e- internetske usluge i njihovu internetskim uslugama za opisuje nove internetske i svrsishodnost usluga
NAKON PRVE GODINE UČENJA pošta, ftp, videopozivi, primjenu. unapređenje učenja i usluge i alate te mogućnost kojima se do tada nije
PREDMETA INFORMATIKA U videokonferencije, chat, online poslovnih procesa. njihove primjene. koristio, a potencijalno mu
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI trgovina, internetsko mogu pomoći pri rješavanju
DIGITALNA PISMENOST I bankarstvo, društvene mreže...). problema.
KOMUNIKACIJA UČENIK Odabire, istražuje mogućnosti
ISTRAŽUJE USLUGE edukativnih digitalnih platformi.
—115
INTERNETA I MOGUĆNOSTI Procjenjuje namjenu i
UČENJA, POSLOVANJA, svrsishodnost postojećih usluga
BUDUĆEGA RAZVOJA. i alata i istražuje nove
mogućnosti za učenje i rad.
Kritički procjenjuje namjenu i
svrsishodnost usluga kojima se
do tada nije koristio, a
potencijalno mu mogu pomoći
za rješavanje problema.

Istražiti mogućnosti:
● online alata za suradnju (eTwinning Twinspace, obrazovni blogovi)
● obrazovnih društvenih mreža, digitalnih platformi za suradnju i sustava za upravljanje učenjem kao podrška učenju (eTwinning, Moodle, Edmodo, portal Nikola Tesla)
● videokonferencija, webinara, foruma i brbljaonica
● internetskoga bankarstva, online trgovina, online marketinga.
C. 1. 3 Nabraja neke online alate za Nabraja neke online alate za Samostalno obavlja svoj Istražuje dodatne Analizira nekoliko online
komunikaciju i suradnju. komunikaciju i suradnju. dio zadataka u timu pri mogućnosti zadanih online alata za komunikaciju i
NAKON PRVE GODINE UČENJA Opisuje mogućnosti online alata Prepoznaje važna obilježja stvaranju zajedničkoga alata za komunikaciju i suradnju i odabire prikladne
PREDMETA INFORMATIKA U za komunikaciju i suradnju. digitalnog sadržaja
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI Odabire online alat za suradničkoga rada u online koristeći zadane online
suradnju. Ravnopravno i programe za potrebe rada na
DIGITALNA PISMENOST I komunikaciju i suradnju okruženju. Prema uputama i alate za komunikaciju i aktivno sudjeluje u projektu. Preuzima ulogu
KOMUNIKACIJA UČENIK U prikladan zadatku uzimajući u uz pomoć ostalih članova suradnju. raspodjeli zadataka pri organizatora pri stvaranju
ONLINE OKRUŽENJU SURAĐUJE obzir njegove mogućnosti. tima sudjeluje u stvaranju stvaranju zajedničkog zajedničkoga digitalnog
I RADI NA PROJEKTU. Istražuje i opisuje dodatne zajedničkoga digitalnog digitalnoga sadržaja, izradi i sadržaja.
mogućnosti zadanog online alata predstavljanju.
za komunikaciju i suradnju. sadržaja/projekta.
Sudjeluje u stvaranju digitalnog
sadržaja s različitim razinama
samostalnosti i različitim
ulogama u timu. Teme su
projektnoga zadatka iz područja
informatike. Sudjeluje u
predstavljanju projekta.
—116
Primjeri tema za istraživanje u sklopu projektnog zadatka: umjetna inteligencija, robotika, hologrami, prividna stvarnost, mehatronički sustavi, primjene 3D pisača.
Preporučuje se, ovisno o sposobnosti učenika, izrada jednostavnoga digitalnog sadržaja ili opsežnijega projekta uz uključivanje više učenika u tim. Učenici zajednički raščlanjuju zadani
zadatak na manje podzadatke te dijele uloge(npr. dizajner / stručnjak za tekst / stručnjak za slike / osoba koja radi rutinske poslove).
Analiza online alata i uređaja za komunikaciju. Korištenje alatima suradničkoga programa za komuniciranje s drugima pri rješavanju zadatka, npr. uporaba chata, slanje privatnih poruka.
Korištenje alatima suradničkoga programa za zajedničko stvaranje i uređivanje digitalnoga sadržaja, npr. komentiranje pojedinoga dijela sadržaja, različiti načini uređivanja digitalnog
sadržaja (brisanje, predlaganje izmjena te direktno uređivanje). Suradnja na dijeljenim dokumentima, npr. u alatu Office 365 s računom iz sustava AAI@EduHr ili u drugome alatu.
Primjereno ponašanje i konvencije uljudnoga ophođenja za vrijeme suradničkih i komunikacijskih aktivnosti u digitalnom okruženju. Razvoj vještina raspravljanja, pregovaranja i
uvjeravanja u digitalnome okruženju (oblikovanje, potvrđivanje reakcija i mijenjanje reakcija).
Primjer programa za suradnju: eTwinning, Moodle, Yammer, obrazovni blogovi, školske mrežne stranice, programi za koje je potrebna prijava, obrazovne društvene mreže.
Primjeri aktivnosti: videokonferencije, webinari, virtualni susreti učenika, forumi i brbljaonice, obrazovne igre.
E-DRUŠTVO
RAZINE USVOJENOSTI
D. 1. 1 U suradničkome online Učenik opisuje pojam Učenik analizira različite Učenik poštuje i primjenjuje Učenik analizira studije
okruženju dizajnira, razvija, privatnosti na mreži dajući načine predstavljanja ograničenja za dijeljenje slučaja s pozitivnim i
NAKON PRVE GODINE UČENJA objavljuje te predstavlja projekt. primjere iz svakodnevnoga osoba na mreži te tuđih osobnih podataka, negativnim primjerima
PREDMETA INFORMATIKA U Učenik opisuje pojam života. Opisuje čemu služe razlikuje štetne i sigurne poštuje navedenu licenciju utjecaja računalne
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI E- privatnosti na mreži. Učenik autorska prava i tko ima načine osobnoga za tuđi autorski rad te tehnologije na osobni život i
DRUŠTVO UČENIK U primjenjuje pravila privatnosti pravo na njih. Objašnjava predstavljanja. Razlikuje odabire odgovarajuću zajednicu. Raspravlja o
SURADNIČKOME ONLINE na internetu. Učenik prepoznaje što su to pravila privatnosti i vrste licencija za autorski licenciju za svoj autorski mogućim neželjenim
OKRUŽENJU NA i poštuje licencije korištenja, uvjeti korištenja tuđim rad. rad. Objašnjava pojam posljedicama
ZAJEDNIČKOME PROJEKTU autorsko pravo i intelektualno sadržajima. intelektualnog vlasništva. nepromišljenoga dijeljenja
ANALIZIRA ETIČKA PITANJA vlasništvo. Analizira studije osobnih podataka.
KOJA PROIZLAZE IZ slučaja s pozitivnim i Argumentira važnost
KORIŠTENJA RAČUNALNOM negativnim primjerima utjecaja poštivanja intelekualnog
TEHNOLOGIJOM. računalne tehnologije na osobni vlasništva.
život i društvo. Analizira
različite načine predstavljanja
osoba na mreži te razlikuje
štetne i sigurne načine osobnoga
predstavljanja.

Staviti naglasak na sljedeće sadržaje: Creative Commons licence, autorsko pravo – simboli koji označavaju licencije. Pronalaženje sadržaja s određenom razinom licencije korištenja.
Pokazati pojam lažnoga profila, postupke i dobra pravila za predstavljanje na mreži, identificirati korištenja anonimnim računima, forumi s lažnim računima i anonimnim negativnim
komentiranjem. Raspravljati o studijama slučajeva s pozitivnim i negativnim primjerima dijeljenja osobnih podataka. Raspravljati o mogućim lažnim profilima, lažnome predstavljanju na
mreži. Veza s međupredmetnom temom Zdravlje (prevencija nasilja).
—117
D. 1. 2 Učenik nabraja opasnosti pri Nabraja zlonamjerne Redovito ažurira Upravlja postavkama Odabire prikladne programe
korištenju internetom i programe te prepoznaje operacijski sustav, programa za zaštitu za održavanje sigurnosti
NAKON PRVE GODINE UČENJA prijenosnim memorijama. pokušaje prevare i rizike pri antivirusni program te računala, primjenjuje pravila svojega računala i
PREDMETA INFORMATIKA U Nabraja zlonamjerne programe. korištenju internetom i skenira računalo. sigurne komunikacije i odgovorno upravlja osobnim
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI E- Opisuje programe i postupke za prijenosnim memorijama. Primjenjuje preporuke za zaštite osobnih podataka te podatcima, njihovom
DRUŠTVO UČENIK OPISUJE zaštitu i sigurno korištenje Upotrebljava antivirusne stvaranje sigurnosne izrađuje sigurnosne kopije vidljivošću i dostupnošću.
PROBLEME KOJE MOGU računalom. Primjenjuje pravila programe i vatrozid. lozinke. datoteka. Kod stvaranja
PROUZROČITI ZLONAMJERNI sigurne komunikacije, online računa i sigurnosne
PROGRAMI TE PROBLEME KOJI odgovorno stvara online račune lozinke procjenjuje razinu
NASTAJU KAO REZULTAT i sigurne lozinke. Prepoznaje i osobne zaštite.
ELEKTRONIČKIH NAPADA I odabire sigurne stranice za
KRAĐE ELEKTRONIČKOGA dijeljenje važnih. Redovito
IDENTITETA TE ODGOVORNO ažurira operacijski sustav,
PRIMJENJUJE SIGURNOSNA antivirusne programe te redovito
PRAVILA. radi sigurnosne kopije datoteka.

Određivanje kategorija zlonamjernih programa: virusi, crvi, trojanski konji …; Primjeri pokušaja prijevare, krađe osobnih podataka…
Izvođenje postupka pregleda i čišćenja računala od zlonamjernih programa, određivanje postavki vatrozida. Uspoređivati uvjete korištenja i postavke privatnosti raznih programa i mobilnih
aplikacija. Odgovorno korištenje tehnologijom – aktivno stvaranje svojega pozitivnog digitalnog identiteta. Analizirati različite primjere ugrožavanja sigurnosti osobnih podataka iz
svakodnevnoga života. Upoznavanje s brošurama nacionalnoga CERT-a. Uočavati važnost službe Abuse. Upoznavanje s odlukom o prihvatljivome korištenju računalnih resursa u svojoj
školi. Upoznavanje sa sadržajima tematskih portala, npr. http://www.sigurnijiinternet.hr/, Pet za Net. Planiranje aktivnosti za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. Predlaganje zajedničkih
sigurnosnih pravila razreda (dok komuniciraju društvenim mrežama ili razrednom e-poštom, razmjenjuju datoteke online, prijenosnim memorijama ili radom u računalnom oblaku) .
D. 1. 3 Opisuje mogućnosti prilagodbe Opisuje mogućnosti Navodi mogućnosti Opisuje promjene i Ukazuje na važnost i
operacijskog sustava za učenike operacijskog sustava koje specijalizirane opreme i mogućnosti koje digitalna mogućnosti korištenja
NAKON PRVE GODINE UČENJA s poteškoćama. Opisuje različite osobama s poteškoćama programa kojima se osobe tehnologija unosi u život digitalnim tehnologijama i
PREDMETA INFORMATIKA U uređaje i programe kojima se olakšavaju korištenje s poteškoćama koriste radi osoba s poteškoćama. sadržajima za učenje koji su
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI E- koriste osobe s poteškoćama. digitalne tehnologije. lakše komunikacije i rada Istražuje i analizira digitalne prilagođeni korisnicima s
DRUŠTVO UČENIK ANALIZIRA Objašnjava kako digitalna na računalu. sadržaje za učenje koji su određenim poteškoćama.
ULOGU KOJU POMOĆNA tehnologija olakšava i prilagođeni određenim
TEHNOLOGIJA I PRILAGOĐENI unapređuje svakodnevni život i poteškoćama.
DIGITALNI SADRŽAJI MOGU rad osobama s poteškoćama.
IMATI U ŽIVOTIMA OSOBA S Analizira digitalne sadržaje za
POTEŠKOĆAMA. učenje koji su prilagođeni
određenim poteškoćama.

Istražiti mogućnosti digitalizacije obrazovnih sadržaja (kako izraditi audio zapis s obrazovnim sadržajem, kako izraditi video s podnaslovom - titlovima). Istražiti tehnička pomagala za osobe
s oštećenjem vida (zvučni satovi, različiti termometri, vage, radiouređaji, različita elektronička povećala, uređaji za prepoznavanje boja, uređaji koji pomažu pri kretanju poput laserskih
štapova koji signaliziraju prepreku koja se nalazi ispred osobe, uređaji koji vibriranjem signaliziraju prepreku, a nose se oko vrata kako bi se slijepa osoba zaštitila od prepreka u visini glave
—118
koje ne može otkriti štapom). Istražiti mogućnosti računalnih programa poput čitača ekrana ili programa za mobilne telefone. Uočiti kako pomoćna tehnologija pomaže starijim osobama s
oštećenjima vida, sluha, kako glasovno upravljanje pomaže osobama s invaliditetom. Istražiti kako rade vanjske jedinice poput Brailleova retka.
Primjeri koji će osvijestiti potrebu izrade digitalnih materijala koje mogu koristiti i osobe s određenim poteškoćama
70 sati godišnje
2. RAZRED ILI 2. GODINA UČENJA (OPĆE, JEZIČNE, KLASIČNE I PRIRODOSLOVNE GIMNAZIJE)
RAZINA USVOJENOSTI
A. 2. 1 Opisuje osnovne pojmove Opisuje osnovne pojmove Navodi mogućnosti i Osmišljava jednostavnu Opisuje kako računala u
povezane s računalnim povezane s računalnim ograničenja korištenja mrežu na razini stana ili mreži komuniciraju i
NAKON DRUGE GODINE mrežama (mrežni uređaji, mrežama. računalnim mrežama. učionice sa svim potrebnim surađuju koristeći se
UČENJA PREDMETA mediji za prijenos podataka i Opisuje prijenos podataka uređajima te načinima različitim protokolima te
INFORMATIKA U SREDNJOJ mrežni protokoli). mrežom. spajanja. kako međusobno
ŠKOLI U DOMENI Objašnjava što je potrebno za komuniciraju različite
INFORMACIJE I DIGITALNA povezivanje računala u mreže.
TEHNOLOGIJA UČENIK mrežu. Opisuje prijenos
OPISUJE TEMELJNE podataka mrežom. Razlikuje
KONCEPTE RAČUNALNIH i uspoređuje vrste mreža.
MREŽA. Nabraja osnovne elemente
jednostavne računalne mreže.
Osmišljava jednostavnu
mrežu na razini vlastitog
stambenog okružja (stan,
kuća, dom...) ili učionice sa
svim potrebnim uređajima te
načinima spajanja. Opisuje
kako računala u mreži
komuniciraju i surađuju
koristeći se različitim
protokolima te kako
komuniciraju različite mreže.
Opisati bežične računalne mreže – opisati principe prijenosa signala, probleme koji u tome prijenosu nastaju i tehnike kojima se navedeni problemi rješavaju.
U školskoj mreži identificirati mrežne uređaje. Učenici pokazuju mogućnosti prijenosa podataka sa svojega uređaja (mobitela, tableta) na druge uređaje (bluetooth, dijeljenje pristupne
točke…). Pokazivanje zajedničkoga korištenja uređajima spojenih na mrežu, npr. mrežnih pisača.
—119
A. 2. 2 Opisuje osnovne pojmove iz Opisuje osnovne pojmove iz Navodi primjere primjene Opisuje važnost razvoja Opisuje osnovnu logiku
područja enkripcije podataka. područja enkripcije enkripcije iz svakodnevnoga složenih kriptografskih moderne enkripcije i
NAKON DRUGE GODINE Navodi povijesne i podataka te objašnjava života. Objašnjava jedan metoda u kontekstu njezinu ulogu u
UČENJA PREDMETA svakodnevne primjere. njihovu ulogu u zaštiti postupak monoalfabetskoga stalnoga razvoja digitalne svakodnevnome životu.
INFORMATIKA U SREDNJOJ Objašnjava postupak podataka. Navodi neke kriptiranja. tehnologije.
ŠKOLI U DOMENI monoalfabetskoga povijesne primjere.
INFORMACIJE I DIGITALNA kriptiranja. Opisuje važnost
TEHNOLOGIJA UČENIK razvoja složenih
OPISUJE PRINCIP kriptografskih metoda u
KRIPTIRANJA TE VAŽNOST kontekstu stalnoga razvoja
PRIMJENE ENKRIPCIJE U digitalne tehnologije. Ilustrira
SVAKODNEVNOME ŽIVOTU. postupak kriptiranja u
kojemu modernom
kriptografskom sustavu (ideja
javnoga i tajnoga ključa).
Učenici traže pojedine alate i proizvode koji su sposobni kriptirati podatke. Opisuju svoja iskustva.
Istražuju sljedeće teme:
● kriptiranje zaporke pri pristupu nekim mrežnim lokacijama
● kriptiranje brojeva kartica pri online kupovini
● značenje digitalnoga potpisa
● zaštitu računala enkripcijom cijeloga diska
● zaštitu korporativnih komunikacija enkripcijom osjetljivih e-poruka ili e-poruka pojedinih korisnika.
A. 2. 3 Objašnjava postupke Primjenjuje postupak Primjenjuje korake za Opisuje pojam preljeva te Objašnjava uzrok netočnog
binarnog zbrajanja i binarnoga zbrajanja dvaju zbrajanje cijelih brojeva u objašnjava situacije u rezultata pri računalnome
NAKON DRUGE GODINE oduzimanja cijelih brojeva u brojeva u registrima zadanih registrima zadanih duljina. kojima dolazi do preljeva. izračunavanju.
UČENJA PREDMETA računalu. Objašnjava vezu duljina.
INFORMATIKA U SREDNJOJ binarnoga zbrajanja i drugih
ŠKOLI U DOMENI matematičkih operacija u
INFORMACIJE I DIGITALNA računalu. Objašnjava
TEHNOLOGIJA UČENIK situacije u kojima dolazi do
OBJAŠNJAVA BINARNO preljeva pri zbrajanju brojeva
ZBRAJANJE CIJELIH BROJEVA u računalu. Objašnjava uzrok
KAO TEMELJNU OPERACIJU U netočnoga rezultata pri
RAČUNALU. računalnome izračunavanju.
Analiza ograničenja.prikaza cijelog broja u računalu u ovisnosti o duljini registra.
Učenici samostalno osmišljavaju primjer kada je rezultat računalnoga zbrajanja sadržaja dvaju registara koji sadrže pozitivne brojeve negativan broj.
—120
Analiza u odabranom programskom jeziku – jesu li rezultati računanja onakvi kakve smo očekivali?
Korištenjem aplikacijom Kalkulator na računalu ili mobitelu ustanoviti koji je najveći cijeli broj. Izvesti neku matematičku operaciju zbrajanja ili množenja pa analizirati što se dogodilo.
A. 2. 4 a* Opisuje ulogu logičkih Opisuje ulogu logičkih Stvara logički izraz na Dizajnira logičke sklopove Dizajnira složenije logičke
NAKON DRUGE GODINE sklopova u računalu. Stvara sklopova u računalu. temelju tablice istinitosti. za obavljanje nekoga sklopove poput sklopa za
UČENJA PREDMETA logički izraz na temelju Dizajnira logički sklop. Uočava važnost minimizacije jednostavnijeg zadatka zbrajanje dva binarna broja.
INFORMATIKA U SREDNJOJ tablice istinitosti. Primjenjuje prema zadanom logičkoga izraza te ju poput zbrajanja dvije i tri
ŠKOLI U DOMENI minimizaciju složenih pojednostavljenom primjenjuje na zadane binarne znamenke.
INFORMACIJE I DIGITALNA logičkih izraza u dizajniranju logičkom izrazu u kojem logičke izraze.
TEHNOLOGIJA UČENIK logičkih sklopova. Dizajnira koristi osnovne logičke
KONSTRUIRA SMISLENI logičke sklopove za neke sklopove.
LOGIČKI SKLOP standardne postupke:
* Učitelj odabire ishode A. poluzbrajalo, puno zbrajalo,
2. 4 a ili A. 2. 4 b ovisno o sklop za zbrajanje dvaju
interesima učenika. brojeva.
Preporuča se korištenje programom za dizajniranje sklopova, npr. Logisim.
Usporediti pravila za pojednostavljivanje logičkih izraza s matematičkim pravilima.
Odrediti tablicu istinitosti koja opisuje neki problem (npr. uključivanje i isključivanje istoga svjetla dvama prekidačima). Za zadanu tablicu istinitosti odrediti pripadajući izraz.
Pojednostavljivati složene logičke izraze uporabom pravila za pojednostavljivanje.
Nacrtati složeni logički sklop na temelju logičkoga izraza.
Koristi isključivi ILI, poluzbrajalo, zbrajalo, sklop za zbrajanje dvaju brojeva.
A. 2. 4 b* Opisuje osnovne pojmove Opisuje osnovne pojmove Argumentira prednosti Realizira model baze U zadanoj bazi podataka
vezane uz bazu podataka: vezane uz baze podataka. korištenja bazom podataka. podataka za zadani problem dohvaća podatke
NAKON DRUGE GODINE entitet, atribut, primarni Za zadani opis modelira U zadanome problemu u kojemu sustavu za rad s korištenjem jednostavnim
UČENJA PREDMETA ključ, strani ključ, tablica. Za
odgovarajuću jednostavnu uočava osnovne elemente, bazama podataka. upitima te stvara
INFORMATIKA U SREDNJOJ zadani problem modelira
ŠKOLI U DOMENI bazu podataka sa svim tablicu u bazi podataka. njihove dijelove, relacije komunikacijske forme i
INFORMACIJE I DIGITALNA pripadnim elementima: među elementima te modelira izvještaje.
TEHNOLOGIJA UČENIK entiteti, atributi, relacije. bazu podataka.
OPISUJE, MODELIRA I Realizira bazu podataka u
STVARA BAZU PODATAKA TE konkretnome (grafičkom)
JU PRIMJENJUJE PRI sustavu za rad s bazama
RJEŠAVANJU PROBLEMA. podataka te manipulira
* Učitelj odabire ishode A. podatcima unutar baze
2. 4 a ili A. 2. 4 b ovisno o podataka. Dohvaća podatke
interesima učenika. korištenjem jednostavnih
upita te stvara
komunikacijske forme i
izvještaje.
Modelira pojednostavljenu školsku bazu podataka: identificira osnovne elemente (entitete) te njihove dijelove (atribute) te modelira bazu podataka s vezama među entitetima.
—121
Modelira pojednostavljenu bazu podataka za neki zamišljeni poslovni proces: knjižnica, skladište, trgovina…
Analizira blog, web sjedište, portal, mrežne društvene stranice te opisuje moguću strukturu baze koja se nalazi u pozadini.
Model baze podataka realizira u konkretnom grafičkom sustavu za rad s bazama podataka (MS Access, MySQL ...).
Uporabom grafičkog sučelja manipulira podatcima unutar baze podataka (dodavanje, brisanje, mijenjanje).
Selekcija podataka iz jedne ili više tablica s pomoću jednostavnih upita SQL-a.
Povezati s ishodom: D.1.1.
RAZINA USVOJENOSTI
B. 2. 1 Objašnjava osnovnu ideju Opisuje i u programskom Predlaže i analizira druge Analizira učinkovitost Primjenjuje poznate
nekoliko ključnih algoritma jeziku implementira načine rješavanja istih algoritma ovisno o količini algoritme pri rješavanju
NAKON DRUGE GODINE (zbrajanje/množenje osnovne algoritme koristeći problema. i vrsti ulaznih vrijednosti. novih problema.
UČENJA PREDMETA prirodnih brojeva unutar jednostavne tipove podataka
INFORMATIKA U SREDNJOJ određenoga intervala, unosi i i osnovne programske
ŠKOLI U DOMENI zbraja/množi n brojeva, strukture, testira rješenje te
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I provjera je li broj prost, ispravlja eventualne
PROGRAMIRANJE UČENIK najveću unesenu vrijednosti pogreške.
ANALIZIRA OSNOVNE sl.). Razmatra druge načine
ALGORITME S rješavanja istih problema.
JEDNOSTAVNIM TIPOVIMA Analizira efikasnost
PODATAKA I OSNOVNIM algoritma ovisno o količini i
PROGRAMSKIM vrsti ulaznih vrijednosti.
STRUKTURAMA I Primjenjuje poznate
PRIMJENJUJE IH PRI algoritme pri rješavanju
RJEŠAVANJU NOVIH novih problema.
PROBLEMA.

Samostalno rješavanje zadataka s primjenom standardnih algoritama: zbrajanje/množenje prirodnih brojeva unutar određenoga intervala, unos i zbrajanje/množenje n brojeva, provjera je
li broj prost, najveća unesena vrijednost, prebrojavanje po zadanom kriteriju, odvajanje znamenaka prirodnog broja.
Programiranjem rješava jednostavne probleme iz svakodnevnog života.
Vizualizacije jednostavnih problema.
B. 2. 2 Raščlanjuje zadani problem U zadanome problemu Unutar zadanoga problema Zadani problem raščlanjuje Zadani problem raščlanjuje
na manje funkcionalne uočava i opisuje uočava funkcionalne cjeline na funkcionalne cjeline, na funkcionalne cjeline
NAKON DRUGE GODINE cjeline koje opisuje. funkcionalne cjeline koje uz pomoć učitelja samostalno ih rješava u koje učenici rješavaju
UČENJA PREDMETA Određuje ulazne i izlazne (potproblem). Rješenje rješava u programskom programskom jeziku te ih timski te ih integriraju u
INFORMATIKA U SREDNJOJ parametre funkcionalnih nekoga zadanog jeziku te ih objedinjuje u integrira u cjelovito rješenje cjelovito rješenje problema.
ŠKOLI U DOMENI cjelina. Razlikuje globalne, cjelovito rješenje problema. problema.
—122
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I lokalne i formalne varijable. potproblema zapisuje u
PROGRAMIRANJE UČENIK U Funkcionalne cjeline rješava programskome jeziku.
ZADANOME PROBLEMU u konkretnome programskom
UOČAVA MANJE CJELINE, jeziku ispravno koristeći se
RJEŠAVA IH TE IH POTOM programskim funkcijama i
INTEGRIRA U JEDINSTVENO integrira ih u cjelovito
RJEŠENJE PROBLEMA. rješenje problema. Surađuje u
timskome rješavanju
problema.
Analiza i rastavljanje većega problema iz stvarnoga života na manje cjeline (poznati matematički ili fizikalni problemi).
Korištenje vizualnim alatom za prikaz cjelina, odnosa među njima, ulaznih i izlaznih podataka.
Pohranjivanje svojih funkcija za rješavanje nekoga potproblema u svoju biblioteku funkcija.
Rješavanje problemskoga zadatka samostalno i u timu.
Poveznice
Matematika: B.2.1, D.2.4
B. 2. 3 Opisuje jednodimenzionalnu Opisuje Uočava mogućnost korištenja Koristi se Argumentira odabir i

strukturu podataka zadanoga jednodimenzionalnu jednodimenzionalne strukture jednodimenzionalnom primjenjuje
NAKON DRUGE GODINE programskog jezika. strukturu podataka te podataka u rješavanju strukturom podataka za jednodimenzionalnu
UČENJA PREDMETA Objašnjava ulogu indeksa. razlikuje takvu strukturu od zadanoga problema. rješenje jednostavnoga strukturu podataka za
INFORMATIKA U SREDNJOJ Uočava mogućnost korištenja jednostavnih tipova problema. rješavanje zadanoga
ŠKOLI U DOMENI jednodimenzionalnom podataka. problema.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I strukturom podataka pri
PROGRAMIRANJE UČENIK rješavanju zadanoga
RJEŠAVA PROBLEM problema. Opisuje i koristi se
PRIMJENJUJUĆI standardnim funkcijama i
JEDNODIMENZIONALNU metodama za rad s
STRUKTURU PODATAKA. odabranom
jednodimenzionalnom
strukturom podataka.
Argumentira odabir
jednodimenzionalne
strukturu podataka za
rješavanje zadanoga
problema.
Dovoljno je ograničiti se na jednu jednodimenzionalnu strukturu podataka (string odnosno polje/lista/niz) i na odabranoj strukturi objasniti koncept indeksiranja podataka.
Primjena stringa: brojenje samoglasnika u riječi, brojenje zadanih znakova u nizu znakova, provjera je li riječ palindrom, pretvaranje riječi u velika/mala slova.
Primjena polja/lista/niza: traženje elementa u polju/popisu, prebrojavanje elemenata prema kojemu kriteriju, najveći i najmanji element, spajanje elemenata dvaju sortiranih polja/listi i
sl. Korištenje vizualnim alatom za prikaz elemenata strukture podataka. Korištenje alatom za vizualizaciju programskoga koda.
—123
B. 2. 4 U suradnji s drugima U suradnji s drugima i uz U suradnji s drugima i uz U suradnji s drugima U suradnji s drugima
razmatra problem, osmišljava pomoć učitelja osmišljava pomoć učitelja razvija, testira razvija, testira, dokumentira odabire problem za koji
NAKON DRUGE GODINE algoritam i razvija idejno algoritam, testira i i dokumentira programsko i predstavlja programsko zajednički osmišljava,
UČENJA PREDMETA rješenje. Testira i dokumentira idejno rješenje rješenje zadanoga problema. rješenje zadanoga testira i dokumentira
INFORMATIKA U SREDNJOJ dokumentira idejno rješenje. zadanoga problema. problema. programsko rješenje te ga
ŠKOLI U DOMENI Na temelju idejnoga rješenja predstavlja ostalima
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I razvija, testira i dokumentira procjenjujući koliko je
PROGRAMIRANJE UČENIK U programsko rješenje. uspješno problem riješeni.
SURADNJI S DRUGIMA Predstavlja drugima
OSMIŠLJAVA ALGORITAM, mogućnosti i ograničenja
IMPLEMENTIRA GA U programskoga rješenja.
ODABRANOME Procjenjuje uspješnost
PROGRAMSKOM JEZIKU, programskoga rješenja.
TESTIRA PROGRAM,
DOKUMENTIRA I
PREDSTAVLJA DRUGIMA
MOGUĆNOSTI I
OGRANIČENJA PROGRAMA.

Ovdje je naglasak na suradnji (timskom radu) pri stvaranju programa, dokumentiranju i predstavljanju njegovih mogućnosti drugima.
Za predstavljanje učenici mogu napraviti kratke upute za korisnike ili sreencast korištenja programom.
Izrada popisa obilježja važnih za zadani problem. Analiza uspješnosti prema popisu.
RAZINA USVOJENOSTI
C. 2. 1 U suradničkome online Sudjeluje u planiranju Opisuje značajke ugrađivanja Ravnopravno i aktivno Istražuje kako će ugradnja
okruženju dizajnira, razvija, izrade projekta koji istražuje računalnih sustava u razne sudjeluje u stvaranju računalnih sustava u razne
NAKON DRUGE GODINE objavljuje te predstavlja utjecaj ugradnje računalnih uređaje. Razrađuje pojedine zajedničkog digitalnog uređaje, njihovo
UČENJA PREDMETA projekt koji istražuje utjecaj sustava u razne uređaje na etape i aktivnosti u izradi sadržaja. Opisuje način povezivanje i upravljanje s
INFORMATIKA U SREDNJOJ ugradnje računalnih sustava u svakodnevni život. projekta. kako uređaji mogu postati pomoću mreže,
ŠKOLI U DOMENI DIGITALNA razne uređaje na svakodnevni Prepoznaje neke uređaje iz „pametni” i međusobno transformirati svakodnevni
PISMENOST I KOMUNIKACIJA život. svoje okoline unutar kojih komunicirati te različite život. Prikazuje i vrednuje
UČENIK U SURADNIČKOME Nabraja neke uređaje iz svoje su ugrađeni računalni primjene takvih uređaja. zajednički rad.
ONLINE OKRUŽENJU NA okoline unutar kojih su sustavi.
ZAJEDNIČKOME PROJEKTU ugrađeni računalni sustavi.
ISTRAŽUJE UTJECAJ Opisuje kako ugradnja
UGRADNJE RAČUNALNIH senzora i računalnih sustava
—124
SUSTAVA U RAZNE UREĐAJE u uređaje mijenja njihov
NA SVAKODNEVNI ŽIVOT. način rada i korištenja njima.
Uočava mogućnost primjene
„pametnih” uređaja i
prednost upravljanja s
pomoću mreže bilo kad i bilo
gdje. Istražuje što će se
dogoditi kada stvari, kuće,
uredi, automobili i gradovi
postanu „pametni”.
Izrađuju zajedničke digitalne sadržaje (online plakat, blog, prezentaciju, umnu mapu).
Istražuju nosiva računala ( „pametni” satovi, Google Glass, uređaji za praćenje zdravstvenoga stanja…), „pametne” automobile, „pametne” kuće. Istražuju suvremene sustave
upravljanja i nadzora prometa, praćenje stanja okoliša (uzbuna u slučaju potresa, cunamija, tornada).
Istražuju temu Internet of things.
Predstavljaju svoju viziju budućnosti.
C. 2. 2 Opisuje različite vrste Opisuje značenje pojedine Kategorizira programe iste ili Analizira preduvjete za Objašnjava korake za
programa s obzirom na vrstu vrste licencije za korištenje slične namjene s obzirom na instalaciju odabranog instalaciju i prilagodbu
NAKON DRUGE GODINE licencije. Pronalazi programom. Za odabrani vrstu licencije. Objašnjava primjenskoga programa, operacijskog sustava
UČENJA PREDMETA odgovarajući primjenski program analizira uvjete svoj odabir programa za preispituje potrebu računala, argumentira
INFORMATIKA U SREDNJOJ program, analizira preduvjete korištenja. zadani problem. nadograđivanja i ažuriranja potrebu za instalacijom
ŠKOLI U DOMENI DIGITALNA za instalaciju programa. programa, opisuje korake novih inačica operacijskoga
PISMENOST I KOMUNIKACIJA Primjenjuje korake za instalacije programa. sustava te redovitoga
UČENIK ANALIZIRA instalaciju i prilagodbu ažuriranja.
PROGRAME S OBZIROM NA operacijskoga sustava
LICENCIJU I PREDUVJETE ZA računala te argumentira
INSTALACIJU PROGRAMA. potrebu za instalacijom novih
inačica operacijskoga sustava
te redovitoga ažuriranja i
deinstaliranja programa.
Objašnjava razlike između
programa otvorenoga koda,
demo programa te slobodnih
i komercijalnih programa.
Preispituje i primjenjuje
mogućnosti nadograđivanja
programa: zašto, kako i može
li instalirati nove inačice
operacijskog sustava na
odabranome uređaju.
—125
Za zadanu temu/aktivnost pronalazi programe iz različitih kategorija licencija (demo, freewere, shareware, komercijalni, Open source software).
Istražuje programe otvorenoga koda.
Istražuje rangiranje (vrednovanje) komercijalnih i slobodnih programa.
Učenik instalira programe na školske (ako je moguće) ili na osobne uređaje.
Razlikuje postupke brisanja i deinstaliranja programa.
Istražuje postavke ažuriranja na svojemu uređaju.
Prilikom instalacije novih programa provjerava uvjete korištenja i postavke privatnosti.
Instaliranje aplikacija na mobilne uređaje, praćenje zahtjeva koje aplikacija postavlja (dozvola koje traži).
C. 2. 3 Nabraja nekoliko strategija Nabraja nekoliko strategija Prikuplja podatke za Prikuplja podatke za Odabire najprikladniji način
prikupljanja podataka, prikupljanja podataka te ih odabranu temu zadanom odabranu temu odabirući prikupljanja podataka za
NAKON DRUGE GODINE uspoređuje ih, odabire uspoređuje prema strategijom. koju od zadanih strategija. odabranu temu. Uspoređuje
UČENJA PREDMETA najprikladniji način za relevantnosti i pouzdanosti Na tablično organiziranim Obrađuje i grafički mogućnosti dvaju programa i
INFORMATIKA U SREDNJOJ odabranu temu. Odabire alat izvora podataka. podatcima koristi se prikazuje podatke. odabire prikladniji. Obrađuje i
ŠKOLI U DOMENI DIGITALNA za prikaz i analizu podataka. Primjenjuje osnovne mogućnostima programa Samostalno istražuje analizira podatke učinkovito se
PISMENOST I KOMUNIKACIJA Istražuje mogućnosti alata. operacije na tablično poput standardnih funkcija, mogućnosti programa. koristeći mogućnostima
UČENIK USPOREĐUJE Uvozi podatke i analizira ih organiziranim podatcima. sortiranja i filtriranja. programa.
STRATEGIJE PRIKUPLJANJA koristeći se mogućnostima
PODATAKA PREMA alata poput formula, funkcija,
RELEVANTNOSTI I sortiranja, filtriranja,
POUZDANOSTI IZVORA uvjetnoga oblikovanja,
PODATAKA. ODABRANIM grafičkoga prikaza podataka i
PROGRAMOM UČINKOVITO rezultata.
ANALIZIRA I PRIKAZUJE
PODATKE I REZULTATE.

