PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA
Ličnost, pojam o sebi i poučavanje

1
Definicija ličnosti

 Ličnost je:
skup psihičkih osobina i mehanizama unutar pojedinca
koji su organizirani i relativno trajni,
te utječu na interakcije i adaptacije pojedinca na okolinu
(Larsen i Buss, 2008)
 Psihičke osobine su karakteristike koje opisuju konzistentne
načine ponašanja neke osobe

2
Što su dimenzije, što osobine, što tipovi?
 Dimenzije su šire od osobina, imaju po nekoliko osobina
nižeg reda

 Tipovi nastaju kao rezultat na dvije ili više dimenzija

(npr. osobe koje su visoke ekstravertirane i visoko stabile
- sangvinici)

 Koliko ima glavnih tipova ličnosti tj glavnih dimenzija?

Ovisno o koncepciji i načinu izvođenja (taksonomski ili
faktorski)

3
Trofaktorski Eysenckov model ličnosti
 Ličnost je hijerarhijski organizirana u tri dimenzije ličnosti
koje su u velikoj mjeri biološki određene
 Ekstraverzija vs. Introverzija E________A_________I
 Neuroticizam vs. Emoc. Stabilnost Ne___________Es
 Psihoticizam vs. Prosocijalnost P______________ Pros
Empirijski dokazana biološka osnova E i N dimenzije, te u
nekoj mjeri i P dimenzije
Biološka osnova ekstraverzije su različiti pragovi
pobudljivosti u ascendentnom kortikalnom aktivacijskom
sustavu
Biološka osnova neuroticizma su različiti pragovi
pobudljivosti u limbičkom sustavu
4
Petfaktorski model ličnosti ili Velikih pet
(Big Five)
 Autori: Paul Costa i Robert McCrae
 Struktura ličnosti se može najbolje opisati sa sljedećih 5
širokih dimenzija:
 Ekstraverzija (E)
 Neuroticizam (N)
 Otvorenost prema iskustvu (O)
 Ugodnost (U)
 Savjesnost (S)

Svaka dimenzija ima niz faceta/osobina, koje su hijerarhijski

podređene

5
 Osobine ličnosti višeg i nižeg reda
Ekstraver Neuroti Otvorenost Ugodnost Savjesnost
zija cizam iskustvu
Toplina Anksioznost Maštanje Povjerenje Kompeten
tnost
Druželjubi Ljutnja Estetičnost Iskrenost Organizira
vost Hostilnost nost
Asertivnost Depresivnost Osjećaji Altruizam Obavljanje
Dužnosti
Aktivnost Sputanost Postupci Pomirljivost Težnja
Postignuću
Traženje Ranjivost Ideje Skromnost Samodiscipli
Uzbuđenja na
Pozitivne Impulzivnost Vrijednosti Blagost Promišljenost
emocije

6
Tipovi ličnosti na temelju E i N
 Stabilni ekstravert – sangvinik
 Nestabilni ekstravert – kolerik
 Stabilni introvert – flegmatik
 Nestabilni introvert – melankolik
Koji nedostaje na slici?

7
Tipovi ličnosti na temelju E i N dimenzije

8
Tipovi ličnosti na temelju više od 2
dimenzije
 Koliko tipova ličnosti postoji ako uzmemo u obzir 3
dimenzije?
 4 dimenzije?

9
Ekstraverzija vs. introverzija
Ekstraverti: vole zabave, puno kontakata s ljudima, vole
govoriti i zabavljati druge, skloni brzoj vožnji i slušanju
glazbe u vožnji te imaju više prom nesreća, skloniji riziku,
optimistični
Introverti: ozbiljni, nezavisni, tihi, distancirani

10
Neuroticizam vs. emoc. stabilnost
Emocionalno nestabilni (visoki N): sklonost
uznemirenosti, krivnji, strahu, tuzi; lakše odustaju pod
pritiskom, mijenjaju raspoloženja, podložniji stresu,
teže postižu i održavaju profesionalni uspjeh
Emocionalno stabilni (niski N): smireni, uravnoteženi, ne
podliježu pritisku i stresu

11
Otvorenost vs. Neotvorenost iskustvu
Otvoreni: stalno žele stjecati nova intelektualna i umjetnička
iskustva, imaju živu maštu, nekonvencionalnost, radoznali,
fleksibilni u ponašanju

12
Ugodnost vs. Neugodnost
Ugodni su skromni, obzirni, iskreni, vole pomoći, vole se
slagati s drugima, skloni pregovaranju i postizanju sklada u
odnosima
Osobe s niskim rezultatom su: egocentrični, nesuradljivi,
nepovjerljivi, konfliktni

13
Savjesnost vs. Nesavjesnost
Savjesni: marljivi, organizirani, motivirani, imaju samodisiplinu,
pouzdani, dovršavaju poslove, imaju bolje školske ocjene,
zadovoljniji poslom, imaju kvalitetnije veze
Nesavjesni: neorganizirani, bez cilja, nepouzdani, lijeni,
nemarni, hedonistični