Upoznaje razne načine prikupljanja podataka, npr. online upitnici, intervjuiranje, istraživanje, pokusi. Izrađuje online upitnik.
Koristi se osnovnim mogućnostima programa za tablični proračun za analizu i prikaz podataka.
Istraživanje dodatnih mogućnosti alata uporabom ugrađenih sustava pomoći.
Uporaba programa poput Programa za proračunske tablice u analizi fizikalnih ili kemijskih mjerenja, grafičkome prikazu rezultata mjerenja, računu pogreške, simulaciji prirodnih
(fizikalnih, kemijskih, bioloških) procesa.
Uporaba programa poput Programa za proračunske tablice za izradu obrazovnih sadržaja poput kvizova i igara.
Poveznice:
Matematika: E.2.1.
Kemija: T.2.2, T.2.3, PiP.2.1, PP.2.2, PP.2.3.
E-DRUŠTVO
RAZINA USVOJENOSTI
—126
D. 2. 1 Opisuje negativne posljedice Opisuje negativne Argumentira utjecaj Aktivno promiče svijest o Osmišljava akcije za podizanje
nepravilnoga zbrinjavanja posljedice nepravilnoga recikliranja elektroničkoga važnosti očuvanja prirodnih svijesti o važnosti prikupljanja
NAKON DRUGE GODINE elektroničkoga otpada na zbrinjavanja elektroničkoga otpada na prirodne resurse, resursa te zbrinjavanju elektroničkoga otpada.
UČENJA PREDMETA okoliš. Argumentira utjecaj otpada na okoliš te opisuje i okoliš te ekologiju u cjelini. elektroničkoga otpada radi
INFORMATIKA U SREDNJOJ recikliranja elektroničkoga primjenjuje postupke njegova recikliranja /
ŠKOLI U DOMENI E-DRUŠTVO otpada na prirodne resurse, pravilnoga zbrinjavanja. adekvatnog uništavanja.
UČENIK AKTIVNO PRIDONOSI okoliš te ekologiju u cjelini. Opisuje postupke reciklaže.
UNAPREĐENJU KVALITETE Aktivno promiče svijest
ŽIVOTA PODIZANJEM važnosti očuvanja prirodnih
EKOLOŠKE SVIJESTI. resursa te zbrinjavanju
elektroničkoga otpada radi
njihova recikliranja /
adekvatnoga uništavanja.
Osmišljava i prema
mogućnosti realizira akcije
za podizanje svijesti o
važnosti prikupljanja i
pravilnoga zbrinjavanja
elektroničkog otpada u školi i
lokalnoj zajednici.
Za konkretan primjer elektroničkoga otpada istražuje u svojoj lokalnoj zajednici mogućnost njegova zbrinjavanja.
Istražuje mogućnosti zbrinjavanja različitih vrsta elektroničkoga otpada.
Istraživanje životnoga stila novih generacija temeljenoga na očuvanju prirodnih resursa i okoliša.
Proučavanje sadržaja mrežnih stranica o zbrinjavanju elektroničkoga otpada.
Izrada promotivnih digitalnih materijala za koju akciju podizanja svijesti o važnosti prikupljanja elektroničkoga otpada (letak, animacija, blog, izložba fotografija).
Povezati s ishodima iz domene Digitalna pismenost i komunikacija.
D. 2. 2 Opisuje poslove i područja Opisuje poslove i područja Istražuje digitalne usluge i Otkriva i raspravlja kako Analizira sadašnji i procjenjuje
koji se koriste IKT-om i koji se koristi IKT-om i alate kojima se može IKT mijenja metode, budući utjecaj IKT-a na
NAKON DRUGE GODINE navodi osobitosti korištenja navodi osobitosti korištenja povećati učinkovitost rada u vrijeme i mjesto rada te produktivnost u životu i radu.
UČENJA PREDMETA IKT-om. Istražuje digitalne IKT-om. određenome poslu. omogućuje ljudima da budu
INFORMATIKA U SREDNJOJ usluge i alate kojima se može kreativniji i učinkovitije
ŠKOLI U DOMENI E-DRUŠTVO povećati učinkovitost rada u surađuju.
UČENIK ANALIZIRA I određenom poslu. Istražuje
PROCJENJUJE UTJECAJ kako primjena IKT-a
INFORMACIJSKE I povećava učinkovitost rada u
KOMUNIKACIJSKE određenome poslu.
TEHNOLOGIJE NA Procjenjuje budući utjecaj
UČINKOVITOST I IKT-a na produktivnost u
PRODUKTIVNOST U RAZNIM životu i radu.
PODRUČJIMA I POSLOVIMA.
—127
Predstavljanje poslova koji su se transformirali u e-poslovanje: računovodstvo, knjigovodstvo, marketing, prodaja internetom, bankarstvo.
Pokazuju načine korištenja IKT-om za povećanje učinkovitosti svojega učenja.
Analiziraju prednosti i mane rada od kuće i fleksibilnoga radnog vremena.
Projekt vježbenička tvrtka, npr. turistička agencija koja mora predstaviti ponudu za organizaciju školskoga izleta.
Surađuju s učenicima druge škole u virtualnome okruženju (webinari, videokonferencije, izrada zajedničkih projekata).
Istražuju mogućnosti za cjeloživotno usavršavanje i stjecanje dodatnih kvalifikacija korištenjem IKT-om.
Osmišljavaju digitalnu značku svoje škole, raspravljaju o kompetencijama koje bi bile u nju uključene.
Traže primjere inovativne primjene IKT-a u startup tvrtkama.
Povezati s ishodom C.2.1 iz domene Digitalna pismenost i komunikacija.
70 sati godišnje
3. RAZRED ILI 3. GODINA UČENJA (OPĆE GIMNAZIJE)
RAZINE USVOJENOSTI
A. 3. 1 Opisuje mogućnosti različitih tehnologija Razlikuje različite Opisuje mogućnosti Oblikuje i objavljuje Dizajnira, razvija i
za izradu mrežnih stranica koje se izvode tehnologije za izradu pojedine tehnologije za jednostavnu mrežnu objavljuje strukturu
NAKON TREĆE GODINE UČENJA na računalu korisnika. Primjenjuje mrežnih stranica koje se izradu i oblikovanje stranicu s interaktivnim nekoliko povezanih
PREDMETA INFORMATIKA U tehnologije za izradu mrežnih stranica izvode na računalu mrežnih stranica koje se elementima s pomoću mrežnih stranica
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI koje se izvode na računalu korisnika pri korisnika te s pomoću koje izvode na računalu alata i tehnologija koje pomoću alata i
INFORMACIJE I DIGITALNA izradi mrežnih stranica. Oblikuje stranicu od njih izrađuje korisnika te s pomoću njih se izvode na računalu tehnologija koje se
TEHNOLOGIJA UČENIK u skladu s osnovnim pravilima dizajna i jednostavnu mrežnu izrađuje i oblikuje korisnika. izvode na računalu
DIZAJNIRA, RAZVIJA I integrira interaktivne elemente. stranicu. jednostavnu mrežnu korisnika.
OBJAVLJUJE STRUKTURU Objavljuje mrežnu stranicu. Opisuje stranicu.
POVEZANIH MREŽNIH STRANICA ulogu FTP-a. Dizajnira i razvija strukturu
S POMOĆU ALATA I nekoliko povezanih mrežnih stranica.
TEHNOLOGIJA KOJE SE IZVODE
NA RAČUNALU KORISNIKA.

Napraviti mrežnu stranicu na zadanu temu koja će sadržavati osnovne elemente HTML –a koji će biti oblikovani CSS-om, a prema potrebi će sadržavati i jednostavne skripte JavaScript.
Komentirati izgled i funkcionalnost različitih mrežnih sjedišta na internetu.
Pronaći mrežna sjedišta koja su prema procjenama stručnjaka i korisnika ocijenjena najboljim ocjenama. Analizirati njihove karakteristike.
Povezati JavaScript s programskim jezikom kojim su se koristili tijekom godine.
Istražiti najnovije preporuke za dizajniranje mrežnih stranica.
Istražiti osnovne mogućnosti CMS-a.
Poticati učenike na korištenje raznim tutorijalima, npr. w3schools.com, i dodatno stjecanje online diploma.
—128
RAZINE USVOJENOSTI
B. 3. 1 Primjenjuje algoritam za traženje Učenik primjenjuje Učenik primjenjuje Učenik primjenjuje Učenik rješava
NAKON PRVE GODINE UČENJA najvećeg i najmanjeg broja, algoritam za standardne postupke nad standardne algoritme nad specifične algoritme za probleme u kojima
PREDMETA INFORMATIKA U zamjenu vrijednosti dviju varijabli, varijablama poput više cjelobrojnih rad s prirodnim kombinira više
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI algoritam za rastav broja na znamenke, vrijednosti poput različitih standardnih
inkrementa/dekrementa brojevima poput
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I algoritam za provjeru složenosti broja te prebrajanja prema algoritama nad
PROGRAMIRANJE UČENIK Euklidov algoritam. sadržaja varijable, zadanom kriteriju, provjere složenosti cijelim brojevima.
PRIMJENJUJE STANDARDNE zamjene sadržaja sumiranja i slično. broja, Euklidova
ALGORITME DEFINIRANE NAD varijabli, ispis sadržaja algoritma…
CIJELIM BROJEVIMA. varijabli prema zadanom
kriteriju i slično.

Kroz motivacijske primjere učenicima ukazati potrebu za usvajanjem i primjenu pojedinih algoritama s prirodnim brojevima. Algoritmi koji su primjenjivi i na skupu cijelih brojeva
dobro je koristiti i s elementima toga skupa. Za sve algoritme treba koristiti i primjere iz svakodnevnoga života tako da učenici zaključe kada će koji od algoritama koristiti.
Primjer zadataka:
Izračun zbroja i umnoška više unesenih vrijednosti prema zadanom kriteriju. Prebrojavanje prema zadanom kriteriju. Redanje tri broja po veličini. Izračun srednje vrijednosti brojeva koji
zadovoljavaju unaprijed postavljeni uvjet. Provjera djeljivosti te ispis djelitelja nekog broja. Provjera je li broj prost. Najveći zajednički djelitelj i najmanji zajednički višekratnik i slično.
B. 3. 2 Opisuje i primjenjuje koji od Opisuje jednostavno Implementira jednostavno Uočava da se problem Analizira utjecaj
jednostavnih algoritama za sortiranje i sortiranje i slijedno sortiranje i pretraživanje u učinkovitije rješava ako primjene algoritma
NAKON DRUGE GODINE pretraživanje podataka. pretraživanje podataka. odabranome programskom su podatci sortirani i to sortiranja na
UČENJA PREDMETA Primjenjuje sortiranje kao dio strategije jeziku. primjenjuje pri učinkovito rješavanje
INFORMATIKA U SREDNJOJ za rješavanje problema. rješavanju zadanoga različitih problema.
ŠKOLI U DOMENI RAČUNALNO problema.
RAZMIŠLJANJE I
PROGRAMIRANJE UČENIK
ANALIZIRA SORTIRANJE
PODATAKA KAO VAŽAN
KONCEPT ZA RJEŠAVANJE
RAZLIČITIH PROBLEMA.

Učenici mogu pokušati osmisliti koji algoritam za sortiranje podataka.
—129
Usvojiti koji od jednostavnih algoritama sortiranja: sortiranje zamjenom elemenata (exchange sort), sortiranje zamjenom susjednih elemenata (bubble sort). Upoznati se u programskom
jeziku s postojećim funkcijama za sortiranje. Osmisliti slijedno pretraživanje s prekidom traženja. Objašnjava princip binarnoga pretraživanja.
Analizira učinkovitost pretraživanja pri primjeni na vrlo velikoj količini sortiranih podataka.
Analizira primjenu sortiranja u raznim programskim alatima, npr. tabličnome proračunu.
B. 3. 3 Primjenjuje osnovne funkcije Opisuje i koristi se Crta obojene složene Grafički prikazuje Vizualizira i grafički
odabranoga grafičkog modula pri crtanju osnovnim funkcijama kompozicije oblika poput matematičke funkcije. prikazuje koji realan
NAKON TREĆE GODINE UČENJA kompozicija oblika različite složenosti te odabranoga grafičkog složenijih oblika problem.
PREDMETA INFORMATIKA U za prikaz matematičkih funkcija. modula za crtanje linija i sastavljenih od pravilno
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI Vizualizira i grafički prikazuje koji oblika. raspoređenih likova.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I realan problem.
KORISTEĆI NEKI GRAFIČKI
MODUL VIZUALIZIRA I GRAFIČKI
PRIKAZUJE NEKI PROBLEM IZ
SVOJE OKOLINE

Crtanje kompozicija različitih složenosti.
Eksperimentiranje s mogućnostima prikaza boje.
Kako postići animaciju? Animirati kretanje objekta kojom zamišljenom krivuljom, npr. kretanje brodića sinusoidalnom putanjom.
Spremanje rezultata izvođenja programa u slikovnu datoteku i ponovno korištenje njome. Pohranjivanje funkcija za crtanje nekih složenijih oblika u svoju biblioteku.
Crtanje matematičkih funkcija u različitim koordinatnim sustavima.
Realizacija koje jednostavne igre poput potrage za blagom ili križić-kružića.
Poveznice:
Matematika: B.3.5, B.3.10.
B. 3. 4 Opisuje složene tipove podataka. Opisuje Opisuje složene tipove Opisuje probleme u Unutar zadanog Rješava zadani
osnovne metode i funkcije složenoga tipa podataka te osnovne kojima je moguće problema uočava problem
NAKON TREĆE GODINE UČENJA podataka. Uočava mogućnost korištenja funkcije i metode primijeniti složene tipove mogućnost korištenja primjenjujući metode
PREDMETA INFORMATIKA U složenim tipovima podataka u zadanome definirane nad njima. podataka. složenim tipovima i funkcije složenoga
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI problemu. Rješava zadani problem podataka. tipa podataka.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I primjenjujući metode i funkcije
PROGRAMIRANJE UČENIK složenoga tipa podataka.
RJEŠAVA PROBLEM
PRIMJENJUJUĆI SLOŽENE TIPOVE
PODATAKA DEFINIRANE
ZADANIM PROGRAMSKIM
JEZIKOM.

Koristiti se dostupnim složenim tipovima podataka unutar programskoga jezika (skup, rječnik, string, lista, vektor, struktura, datoteka…).
Isti problem riješiti različitim složenim tipovima i analizirati prednosti i nedostatke primjene pojedinoga tipa u konkretnome problemu.
Učenici samostalno pokušavaju osmisliti problem u kojemu je opravdano koristiti se zadanim složenim tipom podatka.
—130
B. 3. 5 Definira problem iz stvarnoga života. Definira jednostavan Definira jednostavan Definira jednostavan Definira složeniji
Analizira problem i razlaže ga na manje problem iz stvarnoga problem iz stvarnoga problem iz stvarnoga problem iz stvarnoga
NAKON TREĆE GODINE UČENJA dijelove. Koristi se mogućnostima života uz pomoć učitelja života uz pomoć učitelja života, samostalno ga života, samostalno ga
PREDMETA INFORMATIKA U programskoga jezika za rješavanje razvija algoritam, testira i razvija, testira i rješava prolazeći svim rješava prolazeći
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI konkretnoga problema. Dokumentira dokumentira idejno dokumentira programsko fazama programiranja svim fazama
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I programsko rješenje i predstavlja ga rješenje. rješenje. te predstavlja rješenje. programiranja te
PROGRAMIRANJE UČENIK ostalima. Zajedno s ostalima vrednuje predstavlja i vrednuje
DEFINIRA PROBLEM IZ uspješnost programskoga rješenja. rješenje.
STVARNOGA ŽIVOTA I STVARA
PROGRAMSKO RJEŠENJE
PROLAZEĆI SVE FAZE
PROGRAMIRANJA.
PREDSTAVLJA PROGRAMSKO
RJEŠENJE I VREDNUJE GA.

Izrada projektnoga zadatka.
Učenik za potrebe stvaranja programskoga rješenja može istraživati razna područja unutar programskoga jezika, npr. rad s datotekama, biblioteke/module, stvaranje svojih
biblioteka/modula.
Primjer zadataka za poticanje motivacije učenika razne su igre realizirane s pomoću kornjačine grafike.
Za predstavljanje programskoga rješenja može napraviti prezentaciju, kratke upute za korisnike ili screencast korištenja programom.
Za analizu uspješnosti poželjno je unaprijed izraditi popis osobitosti važnih za zadani problem te prema njemu procijeniti uspješnost.
RAZINE USVOJENOSTI
C. 3. 1 Izrađuje scenarij za multimedijski projekt Izrađuje scenarij za Stvara i uređuje digitalne Pripremljene digitalne Odabire Creative
prema zadanoj temi. Stvara i uređuje multimedijski projekt sadržaje prema sadržaje objedinjuje Commons licencu za
NAKON TREĆE GODINE UČENJA digitalne sadržaje. Objedinjuje različite prema zadanoj temi. pripremljenome scenariju. prema scenariju. svoj multimedijski
PREDMETA INFORMATIKA U vrste digitalnih sadržaja poput zvuka, projekt. Predstavlja i
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI fotografije, grafike, teksta ili animacije u u suradnji s drugima
DIGITALNA PISMENOST I cjelinu. Poštuje autorska prava ako se vrednuje projekt.
KOMUNIKACIJA UČENIK koristi tuđim digitalnim sadržajima.
PLANIRA, STVARA, Traži dozvolu za snimanje i objavljivanje
PREDSTAVLJA I VREDNUJE digitalnoga sadržaja ako je potrebno.
MULTIMEDIJSKI PROJEKT. Odabire Creative Commons licencu za
svoj multimedijski projekt. Predstavlja i
u suradnji s drugima vrednuje projekt.

Izrada obrazovnoga sadržaja iz različitih predmeta i za različite uzraste, obrada tema značajnih za lokanu i širu zajednicu.
—131
Sadržaji iz domene e-Društva: utjecaj računalnih inovacija na kvalitetu života i okoliš, negativan utjecaj pretjerane uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije na zdravlje.
Rad u timu ili parovima.
70 sati godišnje
4. RAZRED ILI 4. GODINA UČENJA (OPĆE GIMNAZIJE)
INFORMACIJE I DIGITALNE TEHNOLOGIJE
RAZINE USVOJENOSTI
ISHOD RAZINA ISHODA
A. 4. 1 Objašnjava prednosti uporabe baze podataka. Objašnjava osnovne Objašnjava prednosti Analizira problem te Analizira odabrani
Opisuje osnovne pojmove povezane s bazom pojmove povezane s uporabe baze podataka. dizajnira bazu problem i dizajnira bazu
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA podataka: entitet, atribut, primarni ključ, bazom podataka. Dizajnira bazu podataka. Koristi se podataka sa složenim
PREDMETA INFORMATIKA U strani ključ, tipovi veza među tablicama (1 : Nabraja neke sustave podataka za poznati složenim upitima koji
vezama među
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI 1, 1 : N, N : M) i sl. Nabraja neke sustave za za rad s bazama problem, analizira veze se odnose na podatke
INFORMACIJE I DIGITALNA rad s bazama podataka. Za zadani problem podataka. Objašnjava među tablicama. iz više povezanih entitetima. Dohvaća
TEHNOLOGIJA UČENIK ZA modelira bazu podataka sa svim pripadnim model baze podataka Primjenjuje složenije tablica. podatke korištenjem
JEDNOSTAVNI PROBLEM IZ elementima. Realizira bazu podataka u na poznatome upite za rad s upita SQL-a te stvara
STVARNOGA ŽIVOTA OBLIKUJE konkretnome sustavu za rad s bazama primjeru. Primjenjuje podatcima. komunikacijske forme i
BAZU PODATAKA TE JU podataka te manipulira podatcima unutar jednostavne upite za izvještaje.
REALIZIRA U NEKOM SUSTAVU ZA baze podataka. Dohvaća podatke korištenjem rad s podatcima.
RAD S BAZAMA PODATAKA. upita SQL-a te stvara komunikacijske forme
i izvještaje. Analizira odabrani problem i
dizajnira bazu podataka sa složenim vezama
među entitetima.
Poželjno je koristiti se kojom od besplatnih baza podataka koja će omogućiti povezivanje s nekim budućim aplikacijama. Primjerice, ako je riječ o mrežnim aplikacijama napravljenim u
PHP-u, onda je korisno raditi s MySQLom, a od desktop aplikacije preporuka je koristiti se bazom podataka SQLite. Čitava baza podataka smještena je u jednoj datoteci, a takvoj bazi
moguće je pristupiti iz različitih programskih jezika (Python, C#...).
Modelirati pojednostavljenu školsku bazu podataka: identificirati osnovne elemente (entitete) te njihove dijelove (atribute) te modelirati bazu podataka s vezama među entitetima.
Modelirati pojednostavljenu bazu podataka za koji zamišljeni poslovni proces (knjižnica, skladište, trgovina….) brinući se o normalizaciji podataka.
RAZINE USVOJENOSTI
ISHOD RAZINA ISHODA
B. 4. 1 Opisuje osnovne elemente rekurzivnoga Opisuje osnovne U programskome jeziku Uočava rekurziju u Procjenjuje efikasnost
postupka. Zapisuje matematički opisanu elemente zapisuje zadanu jednostavnijem rekurzivnoga rješenja te
rekurzivnu funkciju u programskome jeziku. rekurzivnoga rekurzivnu funkciju. problemu, zapisuje ju u ovisno o problemu
—132
NAKON TREĆE GODINE UČENJA Uočava rekurzivnost u danome problemu, postupka. obliku rekurzivne odabire rekurzivno
PREDMETA INFORMATIKA U određuje rekurzivnu relaciju i uvjet prekida funkcije. odnosno induktivno
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI te realizira rekurzivnu funkciju u rješenje.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I programskome jeziku. Procjenjuje efikasnost
PROGRAMIRANJE UČENIK rekurzivnoga rješenja. Ovisno o problemu
RJEŠAVA PROBLEM odabire rekurzivno odnosno induktivno
PRIMJENJUJUĆI REKURZIVNU rješenje.
FUNKCIJU.

Učenici pronalaze primjere vizualnih rekurzija poput zrcala koja se ogledaju jedno u drugom.
Odrediti rekurzivnu relaciju na jednostavnijim problemima kod kojih se lako uočava rekurzivnost, primjerice odrediti zbroj prvih n članova reda: 1 – 2 + 3 – 4….
Vizualizira rekurziju s jednostavnim grafičkim elementima.
Analizirati neke jednostavne primjere poput Fibonaccijevih brojeva, kamata, zbroja i sl. Skrenuti pozornost na to da u nekim problemima rekurzivni postupci nisu učinkoviti
(Fibonaccijevi brojevi).
Crtanje rekurzivnih crteža (fraktali).
Poveznice:
Matematika: A.3.2.
B. 4. 2 Opisuje i primjenjuje standardne algoritme Opisuje jednostavne Zapisuje jednostavne Zapisuje složenije Argumentira upotrebu
sortiranja i pretraživanja podataka. algoritme sortiranja i algoritme sortiranja i algoritme sortiranja i različitih algoritama
NAKON TREĆE GODINE UČENJA Primjenjuje sortiranje kao dio strategije za pretraživanja. pretraživanja u algoritam binarnog sortiranja i pretraživanja
PREDMETA INFORMATIKA U rješavanje problema. Argumentira upotrebu zadanom programskom pretraživanja u s obzirom na količinu
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI bržih algoritama sortiranja i pretraživanja jeziku. Opisuje zadanom programskom podataka.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I navodeći primjere. složenije algoritme jeziku.
PROGRAMIRANJE UČENIK sortiranja i binarnog
USPOREĐUJE RAZLIČITE pretraživanja.
ALGORITME SORTIRANJA I
PRETRAŽIVANJA PODATAKA.

Učenici mogu pokušati samostalno osmisliti neki algoritam za sortiranje podataka.
Primijeniti u rješavanju problema različite algoritme sortiranja: sortiranje razmjenom (exchange sort), bubble sort, sortiranje umetanjem (insertion sort), quick sort, merge sort.
Upozoriti na najgore i najbolje slučajeve kod različitih algoritama sortiranja.
Analizirati neku situaciju u kojoj nesvjesno upotrebljavaju binarno pretraživanje primjerice traženja nekog pojma u dugačkom popisu pojmova poredanih po abecedi. Samostalno
osmisliti algoritam binarnog traženja.
B. 4. 3 Opisuje osnovne pojmove povezane s Opisuje osnovne Za zadanu klasu Uočava osnovna Za složeniji problem
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA objektnim usmjerenim programiranjem pojmove povezane s razlikuje svojstva od svojstva i metode za uočava osnovne objekte
PREDMETA INFORMATIKA U (klasa, objekt, svojstvo, metoda ...). Unutar objektnim metoda. Manipulira zadani jednostavni problema, veze među
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI zadanoga problema uočava osnovna svojstva usmjerenim objektom zadane klase problem, oblikuje objektima, svojstva i
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I i metode te oblikuje pripadnu klasu u programiranjem.Na i poziva elemente klasu te je metode. Stvara cjelokupan
PROGRAMIRANJE UČENIK konkretnome programskom jeziku. konkretnome klase nad implementira. objektni model te ga
—133
OSMIŠLJAVA OBJEKTNI MODEL S Objašnjava pojam nasljeđivanja klasa. primjeru razlikuje napravljenim Objašnjava pojam implementira.
PRIPADNIM SLOŽENIM Objektno modelira složeniji problem i klasu od objekta. objektom. nasljeđivanja klasa.
STRUKTURAMA PODATAKA implementira rješenje u programskome
IMPLEMENTIRA GA U ZADANOME jeziku.
PROGRAMSKOM JEZIKU.

Objektno usmjereno programiranje moguće je uvesti korištenjem nekih od alata poput alata Alice 3.
Stvarati jednostavne klase s pripadnim metodama i svojstvima za neke standardne metode (pravokutnik, trokut, razlomak, kompleksni broj i sl.).
Stvarati kompleksni model za složenije probleme. Primjerice, napraviti klasu „datum“, a potom klasu „učenik“ čiji će datum rođenja biti tipa datum. Nadalje je moguće napraviti razred
koji će imati svoju oznaku te listu podataka poput „učenik“ itd.
Primijeniti objektno programiranje u grafici.
Analizira problem i razlaže ga na manje problem iz stvarnoga problem iz stvarnoga problem iz stvarnog problem iz stvarnoga
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA dijelove. Koristi se mogućnostima života, uz pomoć života, uz pomoć života, samostalno ga života, samostalno ga
PREDMETA INFORMATIKA U programskoga jezika za rješavanje učitelja razvija učitelja razvija, testira i rješava prolazeći svim rješava prolazeći svim
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI konkretnoga problema. Dokumentira algoritam, testira i dokumentira fazama programiranja te fazama programiranja
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I programsko rješenje i predstavlja ga dokumentira idejno programsko rješenje. predstavlja rješenje. te predstavlja i
PROGRAMIRANJE UČENIK ostalima. Zajedno s ostalima vrednuje rješenje. vrednuje rješenje.
DEFINIRA PROBLEM IZ uspješnost programskoga rješenja.
PROLAZEĆI SVE FAZE
PROGRAMIRANJA. PREDSTAVLJA
PROGRAMSKO RJEŠENJE I
VREDNUJE GA.

Izrada samostalnoga ili timskoga projektnog zadatka.
Učenik za potrebe stvaranja programskoga rješenja može istraživati dodatna područja unutar programskoga jezika.
Za predstavljanje programskoga rješenja može napraviti prezentaciju, kratke upute za korisnike ili sreencast korištenja programom.
RAZINE USVOJENOSTI
—134

—135
Prirodoslovno-matematička gimnazija, 4 godine po 70 sati godišnje (inačica A i C)
1. RAZRED PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKE GIMNAZIJE (4 X 70 SATI GODIŠNJE)
RAZINE USVOJENOSTI
A. 1. 1 Učenik nabraja osnovne Opisuje funkcionalne cjeline Opisuje tijek obrade podataka Objašnjava funkcioniranje Uspoređuje
komponente računalnoga prema Von Neumannu i u računalu. Razvrstava računalnog sustava. Uočava da različite računalne
NAKON PRVE GODINE UČENJA sustava, opisuje njihova razvrstava poznate uređaje u primjenske programe u računalo može učitavati sustave.
PREDMETA INFORMATIKA U obilježja i funkciju i način pojedinu cjelinu. Opisuje svrhu karakteristične grupe. Uočava podatke s različitih uređaja ili
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI povezivanja u svrhovitu operacijskoga sustava te ulogu da se različiti operacijski izvora uključujući senzore.
INFORMACIJE I DIGITALNA cjelinu. Definira i objašnjava primjenskih programa. sustavi i programi mogu
TEHNOLOGIJA UČENIK pojmove sklopovlje i programi. upotrebljavati na istome
OBJAŠNJAVA GLAVNE Razlikuje vrste programa sklopovlju.
KOMPONENTE RAČUNALNOGA prema namjeni. Razumije
SUSTAVA I NJIHOVE FUNKCIJE. ulogu operacijskoga sustava u
radu računalnoga sustava i
nabraja različite operacijske
sustave za različite digitalne
uređaje. Objašnjava ulogu
procesora i memorije i kako
njihove karakteristike utječu na
računalni sustav. Uspoređuje
računalne sustave s kojima se
susreo (glavni dijelovi
računala, uloga operacijskog
sustava, primjenski programi).
Kategorizira različite uređaje
za ulaz i izlaz podataka.
Razvrstati komponente računala koje mogu kupiti u trgovini u osnovne funkcionalne cjeline prema Von Neumannovoj arhitekturi računala. Razvrstati ponuđene programe kategorije
Preporuča se ovaj ishod povezati s ishodom C.1.1.
—136
A. 1. 2 Razlikuje pojmove datoteka i Razlikuje pojmove datoteka i U postojećoj strukturi mapa na Opisuje kako operacijski Učinkovito
mapa. Objašnjava hijerarhiju mapa te objašnjava računalu ili u računalnom sustav povezuje datoteke s organizira svoje
NAKON PRVE GODINE UČENJA mapa u vanjskoj memoriji i hijerarhijsku organizaciju mapa oblaku organizira i pretražuje određenim programom s datoteke poštujući
PREDMETA INFORMATIKA U primjenjuje u je organizaciji u vanjskoj memoriji. Nabraja svoje datoteke. Povezuje obzirom na naznačeni format. princip
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI svojih datoteka na računalu, nekoliko različitih formata format datoteke s tipom hijerarhijske
INFORMACIJE I DIGITALNA vanjskoj memoriji ili datoteka s kojima se susreo u podataka i odgovarajućim organizacije na
TEHNOLOGIJA UČENIK računalnom oblaku. Prepoznaje svakodnevnome radu s programom. svojemu računalu
PRIMJENJUJE PRINCIPE koji su formati povezani s digitalnim uređajima. ili u računalnom
HIJERARHIJSKE ORGANIZACIJE kojim tipom podataka i s kojom Primjenjuje osnovne postupke oblaku.
MAPA U RAČUNALNIM aplikacijom. Odabire prikladan za rad s datotekama poput
MEMORIJAMA TE RAZLIKUJE format datoteke za pohranu kopiranja i premještanja.
FORMATE DATOTEKA. podataka ovisno o tipu
podataka i svrsi njihove
primjene. Opisuje po čemu
operacijski sustav prepoznaje
formate i povezuje datoteke s
određenom aplikacijom.
Primijeniti osnovne postupke za rad s datotekama, npr. preimenovati, premjestiti, kopirati, obrisati datoteku ili mapu. Pronaći datoteku prema imenu, nastavku datoteke, datumu nastanka,
audiodatoteke, videodatoteke i privremene datoteke.
A. 1. 3 Razlikuje formate s Uspoređuje veličinu slikovne Razlikuje nekoliko slikovnih, Objašnjava potrebu sažimanja Opisuje princip
komprimiranim sadržajem. datoteke ovisno o odabranom zvučnih i video formata bez podataka u slikovnih zapisa, nekog
NAKON PRVE GODINE UČENJA Učinkovito se koristi modelu boja. sažimanja i sa sažimanjem. zvučnih ili videozapisa te jednostavnoga
PREDMETA INFORMATIKA U sažimanjem datoteka i mapa. Koristi se određenim uspoređuje njihovu veličinu sažimanja.
Objašnjava potrebu sažimanja
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI Objašnjava potrebu za postupkom za sažimanje ovisno o sažimanju. Analizira utjecaj
datoteka i mapa.
INFORMACIJE I DIGITALNA sažimanjem podataka. datoteka i mapa. Svrsishodno se koristi sažimanja na
TEHNOLOGIJA UČENIK Razlikuje nekoliko slikovnih sažimanjem datoteka i mapa. veličinu datoteke i
ANALIZIRA I PRIMJENJUJE formata bez kompresije i s kvalitetu slike,
SAŽIMANJE DATOTEKA. kompresijom. Opisuje princip zvuka ili
nekoga jednostavnog videosadržaja.
sažimanja, npr. RLE (kraće
zapisivanje ponavljajućih
uzoraka). Argumentira
korištenje najčešćih
komprimiranih formata (JPG,
PNG, GIF). Razvrstava
nekoliko video formata u one
—137
bez kompresije i s
kompresijom. Analizira utjecaj
sažimanja na veličinu datoteke
i na kvalitetu slike ili videa.

analizirati rezultat. Usporediti veličine datoteka nastalih iz iste slike kao rezultat spremanja u različitim formatima. Usporediti primjenu formata GIF u slučaju vrlo jednostavnog crteža i
crteža s puno detalja. Istražiti koji su komprimirani formati bez gubitka kvalitete. Usporediti kvalitetu i veličinu zvučnog zapisa s kompresijom (na primjer mp3) i bez kompresije.
Usporediti kvalitetu i veličinu videozapisa s različitim kompresijama. Razgovarati o ograničenjima ljudskoga uha i oka u odnosu na kvalitetu sažetoga zapisa i razinu kompresije.
A. 1. 4 Pretvara cijeli broj u binarni i Interpretira sadržaj registra kao Objašnjava ograničenja u Objašnjava razlog grupiranja Analizira
obrnuto. Pravilno se koristi prirodni dekadski broj i zapisu cijelih brojeva u znamenaka pri izravnomu ograničenja u
NAKON PRVE GODINE UČENJA mjernim jedinicama za obrnuto, zapisuje prirodni registru zadane veličine. pretvaranju broja iz binarnoga zapisu realnih
PREDMETA INFORMATIKA U kapacitet memorije (veličinu dekadski broj u registru zadane Opisuje primjere korištenja u heksadekadski brojevni brojeva ovisno o
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI digitalnog sadržaja). Zapisuje duljine. Pretvara broj iz heksadekadskog sustava u sustav. duljini registra.
INFORMACIJE I DIGITALNA cijele brojeve tehnikom binarnoga u heksadekadski računalnome okruženju. Objašnjava princip zapisivanja
TEHNOLOGIJA UČENIK dvokomplementa u registru brojevni sustav i obrnuto. Objašnjava razloge postojanja realnoga broja u registru
ANALIZIRA ULOGU zadane duljine i objašnjava Objašnjava princip različitih kodnih tablica i zadane veličine.
BINARNOGA I ograničenja. Objašnjava princip digitaliziranog prikaza opisuje primjer problema s
HEKSADEKADSKOGA zapisivanja znakova u znakova. kojim se zbog toga može
BROJEVNOGA SUSTAVA U digitalnim sustavima. Objašnjava načine zapisivanja susresti.
PREZENTACIJI DIGITALNOGA Objašnjava različite načine boje pojedinoga piksela
PRIKAZA RAZLIČITIH TIPOVA zapisivanja boje jednoga digitalne slike.
PODATAKA. piksela i kako odabir modela
utječe na veličinu datoteke.
Primjena postupaka pretvaranja
binarnoga brojevnog sustava u
primjere gdje se i zašto
koristimo heksadekadskim
zapisom. Obrazlaže grupiranje
binarnih znamenaka u skupine
od četiri znamenke pri
brojevnog sustava u
heksadekadski. Analizira
ograničenja u zapisu realnoga
broja.
Razmatrati ovisnost broja znamenaka i baze sustava. Primjenom binarnog zbrajanja prikazivati cijele brojeve metodom dvojnog komplementa. Analizirati zašto se neki znakovi promijene
na mrežnoj stranici nakon izmjene postavki kodiranja stranice. Spremati jednostavni crtež u različitim modelima boja i analizirati kako to utječe na veličinu datoteke. Pojam baze sustava i
—138
težinskih faktora može se uvježbavati na zadacima iz područja računalnog razmišljanja (poput natjecanje Dabar (engl. Bebras)). Istražiti potrebu korištenja heksadekadskih brojeva u
računalnom okruženju. Diskutirati o točnosti prikaza decimalnoga broja u računalu. Istražiti do kojih pogrešaka dolazi u programskim kodovima kod zbrajanja i uspoređivanja realnih
brojeva (npr. kad ispitujemo jednakost 0.1+0.1+0.1=0.3).
Poveznice:
A. 1. 5 Nabraja i opisuje djelovanje Nabraja osnovne logičke Određuje vrijednost Određuje vrijednost složenoga Analizira problem
osnovnih logičkih operacija operacije i njihovo djelovanje. jednostavnog logičkoga izraza. logičkog izraza. i definira logički
NAKON PRVE GODINE UČENJA (NE, I , ILI) te prioritet izraz.
PREDMETA INFORMATIKA U operacija. Opisuje logički izraz
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI tablicom istinitosti. Određuje
INFORMACIJE I DIGITALNA vrijednost zadanog izraza.
TEHNOLOGIJA UČENIK Definira logički izraz za zadani
DEFINIRA LOGIČKI IZRAZ ZA problem u programiranju.
ZADANI PROBLEM.

Za razumijevanje osnovnih logičkih operacija mogu se koristiti zadaci iz područja računalnog razmišljanja (natjecanje Dabar engl. Bebras). Diskutirati kako iz opisa logičke operacije
izvesti tablicu istinitosti. Na temelju opisa (teksta zadatka, problema) definirati logičke izraze. Povezati relacijske izraze logičkim operatorima te odrediti vrijednost dobivenog logičkoga
izraza. Odrediti prioritete osnovnih logičkih operacija u logičkom izrazu odrediti prioritete logičkih, relacijskih i aritmetičkih operacija u logičkom izrazu.
RAZINE USVOJENOSTI
B. 1. 1 Analizira problem, određuje Opisuje i analizira problem iz U rješenju problema Analizira svoje rješenje Analizirajući
vrstu i opseg ulaznih podataka, svakodnevnog života te u prepoznaje glavne problema, provjerava ga s rješenje problema
NAKON PRVE GODINE UČENJA razmatra načine rješavanja koracima prikazuje postupak algoritamske strukture: slijed, različitim ulaznim uočava i ispravlja
PREDMETA INFORMATIKA U problema. Uočava zasebne njegova rješavanja. grananje i ponavljanje. vrijednostima te predviđa pogrešku u
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI cjeline i rastavlja problem na rezultat njegova izvođenja. algoritmu,
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I manje dijelove. Prikazuje prepoznaje
PROGRAMIRANJE UČENIK postupak rješavanja problema u ograničenja
ANALIZIRA PROBLEM, koracima. Prepoznaje u algoritma.
DEFINIRA ULAZNE I IZLAZNE svojemu algoritmu osnovne
VRIJEDNOSTI TE UOČAVA algoritamske strukture: slijed,
KORAKE ZA RJEŠAVANJE grananje i ponavljanje.
PROBLEMA. Diskutira ispravnost algoritma
te ga prema potrebi mijenja.
—139
Prepoznaje ograničenja
algoritma.
Računalno razmišljanje nije nužno vezano uz programiranje te se može vježbati i na druge načine. Primjerice za postavljeni cilj u obradi teksta (dokument uređen na određeni način) može
se napraviti algoritam koji će pravilnim korištenjem ugrađenih funkcija automatizirati veći broj operacija i skratiti vrijeme utrošeno na uređivanje dokumenta.
B. 1. 2 Odabire tip podatka prikladan Odabire tip podatka prikladan Određuje rezultat složenijih Uočava i ispravlja pogreške u Modelira
za rješavanje zadanog za zadani problem. matematičkih i logičkih izraza matematičkim i logičkim jednostavnije
NAKON PRVE GODINE UČENJA problema. Opisuje djelovanje Opisuje djelovanje pojedinih u kojima se mogu pojaviti i izrazima kojima se koristi za matematičke i
PREDMETA INFORMATIKA U pojedinih matematičkih i matematičkih i logičkih standardne funkcije rješavanje zadanoga problema. logičke probleme
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI logičkih operacija. Primjenjuje operacija i standardnih funkcija odabranoga programskog odgovarajućim
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I standardne operacije i funkcije te odabire one koji su prikladni jezika. Primjenjuje standardne izrazima.
PROGRAMIRANJE UČENIK nad jednostavnim tipovima za odabrani tip podataka. operacije i funkcije nad Argumentira
PRIMJENJUJE JEDNOSTAVNE podataka pri rješavanju jednostavnim tipovima prednosti
TIPOVE PODATAKA TE zadanog problema te funkcije podataka pri rješavanju korištenja
ARGUMENTIRA NJIHOV unosa i ispisa. Određuje zadanoga problema. odabranog tipa
ODABIR, PRIMJENJUJE rezultat matematičkih i logičkih podataka s
RAZLIČITE VRSTE IZRAZA, izraza. Analizira izraze. obzirom na druge
OPERACIJA, RELACIJA I Modelira jednostavni problem tipove podataka.
STANDARDNIH FUNKCIJA ZA odgovarajućim izrazima.
MODELIRANJE Argumentira prednosti
JEDNOSTAVNOGA PROBLEMA U korištenja odabranim tipom
ODABRANOME PROGRAMSKOM podataka s obzirom na druge
JEZIKU. tipove podataka.
Podatci: cijeli i realni brojevi, tekstualna konstanta, logičke vrijednosti
Operatori: za cjelobrojni tip, za realni tip, relacijski, logički
Izrazi: matematički, relacijski, logički
Slijedna struktura
Primjena matematičkih i fizikalnih formula u izračunima (opseg, površina, volumen, oplošje, brzina,...)
Poveznice:
Matematika: A.1.2, B.1.3.
Kemija: T.1.2, PiP.1.2, PP.1.1, PP.1.2.
B. 1. 3 Razvija algoritam primjenjujući Učenik prati i predviđa Samostalno razvija algoritam Razvija i zapisuje rješenje Razvija i zapisuje
strukture grananja i ponašanje jednostavnih za rješavanje jednostavnoga jednostavnog problema rješenje složenijih
ponavljanja. Prati izvođenje algoritama koji sadrže strukture
—140
NAKON PRVE GODINE UČENJA algoritma, implementira u slijeda, grananja i ponavljanja. problema primjenjujući koristeći se i strukturom problema u
PREDMETA INFORMATIKA U odabranom programskom Razvija algoritam za rješavanje strukture grananja i grananja i strukturom programskome
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI jeziku, testira i vrednuje u jednostavnoga problema. ponavljanja s unaprijed ponavljanja te ga zapisuje u jeziku. Samostalno
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I suradnji s drugima, koristi se Algoritam zapisuje u
određenim brojem ponavljanja. programskome jeziku. Uz osmišljava test
PROGRAMIRANJE UČENIK različitim metodama programskome jeziku. Uz
RAZVIJA ALGORITAM I STVARA ispravljanja pogrešaka. pomoć učitelja otkriva i Zapisuje algoritam u pomoć učitelja osmišljava primjere za
PROGRAM U ODABRANOME Vrednuje različita rješenja ispravlja sintaktičke i programskome jeziku, testne primjere za provjeru provjeru
PROGRAMSKOM JEZIKU istoga problema. semantičke pogreške. samostalno uočava sintaktičke ispravnosti programa, testira ispravnosti
RJEŠAVAJUĆI PROBLEM pogreške i ispravlja ih, program te ga prema potrebi programa, testira
UPORABOM STRUKTURE semantičke pogreške ispravlja korigira uz pomoć učitelja. program te ga
GRANANJA I PONAVLJANJA. uz pomoć učitelja. prema potrebi
korigira.
Uspoređuje i
vrednuje različita
rješenja istoga
problema.
Naglasak je na cijelome procesu izrade programa za zadani problem. Radi se s osnovnim tipovima podataka i primjeni naredbi grananja i ponavljanja. Biraju se raznovrsni problemi raznih
težina. Vrednovanje programskoga rješenja može se raditi u skupinama. Kriteriji vrednovanja mogu biti: točnost, za koji opseg ulaznih podataka program radi (postoje li ulazne vrijednosti
koje će uzrokovati prekid rada programa), jasnoća poruka kojima program komunicira s korisnikom programa. Posebnu pažnju treba posvetiti i oblikovanje ispisa.
Moguće je naredbu grananja i ponavljanja uvesti korištenjem grafike, zadatci koji su orijentirani na korištenje kutova, boja, ravnih i zakrivljenih linija.
Poveznica: ishod B.1.4
B. 1. 4 Primjenjuje algoritam za Učenik primjenjuje standardne Učenik primjenjuje standardne Učenik primjenjuje specifične Učenik rješava
NAKON PRVE GODINE UČENJA traženje najvećeg i najmanjeg postupke nad varijablama poput algoritme nad više cjelobrojnih algoritme za rad s prirodnim probleme u kojima
PREDMETA INFORMATIKA U broja, algoritam za zamjenu inkrementa/dekrementa vrijednosti poput prebrajanja brojevima poput provjere kombinira više
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI vrijednosti dviju varijabli, prema zadanom kriteriju, različitih
sadržaja varijable, zamjene složenosti broja, Euklidova
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I algoritam za rastav broja na sumiranja i slično. standardnih
PROGRAMIRANJE UČENIK znamenke, algoritam za sadržaja varijabli, ispis sadržaja algoritma… algoritama nad
PRIMJENJUJE STANDARDNE provjeru složenosti broja te varijabli prema zadanom cijelim brojevima.
ALGORITME DEFINIRANE NAD Euklidov algoritam. kriteriju i slično.
CIJELIM BROJEVIMA.

Kroz motivacijske primjere učenicima ukazati potrebu za usvajanjem i primjenu pojedinih algoritama s prirodnim brojevima. Algoritmi koji su primjenjivi i na skupu cijelih brojeva dobro
je koristiti i s elementima toga skupa. Za sve algoritme treba koristiti i primjere iz svakodnevnoga života tako da učenici zaključe kada će koji od algoritama koristiti.
Primjer zadataka:
—141
RAZINE USVOJENOSTI
C. 1. 1 Odabire prikladne izvore, Za odabranu temu pronalazi Za odabranu temu pronalazi Samostalno odabire prikladne Kritički vrednuje
pronalazi podatke i kritički ih podatke uz upute o prikladnim podatke odabirući prikladne vrste digitalnih sadržaja te pronađene podatke
NAKON PRVE GODINE UČENJA vrednuje. Stvara i uređuje izvorima. Stvara i uređuje izvore. Koristi se programom programe za njihovo i informacije.
PREDMETA INFORMATIKA U digitalni sadržaj prema digitalni sadržaj prema za uređivanje sadržaja prema uređivanje pri obradi zadane Stvara svoje
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI uputama ili samostalno. uputama. Pristupa sadržajima preporuci učitelja. Objavljuje teme. Stvara i uređuje svoj digitalne sadržaje
DIGITALNA PISMENOST I Razvija svoje digitalne sadržaje koje su drugi podijelili s njim. vlastiti sadržaj i dijeli ga s digitalni sadržaj. koji uključuju
KOMUNIKACIJA UČENIK koji uključuju niz različitih drugima. različite medijske
PRONALAZI PODATKE I digitalnih medijskih sastavnica. sastavnice.
INFORMACIJE, ODABIRE Pohranjuje datoteke u Predstavlja svoj
PRIKLADNE IZVORE prikladnome formatu. rad.
INFORMACIJA TE UREĐUJE, Objavljuje i prema potrebi
STVARA I OBJAVLJUJE/DIJELI dijeli digitalne sadržaje te se
SVOJE DIGITALNE SADRŽAJE. koristi podijeljenim sadržajima.
Predstavlja svoj rad.
Komentirati pravilno i učinkovitu uporabu tipkovnice s naglaskom na ulogu pojedinih tipaka jer je ono temelj za dalju automatizaciju postupaka u primjerice obradi teksta.
prikladna formu za zadanu temu. Ovisno o odabranom programu urediti dokument u skladu s pravilima za taj program. Ako se izrađuje prezentacija, voditi se pravilima za prezentaciju; ako
se radi s tekstom, urediti ga i oblikovati prema pravilima oblikovanja teksta.
naglašavanje neučinkovitosti načina rada ako se te funkcije ne upotrebljavaju) te naglašavanje načina rada računala pri opisu rada pojedinih sustava. Primjerice uporaba numeracije stranica
i uporaba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja u programu za obradu teksta ili uporaba matrice slajda u programu za izradu prezentacija.
podnaslovima (titlom) za učenike sa slušnim ograničenjima itd. Razvijati sposobnost uočavanja mogućnosti primjene računalnih programa u netipičnim situacijama. Primjerice, uporaba
videoupute).
Poveznica:
Ishod B.1.1
Kemija: T.1.4.
—142
C. 1. 2 Učenik opisuje internetske Opisuje najčešće korištene Argumentira korištenje Samostalno istražuje i opisuje Kritički
usluge i njihovu primjenu internetske usluge i njihovu internetskim uslugama za nove internetske usluge i alate procjenjuje
NAKON PRVE GODINE UČENJA (www, e-poštal, ftp, primjenu. unapređenje učenja i poslovnih te mogućnost njihove namjenu i
PREDMETA INFORMATIKA U videopozivi, videokonferencije, procesa. primjene. svrsishodnost
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI chat, mrežna trgovina, usluga kojima se
DIGITALNA PISMENOST I internetsko bankarstvo, do tada nije
KOMUNIKACIJA UČENIK društvene mreže...). Odabire i koristio, a
ISTRAŽUJE USLUGE INTERNETA istražuje mogućnosti potencijalno mu
I MOGUĆNOSTI UČENJA, edukativnih digitalnih mogu pomoći pri
POSLOVANJA, BUDUĆEGA platformi. Procjenjuje namjenu rješavanju
RAZVOJA. i svrsishodnost postojećih problema.
usluga i alata i istražuje nove
svrsishodnost usluga kojima se
do tada nije koristio, a
pri rješavanju problema.
● sustava za suradnju (eTwinning, Twinspace, obrazovni blogovi)
● internetskoga bankarstva, online trgovine, online marketinga.
C. 1. 3 Nabraja neke online alate za Nabraja neke online alate za Samostalno obavlja svoj dio Istražuje dodatne mogućnosti Analizira nekoliko
komunikaciju i suradnju. komunikaciju i suradnju. zadataka u timu pri stvaranju zadanih online alata za online alata za
NAKON PRVE GODINE UČENJA Opisuje mogućnosti online Prepoznaje važne karakteristike zajedničkoga digitalnog komunikaciju i suradnju. komunikaciju i
PREDMETA INFORMATIKA U alata za komunikaciju i suradničkoga rada u online sadržaja koristeći se zadanim Ravnopravno i aktivno suradnju i odabire
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI suradnju. Odabire online alat za okruženju. Prema uputama i uz programima za komunikaciju i sudjeluje u raspodjeli zadataka prikladne za
DIGITALNA PISMENOST I komunikaciju i suradnju pomoć ostalih članova tima suradnju. pri stvaranju zajedničkoga potrebe rada na
KOMUNIKACIJA UČENIK U prikladan zadatku uzimajući u sudjeluje u stvaranju digitalnog sadržaja, izradi i projektu. Preuzima
ONLINE OKRUŽENJU SURAĐUJE obzir njegove mogućnosti. zajedničkoga digitalnog predstavljanju. ulogu organizatora
I RADI NA PROJEKTU. Istražuje i opisuje dodatne sadržaja/projekta. pri stvaranju
mogućnosti zadanoga online zajedničkoga
alata za komunikaciju i digitalnog
suradnju. sadržaja.
Sudjeluje u stvaranju
digitalnoga sadržaja s različitim
razinama samostalnosti i
različitim ulogama u timu.
Teme su projektnoga zadatka iz
—143
područja informatike. Sudjeluje
u predstavljanju projekta.
Preporuke za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda
Primjeri tema za istraživanje unutar projektnoga zadatka: umjetna inteligencija, robotika, hologrami, prividna stvarnost, mehatronički sustavi, primjene 3D pisača.
Analiza online alate i uređaje za komunikaciju. Korištenje alatima suradničkoga programa za komuniciranje s drugima pri rješavanju zadatka, npr. uporaba chata, slanje privatnih poruka.
Korištenje alatima suradničkoga programa za zajedničko stvaranje i uređivanje digitalnoga sadržaja, npr. komentiranje pojedinoga dijela sadržaja, različiti načini uređivanja digitalnoga
sadržaja (brisanje, predlaganje izmjena te izravno uređivanje). Suradnja na dijeljenim dokumentima, npr. u alatu Office 365 s računom iz sustava AAI@EduHr ili u drugome alatu
Primjereno ponašanje i konvencije uljudnoga ophođenja tijekom suradničkih i komunikacijskih aktivnosti u digitalnome okruženju. Razvoj vještina raspravljanja, pregovaranja i uvjeravanja
u digitalnome okruženju (oblikovanje, potvrđivanje reakcija i mijenjanje reakcija).
Primjer programa za suradnju: eTwinning, Moodle, Yammer, obrazovni blogovi, školske mrežne stranice, programi za koje je potrebna prijava, obrazovne društvene mreže
E-DRUŠTVO
RAZINE USVOJENOSTI
D. 1. 1 U suradničkom online Učenik opisuje pojam Učenik analizira različite Učenik poštuje i primjenjuje Učenik analizira
okruženju dizajnira, razvija, privatnosti na mreži dajući načine predstavljanja osoba na ograničenja za dijeljenje tuđih studije slučaja s
NAKON PRVE GODINE UČENJA objavljuje te predstavlja primjere iz svakodnevnoga mreži te razlikuje štetne i osobnih podataka, poštuje pozitivnim i
PREDMETA INFORMATIKA U projekt. Učenik opisuje pojam života. Opisuje čemu služe sigurne načine osobnoga navedenu licenciju za tuđi negativnim
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI E- privatnosti na mreži. Učenik autorska prava i tko ima pravo predstavljanja. Razlikuje vrste autorski rad te odabire primjerima
DRUŠTVO UČENIK U primjenjuje pravila privatnosti na njih. Objašnjava što su to licencija za autorski rad. odgovarajuću licenciju za svoj utjecaja računalne
SURADNIČKOME ONLINE na internetu. Učenik prepoznaje pravila privatnosti i uvjeti autorski rad. Objašnjava pojam tehnologije na
OKRUŽENJU NA i poštuje licencije korištenja te , korištenja tuđim sadržajima. intelektualnog vlasništva. osobni život i
ZAJEDNIČKOME PROJEKTU autorsko pravo i intelektualno zajednicu.
ANALIZIRA ETIČKA PITANJA vlasništvo. Analizira studije Raspravlja o
KOJA PROIZLAZE IZ slučaja s pozitivnim i mogućim
KORIŠTENJA RAČUNALNOM negativnim primjerima utjecaja neželjenim
TEHNOLOGIJOM. računalne tehnologije na osobni posljedicama
život i društvo. Analizira nepromišljenoga
različite načine predstavljanja dijeljenja osobnih
osoba na mreži te razlikuje podataka.
štetne i sigurne načine Argumentira
osobnoga predstavljanja. važnost poštivanja
intelektualnog
vlasništva.
—144
mreži.
Poveznice:
Međupredmetna tema Zdravlje (prevencija nasilja)
D. 1. 2 Učenik nabraja opasnosti pri Nabraja zlonamjerne programe Redovito ažurira operacijski Upravlja postavkama Odabire prikladne
korištenju internetom i te prepoznaje pokušaje prevare sustav, antivirusni program te programa za zaštitu računala, programe za
NAKON PRVE GODINE UČENJA prijenosnim memorijama. i rizike pri korištenju skenira računalo. Primjenjuje primjenjuje pravila sigurne održavanje
PREDMETA INFORMATIKA U Nabraja zlonamjerne programe. internetom i prijenosnim preporuke za stvaranje komunikacije i zaštite osobnih sigurnosti svojega
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI E- Opisuje programe i postupke za memorijama. Upotrebljava sigurnosne lozinke. podataka te izrađuje računala i
DRUŠTVO UČENIK OPISUJE zaštitu i sigurno korištenje antivirusne programe i vatrozid. sigurnosne kopije datoteka. odgovorno
PROBLEME KOJE MOGU računalom. Primjenjuje pravila Kod stvaranja online računa i upravlja osobnim
PROUZROČITI ZLONAMJERNI sigurne komunikacije, sigurnosne lozinke procjenjuje podatcima,
PROGRAMI TE PROBLEME KOJI odgovorno stvara online račune razinu osobne zaštite. njihovom
NASTAJU KAO REZULTAT i sigurne lozinke. Prepoznaje i vidljivošću i
ELEKTRONIČKIH NAPADA I odabire sigurne stranice za dostupnošću.
KRAĐE ELEKTRONIČKOGA dijeljenje važnih. Redovito
IDENTITETA TE ODGOVORNO ažurira operacijski sustav,
PRIMJENJUJE SIGURNOSNA antivirusne programe te
PRAVILA. redovito radi sigurnosne kopije
datoteka.
školi. Upoznavanje sa sadržajima tematskih portala, npr. http://www.sigurnijiinternet.hr/, Pet za Net. Planiranje aktivnosti za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. Predlaganje
zajedničkih sigurnosnih pravila razreda (dok komuniciraju društvenim mrežama ili razrednom e-poštom, razmjenjuju datoteke online, prijenosnim memorijama ili radu u računalnom
oblaku).
D. 1. 3 Opisuje mogućnosti prilagodbe Opisuje mogućnosti Navodi mogućnosti Opisuje promjene i Ukazuje na
operacijskoga sustava za operacijskog sustava koje specijalizirane opreme i mogućnosti koje digitalna važnost i
NAKON PRVE GODINE UČENJA učenike s poteškoćama. osobama s poteškoćama programa kojom se osobe s tehnologija unosi u život osoba mogućnosti
PREDMETA INFORMATIKA U Opisuje različite uređaje i olakšavaju korištenje digitalne poteškoćama koriste sa svrhom s poteškoćama. korištenja
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI E- programe kojima se koriste tehnologije. lakše komunikacije i rada na Istražuje i analizira digitalne digitalnim
DRUŠTVO UČENIK ANALIZIRA osobe s poteškoćama. računalu. sadržaje za učenje koji su tehnologijama i
ULOGU KOJU POMOĆNA Objašnjava kako digitalna prilagođeni određenim sadržajima za
TEHNOLOGIJA I PRILAGOĐENI tehnologija olakšava i poteškoćama. učenje koji su
DIGITALNI SADRŽAJI MOGU unapređuje svakodnevni život i prilagođeni
rad osobama s poteškoćama. korisnicima s
—145
IMATI U ŽIVOTIMA OSOBA S Analizira digitalne sadržaje za određenim
POTEŠKOĆAMA. učenje koji su prilagođeni poteškoćama.
određenim poteškoćama.
Istražiti mogućnosti digitalizacije obrazovnih sadržaja (kako izraditi audiozapis s obrazovnim sadržajem, kako izraditi video s podnaslovima - titlovima). Istražiti tehnička pomagala za
osobe s oštećenjem vida (zvučni satovi, različiti termometri, vage, radiouređaji, različita elektronička povećala, uređaji za prepoznavanje boja, uređaji koji pomažu pri kretanju poput
laserskih štapova koji signaliziraju prepreku koja se nalazi ispred osobe, uređaji koji vibriranjem signaliziraju prepreku, a nose se oko vrata kako bi se slijepa osoba zaštitila od prepreka u
visini glave koje ne mogu otkriti štapom). Istražiti mogućnosti računalnih programa poput čitača ekrana ili programa za mobilne telefone. Uočiti kako pomoćna tehnologija pomaže starijim
osobama s oštećenjima vida, sluha, kako glasovno upravljanje pomaže osobama s invaliditetom. Istražiti kako rade vanjske jedinice poput Brailleova retka.
—146
2. RAZRED PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKE GIMNAZIJE (70 SATI GODIŠNJE)
RAZINE USVOJENOSTI
A. 2. 1 Opisuje osnovne pojmove Opisuje osnovne pojmove Navodi mogućnosti i Osmišljava jednostavnu Opisuje kako računala u mreži
povezane s računalnim povezane s računalnim ograničenja korištenja mrežu na razini stana ili komuniciraju i surađuju
NAKON DRUGE GODINE mrežama (mrežni uređaji, mrežama. računalne mreže. Opisuje učionice sa svim potrebnim koristeći različite protokole te
UČENJA PREDMETA mediji za prijenos podataka i prijenos podataka mrežom. uređajima te načinima kako međusobno
INFORMATIKA U SREDNJOJ mrežni protokoli). Objašnjava spajanja. komuniciraju različite mreže.
ŠKOLI U DOMENI što je potrebno za
INFORMACIJE I DIGITALNA povezivanje računala u
TEHNOLOGIJA UČENIK mrežu. Opisuje prijenos
OPISUJE TEMELJNE podataka mrežom. Razlikuje i
KONCEPTE RAČUNALNIH uspoređuje vrste mreža.
MREŽA. Nabraja osnovne elemente
jednostavne računalne mreže.
Osmišljava jednostavnu
mrežu na razini vlastitog
stambenog okružja (stan,
kuća, dom...) ili učionice sa
svim potrebnim uređajima te
načinima spajanja. Opisuje
kako računala u mreži
komuniciraju i surađuju
koristeći različite protokole te
kako komuniciraju različite
mreže.
Opisuje bežične računalne mreže – opisati principe prijenosa signala, probleme koji u tom prijenosu nastaju i tehnike kojima se navedeni problemi rješavaju.
U školskoj mreži identificirati mrežne uređaje.
Učenici demonstriraju mogućnosti prijenosa podataka sa svojega uređaja (mobitela, tableta) na druge uređaje (bluetooth, dijeljenje pristupne točke…)
Demonstracija zajedničkoga korištenja uređaja spojenih na mrežu, npr. mrežnih pisača.
A. 2. 2 Objašnjava postupke Primjenjuje postupak Primjenjuje korake za Opisuje pojam preljeva te Objašnjava uzrok netočnoga
binarnoga zbrajanja i binarnoga zbrajanja dvaju zbrajanje cijelih brojeva u objašnjava situacije u rezultata, pri računalnome
NAKON DRUGE GODINE oduzimanja cijelih brojeva u brojeva u registrima zadanih registrima zadanih duljina. kojima dolazi do preljeva. izračunavanju.
UČENJA PREDMETA računalu. Objašnjava vezu duljina.
INFORMATIKA U SREDNJOJ binarnog zbrajanja i drugih
—147
ŠKOLI U DOMENI matematičkih operacija u
INFORMACIJE I DIGITALNA računalu. Objašnjava situacije
TEHNOLOGIJA UČENIK u kojima dolazi do preljeva
OBJAŠNJAVA BINARNO pri zbrajanju brojeva u
ZBRAJANJE CIJELIH BROJEVA računalu. Objašnjava uzrok
KAO TEMELJNU OPERACIJU U netočnoga rezultata pri
RAČUNALU. računalnom izračunavanju.
Analiza ograničenja prikaza cijelog broja u računalu u ovisnosti o duljini registra. Učenici samostalno osmišljavaju primjer kada je rezultat računalnoga zbrajanja sadržaja dvaju registara
koji sadrže pozitivne brojeve negativan broj. Analiza u odabranom programskom jeziku – jesu li rezultati računanja onakvi kakve smo očekivali?
A. 2. 3 Opisuje ulogu logičkih Opisuje ulogu logičkih Stvara logički izraz na Dizajnira logičke sklopove Dizajnira složenije logičke
sklopova u računalu. Stvara sklopova u računalu. temelju tablice istinitosti. za obavljanje nekoga sklopove poput sklopa za
NAKON DRUGE GODINE logički izraz na temelju Dizajnira logički sklop Uočava važnost jednostavnijeg zadatka zbrajanje dva binarna broja.
UČENJA PREDMETA tablice istinitosti. Primjenjuje opisan prema zadanom minimizacije logičkoga poput zbrajanja dvije i tri
INFORMATIKA U SREDNJOJ minimizaciju složenih pojednostavljenom izraza te ju primjenjuje. binarne znamenke.
ŠKOLI U DOMENI logičkih izraza u dizajniranju logičkom izrazu u kojem
INFORMACIJE I DIGITALNA logičkih sklopova. Dizajnira koristi osnovne logičke
TEHNOLOGIJA UČENIK logičke sklopove za neke sklopove.
KONSTRUIRA SMISLENI standardne postupke:
LOGIČKI SKLOP. poluzbrajalo, puno zbrajalo,
sklop za zbrajanje dvaju
brojeva.
Razlagati složene logičke operacije na manje dijelove povezane osnovnim logičkim operacijama.
Razlagati složene logičke sklopove na manje dijelove povezane osnovnim logičkim sklopovima.
Izraditi jednostavni logički sklop s dvama ulazima i odrediti mu tablicu istinitosti.
Odrediti tablicu istinitosti koja opisuje neki problem (npr. uključivanje i isključivanje istog svjetla dvama prekidačima). Za zadanu tablicu istinitosti odrediti pripadajući izraz.
Pojednostavljivati složene logičke operacije uporabom pravila za pojednostavljivanje.
Nacrtati složeni logički sklop na temelju logičkoga izraza. Izraditi složene logičke sklopove s više ulaza na temelju složenoga logičkog izraza.
A. 2. 4 Opisuje osnovne pojmove iz Opisuje osnovne pojmove iz Navodi primjere primjene Opisuje važnost razvoja Opisuje osnovnu logiku
područja enkripcije podataka. područja enkripcije enkripcije iz svakodnevnoga složenih kriptografskih moderne enkripcije i njezinu
NAKON DRUGE GODINE Navodi povijesne i podataka te objašnjava života. Objašnjava jedan metoda u kontekstu stalnoga ulogu u svakodnevnome
UČENJA PREDMETA svakodnevne primjere. njezinu ulogu u zaštiti postupak monoalfabetskoga razvoja digitalne životu.
INFORMATIKA U SREDNJOJ Objašnjava postupak podataka. Navodi neke kriptiranja. tehnologije.
ŠKOLI U DOMENI monoalfabetskoga kriptiranja. povijesne primjere.
INFORMACIJE I DIGITALNA Opisuje važnost razvoja
—148
TEHNOLOGIJA UČENIK složenih kriptografskih
OPISUJE PRINCIP metoda u kontekstu stalnoga
KRIPTIRANJA TE VAŽNOST razvoja digitalne tehnologije.
PRIMJENE ENKRIPCIJE U Ilustrira postupak kriptiranja
SVAKODNEVNOME ŽIVOTU. u kojemu modernom
kriptografskom sustavu (ideja
javnoga i tajnoga ključa).
● kriptiranje zaporke pri pristupu nekim web lokacijama
RAZINE USVOJENOSTI
B. 2. 1 Objašnjava osnovnu ideju Opisuje i u programskom Predlaže i analizira druge Analizira efikasnost Primjenjuje poznate algoritme
nekoliko ključnih algoritma jeziku implementira načine rješavanja istih algoritma ovisno o količini i pri rješavanju novih
NAKON DRUGE GODINE (zbrajanje/množenje osnovne algoritme koristeći problema. vrsti ulaznih vrijednosti. problema.
UČENJA PREDMETA prirodnih brojeva unutar jednostavne tipove podataka
INFORMATIKA U SREDNJOJ određenoga intervala, unosi i i osnovne programske
ŠKOLI U DOMENI zbraja/množi n brojeva, strukture, testira rješenje te
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I provjera je li broj prost, ispravlja eventualne
PROGRAMIRANJE UČENIK najveću unesenu vrijednosti pogreške.
ANALIZIRA OSNOVNE sl.). Razmatra druge načine
ALGORITME S rješavanja istih problema.
JEDNOSTAVNIM TIPOVIMA Analizira efikasnost
PODATAKA I OSNOVNIM algoritma ovisno o količini i
PROGRAMSKIM vrsti ulaznih vrijednosti.
STRUKTURAMA I Primjenjuje poznate
PRIMJENJUJE IH PRI algoritme pri rješavanju
RJEŠAVANJU NOVIH novih problema.
PROBLEMA.
—149
Samostalno rješavanje zadataka s primjenom standardnih algoritama: zbrajanje/množenje prirodnih brojeva unutar određenog intervala, unos i zbrajanje/množenje n brojeva, provjera je li
broj prost, najveća unesena vrijednost, prebrojavanje prema zadanome kriteriju, odvajanje znamenaka prirodnog broja.
Programiranjem rješava jednostavne probleme iz svakodnevnoga života.
B. 2. 2 Raščlanjuje zadani problem U zadanom problemu Unutar zadanog problema Zadani problem raščlanjuje Zadani problem raščlanjuje na
na manje funkcionalne cjeline uočava i opisuje uočava funkcionalne cjeline na funkcionalne cjeline, funkcionalne cjeline koje
NAKON DRUGE GODINE koje opisuje. Određuje ulazne funkcionalne cjeline. koje uz pomoć učitelja samostalno ih rješava u učenici rješavaju timski te ih
UČENJA PREDMETA i izlazne parametre rješava u programskom programskom jeziku te ih integriraju u cjelovito rješenje
INFORMATIKA U SREDNJOJ funkcionalnih cjelina. jeziku te ih objedinjuje u integrira u cjelovito rješenje problema.
ŠKOLI U DOMENI Razlikuje globalne, lokalne i cjelovito rješenje problema. problema.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I formalne parametre.
PROGRAMIRANJE UČENIK U Funkcionalne cjeline rješava
ZADANOME PROBLEMU u konkretnome programskom
UOČAVA MANJE CJELINE, jeziku ispravno se koristeći
RJEŠAVA IH TE IH POTOM programskim funkcijama i
INTEGRIRA U JEDINSTVENO integrira ih u cjelovito
RJEŠENJE PROBLEMA. rješenje problema.
Korištenje kojim vizualnim alatom za prikaz cjelina, odnosa među njima, ulaznih i izlaznih podataka.
Poveznice:
Matematika: B.2.1, D.2.4.
B. 2. 3 Opisuje jednodimenzionalne Opisuje Unutar zadanoga problema Koristi se Argumentira upotrebu i
strukture podataka zadanoga jednodimenzionalnu uočava mogućnost jednodimenzionalnim primjenjuje
NAKON DRUGE GODINE programskog jezika. strukturu podataka te korištenja strukturama podataka za jednodimenzionalne strukture
UČENJA PREDMETA Objašnjava ulogu indeksa. razlikuje takvu strukturu od jednodimenzionalnim rješenje jednostavnoga podataka za rješavanje
INFORMATIKA U SREDNJOJ Uočava mogućnost korištenja jednostavnih tipova strukturama podataka. problema. problema iz drugih područja.
ŠKOLI U DOMENI jednodimenzionalnim podataka.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I strukturama podataka pri
PROGRAMIRANJE UČENIK rješavanju zadanoga
RJEŠAVA PROBLEM problema. Opisuje i koristi se
PRIMJENJUJUĆI standardnim funkcijama i
JEDNODIMENZIONALNE metodama za rad s
STRUKTURE PODATAKA. jednodimenzionalnim
strukturama podataka.
Argumentira odabir
jednodimenzionalne strukturu
podataka za rješavanje
zadanoga problema.
—150
Naglasak je na odabiru zadataka za pojedinu jednodimenzionalni strukturu. Analizirati optimalan odabir strukture ovisno o zahtjevima rješavanoga problema.
Korištenje nekoga vizualnog alata za prikaz elemenata strukture podataka.
Korištenje alatom za vizualizaciju programskoga koda.
B. 2. 4 Opisuje i primjenjuje koji od Opisuje jednostavno Implementira jednostavno Uočava da se problem Analizira utjecaj primjene
jednostavnih algoritama za sortiranje i slijedno sortiranje i pretraživanje u učinkovitije rješava ako su algoritma sortiranja na
NAKON DRUGE GODINE sortiranje i pretraživanje pretraživanje podataka. odabranome programskom podatci sortirani i to učinkovito rješavanje
UČENJA PREDMETA podataka. jeziku. primjenjuje pri rješavanju različitih problema.
INFORMATIKA U SREDNJOJ Primjenjuje sortiranje kao dio zadanoga problema.
ŠKOLI U DOMENI strategije za rješavanje
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I problema.
PODATAKA KAO VAŽAN

Učenici mogu pokušati osmisliti koji algoritam za sortiranje podataka.
B. 2. 5 U suradnji s drugima U suradnji s drugima i uz U suradnji s drugima i uz U suradnji s drugima U suradnji s drugima odabire
NAKON DRUGE GODINE razmatra problem, osmišljava pomoć učitelja osmišljava pomoć učitelja razvija, razvija, testira, dokumentira problem za koji zajednički
UČENJA PREDMETA algoritam i razvija idejno algoritam, testira i testira i dokumentira i predstavlja programsko osmišljava, testira i
INFORMATIKA U SREDNJOJ rješenje. Testira i dokumentira idejno rješenje programsko rješenje rješenje zadanoga problema. dokumentira programsko
ŠKOLI U DOMENI dokumentira idejno rješenje. zadanoga problema. zadanoga problema. rješenje te ga predstavlja
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I Na temelju idejnoga rješenja ostalima procjenjujući koliko
PROGRAMIRANJE UČENIK U razvija, testira i dokumentira je uspješno problem riješeni.
SURADNJI S DRUGIMA programsko rješenje.
OSMIŠLJAVA ALGORITAM, Predstavlja drugima
IMPLEMENTIRA GA U mogućnosti i ograničenja
ODABRANOME programskoga rješenja.
PROGRAMSKOM JEZIKU, Procjenjuje uspješnost
TESTIRA PROGRAM, programskoga rješenja.
DOKUMENTIRA I
PREDSTAVLJA DRUGIMA
MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA
PROGRAMA.
—151
Ovdje je naglasak na suradnji (timskome radu) pri razvoju programa, dokumentiranju i predstavljanju njegovih mogućnosti drugima.
Izrada popisa osobitosti važnih za zadani problem. Analiza uspješnosti prema popisu.
RAZINE USVOJENOSTI
C. 2. 1 U suradničkom online Sudjeluje u planiranju Opisuje značajke Ravnopravno i aktivno Istražuje kako će ugradnja
okruženju dizajnira, razvija, izrade projekta koji istražuje ugrađivanja računalnih sudjeluje u stvaranju računalnih sustava u razne
NAKON DRUGE GODINE objavljuje te predstavlja utjecaj ugradnje računalnih sustava u razne uređaje. zajedničkog digitalnoga uređaje, njihovo povezivanje i
UČENJA PREDMETA projekt koji istražuje utjecaj sustava u razne uređaje na Razrađuje pojedine etape i sadržaja. Opisuje način kako upravljanje s pomoću mreže
INFORMATIKA U SREDNJOJ ugradnje računalnih sustava u svakodnevni život. aktivnosti u izradi projekta. uređaji mogu postati transformirati svakodnevni
ŠKOLI U DOMENI DIGITALNA razne uređaje na svakodnevni Prepoznaje neke uređaje iz „pametni” i međusobno život. Prikazuje i vrednuje
PISMENOST I KOMUNIKACIJA život. svoje okoline unutar kojih komunicirati te različite zajednički rad.
UČENIK U SURADNIČKOME Nabraja neke uređaje iz svoje su ugrađeni računalni primjene takvih uređaja.
ONLINE OKRUŽENJU NA okoline unutar kojih su sustavi.
ZAJEDNIČKOME PROJEKTU ugrađeni računalni sustavi.
ISTRAŽUJE UTJECAJ Opisuje kako ugradnja
UGRADNJE RAČUNALNIH senzora i računalnih sustava u
SUSTAVA U RAZNE UREĐAJE uređaje mijenja njihov način
NA SVAKODNEVNI ŽIVOT. rada i korištenja. Uočava
mogućnost primjene
„pametnih” uređaja i prednost
upravljanja s pomoću mreže
bilo kad i bilo gdje. Istražuje
što će se dogoditi kada stvari,
kuće, uredi, automobili i
gradovi postanu „pametni”.
Izrađuju zajedničke digitalne sadržaje (online plakat, blog, prezentaciju, mentalnu mapu).
Istražuju nosiva računala ( „pametni” satovi, Google Glass, uređaji za praćenje zdravstvenoga stanja…), „pametne” automobile, „pametne” kuće. Istražuju suvremene sustave upravljanja i
nadzora prometa, praćenje stanja okoliša (uzbuna u slučaju potresa, cunamija, tornada).
C. 2. 2 Opisuje različite vrste Opisuje značenje pojedine Kategorizira programe iste Analizira preduvjete za Objašnjava korake za
programa s obzirom na vrstu vrste licencije za korištenje ili slične namjene s obzirom instalaciju odabranoga instalaciju i prilagodbu
NAKON DRUGE GODINE licencije. Pronalazi programom. Za odabrani na vrstu licencije. primjenskog programa, operacijskoga sustava
UČENJA PREDMETA odgovarajući primjenski program analizira uvjete Objašnjava svoj odabir preispituje potrebu računala, argumentira potrebu
INFORMATIKA U SREDNJOJ program, analizira preduvjete korištenja. programa za zadani nadograđivanja i ažuriranja za instalacijama novih inačica
ŠKOLI U DOMENI DIGITALNA za instalaciju programa. problem. programa, opisuje korake operacijskoga sustava te
—152
PISMENOST I KOMUNIKACIJA Primjenjuje korake za instalacije programa. redovitoga ažuriranja.
UČENIK ANALIZIRA instalaciju i podešavanje
PROGRAME S OBZIROM NA operacijskoga sustava
LICENCIJU I PREDUVJETE ZA računala te argumentira
INSTALACIJU PROGRAMA. potrebu za instalacijama
novih inačica operacijskoga
sustava te redovitoga
ažuriranja i deinstaliranje
programa.
demoprograma te slobodnih i
komercijalnih programa.
operacijskoga sustava na
Učenik na svoje uređaje instalira programe.
Za zadanu temu/aktivnost pronalazi programe iz različitih kategorija licencija (demo, freewere, shareware, komercijalni, Open source software)
Prilkom instalacije novih programa provjerava uvjete korištenja i postavke privatnosti.
C. 2. 3 Nabraja nekoliko strategija Nabraja nekoliko strategija Prikuplja podatke za Prikuplja podatke za Odabire najprikladniji način
prikupljanja podataka, prikupljanja podataka te ih odabranu temu zadanom odabranu temu odabirući prikupljanja podataka za
NAKON DRUGE GODINE uspoređuje ih, odabire uspoređuje prema strategijom. koju od zadanih strategija. odabranu temu. Uspoređuje
UČENJA PREDMETA najprikladniji način za relevantnosti i pouzdanosti Na tablično organiziranim Obrađuje i grafički prikazuje mogućnosti dvaju programa i
INFORMATIKA U SREDNJOJ odabranu temu. Odabire alat izvora podataka. podatcima koristi se podatke. Samostalno odabire prikladniji. Obrađuje i
ŠKOLI U DOMENI DIGITALNA za prikaz i analizu podataka. Primjenjuje osnovne mogućnostima programa istražuje mogućnosti analizira podatke učinkovito
PISMENOST I KOMUNIKACIJA Istražuje mogućnosti alata. operacije na tablično poput standardnih funkcija, programa. koristeći se mogućnostima
UČENIK USPOREĐUJE Uvozi podatke i analizira ih organiziranim podatcima. sortiranja i filtriranja. programa.
STRATEGIJE PRIKUPLJANJA koristeći se mogućnostima
PODATAKA PREMA alata poput formula, funkcija,
RELEVANTNOSTI I sortiranja, filtriranja,
—153
POUZDANOSTI IZVORA uvjetnoga oblikovanja,
PODATAKA. ODABRANIM grafičkoga prikaza podataka i
PROGRAMOM UČINKOVITO rezultata.