14
Primjena u učenju i poučavanju
Savjesnost je najvažnija osobina za akademski uspjeh
Individualan pristup obzirom na različite osobine:
Ekstravertirani više vole rad u grupi (suradničko učenje),
introvertirani samostalni rad
Emocionalno nestabilni će sumnjati u sebe, imati veću tremu od
ispita te trebaju više ohrabrenja, pogotovo u stresnoj situaciji i
negativnom ishodu
Otvoreni će rado prihvaćati nov način rada, nove aktivnosti i
kreativne zadatke
Manje savjesne treba više motivirati i bolje pratiti, pomoći da
razviju samoregulaciju

15
Perfekcionizam
 „Perfekcionizam je težnja za nepogrešivošću, a perfekcionisti
su osobe koje žele biti savršene u svim područjima života“
(Flett i Hewitt, 2002)
 Postoji pozitivni (adaptivni) perfekcionizam i negativni
(neadaptivni) perfekcionizam
 Pozitivni perfekcionizam je pozitivno povezan s uspjehom
u školovanju, negativni perfekcionizam je negativno
povezan s uspjehom u školovanju

16
Pozitivni – Negativni -
adaptivni neadaptivni
perfekcionizam perfekcionizam
Postavljanje visokih ciljeva Postavljanje ekstremno visokih
ciljeva
Zadovoljni uspjehom Nezadovoljni uspjehom

Motivirani uspjehom Motivirani strahom od

neuspjeha
Veći akademski uspjeh Manji akademski uspjeh
(skloni odgađanju)
Nisu zabrinuti zbog pogrešaka i Zabrinuti zbog pogrešaka i
negativne socijalne evaluacije negativne socijalne evaluacije
Opušteni i pažljivi pri Rigidni, usmjereni na
rješavanju zadataka izbjegavanje pogrešaka
Nakon neuspjeha nisu Pretjerano samokritični nakon
pretjerano
17
samokritični neuspjeha
Perfekcionizam: primjena u poučavanju
 Poticati pozitivni perfekcionizam
 Poticati zadovoljstvo nakon uspjeha
 Učiti učenike postavljanju realnih, ne suviše
visokih ciljeva
 Smanjiti strah od evaluacije (uvježbavanje,
mogućnost popravaka…)

18
Što je ispitna anksioznost
- Anksioznost izazvana evaluativnim situacijama (strah od
procjene)
- Zabrinutost radi mogućeg neuspjeha

Uključuje 2 komponente:
1. emocionalnu: fiziološko afektivna komponenta, npr. lupanje
srca, uzbuđenost, napetost, trema, fobija
2. Kognitivnu: negativna razmišljanja o sebi, situaciji, ishodu i
očekivanje negativnog ishoda, blokada

19
Osobe s visokom ispitnom anksioznošću
 Su osobe s izraženim negativnim perfekcionizmom (imaju
visoku perfekcionističku negativnu zabrinutost);
 Koriste se manje efikasnim metodama učenja;
 Imaju slabiji akademski uspjeh i češće se radi toga ispisuju
iz studija;
 Imaju manje samopoštovanje

20
Osobe s visokom ispitnom anksioznošću
 Često njihovi roditelji imaju previsoka očekivanja na djecu
 Imaju češće iskustvo kažnjavanja od strane odgajatelja
 Koriste manje uspješne načine suočavanja (rjeđe
suočavanje usmjereno na problem, češće usmjereno na
emocije)

21
Bolja priprema i suočavanje sa situacijom
 Priprema za ispit: Srediti materijale, dovoljno rano početi, raspodjeliti
gradivo, razmišljati o mogućim pitanjima...

 Prije samog ispita: ponijeti sve što treba, ne biti gladan i nenaspavan,
relaksirati se koristeći relaksacijske tehnike, izbjegavati druge anksiozne
studente, zadnji čas pred ispit ne ponavaljati
 Za vrijeme ispita: Ugodno se smjestiti, pročitati cijeli ispit prije
rješavanja, podijeliti vrijeme, prvo rješavati ono što znate i što nosi
najviše bodova, ako počnete paničariti primijeniti tehnike za smanjivanje
anksioznosti

22
Neke učinkovite strategije za smanjivanje IA
 Taktilna distrakcija
 Mantra
 Promjena percepcije
 Disanje....

23
Ispitna anksioznost: Uloga nastavnika
 Smanjiti stresnost situacije
 Dati podršku
 Pozitivna očekivanja

24
 Pojam o sebi i samopoštovanje

25
Pojam o sebi

 Pojam o sebi je naše znanje o nama samima, način na

koji vidimo sami sebe (Stvarno ja)

 Uključuje naše znanje o našim obilježjima:

 Osobinama ličnosti (pozitivno i negativno)
 Sposobnostima
 Fizičkim obilježjima
 Stavovima i vrijednostima

26
Shavelsonov hijerarhijski model
samopoimanja sastoji se od:

 Tjelesnog pojma o sebi (slika o svom izgledu i

tjelesnim sposobnostima, npr. Izgledam li dobro,
jesam spretna...)
 Socijalnog pojma o sebi (slika o sebi u okviru
društva: jesam li omiljen...
 Emocionalnog pojma o sebi (opažanje svojih
emocija: jesam li senzibilan, temperamentan...)
 Akademski pojam o sebi (opažanje svojih školskih
sposobnosti: Kakav sam učenik, koji predmeti mi
idu najbolje/najlošije...)