Korist se osnovnim mogućnostima programa za tablični proračun za analizu i prikaz podataka.
Istraživanje dodatnih mogućnosti alata koristeći se ugrađenim sustavom pomoći.
Uporaba programa poput Programa za proračunske tablice u analizi fizikalnih ili kemijskih mjerenja, grafičkom prikazu rezultata mjerenja, računu pogreške, simulaciji prirodnih (fizikalnih,
kemijskih, bioloških) procesa.
Uporaba programa poput Programa za proračunske tablice za izradu obrazovnih sadržaja poput kvizova i igara
Poveznice:
Matematika: E.2.1.
Kemija: T.2.2, T.2.3, PiP.2.1, PP.2..2, PP.2.3.
E-DRUŠTVO
RAZINE USVOJENOSTI
D. 2. 1 Opisuje negativne posljedice Opisuje negativne Argumentira utjecaj Aktivno promiče svijest o Osmišljava akcije za
nepravilnoga zbrinjavanja posljedice nepravilnoga recikliranja elektroničkoga važnosti očuvanja prirodnih podizanje svijesti o važnosti
NAKON DRUGE GODINE elektroničkoga otpada na zbrinjavanja otpada na prirodne resurse, resursa te zbrinjavanju prikupljanja elektroničkoga
UČENJA PREDMETA okoliš. Argumentira utjecaj elektroničkoga otpada na okoliš te ekologiju u cjelini. elektroničkoga otpada radi otpada.
INFORMATIKA U SREDNJOJ recikliranja elektroničkoga okoliš te opisuje i njegova recikliranja /
ŠKOLI U DOMENI E-DRUŠTVO otpada na prirodne resurse, primjenjuje postupke adekvatnoga uništavanja.
UČENIK AKTIVNO PRIDONOSI okoliš te ekologiju u cjelini. pravilnoga zbrinjavanja.
UNAPREĐENJU KVALITETE Aktivno promiče svijest Opisuje postupke
ŽIVOTA PODIZANJEM važnosti očuvanja prirodnih reciklaže.
EKOLOŠKE SVIJESTI. resursa te zbrinjavanju
elektroničkoga otpada radi
njegova recikliranja /
Osmišljava i prema
mogućnostima realizira akcije
za podizanje svijesti o važnosti
prikupljanja i pravilnoga
zbrinjavanja elektroničkoga
otpada u školi i lokalnoj
zajednici.
—154
Istraživanje gradnje životnoga stila novih generacija temeljenoga na očuvanju prirodnih resursa i okoliša.
Proučavanje sadržaja mrežnih sjedišta o zbrinjavanju elektroničkoga otpada.
D. 2. 2 Opisuje poslove i područja Opisuje poslove i područja Istražuje digitalne usluge i Otkriva i raspravlja kako Analizira sadašnji i
koji se koriste IKT-om i koji se koriste IKT-om i alate kojima se može IKT mijenja metode, procjenjuje budući utjecaj
NAKON DRUGE GODINE navodi značajke korištenja navodi značajke korištenja povećati učinkovitost rada u vrijeme i mjesto rada te IKT-a na produktivnost u
UČENJA PREDMETA IKT-om. Istražuje digitalne IKT-om. određenome poslu. omogućuje ljudima da budu životu i radu.
INFORMATIKA U SREDNJOJ usluge i alate kojima se može kreativniji i učinkovitije
ŠKOLI U DOMENI E-DRUŠTVO povećati učinkovitost rada u surađuju.
UČENIK ANALIZIRA I određenome poslu. Istražuje
PROCJENJUJE UTJECAJ kako primjena IKT-a povećava
INFORMACIJSKE I učinkovitost rada u određenom
KOMUNIKACIJSKE poslu. Procjenjuje budući
TEHNOLOGIJE NA utjecaj IKT-a na produktivnost
UČINKOVITOST I u životu i radu.
PRODUKTIVNOST U RAZNIM

RAZINE USVOJENOSTI
A. 3. 1 Opisuje mogućnosti različitih tehnologija Razlikuje različite Opisuje mogućnosti Oblikuje i objavljuje Dizajnira, razvija i
za izradu mrežnih stranica koje se izvode tehnologije za izradu pojedine tehnologije za jednostavnu mrežnu objavljuje strukturu
—155
NAKON TREĆE GODINE UČENJA na računalu korisnika. Primjenjuje mrežnih stranica koje se izradu i oblikovanje stranicu s interaktivnim nekoliko povezanih
PREDMETA INFORMATIKA U tehnologije za izradu mrežnih stranica izvode na računalu mrežnih stranica koje se elementima s pomoću mrežnih stranica
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI koje se izvode na računalu korisnika pri korisnika te s pomoću izvode na računalu alata i tehnologija koje pomoću alata i
INFORMACIJE I DIGITALNA izradi mrežnih stranica. Oblikuje stranicu koje od njih izrađuje korisnika te s pomoću njih se izvode na računalu tehnologija koje se
TEHNOLOGIJA UČENIK u skladu s osnovnim pravilima dizajna i jednostavnu mrežnu izrađuje i oblikuje korisnika. izvode na računalu
DIZAJNIRA, RAZVIJA I integrira interaktivne elemente. stranicu. jednostavnu mrežnu korisnika.
OBJAVLJUJE STRUKTURU Objavljuje mrežnu stranicu. Opisuje stranicu.
POVEZANIH MREŽNIH STRANICA ulogu FTP-a. Dizajnira i razvija strukturu
S POMOĆU ALATA I nekoliko povezanih mrežnih stranica.
TEHNOLOGIJA KOJE SE IZVODE
NA RAČUNALU KORISNIKA.

Napraviti mrežnu stranicu na zadanu temu koja će sadržavati osnovne elemente HTML –a koji će biti oblikovani CSS-om, a prema potrebi će sadržavati i jednostavne skripte JavaScript.
Komentirati izgled i funkcionalnost različitih mrežnih sjedišta na internetu.
Pronaći mrežna sjedišta koja su prema procjenama stručnjaka i korisnika ocijenjena najboljim ocjenama. Analizirati njihove karakteristike.
Povezati JavaScript s programskim jezikom kojim su se koristili tijekom godine.
Istražiti najnovije preporuke za dizajniranje mrežnih stranica.
Istražiti osnovne mogućnosti CMS-a.
Poticati učenike na korištenje raznim tutorijalima, npr. w3schools.com, i dodatno stjecanje online diploma.
—156
RAZINE USVOJENOSTI
B. 3. 1 Primjenjuje osnovne funkcije Opisuje i koristi se Crta obojene složene Grafički prikazuje Vizualizira i grafički
odabranoga grafičkog modula pri crtanju osnovnim funkcijama kompozicije oblika poput matematičke funkcije. prikazuje koji realan
NAKON TREĆE GODINE UČENJA kompozicija oblika različite složenosti te odabranoga grafičkog složenijih oblika problem.
PREDMETA INFORMATIKA U za prikaz matematičkih funkcija. modula za crtanje linija i sastavljenih od pravilno
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI Vizualizira i grafički prikazuje koji oblika. raspoređenih likova.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I realan problem.
KORISTEĆI NEKI GRAFIČKI
MODUL VIZUALIZIRA I GRAFIČKI
PRIKAZUJE NEKI PROBLEM IZ
SVOJE OKOLINE

Kako postići animaciju? Animirati kretanje objekta kojom zamišljenom krivuljom, npr. kretanje brodića sinusoidalnom putanjom.
Spremanje rezultata izvođenja programa u slikovnu datoteku i ponovno korištenje njome. Pohranjivanje funkcija za crtanje nekih složenijih oblika u svoju biblioteku.
Realizacija koje jednostavne igre poput potrage za blagom ili križić-kružića.
Poveznice:
Matematika: B.3.5, B.3.10.
B. 3. 2 Opisuje složene tipove podataka. Opisuje Opisuje složene tipove Opisuje probleme u Unutar zadanog Rješava zadani
osnovne metode i funkcije složenoga tipa podataka te osnovne kojima je moguće problema uočava problem
NAKON TREĆE GODINE UČENJA podataka. Uočava mogućnost korištenja funkcije i metode primijeniti složene tipove mogućnost korištenja primjenjujući metode
PREDMETA INFORMATIKA U složenim tipovima podataka u zadanome definirane nad njima. podataka. složenim tipovima i funkcije složenoga
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI problemu. Rješava zadani problem podataka. tipa podataka.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I primjenjujući metode i funkcije
PROGRAMIRANJE UČENIK složenoga tipa podataka.
RJEŠAVA PROBLEM
PRIMJENJUJUĆI SLOŽENE TIPOVE
PODATAKA DEFINIRANE
ZADANIM PROGRAMSKIM
JEZIKOM.

Isti problem riješiti različitim složenim tipovima i analizirati prednosti i nedostatke primjene pojedinoga tipa u konkretnome problemu.
—157
B. 3. 3 Opisuje osnovne elemente rekurzivnoga Opisuje osnovne elemente U programskome jeziku Uočava rekurziju u Procjenjuje efikasnost
postupka. Zapisuje matematički opisanu rekurzivnoga postupka. zapisuje zadanu jednostavnijem rekurzivnoga rješenja
NAKON TREĆE GODINE UČENJA rekurzivnu funkciju u programskome rekurzivnu funkciju. problemu, zapisuje ju u te ovisno o problemu
PREDMETA INFORMATIKA U jeziku. Uočava rekurzivnost u danome obliku rekurzivne odabire rekurzivno
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI problemu, određuje rekurzivnu relaciju i funkcije. odnosno induktivno
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I uvjet prekida te realizira rekurzivnu rješenje.
PROGRAMIRANJE UČENIK funkciju u programskome jeziku.
RJEŠAVA PROBLEM Procjenjuje efikasnost rekurzivnoga
PRIMJENJUJUĆI REKURZIVNU rješenja. Ovisno o problemu odabire
FUNKCIJU. rekurzivno odnosno induktivno rješenje.
Odrediti rekurzivnu relaciju na jednostavnijim problemima kod kojih se lako uočava rekurzivnost, primjerice odrediti zbroj prvih n članova reda: 1 – 2 + 3 – 4….
Vizualizira rekurziju s jednostavnim grafičkim elementima.
Analizirati neke jednostavne primjere poput Fibonaccijevih brojeva, kamata, zbroja i sl. Skrenuti pozornost na to da u nekim problemima rekurzivni postupci nisu učinkoviti
Crtanje rekurzivnih crteža (fraktali).
Poveznice:
Matematika: A.3.2.
B. 3. 4 Opisuje i primjenjuje standardne Opisuje jednostavne Zapisuje jednostavne Zapisuje složenije Argumentira
algoritme sortiranja i pretraživanja algoritme sortiranja i algoritme sortiranja i algoritme sortiranja i upotrebu različitih
NAKON TREĆE GODINE UČENJA podataka. Primjenjuje sortiranje kao dio pretraživanja. pretraživanja u zadanom algoritam binarnog algoritama sortiranja i
PREDMETA INFORMATIKA U strategije za rješavanje problema. programskom jeziku. pretraživanja u pretraživanja s
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI Argumentira upotrebu bržih algoritama Opisuje složenije zadanom programskom obzirom na količinu
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I sortiranja i pretraživanja navodeći algoritme sortiranja i jeziku. podataka.
PROGRAMIRANJE UČENIK primjere. binarnog pretraživanja.
USPOREĐUJE RAZLIČITE

Učenici mogu pokušati samostalno osmisliti neki algoritam za sortiranje podataka.
Upozoriti na najgore i najbolje slučajeve kod različitih algoritama sortiranja.
Analizirati neku situaciju u kojoj nesvjesno upotrebljavaju binarno pretraživanje primjerice traženja nekog pojma u dugačkom popisu pojmova poredanih po abecedi. Samostalno
osmisliti algoritam binarnog traženja.
B. 3. 5 Opisuje pojam vremenske složenosti Uočava da je za izvođenje Opisuje i određuje Za različite, poznate Argumentira
algoritma. Povezuje vrijeme potrebno za različitih algoritama vremensku složenost algoritme analizira vremensku složenost
izvođenje programa s veličinom ulaznih korištenih za rješavanje algoritma kao funkciju njihovu vremensku algoritma te odabire
—158
NAKON TREĆE GODINE UČENJA podataka. Analizira složenost poznatih istoga problema potrebno ovisnosti vremena složenost. algoritam s
PREDMETA INFORMATIKA U algoritama. U rješavanju problema različito vrijeme. izvođenja algoritma o optimalnom
DOMENI RAČUNALNO odabire algoritam s optimalnom veličini ulaznih podataka. vremenskom
RAZMIŠLJANJE I vremenskom složenošću. složenošću.
VREDNUJE ALGORITME PREMA
NJIHOVOJ VREMENSKOJ
SLOŽENOSTI.

Opisati vremensku složenost pojedinih poznatih algoritama približnom matematičkom funkcijom.
Vizualizirati vremensku složenost.
Ilustrirati složenost algoritma na različitim skupovima ulaznih podataka.
B. 3. 6 Opisuje osnovne kriptografske pojmove. Opisuje postupak Zapisuje tradicionalne Zapisuje tradicionalne Primjenjuje
Objašnjava neke tradicionalne kriptiranja te neke monoalfabetske polialfabetske tradicionalne
NAKON TREĆE GODINE UČENJA kriptografske algoritme. Zapisuje tradicionalne kriptografske algoritme u kriptografske algoritme kriptografske
PREDMETA INFORMATIKA U tradicionalne kriptografske algoritme u kriptografske algoritme. zadanome programskom u zadanome algoritme pri
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI zadanome programskom jeziku. jeziku. programskom jeziku. rješavanju problema.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I Primjenjuje tradicionalne kriptografske Opisuje važnost uporabe Objašnjava ideju Objašnjava težinu
PROGRAMIRANJE UČENIK algoritama za rješavanje problema modernih kriptografskih sustava s tajnim i probijanja odabranih
ANALIZIRA TRADICIONALNE primjerice kriptoanalizu. Opisuje važnost sustava u svakodnevnome javnim ključem. kriptografskih
KRIPTOGRAFSKE ALGORITME I uporabe modernih kriptografskih sustava životu. sustava.
OPISUJE OSNOVNU IDEJU u svakodnevnome životu. Objašnjava
MODERNIH KRIPTOGRAFSKIH ideju sustava s tajnim i javnim ključem.
SUSTAVA. Objašnjava težinu probijanja odabranih
kriptografskih sustava.
Cilj je dijela toga ishoda ilustrirati implementaciju tradicionalnih algoritama u konkretnome programskom jeziku. Uočiti probleme kriptoanalize jednostavnih kriptografskih algoritama s
pomoću računala. Ograničiti se na nekoliko tradicionalnih kriptografskih algoritama: Cezarovo kriptiranje, kriptiranje s pomakom, Afino kriptiranje, Vigenereovo kriptiranje,
transpozicijsko kriptiranje. U slučaju modernih kriptografskih sustava zadržati se na analizi ideje, ne treba ići u detalje i implementaciju. Istražiti ulogu kriptografije u pojedinim
područjima, primjerice bankarstvu, online trgovini.
—159
Analizira problem i razlaže ga na manje problem iz stvarnoga problem iz stvarnoga problem iz stvarnoga problem iz stvarnoga
NAKON TREĆE GODINE UČENJA dijelove. Koristi se mogućnostima života uz pomoć učitelja života uz pomoć učitelja života, samostalno ga života, samostalno ga
PREDMETA INFORMATIKA U programskoga jezika za rješavanje razvija algoritam, testira i razvija, testira i rješava prolazeći svim rješava prolazeći
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI konkretnoga problema. Dokumentira dokumentira idejno dokumentira programsko fazama programiranja svim fazama
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I programsko rješenje i predstavlja ga rješenje. rješenje. te predstavlja rješenje. programiranja te
PROGRAMIRANJE UČENIK ostalima. Zajedno s ostalima vrednuje predstavlja i vrednuje
DEFINIRA PROBLEM IZ uspješnost programskoga rješenja. rješenje.
PROLAZEĆI SVE FAZE
PROGRAMIRANJA.
PREDSTAVLJA PROGRAMSKO
RJEŠENJE I VREDNUJE GA.

Učenik za potrebe stvaranja programskoga rješenja može istraživati razna područja unutar programskoga jezika, npr. rad s datotekama, biblioteke/module, stvaranje svojih
biblioteka/modula.
Primjer zadataka za poticanje motivacije učenika razne su igre realizirane s pomoću kornjačine grafike.
RAZINE USVOJENOSTI

—160
RAZINE USVOJENOSTI
ISHOD RAZINA ISHODA
A. 4. 1 Razlikuje osnovne vrste aplikacija s obzirom Razlikuje osnovne Odabire pravu Analizira mogućnosti i U skupini ili samostalno
na tehnologiju (internetske, mobilne, vrste aplikacija s tehnologiju za rješenje ograničenja pojedine stvara složeniju
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA desktop, komandne…). Opisuje mogućnosti i obzirom na odabranoga tehnologije te odabire primjensku aplikaciju,
PREDMETA INFORMATIKA U ograničenja pojedine tehnologije. Razvija tehnologiju jednostavnog problema. pravu tehnologiju za predstavlja rješenje,
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI aplikaciju na odabranoj tehnologiji te (internetske, Implementira rješenje u rješenje odabranoga argumentira ograničenja
INFORMACIJE I DIGITALNA predstavlja rješenje. Argumentira mobilne, desktop, odabranome problema. te mogućnosti
TEHNOLOGIJA UČENIK ISTRAŽUJE ograničenja i mogućnosti nadogradnje. komandne…). programskom jeziku. Implementira rješenje nadogradnje.
MOGUĆNOSTI RAZLIČITIH Opisuje mogućnosti i u odabranome
PROGRAMSKIH JEZIKA. ograničenja pojedine programskom jeziku.
tehnologije.
Upoznati se s kojom od mrežnih tehnologija, ukazati na razlike među mrežnim tehnologijama s obzirom na standardne desktop aplikacije te eventualna ograničenja.
Rješavati probleme koji se temelje na mrežnim aplikacijama koje se koriste resursima poslužitelja (baze podataka). Primjer tehnologija: PHP, ASP. NET, Django. Ilustrirati povezivanje
s bazom podataka.
Moguće je eksperimentirati sa stvaranjem programa s grafičkim korisničkim sučeljem.
U skupini ili samostalno stvarati složenije primjenske aplikacije na različitim tehnologijama, predstavljati i vrednovati rješenje.
A. 4. 2 Objašnjava prednosti uporabe baze podataka. Objašnjava osnovne Objašnjava prednosti Analizira problem te Analizira odabrani
Opisuje osnovne pojmove povezane s bazom pojmove povezane s uporabe baze podataka. dizajnira bazu problem i dizajnira bazu
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA podataka: entitet, atribut, primarni ključ, bazom podataka. Dizajnira bazu podataka. Koristi se podataka sa složenim
PREDMETA INFORMATIKA U strani ključ, tipovi veza među tablicama (1 : Nabraja neke sustave podataka za poznati složenim upitima koji
vezama među entitetima.
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI 1, 1 : N, N : M) i sl. Nabraja neke sustave za za rad s bazama problem, analizira veze se odnose na podatke
INFORMACIJE I DIGITALNA rad s bazama podataka. Za zadani problem podataka. Objašnjava među tablicama. iz više povezanih Dohvaća podatke
TEHNOLOGIJA UČENIK ZA modelira bazu podataka sa svim pripadnim model baze podataka Primjenjuje složenije tablica. korištenjem upita SQL-a
JEDNOSTAVNI PROBLEM IZ elementima. Realizira bazu podataka u na poznatome upite za rad s te stvara komunikacijske
STVARNOGA ŽIVOTA OBLIKUJE konkretnome sustavu za rad s bazama primjeru. Primjenjuje podatcima. forme i izvještaje.
BAZU PODATAKA TE JU podataka te manipulira podatcima unutar jednostavne upite za
REALIZIRA U NEKOM SUSTAVU ZA baze podataka. Dohvaća podatke korištenjem rad s podatcima.
RAD S BAZAMA PODATAKA. upita SQL-a te stvara komunikacijske forme
i izvještaje. Analizira odabrani problem i
dizajnira bazu podataka sa složenim vezama
među entitetima.
—161
Poželjno je koristiti se kojom od besplatnih baza podataka koja će omogućiti povezivanje s nekim budućim aplikacijama. Primjerice, ako je riječ o mrežnim aplikacijama napravljenim u
PHP-u, onda je korisno raditi s MySQLom, a od desktop aplikacije preporuka je koristiti se bazom podataka SQLite. Čitava baza podataka smještena je u jednoj datoteci, a takvoj bazi
Modelirati pojednostavljenu bazu podataka za koji zamišljeni poslovni proces (knjižnica, skladište, trgovina….) brinući se o normalizaciji podataka.
RAZINE USVOJENOSTI
ISHOD RAZINA ISHODA
B. 4. 1 Opisuje osnovne pojmove povezane s Opisuje osnovne Za zadanu klasu Uočava osnovna Za složeniji problem
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA objektnim usmjerenim programiranjem pojmove povezane s razlikuje svojstva od svojstva i metode za uočava osnovne objekte
PREDMETA INFORMATIKA U (klasa, objekt, svojstvo, metoda ...). Unutar objektnim metoda. Manipulira zadani jednostavni problema, veze među
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI zadanoga problema uočava osnovna svojstva usmjerenim objektom zadane klase i problem, oblikuje objektima, svojstva i
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I i metode te oblikuje pripadnu klasu u programiranjem.Na poziva elemente klase klasu te je metode. Stvara
PROGRAMIRANJE UČENIK konkretnome programskom jeziku. konkretnome nad napravljenim implementira. cjelokupan objektni
OSMIŠLJAVA OBJEKTNI MODEL S Objašnjava pojam nasljeđivanja klasa. primjeru razlikuje objektom. Objašnjava pojam model te ga
PRIPADNIM SLOŽENIM Objektno modelira složeniji problem i klasu od objekta. nasljeđivanja klasa. implementira.
STRUKTURAMA PODATAKA implementira rješenje u programskome
IMPLEMENTIRA GA U ZADANOME jeziku.
PROGRAMSKOM JEZIKU.

Objektno usmjereno programiranje moguće je uvesti korištenjem nekih od alata poput alata Alice 3.
Stvarati jednostavne klase s pripadnim metodama i svojstvima za neke standardne metode (pravokutnik, trokut, razlomak, kompleksni broj i sl.).
Stvarati kompleksni model za složenije probleme. Primjerice, napraviti klasu „datum“, a potom klasu „učenik“ čiji će datum rođenja biti tipa datum. Nadalje je moguće napraviti razred
koji će imati svoju oznaku te listu podataka poput „učenik“ itd.
Primijeniti objektno programiranje u grafici.
B. 4. 2 a* Opisuje svojim riječima standardne Opisuje svojim Primjenjuje Zapisuje standardne U konkretnome problemu
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA apstraktne strukture podataka (red, stog, riječima standardne standardne algoritme algoritme nad uočava mogućnost
PREDMETA INFORMATIKA U stablo, graf) te standardne postupke nad tim apstraktne strukture nad apstraktnim apstraktnim korištenja standardnim
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI strukturama. Primjenjuje standardne podataka te osnovne strukturama podataka. strukturama podataka apstraktnim strukturama
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I algoritme nad apstraktnim strukturama postupke nad njima. u zadanome podataka te implementira
PROGRAMIRANJE UČENIK podataka u zadanome programskom jeziku. programskom jeziku. rješenje problema u
RJEŠAVA PROBLEM KORISTEĆI SE Rješava problem koristeći se apstraktnim zadanome programskom
APSTRAKTNIM STRUKTURAMA strukturama podataka. jeziku.
PODATAKA.

Standardne strukture podataka mogu se implementirati kao klase pa se za njih definiraju standardni postupci kao metode.
Stog: metode (push, pop), korištenje stogom za računanje vrijednosti izraza u notaciji postfix
—162
Red: enqueue, dequeue
Binarno stablo: obilasci (preorder, postorder, inorder), binarno stablo traženja, binarna hrpa i sl.
Graf: bsf i dsf obilazak grafa.
B. 4. 2 b* Objašnjava osnovni koncept rada programa s Objašnjava osnovni Objašnjava osnovne Za zadani problem Analizira problem iz
GUI-jem te osnovne elemente sučelja. koncept rada vrste događaja nad stvara aplikaciju sa stvarnoga života te
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA Dizajnira sučelje koristeći se jednostavnim programa s GUI-jem elementima sučelja. složenim elementima stvara aplikaciju za
PREDMETA INFORMATIKA U elementima GUI-ja. Objašnjava osnovne te osnovne elemente Za zadani problem sučelja. njegovo rješenje.
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI vrste događaja nad elementima sučelja. sučelja. stvara aplikaciju s
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I Analizira stvara aplikaciju za njegovo Dizajnira sučelje grafičkim korisničkim
PROGRAMIRANJE UČENIK rješenje. koristeći se sučeljem unutar koje se
STVARA APLIKACIJU S jednostavnim obrađuju jednostavni
GRAFIČKIM KORISNIČKIM elementima GUI-ja. događaji.
SUČELJEM ZA RJEŠAVANJE
PROBLEMA IZ STVARNOGA
ŽIVOTA.

Preporuča se uporaba programskog jezika unutar kojega se sučelje kreira na način da se elementi dodaju na sučelje pisanjem programskog kôda, a ne grafički.
B. 4. 3 Uočava mogućnost računalnoga simuliranja i Uočava da se neki Za konkretne, U kojemu Za zadani problem
modeliranja nekoga prirodnog fenomena te prirodni fenomeni jednostavne prirodne programskom jeziku argumentira mogućnost
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA argumentira smisao takva modela odnosno mogu uspješno fenomene opisuje implementira model modeliranja i
PREDMETA INFORMATIKA U simulacije. Implementira model odnosno modelirati i mogućnosti odnosno simulaciju za simuliranja s pomoću
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI simulaciju nekoga fenomena te analizira simulirati računalom. računalnoga simuliranja rješenje zadanoga računala. Implementira
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I rješenje. i modeliranja rješenja. prirodnog fenomena te model ili simulaciju.
PROGRAMIRANJE UČENIK SE analizira rješenje.
KORISTI MODELIRANJEM I
SIMULACIJOM ZA
PREDSTAVLJANJE I
RAZUMIJEVANJE PRIRODNIH
FENOMENA.

Kombinatorni problemi: permutacije, kombinacije, interpretacije, particije i sl. Suvremeni kriptografski algoritmi: RSA, DES...Prirodni fenomeni: fizikalni, kemijski, biološki. Društveni
i ekonomski procesi i trendovi. Moguće je ishod povezati s ishodom B.4.4.
Analizira problem i razlaže ga na manje problem iz stvarnoga problem iz stvarnoga problem iz stvarnog problem iz stvarnoga
NAKON ČETVRTE GODINE UČENJA dijelove. Koristi se mogućnostima života, uz pomoć života, uz pomoć života, samostalno ga života, samostalno ga
PREDMETA INFORMATIKA U programskoga jezika za rješavanje učitelja razvija učitelja razvija, testira i rješava prolazeći svim rješava prolazeći svim
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI konkretnoga problema. Dokumentira algoritam, testira i dokumentira fazama programiranja te fazama programiranja te
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I programsko rješenje i predstavlja ga dokumentira idejno programsko rješenje. predstavlja rješenje. predstavlja i vrednuje
—163
PROGRAMIRANJE UČENIK ostalima. Zajedno s ostalima vrednuje rješenje. rješenje.
DEFINIRA PROBLEM IZ uspješnost programskoga rješenja.
PROLAZEĆI SVE FAZE
VREDNUJE GA.

—164
Prirodoslovno-matematička gimnazija, 4 godine po 105 sati godišnje (inačica B)
informacije i digitalna tehnologija
RAZINE USVOJENOSTI
A. 1. 1 Učenik nabraja osnovne komponente Opisuje funkcionalne cjeline Opisuje tijek obrade Objašnjava Uspoređuje različite
računalnoga sustava, opisuje njihova prema Von Neumannu i podataka u računalu. funkcioniranje računalne sustave.
NAKON PRVE GODINE UČENJA obilježja i funkciju i način povezivanja razvrstava poznate uređaje u Razvrstava primjenske računalnog sustava.
PREDMETA INFORMATIKA U u svrhovitu cjelinu. sklopovlja i pojedinu cjelinu. Opisuje programe u Uočava da računalo
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI programi. Razlikuje vrste programa svrhu operacijskoga sustava karakteristične grupe. može učitavati podatke
INFORMACIJE I DIGITALNA prema namjeni. Razumije ulogu te ulogu primjenskih Uočava da se različiti s različitih uređaja ili
TEHNOLOGIJA UČENIK operacijskoga sustava u radu programa. operacijski sustavi i izvora uključujući
OBJAŠNJAVA GLAVNE računalnoga sustava i nabraja različite programi mogu senzore.
KOMPONENTE RAČUNALNOGA operacijske sustave za različite upotrebljavati na istome
SUSTAVA I NJIHOVE FUNKCIJE digitalne uređaje. Objašnjava ulogu sklopovlju.
procesora i memorije i kako njihove
karakteristike utječu na računalni
sustav. Uspoređuje računalne sustave s
kojima se susreo
(glavni dijelovi računala, uloga
operacijskoga sustava, primjenski
programi). Kategorizira različite
uređaje za ulaz i izlaz podataka.
A. 1. 2 Razlikuje pojmove datoteka i mapa. Razlikuje pojmove datoteka U postojećoj strukturi Opisuje kako Učinkovito organizira
Objašnjava hijerarhiju mapa u vanjskoj i mapa te objašnjava mapa na računalu ili u operacijski sustav svoje datoteke poštujući
NAKON PRVE GODINE UČENJA memoriji i primjenjuje je u organizaciji hijerarhijsku organizaciju oblaku organizira i povezuje datoteke s princip hijerarhijske
PREDMETA INFORMATIKA U svojih datoteka na računalu, vanjskoj mapa u vanjskoj memoriji. pretražuje svoje određenim programom organizacije na svojemu
—165
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI memoriji ili računalnome oblaku. Nabraja nekoliko različitih datoteke. Povezuje s obzirom na računalu ili u
INFORMACIJE I DIGITALNA Prepoznaje koji su formati povezani s formata datoteka s kojima se format datoteke s tipom naznačeni format. računalnom oblaku.
TEHNOLOGIJA UČENIK kojim tipom podataka i s kojom susreo u svakodnevnome podataka i
PRIMJENJUJE PRINCIPE aplikacijom. Odabire prikladan format radu s digitalnim uređajima. odgovarajućim
HIJERARHIJSKE ORGANIZACIJE datoteke za pohranu podataka ovisno o Primjenjuje osnovne programom.
MAPA U RAČUNALNIM tipu podataka i svrsi njihove primjene. postupke za rad s
MEMORIJAMA TE RAZLIKUJE Opisuje po čemu operacijski sustav datotekama poput kopiranja
FORMATE DATOTEKA. prepoznaje formate i povezuje datoteke i premještanja.
s određenom aplikacijom.
Primijeniti osnovne postupke za rad s datotekama, npr. preimenovati, premjestiti, kopirati, obrisati datoteku ili mapu. Pronaći datoteku prema imenu, nastavku datoteke, datumu nastanka,
audiodatoteke, videodatoteke i privremene datoteke.
A. 1. 3 Razlikuje formate s komprimiranim Uspoređuje veličinu Razlikuje nekoliko Objašnjava potrebu Opisuje princip nekoga
sadržajem. Učinkovito se koristi slikovne datoteke ovisno o slikovnih, zvučnih i sažimanja podataka u jednostavnog sažimanja.
NAKON PRVE GODINE UČENJA sažimanjem datoteka i mapa (zip). odabranome modelu boja. video formata bez slikovnih zapisa, Analizira utjecaj
PREDMETA INFORMATIKA U Objašnjava potrebu za sažimanjem Objašnjava potrebu sažimanja i sa zvučnih ili videozapisa sažimanja na veličinu
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI podataka. sažimanja datoteka i mapa. sažimanjem. te uspoređuje njihovu datoteke i kvalitetu slike,
INFORMACIJE I DIGITALNA Razlikuje nekoliko slikovnih formata Koristi se određenim veličinu ovisno o zvuka ili video sadržaja.
TEHNOLOGIJA UČENIK ANALIZIRA bez kompresije i s kompresijom. postupkom za sažimanje sažimanju.
I PRIMJENJUJE SAŽIMANJE Opisuje princip nekoga jednostavnog datoteka i mapa. Svrsishodno se koristi
DATOTEKA. sažimanja, npr. RLE (kraće zapisivanje sažimanjem datoteka i
ponavljajućih uzoraka). Argumentira mapa.
korištenje najčešćim komprimiranim
formatima (JPG, PNG, GIF).
Razvrstava nekoliko video formata u
one bez kompresije i s kompresijom.
Analizira utjecaj sažimanja na veličinu
datoteke i na kvalitetu slike ili videa.
analizirati rezultat. Usporediti veličine datoteka nastalih iz iste slike kao rezultat spremanja u različitim formatima. Usporediti primjenu formata GIF u slučaju vrlo jednostavnog crteža i
crteža s puno detalja. Istražiti koji su komprimirani formati bez gubitka kvalitete. Usporediti kvalitetu i veličinu zvučnog zapisa s kompresijom (na primjer mp3) i bez kompresije.
Usporediti kvalitetu i veličinu videozapisa s različitim kompresijama. Razgovarati o ograničenjima ljudskoga uha i oka u odnosu na kvalitetu sažetoga zapisa i razinu kompresije.
A. 1. 4 Pretvara cijeli broj u binarni i obrnuto. Interpretira sadržaj registra Objašnjava ograničenja Objašnjava razlog Analizira ograničenja u
Pravilno se koristi mjernim jedinicama kao prirodni dekadski broj i u zapisu cijelih brojeva u grupiranja znamenaka zapisu realnih brojeva
NAKON PRVE GODINE UČENJA za kapacitet memorije (veličinu obrnuto, zapisuje prirodni registru zadane veličine. pri izravnome ovisno o duljini registra.
PREDMETA INFORMATIKA U digitalnog sadržaja). Zapisuje cijele dekadski broj u registru Opisuje primjere pretvaranju broja iz
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI brojeve tehnikom dvokomplementa u zadane duljine. Pretvara broj korištenja binarnoga u
—166
INFORMACIJE I DIGITALNA registru zadane duljine i objašnjava iz binarnoga u heksadekadskog sustava heksadekadski
TEHNOLOGIJA UČENIK ANALIZIRA ograničenja. Objašnjava princip heksadekadski brojevni u računalnome brojevni sustav.
ULOGU BINARNOGA I zapisivanja znakova u digitalnim sustav i obrnuto. okruženju. Objašnjava princip
HEKSADEKADSKOGA BROJEVNOG sustavima. Objašnjava različite načine Objašnjava princip Objašnjava razloge zapisivanja realnoga
SUSTAVA U PREZENTACIJI zapisivanja boje jednoga piksela i kako digitaliziranog prikaza postojanja različitih broja u registru zadane
DIGITALNOGA PRIKAZA odabir modela utječe na veličinu znakova. Objašnjava načine kodnih tablica i opisuje veličine.
RAZLIČITIH TIPOVA PODATAKA. datoteke. Primjena postupaka zapisivanja boje pojedinoga primjer problema s
pretvaranja binarnoga brojevnog piksela digitalne slike. kojim se zbog toga može
sustava u heksadekadski i obrnuto. susresti.
Daje primjere gdje i zašto se koristimo
heksadekadskim zapisom. Obrazlaže
grupiranje binarnih znamenaka u
skupine od četiri znamenke pri
brojevnog sustava u heksadekadski.
Analizira ograničenja u zapisu realnoga
broja.
Razmatrati ovisnost broja znamenaka i baze sustava. Primjenom binarnog zbrajanja prikazivati cijele brojeve metodom dvojnog komplementa. Analizirati zašto se neki znakovi promijene
na mrežnoj stranici nakon izmjene postavki kodiranja stranice. Spremati jednostavni crtež u različitim modelima boja i analizirati kako to utječe na veličinu datoteke. Pojam baze sustava i
težinskih faktora uvježbavati na zadacima iz područja računalnog razmišljanja (poput natjecanje Dabar, engl. Bebras). Istražiti potrebu korištenja heksadekadskih brojeva u računalnom
okruženju. Diskutirati o točnosti prikaza decimalnoga broja u računalu. Istražiti do kojih pogrešaka dolazi u programskim kodovima kod zbrajanja i uspoređivanja realnih brojeva (npr. kad
ispitujemo jednakost 0.1+0.1+0.1=0.3). Zapisivanje i čitanje broja prema normi IEEE 754.
Poveznice:
A. 1. 5 Nabraja i opisuje djelovanje osnovnih Nabraja osnovne logičke Određuje vrijednost Određuje vrijednost Analizira problem i
logičkih operacija ((NE, I , ILI)) te operacije i njihovo jednostavnoga logičkog složenoga logičkog definira logički izraz.
NAKON PRVE GODINE UČENJA prioritet operacija. Opisuje logički izraz djelovanje. izraza. izraza.
PREDMETA INFORMATIKA U tablicom istinitosti. Određuje vrijednost
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI zadanog izraza. Definira logički izraz
INFORMACIJE I DIGITALNA za zadani problem u programiranju.
TEHNOLOGIJA UČENIK DEFINIRA
LOGIČKI IZRAZ ZA ZADANI
PROBLEM.

Za razumijevanje osnovnih logičkih operacija mogu se koristiti zadaci iz područja računalnog razmišljanja (natjecanje Dabar, engl. Bebras). Diskutirati kako iz opisa logičke operacije
izvesti tablicu istinitosti. Na temelju opisa (teksta zadatka, problema) definirati logičke izraze. Povezati relacijske izraze logičkim operatorima te odrediti vrijednost dobivenog logičkoga
izraza. Odrediti prioritete osnovnih logičkih operacija u logičkom izrazu odrediti prioritete logičkih, relacijskih i aritmetičkih operacija u logičkom izrazu.
—167
A. 1. 6 Opisuje mogućnosti različitih Razlikuje različite Opisuje mogućnosti Oblikuje i objavljuje Dizajnira, razvija i
tehnologija za izradu mrežnih stranica tehnologije za izradu pojedine tehnologije za jednostavnu mrežnu objavljuje strukturu
NAKON PRVE GODINE UČENJA koje se izvode na računalu korisnika. mrežnih stranica koje se izrađivanje i oblikovanje stranicu s nekoliko povezanih
PREDMETA INFORMATIKA U Primjenjuje tehnologije za izradu izvode na računalu korisnika mrežnih stranica koje se interaktivnim mrežnih stranica s
DOMENI INFORMACIJE I mrežnih stranica koje se izvode na te s pomoću neke od njih izvode na računalu elementima s pomoću pomoću alata i
DIGITALNA TEHNOLOGIJA UČENIK računalu korisnika u izradi mrežnih izrađuje jednostavnu mrežnu korisnika te pomoću njih alata i tehnologija koje tehnologija koje se
DIZAJNIRA, RAZVIJA I stranica. Oblikuje stranicu u skladu s stranicu. izrađuje i oblikuje se izvode na računalu izvode na računalu
OBJAVLJUJE STRUKTURU osnovnim pravilima dizajna i integrira jednostavnu mrežnu korisnika. korisnika.
POVEZANIH MREŽNIH STRANICA S interaktivne elemente. Dizajnira i stranicu.
POMOĆU ALATA I TEHNOLOGIJA razvija strukturu nekoliko povezanih
KOJE SE IZVODE NA RAČUNALU mrežnih stranica.
KORISNIKA.

Izraditi mrežnu stranicu na zadanu temu koja će sadržavati osnovne elemente HTML-a oblikovane CSS-om, a prema potrebi će sadržavati i jednostavne JavaScript programe. Povezati
JavaScript s programskim jezikom kojim su se koristili tijekom godine.
Komentirati izgled i funkcionalnost različitih mrežnih sjedišta na internetu. Pronaći mrežna sjedišta koja su prema procjenama stručnjaka i korisnika ocijenjena najboljim ocjenama.
Analizirati njihove karakteristike. Povezati JavaScript s programskim jezikom kojim su se koristili tijekom godine. Istražiti najnovije preporuke za dizajniranje mrežnih stranica.
RAZINE USVOJENOSTI
B. 1. 1 Analizira problem, određuje vrstu i Opisuje i analizira problem U rješenju problema Analizira vlastito Analizirajući rješenje
opseg ulaznih podataka, razmatra iz svakodnevnoga života te u prepoznaje glavne rješenje problema, problema uočava i
NAKON PRVE GODINE UČENJA načine rješavanja problema. Uočava koracima prikazuje postupak algoritamske strukture: provjerava ga s ispravlja pogrešku u
PREDMETA INFORMATIKA U zasebne cjeline i rastavlja problem na njegova rješavanja. slijed, grananje i različitim ulaznim algoritmu, prepoznaje
DOMENI RAČUNALNO manje dijelove. Prikazuje postupak ponavljanje. vrijednostima te ograničenja algoritma.
RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE rješavanja problema u koracima. predviđa rezultat
UČENIK ANALIZIRA PROBLEM, Prepoznaje u svojemu algoritmu njegova izvođenja.
DEFINIRA ULAZNE I IZLAZNE osnovne algoritamske strukture: slijed,
VRIJEDNOSTI TE UOČAVA grananje i ponavljanje. Diskutira
KORAKE ZA RJEŠAVANJE ispravnost algoritma te ga po potrebi
PROBLEMA. mijenja. Prepoznaje ograničenja
algoritma.

Računalno razmišljanje nije nužno vezano uz programiranje te se može vježbati i na druge načine. Primjerice za postavljeni cilj u obradi teksta (dokument uređen na određeni način) može
se napraviti algoritam koji će pravilnim korištenjem ugrađenih funkcija automatizirati veći broj operacija i skratiti vrijeme utrošeno na uređivanje dokumenta.
—168
B. 1. 2 Odabire tip podatka prikladan za Odabire tip podatka Određuje rezultat Uočava i ispravlja Modelira jednostavnije
rješavanje zadanoga problema. Opisuje prikladan za zadani problem. složenijih matematičkih i pogreške u matematičke i logičke
NAKON PRVE GODINE UČENJA djelovanje pojedinih matematičkih i Opisuje djelovanje pojedinih logičkih izraza u kojima matematičkim i probleme odgovarajućim
PREDMETA INFORMATIKA U logičkih operacija. Primjenjuje matematičkih i logičkih se mogu pojaviti i logičkim izrazima izrazima.
DOMENI RAČUNALNO standardne operacije i funkcije nad operacija i standardnih standardne funkcije kojima se koristi za Argumentira prednosti
RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE jednostavnim tipovima podataka pri funkcija te odabire one koji odabranoga rješavanje zadanoga korištenja odabranim
UČENIK PRIMJENJUJE rješavanju zadanoga problema te su prikladni za odabrani tip programskog jezika. problema. tipom podataka s
JEDNOSTAVNE TIPOVE PODATAKA funkcije unosa i ispisa. Određuje podataka. Primjenjuje standardne obzirom na druge tipove
TE ARGUMENTIRA NJIHOV rezultat matematičkih i logičkih izraza. operacije i funkcije nad podataka.
ODABIR, PRIMJENJUJE RAZLIČITE Analizira izraze. Modelira jednostavni jednostavnim tipovima
VRSTE IZRAZA, OPERACIJA, problem odgovarajućim izrazima. podataka pri rješavanju
RELACIJA I STANDARDNIH Argumentira prednosti korištenja zadanoga problema.
FUNKCIJA ZA MODELIRANJE odabranim tipom podataka s obzirom
JEDNOSTAVNOGA PROBLEMA U na druge tipove podataka.
ODABRANOME PROGRAMSKOM
JEZIKU.

Podatci: cijeli i realni brojevi, tekstualna konstanta, logičke vrijednosti
Operatori: za cjelobrojni tip, za realni tip, relacijski, logički
Izrazi: matematički , relacijski, logički
Slijedna struktura
Analiza programa
Poveznice:
Matematika: A.1.2, B.1.3.
Kemija: T.1.2, PiP.1.2, PP.1.2.
B. 1. 3 Razvija algoritam primjenjujući Učenik prati i predviđa Samostalno razvija Razvija i zapisuje Razvija i zapisuje
strukture grananja i ponavljanja. Prati ponašanje jednostavnih algoritam za rješavanje rješenje jednostavnoga rješenje složenijih
NAKON PRVE GODINE UČENJA izvođenje algoritma, implementira u algoritama koji sadrže jednostavnoga problema problema koristeći se i problema u
PREDMETA INFORMATIKA U odabranom programskom jeziku, testira strukture slijeda, grananja i
primjenjujući strukture strukturom grananja i programskome jeziku.
DOMENI RAČUNALNO i vrednuje u suradnji s drugima, koristi ponavljanja. Razvija
RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE se različitim metodama ispravljanja algoritam za rješavanje grananja i ponavljanja s strukturom ponavljanja Samostalno osmišljava
UČENIK RAZVIJA ALGORITAM I pogrešaka. Vrednuje različita rješenja jednostavnoga problema. unaprijed određenim te ga zapisuje u testne primjere za
STVARA PROGRAM U istoga problema. Algoritam zapisuje u brojem ponavljanja. programskom jeziku. provjeru ispravnosti
ODABRANOME PROGRAMSKOM programskome jeziku. Uz Zapisuje algoritam u Uz pomoć učitelja programa, testira
JEZIKU RJEŠAVAJUĆI PROBLEM pomoć učitelja otkriva i programskome jeziku, osmišljava testne program te ga prema
samostalno uočava primjere za provjeru potrebi korigira.
—169
UPORABOM STRUKTURE ispravlja sintaktičke i sintaktičke pogreške i ispravnosti programa, Uspoređuje i vrednuje
GRANANJA I PONAVLJANJA. semantičke pogreške. ispravlja ih, semantičke testira program te ga različita rješenja istoga
pogreške ispravlja uz prema potrebi korigira problema.
pomoć učitelja. uz pomoć učitelja.
Naglasak je na cijelome procesu izrade programa za zadani problem. Radi se s osnovnim tipovima podataka i primjeni naredbi grananja i ponavljanja. Biraju se raznovrsni problemi raznih
težina. Vrednovanje programskoga rješenja može se raditi u skupinama. Kriteriji vrednovanja mogu biti: točnost, za koji opseg ulaznih ulaznih podataka program radi (postoje li ulazne
vrijednosti koje će uzrokovati prekid rada programa), jasnoća poruka kojima program komunicira s korisnikom programa. Posebnu pažnju treba posvetiti i oblikovanju ispisa.
Moguće je naredbu grananja i ponavljanja uvesti korištenjem grafike, zadatci koji su orijentirani na korištenje kutova, boja, ravnih i zakrivljenih linija.
Analiza programa.
Primjer sadržaja: zadatci s natjecanja.
Poveznica: Ishod B.1.4
B. 1. 4 Primjenjuje algoritam za Učenik primjenjuje standardne Učenik primjenjuje standardne Učenik primjenjuje specifične Učenik rješava
NAKON PRVE GODINE UČENJA traženje najvećeg i najmanjeg postupke nad varijablama poput algoritme nad više cjelobrojnih algoritme za rad s prirodnim probleme u kojima
PREDMETA INFORMATIKA U broja, algoritam za zamjenu inkrementa/dekrementa vrijednosti poput prebrajanja brojevima poput provjere kombinira više
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI vrijednosti dviju varijabli, prema zadanom kriteriju, različitih
sadržaja varijable, zamjene složenosti broja, Euklidova
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I algoritam za rastav broja na sumiranja i slično. standardnih
PROGRAMIRANJE UČENIK znamenke, algoritam za sadržaja varijabli, ispis sadržaja algoritma… algoritama nad
PRIMJENJUJE STANDARDNE provjeru složenosti broja te varijabli prema zadanom cijelim brojevima.
ALGORITME DEFINIRANE NAD Euklidov algoritam. kriteriju i slično.
CIJELIM BROJEVIMA.

Kroz motivacijske primjere učenicima ukazati potrebu za usvajanjem i primjenu pojedinih algoritama s prirodnim brojevima. Algoritmi koji su primjenjivi i na skupu cijelih brojeva dobro
je koristiti i s elementima toga skupa. Za sve algoritme treba koristiti i primjere iz svakodnevnoga života tako da učenici zaključe kada će koji od algoritama koristiti.
Primjer zadataka:
RAZINE USVOJENOSTI
C. 1. 1 Odabire prikladne izvore, pronalazi Za odabranu temu pronalazi Za odabranu temu Samostalno odabire Kritički vrednuje
podatke i kritički ih vrednuje. Stvara i podatke uz upute o pronalazi podatke prikladne vrste pronađene podatke i
NAKON PRVE GODINE UČENJA uređuje digitalni sadržaj prema prikladnim izvorima. Stvara odabirući prikladne digitalnih sadržaja te informacije. Stvara svoje
PREDMETA INFORMATIKA U uputama ili samostalno. Razvija svoje i uređuje digitalni sadržaj izvore. Odabire program programe za njihovo digitalne sadržaje koji
DOMENI DIGITALNA PISMENOST I digitalne sadržaje koji uključuju niz prema uputama. Pristupa za uređivanje sadržaja uređivanje pri obradi uključuju različite
KOMUNIKACIJA UČENIK različitih digitalnih medijskih sadržajima koje su drugi prema preporuci učitelja. zadane teme. Stvara i medijske sastavnice.
PRONALAZI PODATKE I sastavnica. Pohranjuje datoteke u podijelili s njim. Objavljuje vlastiti Predstavlja svoj rad.
—170
INFORMACIJE, ODABIRE prikladnome formatu. Objavljuje i sadržaj i dijeli ga s uređuje svoj digitalni
PRIKLADNE IZVORE INFORMACIJA prema potrebi dijeli digitalne sadržaje drugima. sadržaj.
TE UREĐUJE, STVARA I te se koristi podijeljenim sadržajima.
OBJAVLJUJE/DIJELI SVOJE Predstavlja svoj rad.
DIGITALNE SADRŽAJE.

Komentirati pravilno i učinkovitu uporabu tipkovnice s naglaskom na ulogu pojedinih tipaka jer je ono temelj za dalju automatizaciju postupaka u primjerice obradi teksta.
prikladna formu za zadanu temu. Ovisno o odabranom programu urediti dokument u skladu s pravilima za taj program. Ako se izrađuje prezentacija, voditi se pravilima za prezentaciju; ako
se radi s tekstom, urediti ga i oblikovati prema pravilima oblikovanja teksta.
naglašavanje neučinkovitosti načina rada ako se te funkcije ne upotrebljavaju) te naglašavanje načina rada računala pri opisu rada pojedinih sustava. Primjerice uporaba numeracije stranica
i uporaba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja u programu za obradu teksta ili uporaba matrice slajda u programu za izradu prezentacija.
podnaslovima (titlom) za učenike sa slušnim ograničenjima itd. Razvijati sposobnost uočavanja mogućnosti primjene računalnih programa u netipičnim situacijama. Primjerice, uporaba
videoupute).
Poveznica:
Ishod B.1.1
Kemija: T.1.4.
C. 1. 2 Učenik opisuje internetske usluge i Opisuje najčešće korištene Argumentira korištenje Samostalno istražuje i Kritički procjenjuje
njihovu primjenu (www, e-pošta, ftp, internetske usluge i njihovu internetskim uslugama opisuje nove namjenu i svrsishodnost
NAKON PRVE GODINE UČENJA videopozivi, videokonferencije, chat, primjenu. za unaprijeđenije učenja internetske usluge i usluga kojima se do tada
PREDMETA INFORMATIKA U mrežna trgovina, internet bankarstvo, i poslovnih procesa. alate te mogućnost nije koristio, a
DOMENI DIGITALNA PISMENOST I društvene mreže...). Odabire, istražuje njihove primjene. potencijalno mu mogu
KOMUNIKACIJA UČENIK mogućnosti edukativnih digitalnih pomoći pri rješavanju
ISTRAŽUJE USLUGE INTERNETA I platformi. Procjenjuje namjenu i problema.
MOGUĆNOSTI UČENJA, svrsishodnost postojećih usluga i alata i
POSLOVANJA, BUDUĆEGA istražuje nove mogućnosti za učenje i
RAZVOJA. rad. Kritički procjenjuje namjenu i
svrsishodnost usluga koje do tada nije
koristio, a potencijalno mu mogu
pomoći pri rješavanju problema.
● obrazovnih društvene mreža, digitalnih platformi za suradnju i sustava za upravljanje učenjem kao podrška učenju (eTwinning, Moodle, Edmodo, portal Nikola Tesla)
● internetskoga bankarstva, online trgovine, online marketinga.
—171
C. 1. 3 Nabraja neke online alata za Nabraja neke od online alata Samostalno obavlja svoj Istražuje dodatne Analizira nekoliko
komunikaciju i suradnju. Opisuje za komunikaciju i suradnju. dio zadataka u timu pri mogućnosti zadanih online alata za
NAKON PRVE GODINE UČENJA mogućnosti online alata za Prepoznaje važne stvaranju zajedničkoga online alata za komunikaciju i suradnju
PREDMETA INFORMATIKA U komunikaciju i suradnju. Odabire digitalnog sadržaja
DOMENI DIGITALNA PISMENOST I online alat za komunikaciju i suradnju karakteristike suradničkog koristeći se zadanim
komunikaciju i i odabire prikladne za
KOMUNIKACIJA UČENIK U ONLINE prikladan zadatku uzimajući u obzir rada u online okruženju. programima za suradnju. Ravnopravno potrebe rada na projektu.
OKRUŽENJU SURAĐUJE I RADI NA njegove mogućnosti. Istražuje i opisuje Prema uputama i uz pomoć komunikaciju i suradnju. i aktivno sudjeluje u Preuzima ulogu
PROJEKTU dodatne mogućnosti zadanoga online ostalih članova tima. raspodjeli zadataka pri organizatora pri
alata za komunikaciju i suradnju. sudjeluje u stvaranju stvaranju zajedničkoga stvaranju zajedničkoga
Sudjeluje u stvaranju digitalnoga digitalnog sadržaja, digitalnog sadržaja.
zajedničkog digitalnoga
sadržaja s različitim razinama izradi i predstavljanju.
sadržaja/projekta.
samostalnosti i različitim ulogama u
timu.
Teme su projektnoga zadatka iz
područja informatike. Sudjeluje u
predstavljanju projekta.
Primjeri tema za istraživanje u sklopu projektnoga zadatka: umjetna inteligencija, robotika, hologrami, prividna stvarnost, mehatronički sustavi, primjene 3D pisača.
Preporučuje se ovisno o sposobnosti učenika izrada jednostavnoga digitalnog sadržaja ili opsežnijega projekta uz uključivanje više učenika u tim. . Učenici zajednički raščlanjuju zadani
Analiza online alate i uređaje za komunikaciju. Korištenje alatima suradničkoga programa za komuniciranje s drugima pri rješavanju zadatka, npr. uporaba chata, slanje privatnih poruka.
Korištenje alatima suradničkoga programa za zajedničko stvaranje i uređivanje digitalnoga sadržaja, npr. komentiranje pojedinoga dijela sadržaja, različiti načini uređivanja digitalnog
sadržaja (brisanje, predlaganje izmjena te direktno uređivanje). Suradnja na dijeljenim dokumentima, npr. u alatu Office 365 s računom iz sustava AAI@EduHr ili u drugome alatu.
Primjereno ponašanje i konvencije uljudnoga ophođenja tijekom suradničkih i komunikacijskih aktivnosti u digitalnom okruženju. Razvoj vještina raspravljanja, pregovaranja i uvjeravanja
u digitalnome okruženju (oblikovanje, potvrđivanje reakcija i mijenjanje reakcija).
E-DRUŠTVO
RAZINE USVOJENOSTI
D. 1. 1 U suradničkome online okruženju Učenik opisuje pojam Učenik analizira različite Učenik poštuje i Učenik analizira studije
dizajnira, razvija, objavljuje te privatnosti na mreži dajući načine predstavljanja primjenjuje slučaja s pozitivnim i
NAKON PRVE GODINE UČENJA predstavlja projekt. Učenik opisuje primjere iz svakodnevnoga osoba na mreži te ograničenja za negativnim primjerima
PREDMETA INFORMATIKA U pojam privatnosti na mreži. Učenik života. Opisuje čemu služe razlikuje štetne i sigurne dijeljenje tuđih utjecaja računalne
DOMENI E-DRUŠTVO UČENIK U primjenjuje pravila privatnosti na autorska prava i tko ima načine osobnoga osobnih podataka, tehnologije na osobni
SURADNIČKOM ONLINE internetu. Učenik prepoznaje i poštuje pravo na njih. Objašnjava predstavljanja. Razlikuje poštuje navedenu život i zajednicu.
OKRUŽENJU NA ZAJEDNIČKOME licencije korištenja te , autorsko pravo i što su to pravila privatnosti i vrste licencija za licenciju za tuđi Raspravlja o mogućim
—172
PROJEKTU ANALIZIRA ETIČKA intelektualno vlasništvo. Analizira uvjeti korištenja tuđim autorski rad. autorski rad te odabire neželjenim posljedicama
PITANJA KOJA PROIZLAZE IZ studije slučaja s pozitivnim i sadržajima. odgovarajuću licenciju nepromišljenoga
KORIŠTENJA RAČUNALNOM negativnim primjerima utjecaja za svoj autorski rad. dijeljenja osobnih
TEHNOLOGIJOM. računalne tehnologije na osobni život i Objašnjava pojam podataka. Argumentira
društvo. Analizira različite načine intelektualnog važnost poštivanja
predstavljanja osoba na mreži te vlasništva. intelekualnog vlasništva.
razlikuje štetne i sigurne načine
osobnoga predstavljanja.

Demonstrirati pojam lažnoga profila, postupke i dobra pravila za predstavljanje na mreži, identificirati korištenja anonimnim računima, forumi s lažnim računima i anonimnim negativnim
komentiranjem. Raspravljati o studijama slučajeva s pozitivnim i negativnim primjerima dijeljenja osobnih podataka. Raspravljati o mogućim lažnim profilima, lažnom predstavljanju na
mreži.
Poveznice:
Međupredmetna tema Zdravlje (prevencija nasilja).
D. 1. 2 Učenik nabraja opasnosti pri korištenju Nabraja zlonamjerne Redovito ažurira Upravlja postavkama Odabire prikladne
internetom i prijenosnim memorijama. programe te prepoznaje operacijski sustav, programa za zaštitu programe za održavanje
NAKON PRVE GODINE UČENJA Nabraja zlonamjerne programe. pokušaje prevare i rizike pri antivirusni program te računala, primjenjuje sigurnosti svojega
PREDMETA INFORMATIKA U Opisuje programe i postupke za zaštitu korištenju internetom i skenira računalo. pravila sigurne računala i odgovorno
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI E- i sigurno korištenje računalom. prijenosnim memorijama. Primjenjuje preporuke za komunikacije i zaštite upravlja osobnim
DRUŠTVO UČENIK OPISUJE Primjenjuje pravila sigurne Upotrebljava antivirusne stvaranje sigurnosne osobnih podataka te podatcima, njihovom
PROBLEME KOJE MOGU komunikacije, odgovorno stvara online programe i vatrozid. lozinke. izrađuje sigurnosne vidljivošću i
PROUZROČITI ZLONAMJERNI račune i sigurne lozinke. Prepoznaje i kopije datoteka. Kod dostupnošću.
PROGRAMI TE PROBLEME KOJI odabire sigurne stranice za dijeljenje stvaranja online računa
NASTAJU KAO REZULTAT važnih. Redovito ažurira operacijski i sigurnosne lozinke
ELEKTRONIČKIH NAPADA I sustav, antivirusne programe te procjenjuje razinu
KRAĐE ELEKTRONIČKOGA redovito radi sigurnosne kopije osobne zaštite.
IDENTITETA TE ODGOVORNO datoteka.
PRIMJENJUJE SIGURNOSNA
PRAVILA.

Izvođenje postupka pregleda i čišćenja računala od zlonamjernih programa, određivanje postavki vatrozida. Uspoređivati uvjete korištenja i ostavke privatnosti raznih programa i mobilnih
aplikacija. Odgovorno korištenje tehnologijom - aktivno stvaranje svojega pozitivnog digitalnog identiteta. Analizirati različite primjere ugrožavanja sigurnosti osobnih podataka iz
svakodnevnoga života. Upoznavanje s brošurama nacionalnog CERT-a. Uočavati važnost službe Abuse. Upoznavanje s odlukom o prihvatljivom korištenju računalnih resursa u svojoj
školi. Upoznavanje sa sadržajima tematskih portala, npr. http://www.sigurnijiinternet.hr/, Pet za Net. Planiranje aktivnosti za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. Predlaganje
zajedničkih sigurnosnih pravila razreda (dok komuniciraju društvenim mrežama ili razrednom e-poštom, razmjenjuju datoteke online, prijenosnim memorijama ili radom u računalnom
oblaku).
—173
D. 1. 3 Opisuje mogućnosti prilagodbe Opisuje mogućnosti Navodi mogućnosti Opisuje promjene i Ukazuje na važnost i
operacijskoga sustava za učenike s operacijskog sustava koje specijalizirane opreme i mogućnosti koje mogućnosti korištenja
NAKON PRVE GODINE UČENJA poteškoćama. Opisuje različite uređaje i osobama s poteškoćama programa kojom se digitalna tehnologija digitalnim tehnologijama
PREDMETA INFORMATIKA U programe kojima se koriste osobe s olakšavaju korištenje osobe s poteškoćama unosi u život osoba s i sadržajima za učenje
DOMENI E-DRUŠTVO UČENIK poteškoćama. Objašnjava kako digitalnom tehnologijom. koriste radi lakše poteškoćama. koji su prilagođeni
ANALIZIRA ULOGU KOJU digitalna tehnologija olakšava i komunikacije i rada na Istražuje i analizira korisnicima s određenim
POMOĆNA TEHNOLOGIJA I unapređuje svakodnevni život i rad računalu. digitalne sadržaje za poteškoćama.
PRILAGOĐENI DIGITALNI osobama s poteškoćama. Analizira učenje koji su
SADRŽAJI MOGU IMATI U digitalne sadržaje za učenje koji su prilagođeni određenim
ŽIVOTIMA OSOBA S prilagođeni određenim poteškoćama. poteškoćama.
POTEŠKOĆAMA.

Istražiti mogućnosti digitalizacije obrazovnih sadržaja (kako izraditi audiozapis s obrazovnim sadržajem, kako izraditi video s podnaslovima - titlovima). Istražiti tehnička pomagala za
osobe s oštećenjem vida (zvučni satovi, različiti termometri, vage, radiouređaji, različita elektronička povećala, uređaji za prepoznavanje boja, uređaji koji pomažu u kretanju poput
laserskih štapova koji signaliziraju prepreku koja se nalazi ispred osobe, uređaji koji vibriranjem signaliziraju prepreku, a nose se oko vrata kako bi se slijepa osoba zaštitila od prepreka u
visini glave koje ne može otkriti štapom). Istražiti mogućnosti računalnih programa poput čitača ekrana ili programa za mobilne telefone. Uočiti: kako pomoćna tehnologija pomaže starijim
osobama s oštećenjima vida, sluha, kako glasovno upravljanje pomaže osobama s invaliditetom. Istražiti kako rade vanjske jedinice poput Brailleova retka.
RAZINE USVOJENOSTI
A. 2. 1 Opisuje osnovne pojmove vezane uz Opisuje osnovne pojmove Navodi mogućnosti i Osmišljava jednostavnu Opisuje kako računala u
računalne mreže (mrežni uređaji, povezane s računalnim ograničenja korištenja mrežu na razini stana ili mreži komuniciraju i
NAKON DRUGE GODINE mediji za prijenos podataka i mrežni mrežama. računalnom mrežom. učionice sa svim surađuju koristeći se
UČENJA PREDMETA protokoli). Objašnjava što je potrebno Opisuje prijenos potrebnim uređajima te različitim protokolima te
INFORMATIKA U DOMENI za povezivanje računala u mrežu. podataka mrežom. načinima spajanja. kako međusobno
INFORMACIJE I DIGITALNA Opisuje prijenos podataka mrežom. komuniciraju različite
TEHNOLOGIJA UČENIK OPISUJE Razlikuje i uspoređuje vrste mreža. mreže.
TEMELJNE KONCEPTE Nabraja osnovne elemente jednostavne
RAČUNALNIH MREŽA. računalne mreže. Osmišljava
jednostavnu mrežu na razini vlastitog
stambenog okružja (stan, kuća, dom...)
ili učionice sa svim potrebnim
uređajima te načinima spajanja.
Opisuje kako računala u mreži
komuniciraju i surađuju koristeći
—174
različite protokole te kako
komuniciraju.
Opisuje bežične računalne mreže – opisati principe prijenosa signala, probleme koji u tom prijenosu nastaju i tehnike kojima se navedeni problemi rješavaju.
A. 2. 2 Objašnjava postupke binarnoga Primjenjuje postupak Primjenjuje korake za Opisuje pojam preljeva Objašnjava uzrok
zbrajanja i oduzimanja cijelih brojeva u binarnoga zbrajanja dvaju zbrajanje cijelih brojeva te objašnjava situacije u netočnoga rezultata pri
NAKON DRUGE GODINE računalu. Objašnjava vezu binarnoga brojeva u registrima u registrima zadanih kojima dolazi do računalnome
UČENJA PREDMETA zbrajanja i drugih matematičkih zadanih duljina. duljina. preljeva. izračunavanju.
INFORMATIKA U DOMENI operacija u računalu. Objašnjava
INFORMACIJE I DIGITALNA situacije u kojima dolazi do preljeva pri
TEHNOLOGIJA UČENIK zbrajanju brojeva u računalu.
OBJAŠNJAVA BINARNO Objašnjava uzrok netočnoga rezultata
ZBRAJANJE CIJELIH BROJEVA pri računalnome izračunavanju.
KAO TEMELJNU OPERACIJU U
RAČUNALU.

Analiza ograničenja prikaza cijelog broja u računalu u ovisnosti o duljini registra.
A. 2. 3 Opisuje ulogu logičkih sklopova u Opisuje ulogu logičkih Stvara logički izraz na Dizajnira logičke Dizajnira složenije
računalu. Stvara logički izraz na sklopova u računalu. temelju tablice istinitosti. sklopove za obavljanje logičke sklopove poput
NAKON DRUGE GODINE temelju tablice istinitosti. Primjenjuje Dizajnira logički sklop Uočava važnost nekoga jednostavnijeg sklopa za zbrajanje dva
UČENJA PREDMETA minimizaciju složenih logičkih izraza u prema zadanom minimizacije logičkoga zadatka poput zbrajanja binarna broja.
INFORMATIKA U DOMENI dizajniranju logičkih sklopova. pojednostavljenom izraza te ju primjenjuje. dvije i tri binarne
INFORMACIJE I DIGITALNA Dizajnira logičke sklopove za neke logičkom izrazu u kojem znamenke.
TEHNOLOGIJA UČENIK standardne postupke: poluzbrajalo, koristi osnovne logičke
KONSTRUIRA SMISLENI puno zbrajalo, sklop za zbrajanje dvaju sklopove.
LOGIČKI SKLOP. brojeva.
Razlagati složene logičke operacije na manje dijelove povezane osnovnim logičkim operacijama. Razlagati složene logičke sklopove na manje dijelove povezane osnovnim logičkim
sklopovima. Izraditi jednostavni logički sklop s dvama ulazima i odrediti mu tablicu istinitosti. Odrediti tablicu istinitosti koja opisuje neki problem (npr. uključivanje i isključivanje istog
svjetla dvama prekidačima). Za zadanu tablicu istinitosti odrediti pripadajući izraz. Pojednostavljivati složene logičke operacije uporabom pravila za pojednostavljivanje.
Nacrtati složeni logički sklop na temelju logičkoga izraza. Izraditi složene logičke sklopove s više ulaza na temelju složenoga logičkog izraza.
—175
A. 2. 4 Opisuje osnovne pojmove iz područja Opisuje osnovne pojmove Navodi primjere Opisuje važnost razvoja Opisuje osnovnu logiku
enkripcije podataka. Navodi povijesne i iz područja enkripcije primjene enkripcije iz složenih kriptografskih moderne enkripcije i
NAKON DRUGE GODINE svakodnevne primjere. Objašnjava podataka te objašnjava svakodnevnoga života. metoda u kontekstu njezinu ulogu u
UČENJA PREDMETA postupak monoalfabetskoga kriptiranja. njezinu ulogu u zaštiti Objašnjava jedan stalnoga razvoja svakodnevnome životu.
INFORMATIKA U DOMENI Opisuje važnost razvoja složenih podataka. Navodi neke postupak digitalne tehnologije.
INFORMACIJE I DIGITALNA kriptografskih metoda u kontekstu povijesne primjere. monoalfabetskoga
TEHNOLOGIJA UČENIK OPISUJE stalnoga razvoja digitalne tehnologije. kriptiranja.
PRINCIP KRIPTIRANJA TE Ilustrira postupak kriptiranja u slučaju
VAŽNOST PRIMJENE nekoga modernog kriptografskog
ENKRIPCIJE U sustava (ideja javnoga i tajnoga ključa).
SVAKODNEVNOME ŽIVOTU.

● kriptiranje zaporke kod pristupa nekim web lokacijama
A. 2. 5 Razlikuje pojam digitalnoga od Razlikuje pojam Navodi osnovne uređaje Opisuje princip Argumentira potrebu za
analognoga prikaza podataka. Uočava digitalnoga od analognoga za digitalizaciju digitaliziranja različitih komprimiranjem
NAKON DRUGE GODINE potrebu za digitaliziranjem različitih prikaza podataka. Uočava nedigitaliziranih nedigitaliziranih oblika digitalnih sadržaja te
UČENJA PREDMETA vrsta sadržaj. Navodi različite oblike da postoje različite vrste podataka te navodi koji podataka. Navodi načine opisuje neke postupke
INFORMATIKA U DOMENI nedigitaliziranih podataka te uređaje za podataka koje je potrebno oblik prikaza podataka pretvorbe digitalnih sažimanja (formate
INFORMACIJE I DIGITALNA digitaliziranje. Opisuje postupke digitalizirati te navodi takav uređaj može podataka u analogne, tj. datoteka) za različite vrste
TEHNOLOGIJA UČENIK digitalizacije različitih vrsta podataka. neke od takvih oblika digitalizirati. oblike podataka sadržaja.
ISTRAŽUJE RAZLIČITE VRSTE Argumentira potrebu za podataka. razumljive čovjeku.
ULAZNIH I IZLAZNIH komprimiranjem digitalnih sadržaja te
PODATAKA TE PRETVORBU U opisuje neke postupke sažimanja te to
OBLIK POGODAN ZA povezuje s različitim formatima
RAČUNALNU OBRADU. datoteka za isti tip podataka.
Pokazati rad sa skenerom, mikrofonom i sl. te objasniti način rada.
Digitalni fotoaparat, kamera.
Analiza analognih ulaznih i izlaznih podataka pomoću hardverskih (npr. Arduino).
Analizirati princip rada uređaja, npr. uređaja za glasovno prepoznavanje naredbi, 3D pisača.
Pretvorba digitalnih sadržaja u analogne – u prvome redu zvuk.
Prednosti i nedostaci digitalizacije analognih prikaza podataka.
Digitalna televizija. Priključivanje uređaja s različitim standardima (VGA, HDMI, SCART...). Istraživanje potrebe digitalizacije različitih sadržaja, primjerice muzejske građe.
—176
RAZINE USVOJENOSTI
B. 2. 1 Objašnjava osnovnu ideju nekoliko Opisuje i u programskome Predlaže i analizira druge Analizira efikasnost Primjenjuje poznate
ključnih algoritma (zbrajanje/množenje jeziku implementira načine rješavanja istih algoritma ovisno o algoritme pri rješavanju
NAKON DRUGE GODINE prirodnih brojeva unutar određenoga osnovne algoritme problema. količini i vrsti ulaznih novih problema.
UČENJA PREDMETA intervala, unosi i zbraja/množi n koristeći se jednostavnim vrijednosti.
INFORMATIKA U DOMENI brojeva, provjera je li broj prost, tipovima podataka i
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I najveću unesenu vrijednosti sl.). osnovne programske
PROGRAMIRANJE UČENIK Razmatra druge načine rješavanja istih strukture, testira rješenje
ANALIZIRA OSNOVNE problema. Analizira efikasnost te ispravlja eventualne
ALGORITME S JEDNOSTAVNIM algoritma ovisno o količini i vrsti pogreške.
TIPOVIMA PODATAKA I ulaznih vrijednosti. Primjenjuje
OSNOVNIM PROGRAMSKIM poznate algoritme pri rješavanju novih
STRUKTURAMA I PRIMJENJUJE problema.
IH PRI RJEŠAVANJU NOVIH
PROBLEMA.

Samostalno rješavanje zadataka s primjenom standardnih algoritama: zbrajanje/množenje prirodnih brojeva unutar određenoga intervala, unos i zbrajanje/množenje n brojeva, provjera je
li broj prost, najveća unesena vrijednost, prebrojavanje po zadanom kriteriju, odvajanje znamenaka prirodnoga broja.
Programiranjem rješava jednostavne probleme iz svakodnevnoga života. Vizualizacije jednostavnih problema.
B. 2. 2 Raščlanjuje zadani problem na manje U zadanome problemu Unutar zadanoga Zadani problem Zadani problem
funkcionalne cjeline koje opisuje. uočava i opisuje problema uočava raščlanjuje na raščlanjuje na
NAKON DRUGE GODINE Određuje ulazne i izlazne parametre funkcionalne cjeline. funkcionalne cjeline koje funkcionalne cjeline, funkcionalne cjeline koje
UČENJA PREDMETA funkcionalnih cjelina. Razlikuje uz pomoć učitelja samostalno ih rješava u učenici rješavaju timski te
INFORMATIKA U DOMENI globalne, lokalne i formalne parametre. rješava u programskome programskome jeziku te ih integriraju u cjelovito
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I Funkcionalne cjeline rješava u jeziku te ih objedinjuje u ih integrira u cjelovito rješenje problema.
PROGRAMIRANJE UČENIK U konkretnome programskom jeziku cjelovito rješenje rješenje problema.
ZADANOME PROBLEMU ispravno se koristeći programskim problema.
UOČAVA MANJE CJELINE, funkcijama i integrira ih u cjelovito
RJEŠAVA IH TE IH POTOM rješenje problema. Koristi se
INTEGRIRA U JEDINSTVENO jednostavnom rekurzivnom funkcijom.
RJEŠENJE PROBLEMA.
—177
Korištenje kojim vizualnim alatom za prikaz cjelina, odnosa među njima, ulaznih i izlaznih podataka.
Na jednostavnim primjerima uvesti pojam rekurzivne funkcije. Uvidjeti mogućnosti korištenja rekurzivnim funkcijama, uočiti rekurzivnost u definiciji nekih problema (Fibonaccijevi
brojevi).
Poveznice
Matematika: B.2.1, D.2. 4.
B. 2. 3 Opisuje složene tipove podataka Opisuje i razlikuje neke Opisuje osnovne razlike Argumentira odabir Primjenjuje složene
definirane odabranim programskim od složenih tipova između nekih složenih složenog tipa podataka tipove podataka za
NAKON DRUGE GODINE jezikom. Objašnjava ulogu indeksa kod podataka te osnovne tipova podataka u za rješavanje od prije rješavanje jednostavnijih
UČENJA PREDMETA indeksiranih tipova. Opisuje pristup funkcije i metode zadanome programskom poznate probleme. problema.
INFORMATIKA U DOMENI elementima neindeksiranih tipova definirane nad njima. jeziku.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I podataka. Opisuje osnovne metode i
PROGRAMIRANE UČENIK funkcije složenoga tipa podataka.
RAZLIKUJE SLOŽENE TIPOVE Odabire tip podataka te ga koristi u
PODATAKA U ZADANOME rješavanju jednostavnijih problema.
PROGRAMSKOM JEZIKU TE PRI
RJEŠAVANJU PROBLEMA
KORISTI SE FUNKCIJAMA I
METODAMA DEFINIRANIMA
NAD NJIMA.

Obrada tipičnih primjera za pojedinu strukturu:
- skup - primjerice brojanje različitih slova u rečenici
- rječnik - brojanje frekvencije pojedinog znaka unutar rečenice
- ...
Opisuje razlike u načinu pristupa elementima različitih tipova podataka primjerice rječnika i liste/polja.
Analizira optimalan odabir strukture ovisno o zahtjevima rješavanog problema.
Korištenje nekoga vizualnog alata za prikaz elemenata strukture podataka.
Korištenje alatima za vizualizaciju programskoga koda.
B. 2. 4 Opisuje i primjenjuje koji od Opisuje jednostavno Implementira Uočava da se problem Analizira utjecaj primjene
jednostavnih algoritama za sortiranje i sortiranje i slijedno jednostavno sortiranje i učinkovitije rješava ako algoritma sortiranja na
NAKON DRUGE GODINE pretraživanje podataka. pretraživanje podataka. pretraživanje u su podatci sortirani i to učinkovito rješavanje
UČENJA PREDMETA Primjenjuje sortiranje kao dio strategije odabranome primjenjuje pri različitih problema.
INFORMATIKA U DOMENI za rješavanje problema. programskom jeziku. rješavanju zadanoga
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I problema.
—178
PODATAKA KAO VAŽAN

Učenici mogu pokušati osmisliti neki algoritam za sortiranje podataka.
B. 2. 5 U suradnji s drugima razmatra U suradnji s drugima i uz U suradnji s drugima i uz U suradnji s drugima U suradnji s drugima
problem, osmišljava algoritam i razvija pomoć učitelja osmišljava pomoć učitelja razvija, razvija, testira, odabire problem za koji
NAKON DRUGE GODINE idejno rješenje. Testira i dokumentira algoritam, testira i testira i dokumentira dokumentira i zajednički osmišljava,
UČENJA PREDMETA idejno rješenje. Na temelju idejnoga dokumentira idejno programsko rješenje predstavlja programsko testira i dokumentira
INFORMATIKA U DOMENI rješenja razvija, testira i dokumentira rješenje zadanoga zadanoga problema. rješenje zadanoga programsko rješenje te ga
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I programsko rješenje. Predstavlja problema. problema. predstavlja ostalima
PROGRAMIRANJE UČENIK U drugima mogućnosti i ograničenja procjenjujući koliko je
SURADNJI S DRUGIMA programskoga rješenja. Procjenjuje uspješno problem riješeni.
OSMIŠLJAVA ALGORITAM, uspješnost programskoga rješenja.
IMPLEMENTIRA GA U
ODABRANOME
PROGRAMSKOM JEZIKU,
TESTIRA PROGRAM,
DOKUMENTIRA I
PREDSTAVLJA DRUGIMA
MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA
PROGRAMA.