 Generalno samopoimanje
27
Pojam o sebi razvija se kroz:

 Povratne informacije značajnih osoba iz okoline

 roditelja, učenika, vršnjaka…

 Usporedbu sa samim sobom u raznim područjima:

 npr. Uspoređujemo sebe u različitim predmetima i ak. pojam o
sebi u jednom području (matematika) može biti bolji od ak.
pojma o sebi u drugom području (hrvatski)

 Usporedbu s drugima
 Učenicima u istom razredu, drugim razredima...

28
Samopoimanje i školsko postignuće
 Generalno samopoimanje u niskoj korelaciji s
postignućem, akademsko samopoimanje u umjerenoj, a
samopoimanje u pojedinom predmetu u visokoj

 Socijalno i fizičko samopoimanje nije povezano s

postignućem

29
Struktura samopoimanja (Higgins, 1987)

 Stvarno “ja” (odgovor na pitanje Tko sam ja)

Procjenjujemo svoje stvarno ja u odnosu na očekivanja o

sebi
Standardi u odnosu na koje se procjenjujemo
 Idealno ja (Kakav bih želio biti osobine koje bismo
htjeli imati i kakvi bi mogli biti)
 Očekivano ja (Kakav bih trebao biti; osobine koje
smatramo da ih trebamo imati i kakvi bi trebali biti)

30
Idealno ja

 slika o onome što bismo htjeli biti, ono što želim za

sebe

 Kada je različito od stvarnog ja  tuga, razočaranje,

sram

31
Očekivano ja
 Kakav bih trebao biti?
 ono što bih trebao/ la biti kroz dužnosti, obaveze,
uloge, odgovornosti

 Kada je različito od stvarnog ja  strah, krivnja,

tjeskoba

32
Postizanje zdrave slike o sebi
 Preispitati idealno ja: je li realistično; u skladu s mojim
sposobnostima; mogu li to postići?
 Preispitati očekivano ja: čija su to očekivanja; je li to ono
što ja zaista želim; što će se dogoditi ako ja ne ispunim ta
očekivanja?
 Preispitati realno ja: jesam li zbilja tako loš/a kao što
mislim da jesam; što drugi kažu o meni; koje su moje
dobre osobine/uspjesi?

33
Samopoštovanje

 Vrijednosna i emocionalna komponenta pojma o sebi

 Rezultat diskrepance idealnog i stvarnog ja
 Osobe s visokim samopoštovanjem su manje depresivne,
manje sklone rizičnim kompenzacijskim mehanizmima u
frustracijskim situacijama

34
Ispitanici testirani teškim IQ testom
objašnjavali su svoj uspjeh/neuspjeh
Visoko samopoštovanje Nisko samopoštovanje

Uspjeh: sposobnosti, Uspjeh: slučaj

inteligencija

Neuspjeh: trenutna Neuspjeh: vlastita

zbunjenost, umor nesposobnost

35
Kako samopoštovanje utječe na
ponašanje učenika u školi?
Učenici s višim samopoštovanjem imaju:
 Bolji uspjeh u školi
 Bolje ponašanje u razredu
 Veću popularnost u razredu
 Pozitivnije stavove prema školi
 Češće planiraju, sudjeluju u raspravama, surađuju s
drugima, postavljaju pitanja

36
Visoko Nisko
samopoštovanje samopoštovanje
Bolji uspjeh u školi Izbjegavaju teže
zadatke, ne prihvaćaju
odgovornost
Bolje ponašanje u školi Skloniji “markiranju”
Više ometajućih
ponašanja
Omiljeniji među Manje omiljeni
učenicima
Pozitivniji stavovi Skloni delinkventom
prema školi ponašanju

Nakon neuspjeha dalje Nakon neuspjeha lako

se trude i teže odustaju odustaju
37
Razvoj pozitivne slike učenika o sebi – uloga
nastavnika:

 Osigurati priliku za uspjeh

 Dati učenicima pozitivne povratne informacije
 Poručiti učenicima da su sposobni učiti i da dobro napreduju
 Ne pružati priliku za negativne socijalne usporedbe
 Poštivati i prihvaćati različitosti te vrednovati različite vrste
sposobnosti i vještina