Ovdje je naglasak na suradnji (timskome radu) pri razvoju programa, dokumentiranju i predstavljanju njegovih mogućnosti drugima.
Izrada popisa osobitosti važnih za zadani problem. Analiza uspješnosti prema popisu.
—179
RAZINE USVOJENOSTI
C. 2. 1 U suradničkom online okruženju Sudjeluje u planiranju Opisuje značajke Ravnopravno i aktivno Istražuje kako će ugradnja
dizajnira, razvija, objavljuje te izrade projekta koji ugrađivanja računalnih sudjeluje u stvaranju računalnih sustava u
NAKON DRUGE GODINE predstavlja projekt koji istražuje utjecaj istražuje utjecaj ugradnje sustava u razne uređaje. zajedničkog digitalnoga razne uređaje, njihovo
UČENJA PREDMETA ugradnje računalnih sustava u razne računalnih sustava u razne Razrađuje pojedine etape sadržaja. Opisuje način povezivanje i upravljanje
INFORMATIKA U DOMENI uređaje na svakodnevni život. uređaje na svakodnevni i aktivnosti u izradi kako uređaji mogu s pomoću mreže
DIGITALNA PISMENOST I Nabraja neke uređaje iz svoje okoline život. Prepoznaje neke projekta. postati „pametni” i transformirati
KOMUNIKACIJA UČENIK U unutar kojih su ugrađeni računalni uređaje iz svoje okoline međusobno komunicirati svakodnevni život.
SURADNIČKOME ONLINE sustavi. Opisuje kako ugradnja senzora unutar kojih su ugrađeni te različite primjene Prikazuje i vrednuje
OKRUŽENJU NA ZAJEDNIČKOM i računalnih sustava u uređaje mijenja računalni sustavi. takvih uređaja. zajednički rad.
PROJEKTU ISTRAŽUJE UTJECAJ njihov način rada i korištenja. Uočava
UGRADNJE RAČUNALNIH mogućnost primjene „pametnih”
SUSTAVA U RAZNE UREĐAJE uređaja i prednost upravljanja s
NA SVAKODNEVNI ŽIVOT. pomoću mreže bilo kad i bilo gdje.
Istražuje što će se dogoditi kada stvari,
kuće, uredi, automobili i gradovi
postanu „pametni”.
Istražuju nosiva računala ( „pametni” satovi, Google Glass, uređaji za praćenje zdravstvenoga stanja…), „pametne” automobile, „pametne” kuće. Istražuju suvremene sustave upravljanja
i nadzora prometa, praćenje stanja okoliša (uzbuna u slučaju potresa, cunamija, tornada). Istražuju temu Internet of things. Predstavljaju svoju viziju budućnosti.
C. 2. 2 Opisuje različite vrste programa s Opisuje značenje pojedine Kategorizira programe Analizira preduvjete za Objašnjava korake za
obzirom na vrstu licencije. Pronalazi vrste licencije za iste ili slične namjene s instalaciju odabranoga instalaciju i prilagodbu
NAKON DRUGE GODINE odgovarajući primjenski program, korištenje programom. Za obzirom na vrstu primjenskog programa, operacijskog sustava
UČENJA PREDMETA analizira preduvjete za instalaciju odabrani program licencije. Objašnjava preispituje potrebu računala, argumentira
INFORMATIKA U DOMENI programa. Primjenjuje korake za analizira uvjete korištenja. svoj odabir programa za nadograđivanja i potrebu za instalacijama
DIGITALNA PISMENOST I instalaciju i prilagođavanje zadani problem. ažuriranja programa, novih inačica
KOMUNIKACIJA UČENIK operacijskoga sustava računala te opisuje korake operacijskoga sustava te
ANALIZIRA PROGRAME S argumentira potrebu za instalacijama instalacije programa. redovitoga ažuriranja.
OBZIROM NA LICENCIJU I novih inačica operacijskoga sustava te
PREDUVJETE ZA INSTALACIJU redovitoga ažuriranja i deinstaliranja
PROGRAMA. programa.
Objašnjava razlike između programa
otvorenoga koda, demoprograma te
slobodnih i komercijalnih programa.
—180
Preispituje i primjenjuje mogućnosti
nadograđivanja programa: zašto, kako i
može li instalirati nove inačice
operacijskoga sustava na odabranome
uređaju.
Učenik na svoje uređaje instalira programe.
Istražuje postavke ažuriranja na svojemu uređaju. Prilkom instalacije novih programa provjerava uvjete korištenja i postavke privatnosti.
C. 2. 3 Nabraja nekoliko strategija prikupljanja Nabraja nekoliko Prikuplja podatke za Prikuplja podatke za Odabire najprikladniji
podataka, uspoređuje ih, odabire strategija prikupljanja odabranu temu zadanom odabranu temu način prikupljanja
NAKON DRUGE GODINE najprikladniji način za odabranu temu. podataka te ih uspoređuje strategijom. odabirući neku od podataka za odabranu
UČENJA PREDMETA Odabire alat za prikaz i analizu prema relevantnosti i Na tablično zadanih strategija. temu. Uspoređuje
INFORMATIKA U DOMENI podataka. Istražuje mogućnosti alata. pouzdanosti izvora organiziranim podatcima Obrađuje i grafički mogućnosti dvaju
DIGITALNA PISMENOST I Uvozi podatke i analizira ih koristeći se podataka. koristi se mogućnostima prikazuje podatke. programa i odabire
KOMUNIKACIJA UČENIK mogućnostima alata poput formula, Primjenjuje osnovne programa poput Samostalno istražuje prikladniji. Obrađuje i
USPOREĐUJE STRATEGIJE funkcija, sortiranja, filtriranja, operacije na tablično standardnih funkcija, mogućnosti programa. analizira podatke
PRIKUPLJANJA PODATAKA uvjetnoga oblikovanja, grafičkoga organiziranim podatcima. sortiranja i filtriranja. učinkovito koristeći se
PREMA RELEVANTNOSTI I prikaza podataka i rezultata. mogućnostima programa.
POUZDANOSTI IZVORA
PODATAKA. ODABRANIM
PROGRAMOM UČINKOVITO

Istraživanje dodatnih mogućnosti alata koristeći se ugrađenim sustavom pomoći.
Uporaba, na primjer, Programa za proračunske tablice u analizi fizikalnih ili kemijskih mjerenja, grafičkom prikazu rezultata mjerenja, računu pogreške, simulaciji prirodnih (fizikalnih,
kemijskih, bioloških) procesa.
Uporaba, na primjer, Programa za proračunske tablice za izradu obrazovnih sadržaja poput kvizova i igara.
Poveznice
Matematika: E.2.1
Kemija: T.2.2, T.2.3, PiP.2.1.,PP.2.2, PP.2.3
E-DRUŠTVO
—181
RAZINE USVOJENOSTI
D. 2. 1 Opisuje negativne posljedice Opisuje negativne Argumentira utjecaj Aktivno promiče svijest Osmišljava akcije za
nepravilnoga zbrinjavanja posljedice nepravilnoga recikliranja o važnosti očuvanja podizanje svijesti o
NAKON DRUGE GODINE elektroničkoga otpada na okoliš. zbrinjavanja elektroničkoga otpada na prirodnih resursa te važnosti prikupljanja
UČENJA PREDMETA Argumentira utjecaj recikliranja elektroničkoga otpada na prirodne resurse, okoliš zbrinjavanju elektroničkoga otpada.
INFORMATIKA U DOMENI E- elektroničkoga otpada na prirodne okoliš te opisuje i te ekologiju u cjelini. elektroničkoga otpada
DRUŠTVO UČENIK AKTIVNO resurse, okoliš te ekologiju u cjelini. primjenjuje postupke radi njegova recikliranja
PRIDONOSI UNAPREĐENJU Aktivno promiče svijest važnosti pravilnoga zbrinjavanja. / adekvatnog
KVALITETE ŽIVOTA očuvanja prirodnih resursa te Opisuje postupke uništavanja.
PODIZANJEM EKOLOŠKE zbrinjavanju elektroničkoga otpada radi reciklaže.
SVIJESTI. njegova recikliranja / adekvatnoga
uništavanja. Osmišljava i prema
mogućnosti realizira akcije za
podizanje svijesti o važnosti
prikupljanja i pravilnoga zbrinjavanja
elektroničkoga otpada u školi i lokalnoj
zajednici.
Za konkretan primjer elektroničkoga otpada istražuje u svojoj lokalnoj zajednici mogućnost njegova zbrinjavanja. Istražuje mogućnosti zbrinjavanja različitih vrsta elektroničkoga
otpada.
Istraživanje gradnje životnoga stila novih generacija temeljenoga na očuvanju prirodnih resursa i okoliša. Proučavanje sadržaja mrežnih sjedišta o zbrinjavanju elektroničkoga otpada
Izrada promotivnih digitalnih materijala za koju akciju podizanja svijesti o važnosti prikupljanja elektroničkoga otpada (letak, animacija, blog, izložba fotografija)
D. 2. 2 Opisuje poslove i područja koja se Opisuje poslove i područja Istražuje digitalne usluge Otkriva i raspravlja kako Analizira sadašnji i
koriste IKT-om i navodi osobitosti koji se koriste IKT-om i i alate kojima se može IKT mijenja metode, procjenjuje budući utjecaj
NAKON DRUGE GODINE korištenja IKT-om. Istražuje digitalne navodi osobitosti povećati učinkovitost vrijeme i mjesto rada te IKT-a na produktivnost u
UČENJA PREDMETA usluge i alate kojima se može povećati korištenja IKT-om. rada u određenome omogućuje ljudima da životu i radu.
INFORMATIKA U DOMENI E- učinkovitost rada u određenome poslu. poslu. budu kreativniji i
DRUŠTVO UČENIK ANALIZIRA I Istražuje kako primjena IKT-a učinkovitije surađuju.
PROCJENJUJE UTJECAJ povećava učinkovitost rada u
INFORMACIJSKE I određenom poslu. Procjenjuje budući
KOMUNIKACIJSKE utjecaj IKT-a na produktivnost u životu
TEHNOLOGIJE NA i radu.
UČINKOVITOST I
PRODUKTIVNOST U RAZNIM

—182
Demonstriraju načine korištenja IKT-om za povećanje učinkovitosti svojega učenja.
Analiziraju prednosti i mane rada od kuće i fleksibilnoga radnog vremena. Projekt vježbenička tvrtka, npr. turistička agencija koja mora predstaviti ponudu za organizaciju školskoga
izleta.
Istražuju mogućnosti za cjeloživotno usavršavanje i stjecanje dodatnih kvalifikacija korištenjem IKT-om. Osmišljavaju digitalnu značku svoje škole, raspravljaju o kompetencijama koje
bi bile u nju uključene.
Povezati s ishodom C.2. 1. iz domene Digitalna pismenost i komunikacija.
—183
RAZINE USVOJENOSTI
A. 3. 1 Objašnjava prednosti uporabe baze Opisuje osnovne pojmove Objašnjava prednosti Realizira model baze Analizira odabrani
NAKON TREĆE GODINE UČENJA podataka. Opisuje osnovne vezane uz baze podataka. uporabe baze podataka. podataka za zadani problem i dizajnira bazu
PREDMETA INFORMATIKA U pojmove vezane uz bazu podataka: Objašnjava model baze U zadanome problemu problem u nekom podataka sa složenim
DOMENI INFORMACIJE I entitet, atribut, primarni ključ, podataka na poznatom uočava osnovne sustavu za rad s bazama
vezama među entitetima.
DIGITALNA TEHNOLOGIJA strani ključ, tipovi veza među primjeru. Za zadani opis elemente, njihove podataka. Koristi se
UČENIK ZA JEDNOSTAVNI tablicama (1 : 1, 1 : N, N : M) i sl. modelira odgovarajuću dijelove, relacije među složenim upitima koji se Dohvaća podatke
PROBLEM IZ STVARNOGA ŽIVOTA Nabraja neke sustave za rad s jednostavnu tablicu u bazi elementima te modelira odnose na podatke iz korištenjem upita SQL-a
OBLIKUJE BAZU PODATAKA TE JU bazama podataka. Za zadani podataka. Primjenjuje bazu podataka. više povezanih tablica. te stvara komunikacijske
REALIZIRA U NEKOM SUSTAVU problem modelira bazu podataka sa jednostavne upite za rad s Primjenjuje složenije forme i izvještaje.
ZA RAD S BAZAMA PODATAKA. svim pripadnim elementima. podatcima. upite za rad s podatcima.
Realizira bazu podataka u
konkretnom sustavu za rad s
bazama podataka te manipulira
podatcima unutar baze podataka.
Dohvaća podatke korištenjem upita
SQL-a te stvara komunikacijske
forme i izvještaje. Analizira
odabrani problem i dizajnira bazu
podataka sa složenim vezama među
entitetima.
Poželjno je koristiti se kojom od besplatnih baza podataka koja će omogućiti povezivanje s nekim budućim aplikacijama. Primjerice, ako se radi o internetskim aplikacijama napravljenim u
php-u onda je korisno raditi s MySQLom, a od desktop aplikacije preporuka je koristitise bazom podataka SQLite. Čitava baza podataka smještena je u jednoj datoteci, a takvoj bazi
Modelirati pojednostavljenu bazu podataka za koji zamišljeni poslovni proces(knjižnica, skladište, trgovina)brinući se o normalizaciji podataka.
—184
RAZINE USVOJENOSTI
B. 3. 1 Primjenjuje osnovne funkcije Opisuje i koristi se osnovnim Crta obojane složene Grafički prikazuje Vizualizira i grafički
odabranoga grafičkog modula u funkcijama odabranoga kompozicije oblika matematičke funkcije. prikazuje koji realan
NAKON TREĆE GODINE UČENJA crtanju kompozicija oblika različite grafičkog modula za crtanje poput složenijih oblika problem.
PREDMETA INFORMATIKA U složenosti te za prikaz linija i oblika. sastavljenih od pravilno
DOMENI RAČUNALNO matematičkih funkcija. Vizualizira raspoređenih likova.
RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE i grafički prikazuje koji realni
UČENIK KORISTEĆI NEKI problem.
GRAFIČKI MODUL VIZUALIZIRA I
GRAFIČKI PRIKAZUJE NEKI
PROBLEM IZ SVOJE OKOLINE

Kako postići animaciju? Animirati kretanje objekta zamišljenom krivuljom, npr. kretanje brodića sinusoidalnom putanjom.
Spremanje rezultata izvođenja programa u slikovnu datoteku i ponovno korištenje njima. Pohranjivanje funkcija za crtanje nekih složenijih oblika u svoju biblioteku.
Realizacija jednostavne igre poput potrage za blagom ili križić-kružića.
Poveznice:
Matematika: B.3.5, B.3.10 .
B. 3. 2 Uočava mogućnost korištenja Navodi probleme u kojima je Unutar zadanoga, njemu Analizira mogućnosti Analizira efikasnost
složenim tipovima podataka u moguće koristiti pojedine nepoznatog, problema primjene različitih rješenja ovisno o
NAKON TREĆE GODINE UČENJA zadanome problemu. Rješava složene tipove podataka. uočava mogućnost složenih tipova podataka odabranim složenim
PREDMETA INFORMATIKA U zadani problem primjenjujući korištenja složenih za rješavanje zadanog, tipovima podataka.
DOMENI RAČUNALNO metode i funkcije složenoga tipa tipova podataka. Rješava njemu nepoznatog,
RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE podataka. Argumentira odabir problem primjenjujući problema te rješava .
UČENIK RJEŠAVA PROBLEM složenog tipa podataka pri metode i funkcije problem koristeći
PRIMJENJUJUĆI SLOŽENE TIPOVE rješavanju zadanog problema. odabranog složenog tipa odabrani složeni tip
PODATAKA DEFINIRANE podataka. podataka.
ZADANIM PROGRAMSKIM
JEZIKOM.

Za zadani problem pronaći će neki složeni tip podataka koji je moguće koristiti za rješavanje tog problema.
Isti problem riješiti s različitim složenim tipovima i analizirati prednosti i nedostatke primjene pojedinoga tipa u konkretnome problemu.
Koristi se datotekama sa svrhom pohrane podataka.
—185
Analizirati zadatke s raznih natjecanja u programiranju.
B. 3. 3 Opisuje osnovne elemente Opisuje osnovne elemente Uočava rekurziju u Uočava rekurzivno Procjenjuje efikasnost
rekurzivnoga postupka. Zapisuje rekurzivnog postupka. jednostavnijem rješenje u složenim rekurzivnoga rješenja te
NAKON TREĆE GODINE UČENJA matematički opisanu rekurzivnu U programskome jeziku problemu, zapisuje ju u problemima, stvara ovisno o problemu
PREDMETA INFORMATIKA U funkciju u programskome jeziku. zapisuje zadanu rekurzivnu obliku rekurzivne rekurzivnu relaciju i uočava mogućnost
DOMENI RAČUNALNO Uočava rekurzivnost u danome funkciju. funkcije. implementira rješenje u pohranjivanja
RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE problemu, određuje rekurzivnu odabranome međurezultata.
UČENIK RJEŠAVA PROBLEM relaciju i uvjet prekida te realizira programskom jeziku.
PRIMJENJUJUĆI REKURZIVNU rekurzivnu funkciju u
FUNKCIJU. programskom jeziku. Procjenjuje
efikasnost rekurzivnoga rješenja.
Ovisno o problemu odabire
rekurzivno odnosno induktivno
rješenje. Uočava sporost rekurzije u
nekim vrstama problema te koristi
se mogućnostima pohranjivanja
međurezultata (primjenjuje tehniku
memoizacije).
Odrediti rekurzivnu relaciju na jednostavnijim problemima kod kojih se lako uočava, primjerice odrediti zbroj prvih n članova reda: 1 – 2 + 3 – 4….
Analizirati neke jednostavne primjere poput Fibonaccijevih brojeva, kamata, zbroja i sl. Skrenuti pozornost na to da u slučaju nekih problema rekurzivni postupci nisu učinkoviti
Primijeniti kornjačinu grafiku za crtanje rekurzivnih crteža (fraktali).
Korištenje memoizacije u slučaju „sporih” rekurzija (omotači).
Poveznice
Matematika: A.3.2
B. 3. 4 Opisuje i primjenjuje standardne Opisuje jednostavne algoritme Zapisuje jednostavne Zapisuje složenije Argumentira upotrebu
algoritme sortiranja i pretraživanja sortiranja i pretraživanja. algoritme sortiranja i algoritme sortiranja i različitih algoritama
NAKON TREĆE GODINE UČENJA podataka. Primjenjuje sortiranje pretraživanja u algoritam binarnoga sortiranja i pretraživanja
PREDMETA INFORMATIKA U kao dio strategije za rješavanje zadanome programskom pretraživanja u s obzirom na količinu
DOMENI RAČUNALNO problema. Argumentira upotrebu jeziku. Opisuje složenije zadanome programskom podataka.
RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE bržih algoritama sortiranja i algoritme sortiranja i jeziku.
UČENIK USPOREĐUJE RAZLIČITE pretraživanja navodeći primjere. binarnog pretraživanja.

Učenici mogu pokušati samostalno osmisliti koji algoritam za sortiranje podataka.
—186
Upozoriti na najgore i najbolje slučajeve različitih algoritama sortiranja.
Analizirati koju situaciju u kojoj nesvjesno upotrebljavaju binarno pretraživanje, primjerice traženja nekoga pojma u dugačkome popisu pojmova poredanih po abecedi. Samostalno
osmisliti algoritam binarnoga traženja.
B. 3. 5 Opisuje pojam vremenske Uočava da je za izvođenje Opisuje i određuje Za različite, poznate Argumentira vremensku
složenosti algoritma. Povezuje različitih algoritama korištenih vremensku složenost algoritme analizira složenost algoritma te
NAKON TREĆE GODINE UČENJA vrijeme potrebno za izvođenje za rješavanje istoga problema algoritma kao funkciju njihovu vremensku odabire algoritam s
PREDMETA INFORMATIKA U programa s veličinom ulaznih potrebno različito vrijeme. ovisnosti vremena složenost. optimalnom
DOMENI RAČUNALNO podataka. Analizira složenost izvođenja algoritma o vremenskom složenošću.
RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE poznatih algoritama. Pri rješavanju veličini ulaznih
UČENIK VREDNUJE ALGORITME problema odabire algoritam s podataka.
PREMA NJIHOVOJ VREMENSKOJ optimalnom vremenskom
SLOŽENOSTI. složenošću.
Opisati vremensku složenost pojedinih poznatih algoritama približnom matematičkom funkcijom.
Vizualizirati vremensku složenost korištenjem kornjačinom grafikom ili kojim alatom za vizualizaciju.
Ilustrirati složenost algoritma na različitim skupovima ulaznih podataka.
B. 3. 6 Opisuje osnovne pojmove vezane Opisuje osnovne pojmove Za zadanu klasu Uočava osnovna Za složeniji problem
uz objektno usmjereno povezane s objektno razlikuje svojstva od svojstva i metode za uočava osnovne objekte
NAKON TREĆE GODINE UČENJA programiranje (klasa, objekt, usmjerenim programiranjem. metoda. Manipulira zadani jednostavni problema, veze među
PREDMETA INFORMATIKA U svojstvo, metoda...). Unutar Na konkretnome primjeru objektom zadane klase i problem, oblikuje klasu objektima, svojstva i
DOMENI RAČUNALNO zadanoga problema uočava razlikuje klasu od objekta. poziva elemente klase te je implementira. metode. Stvara
RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE osnovna svojstva i metode te nad napravljenim Objašnjava pojam cjelokupan objektni
UČENIK OSMIŠLJAVA OBJEKTNI oblikuje pripadnu klasu u objektom. nasljeđivanja klasa. model te ga
MODEL S PRIPADNIM SLOŽENIM konkretnom programskom jeziku. implementira.
STRUKTURAMA PODATAKA Objašnjava pojam nasljeđivanja
IMPLEMENTIRA GA U ZADANOME klasa. Objektno modelira složeniji
PROGRAMSKOM JEZIKU. problem i implementira u
programskome jeziku.
Napraviti jednostavne klase s pripadnim metodama i svojstvima za neke standardne metode (pravokutnik, trokut, razlomak, kompleksni broj i sl.).
Napraviti kompleksni model za složenije probleme. Primjerice, napraviti klasu „datum“, a potom klasu „učenik“ čiji će datum rođenja biti tipa datum. Nadalje je moguće napraviti razred
koji će imati svoju oznaku te listu podataka tipa „učenik“ itd.
Primijeniti objektno programiranje u kornjačinoj grafici.
—187
B. 3. 7 Opisuje osnovne kriptografske Opisuje postupak kriptiranja te Zapisuje tradicionalne Zapisuje tradicionalne Primjenjuje tradicionalne
pojmove. Objašnjava neke neke tradicionalne monoalfabetske polialfabetske kriptografske algoritme
NAKON TREĆE GODINE UČENJA tradicionalne kriptografske kriptografske algoritme. kriptografske algoritme u kriptografske algoritme pri rješavanju problema.
PREDMETA INFORMATIKA U algoritme. Zapisuje tradicionalne zadanome programskom u zadanome Objašnjava težinu
DOMENI RAČUNALNO kriptografske algoritme u jeziku. programskom jeziku. probijanja odabranih
RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE zadanome programskom jeziku. Opisuje važnost uporabe Objašnjava ideju sustava kriptografskih sustava.
UČENIK ANALIZIRA Primjenjuje tradicionalne modernih kriptografskih s tajnim i javnim
TRADICIONALNE kriptografske algoritme za sustava u ključem.
KRIPTOGRAFSKE ALGORITME I rješavanje problema, primjerice svakodnevnome životu.
OPISUJE OSNOVNU IDEJU kriptoanalizu. Opisuje važnost
MODERNIH KRIPTOGRAFSKIH uporabe modernih kriptografskih
SUSTAVA. sustava u svakodnevnome životu.
Objašnjava ideju sustava s tajnim i
javnim ključem. Objašnjava težinu
probijanja odabranih kriptografskih
sustava.
Cilj je dijela toga ishoda ilustrirati implementaciju tradicionalnih algoritama u konkretnome programskom jeziku. Uočiti probleme kriptoanalize jednostavnih kriptografskih algoritama s
pomoću računala. Ograničiti se na nekoliko tradicionalnih kriptografskih algoritama: Cezarovo kriptiranje, kriptiranje s pomakom, Afino kriptiranje, Vigenereovo kriptiranje,
transpozicijsko kriptiranje. U modernim kriptografskim sustavima zadržati se na analizi ideje, ne treba ići u detalje i implementaciju. Istražiti ulogu kriptografije u pojedinim područjima
primjerice bankarstvu, online trgovini.
B. 3. 8 Definira problem iz stvarnoga Definira jednostavan problem Definira jednostavan Definira jednostavan Definira složeniji
života. Analizira problem i razlaže iz stvarnoga života uz pomoć problem iz stvarnoga problem iz stvarnoga problem iz stvarnoga
NAKON TREĆE GODINE UČENJA ga na manje dijelove. Koristi se učitelja razvija algoritam, života uz pomoć učitelja života, samostalno ga života, samostalno ga
PREDMETA INFORMATIKA U mogućnostima programskoga testira i dokumentira idejno razvija, testira i rješava prolazeći sve rješava prolazeći sve
DOMENI RAČUNALNO jezika za rješavanje konkretnoga rješenje. dokumentira programsko faze programiranja te faze programiranja,
RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE problema. Dokumentira rješenje. predstavlja rješenje. vodeći računa i o
UČENIK DEFINIRA PROBLEM IZ programsko rješenje i predstavlja siguronosnim aspektima
STVARNOGA ŽIVOTA I STVARA ga ostalima. Zajedno s ostalima programa te predstavlja i
PROGRAMSKO RJEŠENJE vrednuje uspješnost programskoga vrednuje rješenje.
PROLAZEĆI SVE FAZE rješenja.
VREDNUJE GA.

Učenik za potrebe stvaranja programskoga rješenja može istraživati razna područja unutar programskog jezika, npr. rad s datotekama, biblioteke/module, stvaranje svojih
biblioteka/modula. Primjer zadataka za poticanje motivacije učenika su razne igre realizirane s pomoću kornjačine grafike.
—188
RAZINE USVOJENOSTI
C. 3. 1 Izrađuje scenarij za multimedijski Izrađuje scenarij za Stvara i uređuje digitalne Pripremljene digitalne Odabire Creative
projekt na zadanu temu. Stvara i multimedijski projekt na sadržaje prema sadržaje objedinjuje Commons licencu za
NAKON TREĆE GODINE UČENJA uređuje digitalne sadržaje. zadanu temu. pripremljenome prema scenariju. svoj multimedijski
PREDMETA INFORMATIKA U Objedinjuje različite vrste scenariju. projekt. Predstavlja i u
DOMENI DIGITALNA PISMENOST I digitalnih sadržaja poput zvuka, suradnji s drugima
KOMUNIKACIJA UČENIK fotografije, grafike, teksta ili vrednuje projekt.
PLANIRA, STVARA, PREDSTAVLJA animacije u cjelinu. Poštuje
I VREDNUJE MULTIMEDIJSKI autorska prava ako se koristi tuđim
PROJEKT. digitalnim sadržajima. Traži
dozvolu za snimanje i objavljivanje
digitalnoga sadržaja ako je
potrebno. Odabire Creative
Commons licencu za svoj
multimedijski projekt. Predstavlja i
u suradnji s drugima vrednuje
projekt.
Prijedlog sadržaja iz domene e-Društva: utjecaj računalnih inovacija na kvalitetu života i okoliš, negativan utjecaj pretjerane uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije na
zdravlje. Poželjno je dio ishoda realizirati timskim radom.
—189
RAZINE USVOJENOSTI
A. 4. 1 Razlikuje osnovne vrste aplikacija s Razlikuje osnovne vrste Opisuje mogućnosti i Analizira mogućnosti i U skupini ili samostalno
obzirom na tehnologiju (internet aplikacija s obzirom na ograničenja pojedine ograničenja pojedine stvara složeniju
NAKON ČETVRTE GODINE aplikacije, mobilne, desktop, tehnologiju (internet tehnologije te odabire tehnologije te odabire primjensku aplikaciju
UČENJA PREDMETA komandne…). Opisuje mogućnosti aplikacije, mobilne, desktop, pravu tehnologiju za pravu tehnologiju za predstavlja rješenje,
INFORMATIKA U DOMENI i ograničenja pojedine tehnologije. komandne…). rješenje odabranoga rješenje odabranoga argumentira ograničenja
INFORMACIJE I DIGITALNA Razvija aplikaciju na odabranoj jednostavnog problema. problema. Implementira te mogućnosti
TEHNOLOGIJA UČENIK ISTRAŽUJE tehnologiji te predstavlja rješenje. Implementira rješenje u rješenje u odabranome nadogradnje.
MOGUĆNOSTI RAZLIČITIH Argumentira ograničenja i odabranome programskom jeziku.
PROGRAMSKIH JEZIKA. mogućnosti nadogradnje. programskom jeziku.
Upoznati se s kojom od mrežnih tehnologija, ukazati na razlike među mrežnim tehnologijama s obzirom na standardne desktop aplikacije te eventualna ograničenja.
Rješavati probleme koji se temelje na internetskim aplikacijama koje se koriste resursima poslužitelja (baze podataka). Primjer tehnologija: php, ASP.NET, Django, te ilustrirati povezivanje
s bazom podataka.
Moguće je eksperimentirati sa stvaranjem programa s grafičkim korisničkim sučeljem.
U skupini ili samostalno stvarati složenije primjenske aplikacije na različitim tehnologijama, predstaviti i vrednovati rješenje.
A. 4. 2 Opisuje važnost uporabe modernih Opisuje važnost uporabe Objašnjava princip rada Opisuje težinu Argumentira odabir
kriptografskih sustava u modernih kriptografskih kojih dvaju modernim probijanja kojih kriptografskoga sustava
NAKON ČETVRTE GODINE svakodnevnome životu. Objašnjava sustava u svakodnevnome sustava za kriptiranje: modernih kriptografskih ovisno o količini
UČENJA PREDMETA princip rada kojih dvaju modernih životu. sustav s tajnim i javnim sustava. podataka koju treba
INFORMATIKA U DOMENI sustava za kriptiranje: sustav s ključem. kriptirati te prirodi
INFORMACIJE I DIGITALNA tajnim i javnim ključem. Objašnjava problema.
TEHNOLOGIJA UČENIK težinu probijanja odabranih
ISTRAŽUJE MODERNE kriptografskih sustava.
KRIPTOGRAFSKE SUSTAVE. Argumentirati odabir
kriptografskoga sustava s obzirom
na vrstu problema koji se rješava. U
odabranome programskom jeziku
implementira, do određene mjere
pojednostavljen, koji od modernih
algoritama za kriptiranje.

Odabrati koja dva moderna algoritma za kriptiranje od kojih je jedan s tajnim, a drugi s javnim ključem, primjerice DES i RSA.
—190
Učenici s naprednijim znanjem programiranja mogu implementirati koji dio ili pojednostavljeni moderni algoritam za kriptiranje u kojemu programskom jeziku.
Istražiti ulogu kriptografije u pojedinim područjima, primjerice bankarstvu, online trgovini.
RAZINE USVOJENOSTI
B. 4. 1 Opisuje svojim riječima standardne Opisuje svojim riječima Primjenjuje standardne Zapisuje standardne U konkretnome
apstraktne strukture podataka (red, standardne apstraktne algoritme nad algoritme nad problemu uočava
NAKON ČETVRTE GODINE stog, stablo, graf) te standardne strukture podataka te osnovne apstraktnim strukturama apstraktnim strukturama mogućnost korištenja
UČENJA PREDMETA postupke nad tim strukturama. postupke nad njima. podataka. podataka u zadanome standardnim apstraktnim
INFORMATIKA U DOMENI Primjenjuje standardne algoritme programskom jeziku. strukturama podataka te
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I nad apstraktnim strukturama implementira rješenje
PROGRAMIRANJE UČENIK podataka u zadanom programskome problema u zadanome
RJEŠAVA PROBLEM KORISTEĆI jeziku. Rješava problem koristeći se programskom jeziku.
SE APSTRAKTNIM apstraktnim strukturama podataka.
STRUKTURAMA PODATAKA.

Standardne strukture podataka mogu se implementirati kao klase pa se za njih definiraju standardni postupci kao metode.
Stog: metode (push, pop), korištenje stogom za računanje vrijednosti izraza u postfix notaciji
Red: enqueue, dequeue
Binarno stablo: obilasci (preorder, postorder, inorder), binarno stablo traženja, binarna hrpa i sl.
Graf: obilazak grafa bsf i dsf , minimalno razapinjuće stablo, najkraća udaljenost od nekoga čvora do svih ostalih čvorova, topološko sortiranje...
B. 4. 2 Objašnjava osnovni koncept rada Objašnjava osnovni koncept Objašnjava osnovne Za zadani problem Analizira problem iz
programa s GUI-jem te osnovne rada programa s GUI-jem te vrste događaja nad stvara aplikaciju sa stvarnog života te stvara
NAKON ČETVRTE GODINE elemente sučelja. Dizajnira sučelje osnovne elemente sučelja. elementima sučelja. složenim elementima aplikaciju za njegovo
UČENJA PREDMETA koristeći jednostavne elemente GUI- Dizajnira sučelje koristeći se Za zadani problem stvara sučelja. rješenje, vodeći računa i
INFORMATIKA U DOMENI ja. Objašnjava osnovne vrste jednostavnim elementima aplikaciju s grafičkim o siguronosnim
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I događaja nad elementima sučelja. GUI-ija. korisničkim sučeljem aspektima programa.
PROGRAMIRANJE UČENIK Analizira problem iz stvarnoga unutar koje se obrađuju
STVARA APLIKACIJU S života te stvara aplikaciju za njegovo jednostavni događaji.
GRAFIČKIM KORISNIČKIM rješenje.
SUČELJEM ZA PROBLEM IZ
STVARNOGA ŽIVOTA.

Preporuča se koristiti neki od programskih jezika unutar kojega se sučelje stvara na način da se elementi dodaju na sučelje pisanjem programskog kôda, a ne grafički.
Stvara jednostavan program s osnovnim elementima sučelja (gumb, okvir za unos teksta, naljepnica...).
Obrađuje jednostavne događaje na programu (npr. klik mišem na gumb). Obrada događa temelji se na dohvaćanju vrijednosti s jednoga ili više elemenata sučelja, obrada podataka te prikaz
rezultata na elementu sučelja.
Koristi se složenijim elementima sučelja (padajuća lista, izbornici, područje za tekst, područje za crtanje i sl.).
—191
Stvaranje i obrada složenijih događaja (klik na desni gumb miša, pritisak tipke na tipkovnici, drag and drop...).
B. 4. 3 Uočava mogućnost računalnoga Uočava da se neki prirodni Za konkretne, U odabranome Za problem argumentira
simuliranja i modeliranja nekoga fenomeni mogu uspješno jednostavne prirodne programskom jeziku mogućnost modeliranja i
NAKON ČETVRTE GODINE prirodnog fenomena te argumentira modelirati i simulirati fenomene opisuje implementira model simuliranja s pomoću
UČENJA PREDMETA smisao takva modela odnosno računalom. mogućnosti računalnoga odnosno simulaciju za računala. Implementira
INFORMATIKA U DOMENI simulacije. Implementira model simuliranja i modeliranja rješenje zadanoga model ili simulaciju.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I odnosno simulaciju nekoga rješenja. prirodnog fenomena te
PROGRAMIRANJE UČENIK SE fenomena te analizira rješenje. analizira rješenje.
KORISTI MODELIRANJEM I
SIMULACIJOM ZA
PREDSTAVLJANJE I
RAZUMIJEVANJE PRIRODNIH
FENOMENA.

Kombinatorni problemi: permutacije, kombinacije, interpretacije, particije i sl.
Prirodni problemi: fizikalni, kemijski, biološki
Društveni i ekonomski procesi i trendovi.
Rješavanje matematičkih problema numeričkim metodama (numeričko integriranje, rješavanje sustava linearnih jednadžbi, iterativni postupci, interpolacijski polinom...).
B. 4. 4 Opisati zadanu programsku Opisuje zadanu programsku Opisuje neke probleme U konkretnom Istražuje stvarne
paradigmu te navesti probleme za paradigmu. za čije je rješenje programskom jeziku probleme te nudi rješenja
NAKON ČETVRTE GODINE UČEN čije rješenje je ona pogodna te pogodna zadana rješava jednostavan koristeći se zadanom
JA PREDMETA INFORMATIKA U argumentirati odabir. Primjenjivati programska paradigma. problem koristeći se programskom
DOMENI RAČUNALNO odabranu paradigmu za rješavanje zadanom programskom paradigmom.
RAZMIŠLJANJE I konkretnoga problema. Za dane paradigmom.
PROGRAMIRANJE UČENIK SE probleme pronalaziti efikasnija
KORISTI RAZLIČITIM rješenja uz korištenje odabranim
PROGRAMSKIM PARADIGMAMA programskim paradigmama.
ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA IZ
STVARNOGA ŽIVOTA.

Neki od primjera paradigmi koje se mogu primjenjivati:
● mrežno programiranje
○ svrha i mogućnosti korištenja mrežnim programiranjem
○ osnovni pojmovi o mrežnome programiranju
○ postojeće programske funkcije (klase i metode) za realizaciju mrežnoga programiranja u kojemu programskom jeziku
○ izgradnja aplikacija koje omogućavaju razmjenu poruka mrežom (aplikacija chat, razmjena datoteka, stvaranje mrežnih igara, npr. križić kružić i sl.)
○ ustanoviti probleme da se različiti dijelovi programa trebaju izvoditi istovremeno (primjerice na poslužitelju čekamo da se na chat spoji novi klijent, a istovremeno s tim
za svakoga spojenog klijenta čekamo da pošalje poruku te tu poruku prosljeđujemo svim ostalim klijentima)
● paralelno programiranje
○ svrha i mogućnosti paralelnoga programiranja
—192
○ rad na istome zadatku
○ istovremeno obavljanje različitih zadataka
○ uvidjeti razlike u brzini izvođenja standardnoga programa i programa u kojemu više procesa paralelno obavlja isti posao – moguće je ilustrirati na primjeru brojanja
prostih brojeva na kojemu velikom intervalu.
B. 4. 5 Definira problem iz stvarnoga Definira jednostavan problem Definira jednostavan Definira jednostavan Definira složeniji
života. Analizira problem i razlaže iz stvarnog života uz pomoć problem iz stvarnoga problem iz stvarnoga problem iz stvarnoga
NAKON ČETVRTE GODINE ga na manje dijelove. Koristi se učitelja razvija algoritam, života uz pomoć učitelja života, samostalno ga života, samostalno ga
UČENJA PREDMETA mogućnostima programskoga jezika testira i dokumentira idejno razvija, testira i rješava prolazeći sve rješava prolazeći sve
INFORMATIKA U DOMENI za rješavanje konkretnoga problema. rješenje. dokumentira programsko faze programiranja te faze programiranja,
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I Dokumentira programsko rješenje i rješenje. predstavlja rješenje. vodeći računa i o
PROGRAMIRANJE UČENIK predstavlja ga ostalima. Zajedno s siguronosnim aspektima
DEFINIRA PROBLEM IZ ostalima vrednuje uspješnost programa te predstavlja i
STVARNOGA ŽIVOTA I STVARA programskoga rješenja. vrednuje rješenje.
PROLAZEĆI SVE FAZE
VREDNUJE GA.

—193
SREDNJE ŠKOLE
Općeobrazovni predmet za strukovne škole 2 godine po 70 sati
1. RAZRED STRUKOVNE ŠKOLE
RAZINE USVOJENOSTI
A. 1. 1 NAKON PRVE GODINE Učenik nabraja osnovne Opisuje funkcionalne cjeline Opisuje tijek obrade Objašnjava funkcioniranje Uspoređuje različite
UČENJA PREDMETA komponente računalnoga prema Von Neumannu i podataka u računalu. računalnog sustava. Uočava računalne sustave.
INFORMATIKA U SREDNJOJ sustava, opisuje njihova razvrstava poznate uređaje u Razvrstava primjenske da računalo može učitavati
ŠKOLI U DOMENI INFORMACIJE obilježja i funkciju i način pojedinu cjelinu. Opisuje programe u karakteristične podatke s različitih uređaja
I DIGITALNA TEHNOLOGIJA povezivanja u svrhovitu svrhu operacijskog sustava grupe. Uočava da se različiti ili izvora uključujući
UČENIK OBJAŠNJAVA GLAVNE cjelinu. Definira i objašnjava te ulogu primjenskih operacijski sustavi i senzore.
KOMPONENTE RAČUNALNOGA pojmove sklopovlje i programa. programi mogu
SUSTAVA I NJIHOVE FUNKCIJE. programi. Razlikuje vrste upotrebljavati na istom
programa prema namjeni. sklopovlju.
Razumije ulogu operacijskoga
sustava u radu računalnoga
operacijske sustave za
različite digitalne uređaje.
Objašnjava ulogu procesora i
memorije i kako njihove
karakteristike utječu na

—194
A. 1. 2 NAKON PRVE GODINE Razlikuje pojmove datoteka i Razlikuje pojmove datoteka U postojećoj strukturi mapa Opisuje kako operacijski Učinkovito organizira svoje
UČENJA PREDMETA mapa. Objašnjava hijerarhiju i mapa te objašnjava na računalu ili u računalnom sustav povezuje datoteke s datoteke poštujući princip
INFORMATIKA U SREDNJOJ mapa u vanjskoj memoriji i hijerarhijsku organizaciju oblaku organizira i određenim programom s hijerarhijske organizacije na
ŠKOLI U DOMENI primjenjuje je u organizaciji mapa u vanjskoj memoriji. pretražuje svoje datoteke. obzirom na naznačeni svojemu računalu ili u
INFORMACIJE I DIGITALNA svojih datoteka na računalu, Nabraja nekoliko različitih Povezuje format datoteke s format. računalnom oblaku.
TEHNOLOGIJA UČENIK vanjskoj memoriji ili formata datoteka s kojima se tipom podataka i
PRIMJENJUJE PRINCIPE računalnome oblaku. susreće u svakodnevnome odgovarajućim programom.
HIJERARHIJSKE Prepoznaje koji su formati radu s digitalnim uređajima.
ORGANIZACIJE MAPA U povezani s kojim tipom Primjenjuje osnovne
RAČUNALNIM MEMORIJAMA podataka i s kojom postupke za rad s
TE RAZLIKUJE FORMATE aplikacijom. Odabire datotekama poput kopiranja
DATOTEKA. prikladan format datoteke za i premještanja.
pohranu podataka ovisno o
tipu podataka i svrsi njihove
primjene. Opisuje po čemu
operacijski sustav prepoznaje
formate i povezuje datoteke s
određenom aplikacijom.

Prikazati hijerarhijski organizaciju mapa na svojemu računalu. Pročitati svojstva odabrane mape. Mijenjati vrste pogleda/prikaza mapa i datoteka. Sortirati datoteke prema zadanome
kriteriju. Primijeniti osnovne postupke za rad s datotekama, npr. preimenovati, premjestiti, kopirati, obrisati datoteku ili mapu. Pronaći datoteku prema imenu, datotečnom nastavku, datumu
nastanka, sadržaju. Pronaći na računalu broj datoteka određene datotečne oznake unutar mapa i podmapa. Pronaći dijeljene mape i datoteke na računalu ili u računalnom oblaku. Pronaći na
računalu audio, video i privremene datoteke.
A. 1. 3 NAKON PRVE GODINE Razlikuje formate s Uspoređuje veličinu Razlikuje nekoliko Objašnjava potrebu Opisuje princip nekoga
UČENJA PREDMETA komprimiranim sadržajem. slikovne datoteke ovisno o slikovnih, zvučnih i video sažimanja podataka u jednostavnog sažimanja.
INFORMATIKA U SREDNJOJ Učinkovito se koristi odabranome modelu boja. formata bez sažimanja i sa slikovnih zapisa, zvučnih ili Analizira utjecaj sažimanja
ŠKOLI U DOMENI sažimanjem datoteka i mapa. sažimanjem. videozapisa te uspoređuje na veličinu datoteke i
Objašnjava potrebu
INFORMACIJE I DIGITALNA Objašnjava potrebu za Koristi se određenim njihovu veličinu ovisno o kvalitetu slike, zvuka ili
sažimanja datoteka i mapa.
TEHNOLOGIJA UČENIK sažimanjem podataka. postupkom za sažimanje sažimanju. Svrsishodno se videosadržaja.
ANALIZIRA I PRIMJENJUJE Razlikuje nekoliko slikovnih datoteka i mapa. koristi sažimanjem datoteka
SAŽIMANJE DATOTEKA. formata bez kompresije i s i mapa.
kompresijom. Opisuje princip
nekoga jednostavnog
—195
korištenje najčešćim
komprimiranim formatima
(JPG, PNG, GIF). Razvrstava
nekoliko videoformata u one
bez kompresije i s
kompresijom. Analizira
utjecaj sažimanja na veličinu
datoteke i na kvalitetu slike ili
videa.

Analizirati sažimanje i raspakiravanje datoteka (načini, mogućnosti pojedinih programa, kada nam to treba). Pokušati sažimati datoteke koje su u nekom komprimiranom formatu i analizirati
rezultat.
Usporediti veličine datoteka nastalih iz iste slike kao rezultat spremanja u različitim formatima. Usporediti primjenu formata GIF u slučaju vrlo jednostavnoga crteža i crteža s puno detalja.
Istražiti koji su komprimirani formati bez gubitka kvalitete. Usporediti kvalitetu i veličinu zvučnoga zapisa s kompresijom (na primjer mp3) i bez kompresije. Usporediti kvalitetu i veličinu
video zapisa s kompresijom (na primjer mp4) i bez kompresije Razgovarati o ograničenjima ljudskoga uha i oka u odnosu na kvalitetu sažetoga zapisa i razinu kompresije.
A. 1. 4 NAKON PRVE GODINE Pretvara prirodni broj u Interpretira sadržaj registra Pretvara broj iz binarnoga u Objašnjava načine Objašnjava razloge
UČENJA PREDMETA binarni i obrnuto. Pravilno se kao prirodni dekadski broj i heksadekadski brojevni zapisivanja boje pojedinoga postojanja različitih kodnih
INFORMATIKA U SREDNJOJ koristi mjernim jedinicama za obrnuto, zapisuje prirodni sustav i obrnuto. Opisuje piksela digitalne slike. tablica i opisuje primjer
ŠKOLI U DOMENI kapacitet memorije (veličinu dekadski broj u registru primjere korištenja Objašnjava razlog grupiranja problema s kojim se zbog
INFORMACIJE I DIGITALNA digitalnoga sadržaja). zadane duljine. heksadekadskog sustava u znamenaka pri izravnomu toga može susresti.
TEHNOLOGIJA UČENIK Objašnjava princip računalnome okruženju. pretvaranju broja iz
ANALIZIRA ULOGU zapisivanja znakova u Objašnjava princip binarnoga u heksadekadski
BINARNOGA I digitalnim sustavima. digitaliziranog prikaza brojevni sustav.
HEKSADEKADSKOGA Objašnjava različite načine znakova.
BROJEVNOG SUSTAVA U zapisivanja boje jednoga
PREZENTACIJI DIGITALNOGA piksela i kako odabir modela
PRIKAZA RAZLIČITIH TIPOVA utječe na veličinu datoteke.
PODATAKA. Primjenjuje postupke
pretvaranja iz binarnoga
brojevnoga sustava u
primjere gdje se i zašto
koristimo heksadekadskim
zapisom. Obrazlaže grupiranje
binarnih znamenaka u skupine
od četiri znamenke pri
izravnomu pretvaranju broja
iz binarnoga brojevnog
sustava u heksadekadski.
—196
Razmatrati ovisnost broja znamenaka i baze sustava. Pojam baze sustava i težinskih faktora uvježbavati na zadacima iz područja računalnog razmišljanja (poput natjecanja Dabar, engl.
Bebras). Analizirati zašto se neki znakovi promijene na mrežnoj stranici nakon izmjene postavki kodiranja stranice. Spremati jednostavni crtež u različitim modelima boja i analizirati kako
to utječe na veličinu datoteke. Istražiti potrebu korištenja heksadekadskih brojeva u računalnom okruženju.
Poveznice:
Matematika: MAT A.1.1, MAT A.1.2.
A. 1. 5 NAKON PRVE Nabraja i opisuje djelovanje Nabraja osnovne logičke Određuje vrijednost Određuje vrijednost Analizira problem i definira
GODINE UČENJA PREDMETA osnovnih logičkih operacija operacije i njihovo jednostavnoga logičkog složenoga logičkog izraza. logički izraz.
INFORMATIKA U SREDNJOJ (NE, I, ILI) te prioritet djelovanje izraza.
ŠKOLI U DOMENI operacija. Opisuje logički
INFORMACIJE I DIGITALNA izraz tablicom istinitosti.
TEHNOLOGIJA UČENIK Određuje vrijednost zadanog
DEFINIRA LOGIČKI IZRAZ ZA izraza. Definira logički izraz
ZADANI PROBLEM. za zadani problem u
programiranju.

Za razumijevanje osnovnih logičkih operacija mogu se koristiti zadaci iz područja računalnog razmišljanja (natjecanje Dabar, engl. Bebras). Diskutirati kako iz opisa logičke operacije izvesti
tablicu istinitosti. Na temelju opisa (teksta zadatka, problema) definirati logičke izraze. Povezati relacijske izraze logičkim operatorima te odrediti vrijednost dobivenog logičkoga izraza.
Odrediti prioritete osnovnih logičkih operacija u logičkom izrazu te odrediti vrijednost izraza.
RAZINE USVOJENOSTI
B. 1. 1 NAKON PRVE GODINE Analizira problem, određuje Opisuje i analizira problem U rješenju problema Analizira svoje rješenje Analizirajući rješenje
UČENJA PREDMETA vrstu i opseg ulaznih iz svakodnevnog života te u prepoznaje glavne problema, provjerava ga problema uočava i ispravlja
INFORMATIKA U SREDNJOJ podataka, razmatra načine koracima prikazuje postupak algoritamske strukture: različitim ulaznim pogrešku u algoritmu,
ŠKOLI U DOMENI rješavanja problema. Uočava njegova rješavanja slijed, grananje i vrijednostima te predviđa prepoznaje ograničenja
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE zasebne cjeline i rastavlja ponavljanje. rezultat njegova izvođenja. algoritma.
I PROGRAMIRANJE UČENIK problem na manje dijelove.
ANALIZIRA PROBLEM, Prikazuje postupak rješavanja
DEFINIRA ULAZNE I IZLAZNE problema u koracima.
VRIJEDNOSTI TE UOČAVA Prepoznaje u svojemu
KORAKE ZA RJEŠAVANJE algoritmu osnovne
PROBLEMA. algoritamske strukture: slijed,
grananje i ponavljanje.
—197
Diskutira ispravnost algoritma
te ga po potrebi mijenja.
algoritma.

B. 1. 2 NAKON PRVE GODINE Odabire tip podatka prikladan Odabire tip podatka Određuje rezultat složenijih Uočava i ispravlja pogreške Modelira jednostavnije
UČENJA PREDMETA za rješavanje zadanoga prikladan za zadani matematičkih i logičkih u matematičkim i logičkim matematičke i logičke
INFORMATIKA U SREDNJOJ problema. Opisuje djelovanje problem. izraza u kojima se mogu izrazima kojima se koristi za probleme odgovarajućim
ŠKOLI U DOMENI pojedinih matematičkih i Opisuje djelovanje pojedinih pojaviti i standardne rješavanje zadanoga izrazima.
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE logičkih operacija. matematičkih i logičkih funkcije odabranog problema. Argumentira prednosti
I PROGRAMIRANJE UČENIK Primjenjuje standardne operacija i standardnih programskog jezika. korištenja odabranoga tipa
PRIMJENJUJE JEDNOSTAVNE operacije i funkcije nad funkcija te odabire one koje Primjenjuje standardne podataka s obzirom na druge
TIPOVE PODATAKA TE jednostavnim tipovima su prikladne za odabrani tip operacije i funkcije nad tipove podataka
ARGUMENTIRA NJIHOV podataka pri rješavanju podataka. jednostavnim tipovima
ODABIR, PRIMJENJUJE zadanoga problema te podataka u rješavanju
RAZLIČITE VRSTE IZRAZA, funkcije unosa i ispisa. zadanoga problema.
OPERACIJA, RELACIJA I Određuje rezultat
STANDARDNIH FUNKCIJA ZA matematičkih i logičkih
MODELIRANJE izraza. Analizira izraze.
JEDNOSTAVNOGA PROBLEMA Modelira jednostavni problem
U ODABRANOME odgovarajućim izrazima.
PROGRAMSKOM JEZIKU. Argumentira prednosti
korištenja odabranim tipom
podataka s obzirom na druge
tipove podataka.

Podatci: cijeli i realni brojevi, tekstualna konstanta, logičke vrijednosti.
Operatori: za cjelobrojni tip, za realni tip, relacijski, logički.
Izrazi: matematički, relacijski, logički.
Prikaz i analiza slijedne strukture za zadani problem.
Poveznice:
MAT A.1.2, MAT B.1.3
Kemija: T.1.2, PiP.1.2, PP.1.1, PP.1.2.
—198
B. 1. 3 NAKON PRVE GODINE Razvija algoritam Učenik prati i predviđa Samostalno razvija Razvija i zapisuje rješenje Razvija i zapisuje rješenje
UČENJA PREDMETA primjenjujući strukturu ponašanje jednostavnih algoritam za rješavanje jednostavnoga problema problema u programskome
INFORMATIKA U SREDNJOJ ponavljanja s unaprijed algoritama koji sadrže jednostavnoga problema koristeći se strukturom jeziku. Uz pomoć učitelja
ŠKOLI U DOMENI određenim brojem strukture slijeda i
primjenjujući strukture ponavljanja i strukturom osmišljava testne primjere
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE ponavljanja i grananja. Prati ponavljanja s unaprijed
I PROGRAMIRANJE UČENIK izvođenje algoritma, određenim brojem ponavljanja s određenim grananja te ga zapisuje u za provjeru ispravnosti
RAZVIJA ALGORITAM I implementira ga u odabranom ponavljanja. Razvija brojem ponavljanja i programskome jeziku. programa, testira program te
STVARA PROGRAM U programskom jeziku, testira i algoritam za rješavanje strukturu grananja. Zapisuje ga po potrebi korigira uz
ODABRANOME vrednuje u suradnji s drugima, jednostavnoga problema. algoritam u programskome pomoć učitelja.
PROGRAMSKOM JEZIKU koristi se različitim metodama Algoritam zapisuje u jeziku, samostalno uočava
RJEŠAVAJUĆI PROBLEM ispravljanja pogrešaka. programskome jeziku. Uz sintaktičke pogreške i
UPORABOM STRUKTURE Vrednuje različita rješenja pomoć učitelja otkriva i
ispravlja ih, semantičke
GRANANJA I PONAVLJANJA. istoga problema. ispravlja sintaktičke i
semantičke pogreške. pogreške ispravlja uz pomoć
učitelja.

Naglasak je na cijelome procesu izrade programa za zadani problem. Radi se s osnovnim tipovima podataka i s tekstualnim konstantama te korištenjem naredbom grananja i ponavljanja.
Biraju se raznovrsni problemi raznih težina. Vrednovanje programskoga rješenja može se raditi u skupinama. Kriteriji vrednovanja mogu biti: točnost, za koji opseg ulaznih podataka
program radi (postoje li ulazne vrijednosti koje će uzrokovati prekid rada programa), jasnoća poruka kojima program komunicira s korisnikom programa. Zadatci s primjenom grafike
(orijentirani na korištenje kutova, boja, ravnih i zakrivljenih linija…). Prema mogućnostima koristiti se i hardverskim rješenjima za vizualizaciju programiranja (roboti i sl.).
RAZINE USVOJENOSTI
C. 1. 1 NAKON PRVE GODINE Odabire prikladne izvore, Za odabranu temu pronalazi Za odabranu temu pronalazi Samostalno odabire Kritički vrednuje pronađene
UČENJA PREDMETA pronalazi podatke i kritički ih podatke uz upute o podatke odabirući prikladne prikladne vrste digitalnih podatke i informacije. Stvara
INFORMATIKA U SREDNJOJ vrednuje. Stvara i uređuje prikladnim izvorima. Stvara izvore. Koristi se sadržaja te programe za svoje digitalne sadržaje koji
ŠKOLI U DOMENI DIGITALNA digitalni sadržaj prema i uređuje digitalni sadržaj programom za uređivanje njihovo uređivanje pri uključuju različite medijske
PISMENOST I KOMUNIKACIJA uputama ili samostalno. prema uputama. Pristupa sadržaja prema preporuci obradi zadane teme. Stvara i sastavnice. Predstavlja svoj
UČENIK PRONALAZI Razvija svoje digitalne sadržajima koje su drugi učitelja. Objavljuje svoj uređuje svoj digitalni rad.
PODATKE I INFORMACIJE, sadržaje koji uključuju niz podijelili s njim. sadržaj i dijeli ga s drugima. sadržaj.
ODABIRE PRIKLADNE IZVORE različitih digitalnih medijskih
INFORMACIJA TE UREĐUJE, sastavnica. Pohranjuje
STVARA I OBJAVLJUJE/DIJELI datoteke u prikladnome
SVOJE DIGITALNE SADRŽAJE. formatu. Objavljuje i prema
potrebi dijeli digitalne
—199
sadržaje te se koristi
podijeljenim sadržajima.

naglašavanje neefikasnosti načina rada ako se te funkcije ne upotrebljavaju) te naglašavanje načina rada računala pri opisu rada pojedinih sustava. Primjerice uporaba numeracije stranica i
uporaba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja u programu za obradu teksta ili uporaba matrice slajda u programu za izradu prezentacija.
videoupute).
Poveznica:
Ishod B.1.1
Kemija: T.1.4.
C. 1. 2 NAKON PRVE GODINE Učenik opisuje usluge Opisuje najčešće korištene Argumentira korištenje Samostalno istražuje i Kritički procjenjuje namjenu
UČENJA PREDMETA interneta i njihovu primjenu internetske usluge i njihovu internetskim uslugama za opisuje nove internetske i svrsishodnost usluga
INFORMATIKA U SREDNJOJ (www, e-pošta, ftp, primjenu. unapređenje učenja i usluge i alate te mogućnost kojima se do tada nije
ŠKOLI U DOMENI DIGITALNA videopozivi, poslovnih procesa. njihove primjene. koristio, a potencijalno mu
PISMENOST I KOMUNIKACIJA videokonferencije, chat, mogu pomoći pri rješavanju
UČENIK ISTRAŽUJE USLUGE online trgovina, internetsko problema.
INTERNETA I MOGUĆNOSTI bankarstvo, društvene
UČENJA, POSLOVANJA, mreže...). Odabire, istražuje
BUDUĆEGA RAZVOJA. mogućnosti edukativnih
digitalnih platformi.
Procjenjuje namjenu i
svrsishodnost postojećih
svrsishodnost usluga kojima
se do tada nije koristio, a
—200
C. 1. 3 * NAKON PRVE Nabraja neke online alate za Nabraja neke online alate za Samostalno obavlja svoj dio Ravnopravno i aktivno Preuzima ulogu organizatora
GODINE UČENJA PREDMETA komunikaciju i suradnju. komunikaciju i suradnju. zadataka u timu pri stvaranju sudjeluje u raspodjeli pri stvaranju zajedničkoga
INFORMATIKA U SREDNJOJ Opisuje mogućnosti online Prepoznaje važna obilježja zajedničkoga digitalnog zadataka pri stvaranju digitalnog sadržaja.
ŠKOLI U DOMENI DIGITALNA alata za komunikaciju i sadržaja koristeći zadane
suradničkoga rada u online zajedničkog digitalnoga Istražuje dodatne
PISMENOST I KOMUNIKACIJA suradnju. Istražuje i opisuje online alate za komunikaciju
UČENIK U ONLINE dodatne mogućnosti zadanog okruženju. Prema uputama i i suradnju. sadržaja, izradi i mogućnosti zadanih online
OKRUŽENJU SURAĐUJE I online alata za komunikaciju i uz pomoć ostalih članova predstavljanju. alata za komunikaciju i
RADI NA PROJEKTU. suradnju. tima sudjeluje u stvaranju suradnju.
Sudjeluje u stvaranju zajedničkoga digitalnog
* Učitelj odabire ishod i/ili digitalnog sadržaja s
razinu usvojenosti ishoda u sadržaja/projekta.
različitim razinama
skladu s očekivanim samostalnosti i različitim
ostvarivanjem odgojno-
obrazovnih ishoda i ulogama u timu. Teme su
stjecanjem strukovnih projektnoga zadatka iz
kompetencija u određenom područja informatike.
sektoru. Sudjeluje u predstavljanju
projekta.

Primjeri tema za istraživanje u sklopu projektnog zadatka: umjetna inteligencija, robotika, hologrami, prividna stvarnost, mehatronički sustavi, primjene 3D pisača ili tema povezana sa
strukom ili školskim kurikulumom.
zadatak na manje podzadatke te dijele uloge (npr. dizajner, stručnjak za tekst, stručnjak za slike, osoba koja radi rutinske poslove). Analiza online alata i uređaja za komunikaciju. Korištenje
alatima suradničkoga programa za komuniciranje s drugima pri rješavanju zadatka, npr. uporaba chata, slanje privatnih poruka. Korištenje alatima suradničkoga programa za zajedničko
stvaranje i uređivanje digitalnoga sadržaja, npr. komentiranje pojedinoga dijela sadržaja, različiti načini uređivanja digitalnog sadržaja (brisanje, predlaganje izmjena te direktno uređivanje).
Suradnja na dijeljenim dokumentima, npr. u alatu Office 365 s računom iz sustava AAI@EduHr ili u drugome alatu. Primjereno ponašanje i konvencije uljudnoga ophođenja za vrijeme
suradničkih i komunikacijskih aktivnosti u digitalnom okruženju. Razvoj vještina raspravljanja, pregovaranja i uvjeravanja u digitalnome okruženju (oblikovanje, potvrđivanje reakcija i
mijenjanje reakcija).
E-DRUŠTVO
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTI
—201
D. 1. 1 NAKON PRVE GODINE U suradničkome online Učenik opisuje pojam Učenik analizira različite Učenik poštuje i primjenjuje Učenik analizira studije
UČENJA PREDMETA okruženju dizajnira, razvija, privatnosti na mreži dajući načine predstavljanja osoba ograničenja za dijeljenje slučaja s pozitivnim i
INFORMATIKA U SREDNJOJ objavljuje te predstavlja primjere iz svakodnevnoga na mreži te razlikuje štetne i tuđih osobnih podataka, negativnim primjerima
ŠKOLI U DOMENI E-DRUŠTVO projekt. Učenik opisuje pojam života. Opisuje čemu služe sigurne načine osobnoga poštuje navedenu licenciju utjecaja računalne
UČENIK U SURADNIČKOME privatnosti na mreži. Učenik autorska prava i tko ima predstavljanja. Razlikuje za tuđi autorski rad te tehnologije na osobni život i
ONLINE OKRUŽENJU NA primjenjuje pravila privatnosti pravo na njih. Objašnjava vrste licencija za autorski odabire odgovarajuću zajednicu. Raspravlja o
ZAJEDNIČKOME PROJEKTU na internetu. Učenik što su to pravila privatnosti i rad. licenciju za svoj autorski mogućim neželjenim
ANALIZIRA ETIČKA PITANJA prepoznaje i poštuje licencije uvjeti korištenja tuđim rad. Objašnjava pojam posljedicama
KOJA PROIZLAZE IZ korištenja, autorsko pravo i sadržajima. intelektualnog vlasništva. nepromišljenoga dijeljenja
KORIŠTENJA RAČUNALNOM intelektualno vlasništvo. osobnih podataka.
TEHNOLOGIJOM. Analizira studije slučaja s Argumentira važnost
pozitivnim i negativnim poštivanja intelektualnog
primjerima utjecaja računalne vlasništva.
tehnologije na osobni život i
društvo. Analizira različite
načine predstavljanja osoba na
mreži te razlikuje štetne i
sigurne načine osobnoga
predstavljanja.

D. 1. 2 Učenik nabraja opasnosti pri Nabraja zlonamjerne Redovito ažurira operacijski Upravlja postavkama Odabire prikladne programe
korištenju internetom i programe te prepoznaje sustav, antivirusni program programa za zaštitu za održavanje sigurnosti
NAKON PRVE GODINE UČENJA prijenosnim memorijama. pokušaje prevare i rizike pri te skenira računalo. računala, primjenjuje pravila svojega računala i
PREDMETA INFORMATIKA U Nabraja zlonamjerne korištenju internetom i Primjenjuje preporuke za sigurne komunikacije i odgovorno upravlja osobnim
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI E- programe. Opisuje programe i prijenosnim memorijama. stvaranje sigurnosne zaštite osobnih podataka te podatcima, njihovom
DRUŠTVO UČENIK OPISUJE postupke za zaštitu i sigurno Upotrebljava antivirusne lozinke. izrađuje sigurnosne kopije vidljivošću i dostupnošću.
PROBLEME KOJE MOGU korištenje računalom. programe i vatrozid. datoteka. Kod stvaranja
PROUZROČITI ZLONAMJERNI Primjenjuje pravila sigurne online računa i sigurnosne
PROGRAMI TE PROBLEME KOJI komunikacije, odgovorno lozinke procjenjuje razinu
NASTAJU KAO REZULTAT stvara online račune i sigurne osobne zaštite.
ELEKTRONIČKIH NAPADA I lozinke. Prepoznaje i odabire
KRAĐE ELEKTRONIČKOGA sigurne stranice za dijeljenje
IDENTITETA TE ODGOVORNO važnih. Redovito ažurira
operacijski sustav, antivirusne
—202
PRIMJENJUJE SIGURNOSNA programe te redovito radi
PRAVILA. sigurnosne kopije datoteka.

D. 1. 3 * Opisuje mogućnosti Opisuje mogućnosti Navodi mogućnosti Opisuje promjene i Ukazuje na važnost i
NAKON PRVE GODINE prilagodbe operacijskog operacijskog sustava koje specijalizirane opreme i mogućnosti koje digitalna mogućnosti korištenja
UČENJA PREDMETA sustava za učenike s osobama s poteškoćama programa kojima se osobe s tehnologija unosi u život digitalnim tehnologijama i
INFORMATIKA U SREDNJOJ poteškoćama. Opisuje olakšavaju korištenje poteškoćama koriste radi osoba s poteškoćama. sadržajima za učenje koji su
ŠKOLI U DOMENI E-DRUŠTVO različite uređaje i programe digitalne tehnologije. lakše komunikacije i rada na Istražuje i analizira digitalne prilagođeni korisnicima s
UČENIK ANALIZIRA ULOGU kojima se koriste osobe s računalu. sadržaje za učenje koji su određenim poteškoćama.
KOJU POMOĆNA poteškoćama. Objašnjava prilagođeni određenim
TEHNOLOGIJA I kako digitalna tehnologija poteškoćama.
PRILAGOĐENI DIGITALNI olakšava i unapređuje
SADRŽAJI MOGU IMATI U svakodnevni život i rad
ŽIVOTIMA OSOBA S osobama s poteškoćama.
POTEŠKOĆAMA. Analizira digitalne sadržaje za
učenje koji su prilagođeni
* Učitelj odabire ishod i/ili određenim poteškoćama.
razinu usvojenosti ishoda u
skladu s očekivanim
obrazovnih ishoda i
stjecanjem strukovnih
kompetencija u određenom
sektoru.
—203
Istražiti mogućnosti digitalizacije obrazovnih sadržaja (kako izraditi audio zapis s obrazovnim sadržajem, kako izraditi video s podnaslovom - titlovima). Istražiti tehnička pomagala za osobe
s oštećenjem vida (zvučni satovi, različiti termometri, vage, radiouređaji, različita elektronička povećala, uređaji za prepoznavanje boja, uređaji koji pomažu pri kretanju poput laserskih
štapova koji signaliziraju prepreku koja se nalazi ispred osobe, uređaji koji vibriranjem signaliziraju prepreku, a nose se oko vrata kako bi se slijepa osoba zaštitila od prepreka u visini glave
koje ne može otkriti štapom). Istražiti mogućnosti računalnih programa poput čitača ekrana ili programa za mobilne telefone. Uočiti kako pomoćna tehnologija pomaže starijim osobama s
oštećenjima vida, sluha, kako glasovno upravljanje pomaže osobama s invaliditetom. Istražiti kako rade vanjske jedinice poput Brailleova retka.
—204
2. RAZRED STRUKOVNE ŠKOLE (70 SATI)
Razina usvojenosti
A. 2. 1 NAKON DRUGE Opisuje osnovne pojmove Opisuje osnovne pojmove Navodi mogućnosti i Opisuje prijenos podataka Osmišljava jednostavnu
GODINE UČENJA povezane s računalnim povezane s računalnim ograničenja korištenja mrežom. mrežu na razini stana ili
PREDMETA mrežama (mrežni uređaji, mrežama. računalnim mrežama. učionice sa svim potrebnim
INFORMATIKA U mediji za prijenos podataka i Razlikuje protokole koji se uređajima te načinima
SREDNJOJ ŠKOLI U mrežni protokoli). Objašnjava primjenjuju pri komunikaciji spajanja.
DOMENI INFORMACIJE I što je potrebno za povezivanje unutar računalnih mreža.
DIGITALNA računala u mrežu. Opisuje
TEHNOLOGIJA UČENIK prijenos podataka mrežom.
OPISUJE TEMELJNE Razlikuje i uspoređuje vrste
KONCEPTE RAČUNALNIH mreža. Nabraja osnovne
MREŽA. elemente jednostavne
računalne mreže. Osmišljava
jednostavnu mrežu na razini
vlastitog stambenog okružja
(stan, kuća, dom...) ili
učionice sa svim potrebnim
uređajima te načinima
spajanja.
Opisati bežične računalne mreže – opisati principe prijenosa signala, probleme koji u tome prijenosu nastaju i tehnike kojima se navedeni problemi rješavaju.
A. 2. 2 NAKON DRUGE Opisuje osnovne pojmove iz Opisuje osnovne pojmove iz Navodi primjere primjene Opisuje važnost razvoja Opisuje osnovnu logiku
GODINE UČENJA područja enkripcije podataka. područja enkripcije enkripcije iz svakodnevnoga složenih kriptografskih moderne enkripcije i
PREDMETA Navodi povijesne i podataka te objašnjava života. Objašnjava jedan metoda u kontekstu njezinu ulogu u
INFORMATIKA U svakodnevne primjere. njihovu ulogu u zaštiti postupak monoalfabetskoga stalnoga razvoja digitalne svakodnevnome životu.
SREDNJOJ ŠKOLI U Objašnjava postupak podataka. Navodi neke kriptiranja. tehnologije. .
DOMENI INFORMACIJE I monoalfabetskoga kriptiranja. povijesne primjere.
DIGITALNA Opisuje važnost razvoja
TEHNOLOGIJA UČENIK složenih kriptografskih
OPISUJE PRINCIP metoda u kontekstu stalnoga
—205
KRIPTIRANJA TE razvoja digitalne tehnologije.
VAŽNOST PRIMJENE Ilustrira postupak kriptiranja u
ENKRIPCIJE U kojemu modernom
SVAKODNEVNOME kriptografskom sustavu (ideja
ŽIVOTU. javnoga i tajnoga ključa).
● kriptiranje zaporke pri pristupu nekim mrežnim lokacijama
A. 2. 3 * NAKON DRUGE Objašnjava postupke binarnog Primjenjuje postupak Interpretira sadržaj registra Opisuje pojam preljeva te Objašnjava uzrok netočnog
GODINE UČENJA zbrajanja i oduzimanja cijelih binarnoga zbrajanja dvaju kao cijelog broja i obrnuto te objašnjava situacije u rezultata pri računalnome
PREDMETA brojeva u računalu. brojeva u registrima zadanih primjenjuje korake za kojima dolazi do preljeva. izračunavanju.
INFORMATIKA U Objašnjava vezu binarnoga duljina. zbrajanje cijelih brojeva u
SREDNJOJ ŠKOLI U zbrajanja i drugih registrima zadanih duljina.
DOMENI INFORMACIJE I matematičkih operacija u
DIGITALNA računalu. Objašnjava situacije
TEHNOLOGIJA UČENIK u kojima dolazi do preljeva pri
OBJAŠNJAVA BINARNO zbrajanju brojeva u računalu.
ZBRAJANJE CIJELIH Objašnjava uzrok netočnoga
BROJEVA KAO rezultata pri računalnome
TEMELJNU OPERACIJU U izračunavanju.
RAČUNALU.
* Učitelj odabire ishod

i/ili razinu usvojenosti
ishoda u skladu s
očekivanim
obrazovnih ishoda i
kompetencija u
određenom sektoru.
Analiza ograničenja prikaza cijelog broja u računalu u ovisnosti o duljini registra.
—206
Korištenjem aplikacijom Kalkulator na računalu ili mobitelu ustanoviti koji je najveći cijeli broj. Izvesti neku matematičku operaciju zbrajanja ili množenja pa analizirati što se
dogodilo.
A. 2. 4 a* NAKON Opisuje ulogu logičkih Opisuje ulogu logičkih Stvara logički izraz na Dizajnira logičke sklopove Dizajnira složenije logičke
DRUGE GODINE UČENJA sklopova u računalu. Stvara sklopova u računalu. temelju tablice istinitosti. za obavljanje nekoga sklopove poput sklopa za
PREDMETA logički izraz na temelju tablice Dizajnira logički sklop Uočava važnost minimizacije jednostavnijeg zadatka zbrajanje dva binarna broja.
INFORMATIKA U istinitosti. Primjenjuje prema zadanom logičkoga izraza te ju poput zbrajanja dvije i tri
SREDNJOJ ŠKOLI U minimizaciju složenih pojednostavljenom primjenjuje na zadane binarne znamenke.
DOMENI INFORMACIJE I logičkih izraza u dizajniranju logičkom izrazu u kojem logičke izraze.
DIGITALNA logičkih sklopova. Dizajnira koristi osnovne logičke
TEHNOLOGIJA UČENIK logičke sklopove za neke sklopove.
KONSTRUIRA SMISLENI standardne postupke:
LOGIČKI SKLOP poluzbrajalo, puno zbrajalo,
sklop za zbrajanje dvaju
* Učitelj odabire ishode brojeva.
A. 2. 4 a ili A. 2. 4 b * ili
razinu usvojenosti
ishoda u skladu s
očekivanim
obrazovnih ishoda i
kompetencija u
određenom sektoru.
Odrediti tablicu istinitosti koja opisuje neki problem (npr. uključivanje i isključivanje istoga svjetla dvama prekidačima)
Za zadanu tablicu istinitosti odrediti pripadajući izraz.
Pojednostavljivati složene logičke izraze uporabom pravila za pojednostavljivanje.
Nacrtati složeni logički sklop na temelju logičkoga izraza.
Koristiti isključivi ILI, poluzbrajalo, zbrajalo, sklop za zbrajanje dvaju brojeva.
A. 2. 4 b* NAKON Opisuje osnovne pojmove Opisuje osnovne pojmove Argumentira prednosti Realizira model baze U zadanoj bazi podataka
DRUGE GODINE UČENJA vezane uz bazu podataka: vezane uz baze podataka. korištenja bazom podataka. U podataka za zadani problem dohvaća podatke
PREDMETA entitet, atribut, primarni ključ, Za zadani opis modelira zadanome problemu uočava u kojemu sustavu za rad s korištenjem jednostavnim
INFORMATIKA U strani ključ, tablica. Za zadani
odgovarajuću jednostavnu osnovne elemente, njihove bazama podataka. upitima te stvara
SREDNJOJ ŠKOLI U problem modelira bazu
DOMENI INFORMACIJE I podataka sa svim pripadnim tablicu u bazi podataka. dijelove, relacije među komunikacijske forme i
DIGITALNA elementima: entiteti, atributi, elementima te modelira bazu izvještaje.
TEHNOLOGIJA UČENIK relacije. Realizira bazu podataka.
OPISUJE, MODELIRA I podataka u konkretnome
STVARA BAZU (grafičkom) sustavu za rad s
—207
PODATAKA TE JU bazama podataka te
PRIMJENJUJE PRI manipulira podatcima unutar
RJEŠAVANJU baze podataka. Dohvaća
PROBLEMA. podatke korištenjem
jednostavnih upita te stvara
komunikacijske forme i
* Učitelj odabire ishode izvještaje.
A. 2. 4 a ili A. 2. 4 b * ili
razinu usvojenosti
ishoda u skladu s
očekivanim
obrazovnih ishoda i
kompetencija u
određenom sektoru.
Modelira pojednostavljenu školsku bazu podataka: identificira osnovne elemente (entitete) te njihove dijelove (atribute) te modelira bazu podataka s vezama među entitetima.
Modelira pojednostavljenu bazu podataka za neki zamišljeni poslovni proces: knjižnica, skladište, trgovina…
Analizira blog, web sjedište, portal, mrežne društvene stranice te opisuje moguću strukturu baze koja se nalazi u pozadini.
Model baze podataka realizira u konkretnom grafičkom sustavu za rad s bazama podataka (MS Access, MySQL ...).
Uporabom grafičkog sučelja manipulira podatcima unutar baze podataka (dodavanje, brisanje, mijenjanje).
Selekcija podataka iz jedne ili više tablica s pomoću jednostavnih upita SQL-a.
Povezati s idhodom D.1.1.
RAZINA USVOJENOSTI
B. 2. 1 NAKON DRUGE Objašnjava osnovnu ideju Razvija i zapisuje rješenje Opisuje i u programskom Predlaže i analizira druge Primjenjuje poznate
GODINE UČENJA nekoliko ključnih algoritma jednostavnoga problema jeziku implementira osnovne načine rješavanja istih algoritme pri rješavanju
PREDMETA (zbrajanje/množenje prirodnih koristeći se strukturom algoritme koristeći problema. novih problema.
INFORMATIKA U brojeva unutar određenoga jednostavne tipove podataka i
ponavljanja s uvjetom te ga
SREDNJOJ ŠKOLI U intervala, unosi i zbraja/množi osnovne programske
DOMENI RAČUNALNO n brojeva, provjera je li broj zapisuje u zadanome strukture, testira rješenje te
RAZMIŠLJANJE I prost, najveću unesenu programskome jeziku. ispravlja eventualne
PROGRAMIRANJE vrijednosti sl.). Razmatra pogreške.
UČENIK ANALIZIRA druge načine rješavanja istih
OSNOVNE ALGORITME S problema. Primjenjuje poznate
—208
JEDNOSTAVNIM algoritme pri rješavanju novih
TIPOVIMA PODATAKA I problema.
OSNOVNIM
PROGRAMSKIM
STRUKTURAMA I
PRIMJENJUJE IH PRI
RJEŠAVANJU NOVIH
PROBLEMA.

Samostalno rješavanje zadataka s primjenom standardnih algoritama: zbrajanje/množenje prirodnih brojeva unutar određenoga intervala, unos i zbrajanje/množenje n brojeva, provjera
je li broj prost, najveća unesena vrijednost, prebrojavanje po zadanom kriteriju, odvajanje znamenaka prirodnog broja.
Programiranjem rješava jednostavne probleme iz svakodnevnog života.
B. 2. 2* NAKON DRUGE Raščlanjuje zadani problem na U zadanome problemu Unutar zadanoga problema Zadani problem raščlanjuje Zadani problem raščlanjuje
GODINE UČENJA manje funkcionalne cjeline uočava i opisuje uočava funkcionalne cjeline na funkcionalne cjeline, na funkcionalne cjeline
PREDMETA koje opisuje. Određuje ulazne funkcionalne cjeline koje uz pomoć učitelja samostalno ih rješava u koje učenici rješavaju
INFORMATIKA U i izlazne parametre (potproblem). Rješenje rješava u programskom programskom jeziku te ih timski te ih integriraju u
SREDNJOJ ŠKOLI U funkcionalnih cjelina. nekoga zadanog jeziku te ih objedinjuje u integrira u cjelovito rješenje cjelovito rješenje problema.
DOMENI RAČUNALNO Razlikuje globalne, lokalne i potproblema zapisuje u cjelovito rješenje problema. problema.
RAZMIŠLJANJE I formalne varijable. programskome jeziku.
PROGRAMIRANJE Funkcionalne cjeline rješava u
UČENIK U ZADANOME konkretnome programskom
PROBLEMU UOČAVA jeziku ispravno koristeći se
MANJE CJELINE, programskim funkcijama i
RJEŠAVA IH TE IH integrira ih u cjelovito rješenje
POTOM INTEGRIRA U problema. Surađuje u
JEDINSTVENO RJEŠENJE timskome rješavanju
PROBLEMA. problema.
* Učitelj odabire ishod

i/ili razinu usvojenosti
ishoda u skladu s
očekivanim
obrazovnih ishoda i
kompetencija u
određenom sektoru.
—209
Korištenje vizualnim alatom za prikaz cjelina, odnosa među njima, ulaznih i izlaznih podataka.
Poveznice
Matematika: MAT B.2.1, MAT D.2.4
B. 2. 3 NAKON DRUGE Opisuje jednodimenzionalnu Opisuje Primjenjuje Uočava mogućnost Koristi se

GODINE UČENJA strukturu podataka zadanoga jednodimenzionalnu jednodimenzionalnu korištenja jednodimenzionalnom
PREDMETA programskog jezika. strukturu podataka te strukturu u jednostavnom jednodimenzionalne strukturom podataka za
INFORMATIKA U Objašnjava ulogu indeksa. razlikuje takvu strukturu od problemu. strukture podataka u rješenje zadanoga
SREDNJOJ ŠKOLI U Uočava mogućnost korištenja jednostavnih tipova rješavanju zadanoga problema.
DOMENI RAČUNALNO jednodimenzionalnom podataka. problema.
RAZMIŠLJANJE I strukturom podataka pri
PROGRAMIRANJE rješavanju zadanoga
UČENIK RJEŠAVA problema. Koristi se
PROBLEM jednodimenzionalnom
PRIMJENJUJUĆI strukturom podataka za
JEDNODIMENZIONALNU rješenje zadanoga problema.
STRUKTURU PODATAKA.

Dovoljno je ograničiti se na jednu jednodimenzionalnu strukturu podataka (string odnosno polje/lista/niz) i na odabranoj strukturi objasniti koncept indeksiranja podataka.
Primjena stringa: brojenje samoglasnika u riječi, brojenje zadanih znakova u nizu znakova, provjera je li riječ palindrom, pretvaranje riječi u velika/mala slova.
Primjena polja/lista/niza: traženje elementa u polju/popisu, prebrojavanje elemenata prema kojemu kriteriju, najveći i najmanji element, spajanje elemenata dvaju sortiranih polja/listi i
sl. Korištenje vizualnim alatom za prikaz elemenata strukture podataka. Mogu se koristiti i standardne funkcije i metode definirane za odabranu jednodimenzionalnu strukturu.
Korištenje alatom za vizualizaciju programskoga koda.
B. 2. 4 NAKON DRUGE U suradnji s drugima razmatra U suradnji s drugima i uz U suradnji s drugima i uz U suradnji s drugima U suradnji s drugima
GODINE UČENJA problem, osmišljava algoritam pomoć učitelja osmišljava pomoć učitelja razvija, testira razvija, testira, dokumentira odabire problem za koji
PREDMETA i razvija idejno rješenje. algoritam, testira i i dokumentira programsko i predstavlja programsko zajednički osmišljava,
INFORMATIKA U Testira i dokumentira idejno dokumentira idejno rješenje rješenje zadanoga problema. rješenje zadanoga testira i dokumentira
SREDNJOJ ŠKOLI U rješenje. Na temelju idejnoga zadanoga problema. problema. programsko rješenje te ga
DOMENI RAČUNALNO rješenja razvija, testira i predstavlja ostalima
RAZMIŠLJANJE I dokumentira programsko procjenjujući koliko je
PROGRAMIRANJE rješenje. Predstavlja drugima uspješno problem riješeni.
UČENIK U SURADNJI S mogućnosti i ograničenja
DRUGIMA OSMIŠLJAVA programskoga rješenja.
ALGORITAM, Procjenjuje uspješnost
IMPLEMENTIRA GA U programskoga rješenja.
—210
ODABRANOME
PROGRAMSKOM JEZIKU,
TESTIRA PROGRAM,
DOKUMENTIRA I
PREDSTAVLJA DRUGIMA
MOGUĆNOSTI I
OGRANIČENJA
PROGRAMA.

Ovdje je naglasak na suradnji (timskom radu) pri stvaranju programa, dokumentiranju i predstavljanju njegovih mogućnosti drugima.
Izrada popisa obilježja važnih za zadani problem. Analiza uspješnosti prema popisu.
Prema mogućnostima koristiti se i hardverskim rješenjima za vizualizaciju programiranja (roboti i sl.).
RAZINA USVOJENOSTI
C. 2. 1 NAKON DRUGE U suradničkome online Sudjeluje u planiranju Opisuje značajke ugrađivanja Ravnopravno i aktivno Istražuje kako će ugradnja
GODINE UČENJA okruženju dizajnira, razvija, izrade projekta koji istražuje računalnih sustava u razne sudjeluje u stvaranju računalnih sustava u razne
PREDMETA objavljuje te predstavlja utjecaj ugradnje računalnih uređaje. Razrađuje pojedine zajedničkog digitalnog uređaje, njihovo
INFORMATIKA U projekt koji istražuje utjecaj sustava u razne uređaje na etape i aktivnosti u izradi sadržaja. Opisuje način povezivanje i upravljanje s
SREDNJOJ ŠKOLI U ugradnje računalnih sustava u svakodnevni život. projekta. kako uređaji mogu postati pomoću mreže,
DOMENI DIGITALNA razne uređaje na svakodnevni Prepoznaje neke uređaje iz „pametni” i međusobno transformirati svakodnevni
PISMENOST I život. svoje okoline unutar kojih komunicirati te različite život. Prikazuje i vrednuje
KOMUNIKACIJA UČENIK Nabraja neke uređaje iz svoje su ugrađeni računalni primjene takvih uređaja. zajednički rad.
U SURADNIČKOME okoline unutar kojih su sustavi.
ONLINE OKRUŽENJU NA ugrađeni računalni sustavi.
ZAJEDNIČKOME Opisuje kako ugradnja senzora
PROJEKTU ISTRAŽUJE i računalnih sustava u uređaje
UTJECAJ UGRADNJE mijenja njihov način rada i
RAČUNALNIH SUSTAVA U korištenja njima. Uočava
RAZNE UREĐAJE NA mogućnost primjene
SVAKODNEVNI ŽIVOT. „pametnih” uređaja i prednost
upravljanja s pomoću mreže
bilo kad i bilo gdje. Istražuje
što će se dogoditi kada stvari,
kuće, uredi, automobili i
gradovi postanu „pametni”.
—211
Istražuju nosiva računala ( „pametni” satovi, Google Glass, uređaji za praćenje zdravstvenoga stanja…), „pametne” automobile, „pametne” kuće. Istražuju suvremene sustave
upravljanja i nadzora prometa, praćenje stanja okoliša (uzbuna u slučaju potresa, cunamija, tornada).
C. 2. 2 NAKON DRUGE Opisuje različite vrste Opisuje značenje pojedine Kategorizira programe iste ili Analizira preduvjete za Objašnjava korake za
GODINE UČENJA programa s obzirom na vrstu vrste licencije za korištenje slične namjene s obzirom na instalaciju odabranog instalaciju i prilagodbu
PREDMETA licencije. Pronalazi programom. Za odabrani vrstu licencije. Objašnjava primjenskoga programa, operacijskog sustava
INFORMATIKA U odgovarajući primjenski program analizira uvjete svoj odabir programa za preispituje potrebu računala, argumentira
SREDNJOJ ŠKOLI U program, analizira preduvjete korištenja. zadani problem. nadograđivanja i ažuriranja potrebu za instalacijom
DOMENI DIGITALNA za instalaciju programa. programa, opisuje korake novih inačica operacijskoga
PISMENOST I Primjenjuje korake za instalacije programa. sustava te redovitoga
KOMUNIKACIJA UČENIK instalaciju i prilagodbu ažuriranja.
ANALIZIRA PROGRAME S operacijskoga sustava
OBZIROM NA LICENCIJU računala te argumentira
I PREDUVJETE ZA potrebu za instalacijom novih
INSTALACIJU inačica operacijskoga sustava
PROGRAMA. te redovitoga ažuriranja i
deinstaliranja programa.
demo programa te slobodnih i
komercijalnih programa.
operacijskog sustava na
Učenik instalira programe na školske (ako je moguće) ili na osobne uređaje.
Prilkom instalacije novih programa provjerava uvjete korištenja i postavke privatnosti.
C. 2. 3 NAKON DRUGE Nabraja nekoliko strategija Nabraja nekoliko strategija Prikuplja podatke za Prikuplja podatke za Odabire najprikladniji način
GODINE UČENJA prikupljanja podataka, prikupljanja podataka te ih odabranu temu zadanom odabranu temu odabirući prikupljanja podataka za
—212
PREDMETA uspoređuje ih, odabire uspoređuje prema strategijom. koju od zadanih strategija. odabranu temu. Uspoređuje
INFORMATIKA U najprikladniji način za relevantnosti i pouzdanosti Na tablično organiziranim Obrađuje i grafički mogućnosti dvaju programa
SREDNJOJ ŠKOLI U odabranu temu. Odabire alat izvora podataka. podatcima koristi se prikazuje podatke. i odabire prikladniji.
DOMENI DIGITALNA za prikaz i analizu podataka. Primjenjuje osnovne mogućnostima programa Samostalno istražuje Obrađuje i analizira
PISMENOST I Istražuje mogućnosti alata. operacije na tablično poput standardnih funkcija, mogućnosti programa. podatke učinkovito se
KOMUNIKACIJA UČENIK Uvozi podatke i analizira ih organiziranim podatcima. sortiranja i filtriranja. koristeći mogućnostima
USPOREĐUJE koristeći se mogućnostima programa.
STRATEGIJE alata poput formula, funkcija,
PRIKUPLJANJA sortiranja, filtriranja,
PODATAKA PREMA uvjetnoga oblikovanja,
RELEVANTNOSTI I grafičkoga prikaza podataka i
POUZDANOSTI IZVORA rezultata.
PODATAKA.
ODABRANIM
PROGRAMOM
UČINKOVITO ANALIZIRA
I PRIKAZUJE PODATKE I
REZULTATE.

Istraživanje dodatnih mogućnosti alata uporabom ugrađenih sustava pomoći.
Uporaba programa poput Programa za proračunske tablice u analizi fizikalnih ili kemijskih mjerenja, grafičkome prikazu rezultata mjerenja, računu pogreške, simulaciji prirodnih
(fizikalnih, kemijskih, bioloških) procesa.
Uporaba programa poput Programa za proračunske tablice za izradu obrazovnih sadržaja poput kvizova i igara.
Poveznice:
Matematika: MAT E.2.1.
Kemija: T.2.2, T.2.3, PiP.2.1, PP.2.2, PP.2.3.
E-DRUŠTVO
RAZINA USVOJENOSTI
D. 2. 1 NAKON DRUGE Opisuje negativne posljedice Opisuje negativne Argumentira utjecaj Aktivno promiče svijest o Osmišljava akcije za
GODINE UČENJA nepravilnoga zbrinjavanja posljedice nepravilnoga recikliranja elektroničkoga važnosti očuvanja prirodnih podizanje svijesti o
PREDMETA elektroničkoga otpada na zbrinjavanja elektroničkoga otpada na prirodne resurse, resursa te zbrinjavanju važnosti prikupljanja
INFORMATIKA U okoliš. Argumentira utjecaj otpada na okoliš te opisuje i okoliš te ekologiju u cjelini. elektroničkoga otpada radi elektroničkoga otpada.
SREDNJOJ ŠKOLI U recikliranja elektroničkoga primjenjuje postupke njegova recikliranja /
DOMENI E-DRUŠTVO otpada na prirodne resurse, pravilnoga zbrinjavanja. adekvatnog uništavanja.
—213
UČENIK AKTIVNO okoliš te ekologiju u cjelini. Opisuje postupke reciklaže.
PRIDONOSI Aktivno promiče svijest
UNAPREĐENJU važnosti očuvanja prirodnih
KVALITETE ŽIVOTA resursa te zbrinjavanju
PODIZANJEM EKOLOŠKE elektroničkoga otpada radi
SVIJESTI. njihova recikliranja /
Osmišljava i prema
mogućnosti realizira akcije za
podizanje svijesti o važnosti
prikupljanja i pravilnoga
zbrinjavanja elektroničkog
otpada u školi i lokalnoj
zajednici.
Istraživanje životnoga stila novih generacija temeljenoga na očuvanju prirodnih resursa i okoliša.
Proučavanje sadržaja mrežnih stranica o zbrinjavanju elektroničkoga otpada.
D. 2. 2 NAKON DRUGE Opisuje poslove i područja Opisuje poslove i područja Istražuje digitalne usluge i Otkriva i raspravlja kako Analizira sadašnji i
GODINE UČENJA koji se koriste IKT-om i koji se koristi IKT-om i alate kojima se može IKT mijenja metode, procjenjuje budući utjecaj
PREDMETA navodi osobitosti korištenja navodi osobitosti korištenja povećati učinkovitost rada u vrijeme i mjesto rada te IKT-a na produktivnost u
INFORMATIKA U IKT-om. Istražuje digitalne IKT-om. određenome poslu. omogućuje ljudima da budu životu i radu.
SREDNJOJ ŠKOLI U usluge i alate kojima se može kreativniji i učinkovitije
DOMENI E-DRUŠTVO povećati učinkovitost rada u surađuju.
UČENIK ANALIZIRA I određenom poslu. Istražuje
PROCJENJUJE UTJECAJ kako primjena IKT-a
INFORMACIJSKE I povećava učinkovitost rada u
KOMUNIKACIJSKE određenome poslu.
TEHNOLOGIJE NA Procjenjuje budući utjecaj
UČINKOVITOST I IKT-a na produktivnost u
PRODUKTIVNOST U životu i radu.
RAZNIM PODRUČJIMA I
POSLOVIMA.

—214
—215
SREDNJE ŠKOLE
Općeobrazovni predmet za strukovne škole 1 godinu po 70 sati
1. RAZRED STRUKOVNE ŠKOLE
RAZINE USVOJENOSTI
A. 1. 1 NAKON PRVE GODINE Učenik nabraja osnovne Opisuje funkcionalne cjeline Opisuje tijek obrade Opisuje funkcioniranje Uspoređuje različite
UČENJA PREDMETA komponente računalnoga prema Von Neumannu i podataka u računalu. računalnog sustava. Uočava računalne sustave.
INFORMATIKA U SREDNJOJ sustava, opisuje njihova razvrstava poznate uređaje u Razvrstava primjenske da računalo može učitavati
ŠKOLI U DOMENI INFORMACIJE obilježja i funkciju i način pojedinu cjelinu. Opisuje programe u karakteristične podatke s različitih uređaja
I DIGITALNA TEHNOLOGIJA povezivanja u svrhovitu svrhu operacijskog sustava grupe. Uočava da se različiti ili izvora uključujući
UČENIK OBJAŠNJAVA GLAVNE cjelinu. Definira i objašnjava te ulogu primjenskih operacijski sustavi i senzore.
KOMPONENTE RAČUNALNOGA pojmove sklopovlje i programa. programi mogu
SUSTAVA I NJIHOVE FUNKCIJE. programi. Razlikuje vrste upotrebljavati na istom
programa prema namjeni. sklopovlju.
Razumije ulogu operacijskoga
sustava u radu računalnoga
operacijske sustave za
različite digitalne uređaje.
Opisuje ulogu procesora i
memorije i te navodi njihove
karakteristike koje utječu na

—216
A. 1. 2 NAKON PRVE GODINE Razlikuje pojmove datoteka i Razlikuje pojmove datoteka U postojećoj strukturi mapa Povezuje format datoteke s organizira svoje datoteke
UČENJA PREDMETA mapa. Objašnjava hijerarhiju i mapa te objašnjava na računalu organizira i tipom podataka i poštujući princip
INFORMATIKA U SREDNJOJ mapa u vanjskoj memoriji i hijerarhijsku organizaciju pretražuje svoje datoteke. odgovarajućim programom. hijerarhijske organizacije na
ŠKOLI U DOMENI primjenjuje je u organizaciji mapa u vanjskoj memoriji. Primjenjuje osnovne svojemu računalu.
INFORMACIJE I DIGITALNA svojih datoteka na računalu, Nabraja nekoliko različitih postupke za rad s
TEHNOLOGIJA UČENIK vanjskoj memoriji ili formata datoteka s kojima se datotekama poput kopiranja
PRIMJENJUJE PRINCIPE računalnome oblaku. susreo u svakodnevnome i premještanja.
HIJERARHIJSKE Prepoznaje koji su formati radu s digitalnim uređajima.
ORGANIZACIJE MAPA U povezani s kojim tipom
RAČUNALNIM MEMORIJAMA podataka i s kojom
TE RAZLIKUJE FORMATE aplikacijom.
DATOTEKA.

Prikazati hijerarhijski organizaciju mapa na svojemu računalu. Pročitati svojstva odabrane mape. Mijenjati vrste pogleda/prikaza mapa i datoteka. Sortirati datoteke prema zadanome
kriteriju. Primijeniti osnovne postupke za rad s datotekama, npr. preimenovati, premjestiti, kopirati, obrisati datoteku ili mapu. Pronaći datoteku prema imenu, datotečnom nastavku, datumu
nastanka, sadržaju. Pronaći na računalu broj datoteka određene datotečne oznake unutar mapa i podmapa. Pronaći na računalu audio, video i privremene datoteke. Moguće je ishod realizirati
kroz traženje dijeljenih mape i datoteka na računalu ili u računalnom oblaku.
A. 1. 3 NAKON PRVE GODINE Razlikuje formate s Uspoređuje veličinu Razlikuje nekoliko Objašnjava potrebu Analizira utjecaj sažimanja
UČENJA PREDMETA komprimiranim sadržajem. slikovne datoteke ovisno o slikovnih, zvučnih i video sažimanja podataka u na veličinu datoteke i
INFORMATIKA U SREDNJOJ Učinkovito se koristi odabranome modelu boja. formata bez sažimanja i sa slikovnih zapisa, zvučnih ili kvalitetu slike, zvuka ili
ŠKOLI U DOMENI sažimanjem datoteka i mapa. sažimanjem. videozapisa te uspoređuje videosadržaja.
INFORMACIJE I DIGITALNA Objašnjava potrebu za Koristi se određenim njihovu veličinu ovisno o
TEHNOLOGIJA UČENIK sažimanjem podataka. postupkom za sažimanje sažimanju. Svrsishodno se
ANALIZIRA I PRIMJENJUJE Razlikuje nekoliko slikovnih datoteka i mapa. koristi sažimanjem datoteka
SAŽIMANJE DATOTEKA. formata bez kompresije i s i mapa.
kompresijom. Opisuje princip
nekoga jednostavnog
korištenje najčešćim
komprimiranim formatima
(JPG, PNG, GIF). Razvrstava
nekoliko videoformata u one
—217
bez kompresije i s
kompresijom. Analizira
utjecaj sažimanja na veličinu
datoteke i na kvalitetu slike ili
videa.

Analizirati sažimanje i raspakiravanje datoteka (načini, mogućnosti pojedinih programa, kada nam to treba). Pokušati sažimati datoteke koje su u nekom komprimiranom formatu i analizirati
rezultat.
Usporediti veličine datoteka nastalih iz iste slike kao rezultat spremanja u različitim formatima. Usporediti primjenu formata GIF u slučaju vrlo jednostavnoga crteža i crteža s puno detalja.
Istražiti koji su komprimirani formati bez gubitka kvalitete. Usporediti kvalitetu i veličinu zvučnoga zapisa s kompresijom (na primjer mp3) i bez kompresije. Usporediti kvalitetu i veličinu
video zapisa s kompresijom (na primjer mp4) i bez kompresije Razgovarati o ograničenjima ljudskoga uha i oka u odnosu na kvalitetu sažetoga zapisa i razinu kompresije.
RAZINE USVOJENOSTI
B. 1. 1 NAKON PRVE GODINE Analizira problem, određuje Opisuje i analizira problem U rješenju problema Analizira svoje rješenje Analizirajući rješenje
UČENJA PREDMETA vrstu i opseg ulaznih iz svakodnevnog života te u prepoznaje glavne problema, provjerava ga problema uočava i ispravlja
INFORMATIKA U SREDNJOJ podataka, razmatra načine koracima prikazuje postupak algoritamske strukture: različitim ulaznim pogrešku u algoritmu,
ŠKOLI U DOMENI rješavanja problema. Uočava njegova rješavanja slijed, grananje i vrijednostima te predviđa prepoznaje ograničenja
RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE zasebne cjeline i rastavlja ponavljanje. rezultat njegova izvođenja. algoritma.
I PROGRAMIRANJE UČENIK problem na manje dijelove.
ANALIZIRA PROBLEM, Prikazuje postupak rješavanja
DEFINIRA ULAZNE I IZLAZNE problema u koracima.
VRIJEDNOSTI TE UOČAVA Prepoznaje u svojemu
KORAKE ZA RJEŠAVANJE algoritmu osnovne
PROBLEMA. algoritamske strukture: slijed,
grananje i ponavljanje.
Diskutira ispravnost algoritma
te ga po potrebi mijenja.
algoritma.

Analiza i rješavanje problema: zadatci kao na natjecanju Dabar (engl. Bebras). Analiza i opisivanje što postojeći algoritam radi.Procjena točnosti algoritma za različite ulazne vrijednosti.
Smišljanje ulaznih vrijednosti za koje algoritam ne daje točno rješenje tj. ne radi.
—218
RAZINE USVOJENOSTI
C. 1. 1 NAKON PRVE GODINE Odabire prikladne izvore, Za odabranu temu pronalazi Za odabranu temu pronalazi Samostalno odabire Kritički vrednuje pronađene
UČENJA PREDMETA pronalazi podatke i kritički ih podatke uz upute o podatke odabirući prikladne prikladne vrste digitalnih podatke i informacije. Stvara
INFORMATIKA U SREDNJOJ vrednuje. Stvara i uređuje prikladnim izvorima. Stvara izvore. Koristi se sadržaja te programe za svoje digitalne sadržaje koji
ŠKOLI U DOMENI DIGITALNA digitalni sadržaj prema i uređuje digitalni sadržaj programom za uređivanje njihovo uređivanje pri uključuju različite medijske
PISMENOST I KOMUNIKACIJA uputama ili samostalno. prema uputama. Pristupa sadržaja prema preporuci obradi zadane teme. Stvara i sastavnice. Predstavlja svoj
UČENIK PRONALAZI Razvija svoje digitalne sadržajima koje su drugi učitelja. Objavljuje svoj uređuje svoj digitalni rad.
PODATKE I INFORMACIJE, sadržaje koji uključuju niz podijelili s njim. sadržaj i dijeli ga s drugima. sadržaj.
ODABIRE PRIKLADNE IZVORE različitih digitalnih medijskih
INFORMACIJA TE UREĐUJE, sastavnica. Pohranjuje
STVARA I OBJAVLJUJE/DIJELI datoteke u prikladnome
SVOJE DIGITALNE SADRŽAJE. formatu. Objavljuje i prema
potrebi dijeli digitalne
sadržaje te se koristi
podijeljenim sadržajima.

videoupute).
Poveznica:
Ishod B.1.1
C. 1. 2 NAKON PRVE GODINE Učenik opisuje usluge Opisuje najčešće korištene Svrsishodno i odgovorno Argumentira korištenje Samostalno istražuje i
UČENJA PREDMETA interneta i njihovu primjenu internetske usluge i njihovu koristi neke od internetskih internetskim uslugama za opisuje nove internetske
INFORMATIKA U SREDNJOJ (www, e-pošta, ftp, primjenu. usluga. unapređenje učenja i usluge i alate te mogućnost
ŠKOLI U DOMENI DIGITALNA videopozivi, poslovnih procesa. njihove primjene.
PISMENOST I KOMUNIKACIJA videokonferencije, chat,
UČENIK ISTRAŽUJE USLUGE online trgovina, internetsko
—219
INTERNETA I MOGUĆNOSTI bankarstvo, društvene
UČENJA, POSLOVANJA, mreže...). Odabire, istražuje
BUDUĆEGA RAZVOJA. mogućnosti edukativnih
digitalnih platformi.
Procjenjuje namjenu i
svrsishodnost postojećih
svrsishodnost usluga kojima
se do tada nije koristio, a

E-DRUŠTVO
RAZINE USVOJENOSTI
D. 1. 1 NAKON PRVE GODINE U suradničkome online Učenik opisuje pojam Učenik analizira različite Učenik poštuje i primjenjuje Učenik analizira studije
UČENJA PREDMETA okruženju dizajnira, razvija, privatnosti na mreži dajući načine predstavljanja osoba ograničenja za dijeljenje slučaja s pozitivnim i
INFORMATIKA U SREDNJOJ objavljuje te predstavlja primjere iz svakodnevnoga na mreži te razlikuje štetne i tuđih osobnih podataka, negativnim primjerima
ŠKOLI U DOMENI E-DRUŠTVO projekt. Učenik opisuje pojam života. Opisuje čemu služe sigurne načine osobnoga poštuje navedenu licenciju utjecaja računalne
UČENIK U SURADNIČKOME privatnosti na mreži. Učenik autorska prava i tko ima predstavljanja. Razlikuje za tuđi autorski rad te tehnologije na osobni život i
ONLINE OKRUŽENJU NA primjenjuje pravila privatnosti pravo na njih. Objašnjava vrste licencija za autorski odabire odgovarajuću zajednicu. Raspravlja o
ZAJEDNIČKOME PROJEKTU na internetu. Učenik što su to pravila privatnosti i rad. licenciju za svoj autorski mogućim neželjenim
ANALIZIRA ETIČKA PITANJA prepoznaje i poštuje licencije uvjeti korištenja tuđim rad. Objašnjava pojam posljedicama
KOJA PROIZLAZE IZ korištenja, autorsko pravo i sadržajima. intelektualnog vlasništva. nepromišljenoga dijeljenja
KORIŠTENJA RAČUNALNOM intelektualno vlasništvo. osobnih podataka.
TEHNOLOGIJOM. Analizira studije slučaja s Argumentira važnost
pozitivnim i negativnim poštivanja intelektualnog
primjerima utjecaja računalne vlasništva.
tehnologije na osobni život i
društvo. Analizira različite
—220
načine predstavljanja osoba na
mreži te razlikuje štetne i
sigurne načine osobnoga
predstavljanja.

D. 1. 2 Učenik nabraja opasnosti pri Nabraja zlonamjerne Redovito ažurira operacijski Upravlja postavkama Odabire prikladne programe
korištenju internetom i programe te prepoznaje sustav, antivirusni program programa za zaštitu za održavanje sigurnosti
NAKON PRVE GODINE UČENJA prijenosnim memorijama. pokušaje prevare i rizike pri te skenira računalo. računala, primjenjuje pravila svojega računala i
PREDMETA INFORMATIKA U Nabraja zlonamjerne korištenju internetom i Primjenjuje preporuke za sigurne komunikacije i odgovorno upravlja osobnim
SREDNJOJ ŠKOLI U DOMENI E- programe. Opisuje programe i prijenosnim memorijama. stvaranje sigurnosne zaštite osobnih podataka te podatcima, njihovom
DRUŠTVO UČENIK OPISUJE postupke za zaštitu i sigurno Upotrebljava antivirusne lozinke. izrađuje sigurnosne kopije vidljivošću i dostupnošću.
PROBLEME KOJE MOGU korištenje računalom. programe i vatrozid. datoteka. Kod stvaranja
PROUZROČITI ZLONAMJERNI Primjenjuje pravila sigurne online računa i sigurnosne
PROGRAMI TE PROBLEME KOJI komunikacije, odgovorno lozinke procjenjuje razinu
NASTAJU KAO REZULTAT stvara online račune i sigurne osobne zaštite.
ELEKTRONIČKIH NAPADA I lozinke. Prepoznaje i odabire
KRAĐE ELEKTRONIČKOGA sigurne stranice za dijeljenje
IDENTITETA TE ODGOVORNO važnih. Redovito ažurira
PRIMJENJUJE SIGURNOSNA operacijski sustav, antivirusne
PRAVILA. programe te redovito radi
sigurnosne kopije datoteka.

—221
2. Popis izvora i literature uz kurikulum predmeta Informatika
 Australia Curriculum Assessment and Reporting Authority. ACARA.

http://www.australiancurriculum.edu.au/overview/structure. Pristupljeno, rujan 2015.
 Computer Science Curricula 2013, Curriculum Guidelines for Undergraduate Degree Programs in
Computer Science, Computing Curricula Association for Computing Machinery (ACM) IEEE Computer
Society. 2013. ACM. http://www.acm.org/education/CS2013-final-report.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.
 Standards for the 21st Century Learner. 2007. American Association of School Libraries.
http://www.ala.org/aasl/sites/ala.org.aasl/files/content/guidelinesandstandards/learningstandards/AASL_Lear
ningStandards.pdf Pristupljeno, rujan 2015.
 Information literacy competency standard. 2004. American Library
Association.http://www.ala.org/acrl/standards/informationliteracycompetency#ilassess Pristupljeno, rujan
2015.
 Obrazovni programi u strukovnom obrazovanju. ASOO. http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1345.
Pristupljeno, rujan 2015.
 Strukovni kurikulumi u eksperimentanoj provedbi od 2013./14. 2013. ASOO.
http://www.asoo.hr/default.aspx?ID=1374.
 Australian and New Zealand Information Literacy Framework Principles, standards and practice. 2004.
Australian and New Zealand Institute for Information Literacy.
Adelaide.http://www.caul.edu.au/content/upload/files/info-literacy/InfoLiteracyFramework.pdf Pristupljeno,
rujan 2015.
 Barr, Valerie; Stephenson, Chris. 2011. Bringing Computational Thinking to K-12: What is Involved and
What is the Role of the Computer Science Education Community? ACM Inroads. Vol. 2, br. 1.
https://csta.acm.org/Curriculum/sub/CurrFiles/BarrStephensonInroadsArticle.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.
 Bates, Tony A. W. 2015. Teaching in a Digital Age http://www.tonybates.ca/teaching-in-a-digital-age/
 Bell,Timothy C; Witten, Ian; Fellows, Michael. 2015. CS unplugged - An enrichment and extension
programme for primary aged students. http://csunplugged.org/wp-
content/uploads/2015/03/CSUnplugged_OS_2015_v3.1.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.
 Bixler, Brett. The ABCDs of Writing Instructional
Objectiveshttp://www.personal.psu.edu/bxb11/Objectives/ActionVerbsforObjectives.pdf Pristupljeno, rujan
2015.
 Bognar, Branko. 2010. Škola koja razvija kreativnostwww.kreativnost.pedagogija.net Pristupljeno, rujan
2015.
 K–12 Computer Science Standards, Revised 2011. The CSTA Standards Task Force. 2011. CSTA.
https://csta.acm.org/Curriculum/sub/CurrFiles/CSTA_K-12_CSS.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.
 National Curriculum in England: Computing Programmes of Study. 2013. Department for Education.
https://www.gov.uk/government/publications/national-curriculum-in-england-computing-programmes-of-
study/national-curriculum-in-england-computing-programmes-of-study Pristupljeno, rujan 2015.
 Creativity and ICT. 2011. FET Consultation Workshop. European Commission. Brussels.
http://cordis.europa.eu/fp7/ict/fet-proactive/docs/shapefetip-wp2013-01_en.pdf Pristupljeno, rujan 2015.
 Online Findings, methods, recommendations. 2014. EU Kids Online.
http://lsedesignunit.com/EUKidsOnline/index.html?r=64 Pristupljeno, rujan 2015.
 Computing our future: Computer programming and Coding - Priorities, school curricula and initiatives
across Europe. 2015. European Schoolnet. EUN. http://www.eun.org/publications/detail?publicationID=661.
 Recommendation of the European Parliament and of the Council on Key Competences for Lifelong
Learning. 2006. European Council. http://keyconet.eun.org/eu-policy. Pristupljeno, rujan 2015.
 Digital Agenda for Europe Scoreboard 2012. Digital Competences in the Digital Agenda. 2012. Europska
komisija. DG CONNECT. http://ec.europa.eu/digital-agenda/sites/digital-agenda/files/KKAH12001ENN-
PDFWEB_1.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.
 Ferrari, Anusca. 2013. DIGCOMP: A Framework for Developing and Understanding Digital Competence in
Europe.Publications Office of the European Union. Luxembourg. http://ftp.jrc.es/EURdoc/JRC83167.pdf
 Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju. 2011. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
 Koltay, Tibor. 2011. The media and the literacies: media literacy, information literacy, digital literacy,
Media Culture & Society. Vol. 33, No. 2, 2011, 211-221. http://mcs.sagepub.com/content/33/2/211.abstract
—222
 The International Computer and Information Literacy Study, ICILS, 2013.2013. IAE.
http://www.iea.nl/icils_2013.html. Pristupljeno, rujan 2015.
 Interdisciplinary Computational Thinking. University of London i Hertford College.
Oxford.http://teachinglondoncomputing.org/interdisciplinary-computational-thinking. Pristupljeno, rujan
2015.
 Izvješće o okruglom stolu Nastava informatike u hrvatskom obrazovnom sustavu. Svibanj
2015.http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Preporuke_okruglog_stola_o_inormatici_od_14_04_15.p
df. Pristupljeno, rujan 2015.
 Lau, Jasús. 2015. IFLA Guidelines On Information Literacy For Lifelong Learning
http://www.ifla.org/publications/guidelines-on-information-literacy-for-lifelong-learning Pristupljeno, rujan
2015.
 Lasić-Lazić, Jadranka; Špiranec, Sonja; Banek, Zorica Mihaela. 2012. Izgubljeni u novim obrazovnim
okruženjima – pronađeni u informacijskom opismenjivanju. Medijska istraživanja.god. 18, br. 1 (125-142)
 Livingstone, Sonia i dr. 2011. Risks and safety on the internet: The perspective of European children, Full
Findings. EU Kids Online.LSE. London.
http://www.lse.ac.uk/media@lse/research/EUKidsOnline/EU%20Kids%20Online%20reports.aspx.
 Loveless, Avril; Burton, Jeremy; Turvey, Keith. 2006. Developing conceptual frameworks for creativity, ICT
and teacher education.http://eric.ed.gov/?id=EJ800729 Pristupljeno, rujan 2015.
 Miljković, Dubravka i dr. 2014. Psihologija obrazovanja. IEP. Zagreb.
 Nastavni program za gimnazije. Informatika: str169 - 173.1994. Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete
Republike Hrvatske. Ministarstvo kulture i prosvjete RH. Zagreb.
http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/obvezni/informatika.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.
 Learning Outcomes Framework. 2004. Ministry for Education and Employment.
Malta.http://www.schoolslearningoutcomes.edu.mt/en/subjects/ict Pristupljeno, rujan 2015.
 Preporuke za preobrazbu nastave informatike u hrvatskom obrazovnom sustavu sa okruglog stola održanog
na 37. međunarodnom skupu MIPRO. 2014.
Opatija.http://www.ieee.hr/_download/repository/MIPRO_IEEE_ACM_HDPIO_preporuke_20140715.pdf.
 Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjojškolsko
obrazovanje. 2014. MZOS. http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685. Pristupljeno, rujan 2015.
 Nastavni plan i program izborne nastave iz nastavnog predmeta Informatika u II., III. i IV. razredu
obrazovnog programa opće gimnazije. 2015. MZOS. http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3489.
 Nastavni plan i program za osnovnu školu, HNOS. 2006. MZOS.
http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2197. Pristupljeno, rujan 2015.
 Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2013. MZOS.
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12662&sec=2194.
 Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. 2014. MZOS. http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html. Pristupljeno, rujan 2015.
 The primary school curriculum. 1999. National Council for Curriculum. Ireland.
http://www.ncca.ie/uploadedfiles/Curriculum/Intro_Eng.pdf Pristupljeno, rujan 2015.
 Irski kurikulum. National Council for Curricuum and Assessment. NCAA. http://www.curriculumonline.ie.
 Priopćenje za medije o istraživanju ICILS. 2014. NCVVO.http://dokumenti.ncvvo.hr/ICILS/2014-11-
20/priopcenje_za_medije.pdf Pristupljeno, rujan 2015.
 ICILS 2013 izvještaj za Hrvatsku. 2014. NCVVO. http://dokumenti.ncvvo.hr/ICILS/2014-11-
20/priopcenje_za_medije.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.
 Ispitni katalog za državnu maturu u školskoj godini 2015./16., Informatika. 2015. NCVVO.
http://dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_15-16/Hrvatski/INF_IK_16.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.
 Digital and Information Literacy Framework. Open University.
http://www.open.ac.uk/libraryservices/pages/dilframework.
 Pastuović, Nikola. 1999. Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja.
Znamen. Zagreb.
 Pregrad, Jasenka i dr. 2011. Iskustva i stavovi djece, roditelja i učitelja prema elektroničkim medijima. Ured
UNICEF-a za Hrvatsku. http://www.unicef.hr/upload/file/353/176706/FILENAME/Izvjestaj_-
_Iskustva_i_stavovi_djece_roditelja_i_ucitelja_prema_elektronickim_medijima.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.
 Pet za NetPet za Net kurikulum. 2014. Projekt Sigurnost djece na internetu
http://www.petzanet.hr/Kurikulum. Pristupljeno, rujan 2015.
—223
 Reardon, Kathleen K. 1998. Interpersonalna komunikacija - gdje se misli susreću. Alineja. Zagreb.
 Solomon, Amy; Wilson, Gwenn; Taylor, Terry. 2012. 100% Information Literacy Success, Cengage Learning.
Wadsworth.
 Špiranec, Sonja; Banek, Zorica Mihaela. 2008. Informacijska pismenost: teorijski okvir i polazišta. Zavod za
informacijske studije. Zagreb.
 ICILS izvještaj. 2013.The International Computer and Information Literacy Study (ICILS).
http://www.iea.nl/icils_2013.html Pristupljeno, rujan 2015.
 Digital and Information Literacy Framework. The Open University.
http://www.open.ac.uk/libraryservices/subsites/dilframework/index Pristupljeno, rujan 2015.
 (2008.) Curriculum for exellence, a framework for learning and teaching. 2008. The Scottish Government.
https://www.educationscotland.gov.uk/Images/building_the_curriculum_3_jms3_tcm4-489454.pdf
 Media and Information Literacy: Policy and Strategy Guidelines. 2013. UNESCO. Paris.
http://milunesco.unaoc.org/wp-content/uploads/2012/05/mil-policyguidelines.pdf Pristupljeno, rujan 2015.
 Van Asche, Frans i dr. 2015. Re/engineering the Uptake of ICT in Schools Springer Open.
 Vander Ark, Tom. 2014. The Future of Learning: Personalized, Adapted and Competency-Based, DreamBox
Learning
 Western Australian Curriculum http://k10outline.scsa.wa.edu.au/home/p-10-curriculum/curriculum-browser
—224

Informatika, Prosinac 2017.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Informatika, Prosinac 2017.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA

NAKON JAVNE RASPRAVE I RECENZIJA

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA, 4

U posljednjih nekoliko desetljeća razvoj računalne znanosti omogućio je stvaranje informacijske i

Učenjem i poučavanjem predmeta Informatike učenici će:

C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA INFORMATIKE

A. INFORMACIJE I DIGITALNA TEHNOLOGIJA

B. RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE

Digitalna pismenost i komunikacija obuhvaća poznavanje mogućnosti hardverskih i softverskih rješenja te

Osnovna škola – 70 sati godišnje u svim razredima

Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje i

Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje

Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

Nakon treće godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

Nakon treće godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje i

Nakon treće godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

Nakon treće godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

Nakon četvrte godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

Nakon četvrte godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno

Nakon četvrte godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

Nakon pete godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

Nakon pete godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje i

Nakon pete godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

Nakon pete godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

Nakon šeste godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

Nakon šeste godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje i

Nakon šeste godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

Nakon šeste godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

Nakon sedme godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

Nakon sedme godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje

Nakon sedme godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

Nakon sedme godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

Nakon osme godine učenja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna

Nakon osme godine učenja predmeta Informatika u domeni Računalno razmišljanje

Nakon osme godine učenja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i

Nakon osme godine učenja predmeta Informatika u domeni e-Društvo učenik:

OPĆE, JEZIČNE, KLASIČNE I PRIRODOSLOVNE GIMNAZIJE – 70 SATI GODIŠNJE

Broj godina učenja ovisi o vrsti škole

1. RAZRED ILI 1. GODINA UČENJA

Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni e-

2. RAZRED ILI 2. GODINA UČENJA

Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni e-

3. RAZRED ILI 3. GODINA UČENJA

Nakon treće godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

Nakon treće godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

Nakon treće godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

Nakon četvrte godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

Nakon četvrte godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

Nakon četvrte godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKA GIMNAZIJA – 4 X 70 SATI GODIŠNJE (INAČICA A I C)

Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni

Nakon prve godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni