G12 _ 7. PASIVNI SKLOPOVI 7.5. MIKROVALNI FILTRI Mikrovalni su filtri pasivni dvoprolazni sk mikrovalne energije u prilagodeni teret u skladu s od jom. Idealni filtar omog ayrseni prijenos siz vericifaial dite pojasa propustanja i ima beskonaéno slabljenje u kvencijskom podrugju Takva idealna obiljezja nije moguée ostyariti, pa se u postupku proracuna moraju napraviti odredeni kompromisi da bi se sto vise priblizili idealnim zahtjevima uz pri- hyatljive tolerancije. Ovisno 0 zahtjevima koje nameée sustav u kojem se filtar nalazi, filtar moze imati niskopropusnu, pojasnopropusnu, pojasnozapornu i visokopropusnu prijenosnu karakteristiku. JU prijenos 1osnom funkei- apornom fre Da se slabljenje u pojasu propustanja syede na najmanju moguéu mjeru, filtri se grade od reaktivnih elemenata koji su reciproéni i bez gubitaka. Na nizim frekvencija- ma to su idealni induktiviteti i kapaciteti. Ti elementi imaju vrlo jednostavne frekven- cijske karakteristike, pa je moguée razviti posve opéenit i cjelovit postupak sinteze fil- tarskih mreza, To ukljueuje izravnu sintezu filtara vrlo razligitih frekvencijskih karak- teristika, No, na mikrovalnim frekvencijama proratun filtara nesto je zamrseniji jer se ‘moraju primijeniti elementi s raspodijeljenim parametrima Gija je ovisnost o frekven- vilo slozena, pa za te filtre ne postoji opéenit i cjelovit postupak sinteze. No, bez obzira na te dodatne potekoée na mikrovalnim frekvencijama, razvijeno je mnostvo vrlo korisnih metoda za proraéun mikrovalnih filtara. Postoji niz filtara posve razlititih topologija. Mozda upravo filtri dine skupinu mikrovalnih sklopova 5 najyise razligitih izvedaba u kojima sudjeluju razlicite prije- nosne strukture i razligite vrste rezonatora. Slabljenje signala izvan pojasa propustanja filtra ostvaruje se djelomi¢nom ili potpunom refleksijom mikrovalne energije na samom ulazu filtra. Kao sto smo vidjeli odjeljku 5.4.4, ako se u dvoprolaznoj mrezi zanemare gubici (disipacija u sastavnim elementima), onda se u skladu sa zakonom 0 o¢uvanju energije moduli rasprsnih parametara nalaze u ovom suodnosu: (7-200) Parametar |S2,|* funkeija je frekvencije i oznaéuje prijenosnu Karakteristiku il prijenosno pojaéanje snage u filtru koji je na ulazu iizlazu zakljuéen karakterisienom Fmpedancijom sustava. Buduci da je uobiéajeni filtar samo sastavljen od past menata, ta je veli¢ina uvijek manja od jedan pa se u analizi filtara nerijetko pril ait) njezina reciprocna velifina, karakteristika prijenosnog slabljenja snage A (atenua rae (hase (7201) on ‘ ssw? 1-[Sutoah7.5. MIKROVALNI FILTRI_ 613 Ta se funkciju moze prikazati u decibelima kao eaacons =+20log|S>)|, (7-202) S21 tj, IL = 10logA(@) i tad se zove uneseni gubici. Slitna se definicija moze naéi 5 : 2 finicija: 7 odjeljku 3.3.7, iarar (3~71a), i: ja moze naéi u U razmatranjima koja slijede pretpostavit ée se da je filtar reciproéna dvoprolaz- na mreza bez gubitaka sastavijena samo od elementa L iC. Prva zadaéa sinteze filtra sastoji se u odredivanju svojstava parametra S,,. Moze se pokazati da impedancijska funkcija povezana s prijenosnom funkcijom mora biti realna i pozitivna. Druga zadaéa sinteze sastoji se u pronalazenju prikladnih postupaka za odredivanje odgo- varajuée mreze. Ovo je eae uglavnom usredotoéeno na taj drugi korak za filtre s maksimaino glatkim i CebiSevijevim odzivom. Uobi¢ajen pristup u teoriji mreza jest oblikovanje Ijestvigaste niskopropusne prototipne mreZe normirane na zavrsnu impedanciju 1 Q i zapornu (graniénu) frekveneiju 1 rad/s. Zatim se primjenom odredenih transformacija frekvencije i impedancije mogu ostvariti odzivi visokopro- pusnog, pojasnopropusnog ili pojasnozapornog filtra. Buduéi da je konaéna Tjestviga- sta mreZa sastavijena od koncentriranih LC elemenata, njezino ostvarenje u mikro- valnome podrugju trazi uvodenje faktora dobrote i imitancije umjesto koncentriranih LC elemenata. 7.5.1. Sinteza filtara : ae ‘Ako je prijenosna funkcija zadana u ovisnosti 0 rasprénim parametrima prva je zadaéa sinteze odredivanje ulazne pobudne imitancije (impedancije ili c) mreze iz karakteristike prijenosne funkcije. Za dvoprolaznu mrezu prikazanu na slici 7,100, koja se nalazi izmedu jednakih zakljucnih impedancija Zq = 1 Q metara S}, i S, povezane su izrazom (7-200). z ymink orf 6 ‘Savréen filtar u pojasu propustanja ne stvara gubitke, aw slabljenje je beskonaéno. Osim toga, u pojasu a * aba eh UP RIE RY614 1 basil WELLE se inbjegnu ineblicenja mie napraviti neke ketnpror Postuipithe kel Come & amplitude ws pregnisicnen | ZAC Zeljewa odsiva, Ake stk, 1 (riTtii moze odabrati makeing @ voljiti zahitjev 7a OMI OOZIT07: kvalitetu amplitudnog Od/i0 4 Moniek larnee nearnon fazom., U sith fit prrnerine 6 povecanjem bro komponeniata filter Ta demo vazswatrats, red filtra jednak je bro F Pri sintezi filtra, ods je delininan Kare (7-201), U tonn je ina7et [Sslory\” praca beowmbccigre polinom od 0, Wiseh = ity gdje su M iN reales potinont on , Biko se taewn (F-BES) worst va (FRO), dicta se _ Mo) Mo) It NY qa) Dale, 24 Sidi ostvar filter nego prijenosne sls: mere mas ik kao iavarss (1-204), Valja wots Oa padavanse iHare A@) iafeortatome panos: ogranioanye na hockicem reflekeie Fi) = Sy(i7). Sade Como razonatet mete praia Sr tarskih odZva. Makatmatno guid ott, Ta se Karalceritkee kote rae rine i erwot oY odiiv j optinnaia fe pt Com So jarni rcksiraline ghaths créer Pohese rs a ca amp Laan br Fkaskischemerata i re tee. Ze iskopeswns SNA je oddiv definiran binionnien eae aarere (ef. Wed ita, a 7, Zaponna Stchwencia, Ross propane wale Ors iy spe pte renee Se praktionn vijednost 3 OB, whe J. Ta deme wire 0 Fa prfkaz00 4 Ma IAOh, Za 2 te Mia) = G0 pecarie a pICPOS1.5, MIKROVALNI FILTRI_ 615 Cebiievijey odleiv al Va glatki odziv sibnils sales 0 08 10 15 Wl@e SI 7.101, Maksimalno glatki i Cebisevijey odziv niskopropusnog filtna (N = 3) Poput binomnog odziva 2a pri- slabljenje raste s faktorom 20. x N dB po deka, ~ 1) derivaeija potinoma (7-205) lagodne transtormatore 8 vise odsjecaka, prvih QN jednako je nuli na frekvencijio = 0. Cehigevtjev odziv, Prijenosno slabljenje niskopropusnos filtra st Ao) = 14 PTR, (2 (7-206) ; alne valovitosti oblika moze se dobiti uporabom Cebiserijeva polinoma N-tog reda definiranog izrazom (6-50): cos? 080 : Ty tea } = cals wen 8 Om }} are i aL gdje Ty) oscilira izmedu tl za |x| > OD FMos basgieyetes 0 SUN sit vaca itn SS : i rutin Cebisevliev odziv strmiji od maksimalno glatkog Upon Ct Parametar ke” ered : ie avelikxs TH) > sno slablie < 1, a monotono raste 2a xl > 1, ‘odnosno za616 _7. PASIVNI SKLOPOV rijecima, za zadano prigusenje u zapornom podrucju alii manju valovitost. nom daje naj. Kada slabljenje u pojasu propustanja iznosi | oeficijenta refleksije poprima vrijednost renViee. Eliptiéna funkeija. Filtri s maksimaino glatkim i CebiSeyljevim odzivom imaju mono- tono poveéanje slabljenja izvan pojasa propustanja. U yecini primjena dovoljno je zadati razinu minimalno dopustenog slabljenja u zapornom podrugju. U tom sluéaju moze se posti¢i strmiji odziv slabljenja izvan pojasa propustanja. Filtri s takvim odzivom i svojstvima zovu se elipticni filiri i pokazuju jednoliku valovitost w pojasu propustanja i u zapornom podrugju, kao Sto je prikazano na slici 7.102, Moze se zadati maksimalno slabljenje u pojasu propustanja Ajai, i minimalno slabljenje u zapornom podrugju A,,j,- Buduci da je sinteza eliptiénih filtara znatno slozenija w ‘odnosu na ostale opisane filtre, izlazi iz okvira ove knjige i neéemo je razmatrati. A) 0 1 2 ole SI. 7.102. Odziy eliptiénog niskopropusnog filtra Linearna faza. U prije razmatranim filtrima zadaje se amplitudni odziv. No, u nekim primjenama vazno je posti¢i linearni fazni odziv unutar pojasa propustanja da se smanje izobligenja u prijenosu signala. S druge strane, costar odziv izvan pojas? nije kompatibilan s dobrim faznim odzivom pa sinteza filtra s dobrim faznim odzivom obiéno daje loSa amplitudna obiljeZja u zapornom podrugju. Linearna karakteristika faze moze se postiéi uz fazni odziv 2 a plw) = Aol 1+ (2) y 7-207) ¥ MeMIKKOVALME FL OUT a a 2 tg=2=A 1+ pn +1)| Olas (7-200) | w) Tzraz (7-208) pokazuje da je grupno kaSnjenje, za filtar s linearnim faznisn odzivom, maksimalno glatka funkcija. Mogu se zadati i mnogo opéenitije specifikacije filtara, ali opivani primjeri e se nalaze u praksi. Dalje fatrati proracun prototipova niskopro- pusnog filtra koji su normirani po impedaneiji i po frekveneiji. Normiranje pojednos Stavnjuje proraéun filtara proizvoljne sredisnje ili zaporne frekveneije, impedanetje i iste (niskopropusni, visokopropusni, pojasnopropusni ili pojasnozaporni). U sljede: gem se koraku prototipu niskopropusnog filtra mogu promijeniti mjerila za zadanis frekvenciju, odnosno impedanciju. I na kraju, prije same izradbe filtard u mikroval- nome podrugju obiéno se koncentrirani LC elementi zamjenjuju elementima raspodijeljenim parametrima. Taj je proces prikazan na slici 7.103. Prototip niskopropusnog filtra s maksimalno glatkim odzivom Razmotrimo niskopropusni filtar s dvama elementima koji je prikazan na slick 7.104, Izvest Gemo elemente normiranih vrijednosti, L i C, za maksimalno glatki odziv, Pretpostavimo da je impedaneija izvora 1 Q, zaporna frekvenciju w, = 14 proizvolina zavréna impedancija R- Iz izraza (7-205) dobiva se Zeljeno prijenosno slabljenje za N = 2 kao Aw) =14 074. (7-209) Vo Za S1. 7.104. Prototip niskopropusnog filtra, N=?aes Ulazna je impedancija filtra funkcija frekvencij Z,(o) = joL +— (7-210) Buduéi da je Z,, zapravo normirana (bezdimenzior ina i ee Zant! To)=_, (7-211) prijenosno se slabljenje moze napisati kao 1 1 Zu +P eS eT i-r@)> 20212021 2(Zu + Zur) Zn +1 Zl el Izizraza (7-210) izlazi 2R Lat Zn =a? oleae tele ganeGe paie 2 R Zu $1 =\o2 | ul i eae 2 tako da se izraz (7-203) moze napisati u ovom obliku: A(o)= teenie Fea") sfou- 4R 1+ 02 R2C? = Ale 4 2R+1+ R202C? +022? +04 PC a14+h[u-ay +(8C +2 - OLCR2)a2 + 2CRa* |. ‘ (7-213) Valja uotiti da izraz (7-213) oznaéuje polinom varijable ?, Usporedba sa el i nim odzivom (7-210) pokazuje da R mora poprimiti jediniénu vrijednost jer 2 mora biti A(w) = 1. Osim toga, oeficijent uz o* mora biti nula, Sto daje (24 - UC =(C-LY =0. —_—MIKROVALNE FILTRI 619 b) SI. 7.108. Dvije karakteristiéne Ijestvigaste strukture za prototipove niskopropusnih filtara: a) prototip koji zaposinje s paralelnim elementom (M1-struktura), b) prototip koji zapodinje sa serijskim elementom (T-struktura) tj. L = C. Bududi da koeficijent uz.‘ mora biti jedan, izlazi 1 1 =PC=-t=1, 4 4 iL =C = V2. U naéelu taj se postupak moze prosiriti za odredivanje nadomjesnih lemenata filtara s proizvoljnim brojem komponenata, ali jasno je dato ba’ nije;prakti¢no za ve- lik N, Za proraéun normiranih niskopropusnib fitara's impedancijom generatora 1'Q 1, vrijednosti elemenata za mreZeljestvicaste strukture izapornom frekyencijom inosti ele ca slike 7,105 mogu se naéi s pomocu sljede¢ih izraza: go=l snr ((7-214a) 4 cane ai Ns fn = 280 ye n=2,....N, (7-214) duktiviteta u henrijima ili kapaciteta uifaradima.|Pritom suoba gdje jeg, vrijednost ind auhen kraja filtra zakljuéena impedaneijom 19. a . iS ‘ oy - tablici 7.2. dane su vrijednosti elemenata niskopropusnih | Irararmaksim a ee N= 1 do 9 izraéunate 5 pomogu izraza (7-214). Walja uoditi dase vrijednostizaN = 2slazs prije dobivenim analitiékim xjeenjem. [Fi-sejpodaci mosh {skoristiti-za sintezu obje viste'filtaraina slici 7.105 na sljede¢i nagin. Wrijednosti ele-e207. ino glatkim pee ae eee a eee : ade) 2,0000 1,000 Se N at 2 14142 14142 1,0000 31,0000 2,000 1,000 1,0000 40,7654 18478 11,8478 0,7654 1,000 50,6180 1,6180 2,0000 1,180 0,6180 —1,0000 6 A 8 9 05176 14142 1,9318 11,9318 1,4142 0.5176 04450 12470 11,8019 2,000 11,8019 1.2470 1,0000 03902 1,1111 1,6629 1,9615 19615 1.6629 1.1111 0.3902 1,000 0.3473 1,000 1,53211,8794 2,000 1,8794 15321 1,000 0.3473 _1,0000 menata pobrojane su od go (impedancija gencratora) do gy (impedaneija tereta) za filtar s N reaktivnih elemenata. Elementi alterniraju izmedu serijskih i paralelnih vera, gdje je g,, definiran kao: BO + otpor generatora; slika 7-105a) ili unutrasnja vodljivost generato- lika 7.1056), g = setiiski induktivitet ili paralelni kapacitet za N = 1 do 9, fua1 = otpor tereta, ako,je gy paralelni kapacitet ili vodljivost tereta, ako je gy seri ski induktivitet ~Stoga se mreze na slici 7.105 mogu smatrati dualnim s posve jednakim odzivom Alo). U postupku proraéuna praktiénog filtra nerijetko je potrebno odrediti velicinu ili red filtra, To obiéno nameée zadana vrijednost prijenosnog slabljenja na odredeno} frekvenciji unutar zapornog podrugja filtral Preuredenjem izraza (7-205) dobiva se ra; Alo) (7-215) “2log (w/e L _ = “Ako se trazi filtar SN > 10, dobro je uzeti kaskadni spoj dvaju filtara nize® reteS __75. MIKRO Rjesenje Uyrstenje rijednosti u izraz (7-215) izlazi ve (1920/10 es log(10% 3 1) tog(99) of 2log 2log(i,5) To znadi da je potrebno upotrijebiti minimatno Sest filtarskih elemenata da bi se zadovoljilo postavljenim zahtjevima. Prototip niskopropusnog filtra s CebiSevijevim odzivom Za niskopropusni filtar CebiSevijeva odziva zaporne frekvencije @, = 1, prijenos- no se slabljenje moze izraunati s pomoéu izraza (7-206) kao A(w)=1+4 TR (2} (7-216) gdje 1 + k* pokazuje raspon valovitosti u pojasu propustanja. Uz svojstva Cebisevije- vih polinoma 0 za neparni N Ty = za parni N, iz izxaza (7-216) izlazi da ée na frekveneiji @ = 0 stabljenje filtra biti jediniéno za neparni N, odnosno 1 + k? za parniN. Za fitar s dvama elementima prikazan na slii 7.104 prijenosno je slabljenje dano izrazom (7-213) u ovisnosti 0 vrijednostima nadomjesnih elemenata. Iz izraza (6-47b) ialazi T(x) = 2x7 = 1, pa izrazi (7-203) i (7-206) daju jednadzbu 1402 (40-40? +1) =1 +aal@ = Ry +(R2C? +2 -2LCR?) 0? +204] (7217) koja se moze rijesiti za R, LiC ako je poznata razina valovitosti (2). Stoga je zaw = 0 pee 4R Ra1+2k2 =2kNI+K?— @apami N)- (7-218)622 _ 7, PASIVNI SKLOPOY! i RjeSavanjem koeficijenata uz w” iw” dobivaju se d bal aD Ak? =——_ CR, 4R Ne pspo ar? (Rec? +12 = Ree = unavanje vrijednosti € ta L iC. Iz izraza a je u stvari neprilago- koje se mogu upotrijebiti za i (7-218) otito je da yrijednost R nije jediniéna, sto znaci den ako teret ima jediniénu normiranu impedanciju. To se moze ispraviti umetanjem Setvrtvalnoga transformatora impedancije ili dodavanjem jos jednog filtarskog elemen- ta tako da N postane neparan. Za neparan N moze se pokazati da je R = 1. (To je po- sljedica &injenice da je prijenosno slabljenje jedinine vrijednosti za o = Oi neparniN.) wljev niskopropusni filtar s of = 1, vrijednosti clemenata mogu se sljedecih izraza: 1 za neparni N SNL Von? +1—2kv1 +k? za parni N. Kad je element gy kapacitet, onda je gy 1 = R, a kad je induktivitet, onda je gyi = V/R. Ostali se elementi mogu dobiti iz izraza: (7-219) adje je: wean. ty B at = 2 SO eee Gp, = Si Tt, sinh’ ONE N’? pps Meco “ih garam 1+k? -1 ae 2N Numeritke vrijednosti za g, dane su u tablici 7.3 za normirane prototipove nisko- poropusnih filtara valovitosti 4,, = 0,5 dB i3 dB, za N = 1 do 9. Te se tablice mogt upotrijebiti za proracun obiju Ijestvicastih struktura na slici 7.105. Podaci u tablicama ovise 0 zadanoj razini valovitosti.Ap = 10log (1 + k°) unutar pojasa propustanja. Ak je zadano prijenosno slabljenje na frekvenciji izvan pojasa propustanja, onda se mini- malan broj elemenata moze odrediti iz izraza N= soli Se aa Aie ccd (7-220) arcosh(w/ 0)MIKROVALNI FILTRI_623 ica 7.3. V nen: Cebi Tablic en a niskopropusnih filtara s Cebisevljevim odzivom ¢ witost 0,5 dB i3 dB) aoe oe Valovitost 05 4B a Ha 88 89 S10 1,2479 1,9841 1,258 1,638] 1.3444 41,7372 1,0000 12647 1,6564 1.3590 2.5093 0,8796 1,9841 1,2690 13973 2.7239 13673 26678 12690 1,7504 1,000 Valovitost 3,0 dB N & 8 8 & & 8s 89 810. 11,9953 1,000 2 31013 05339 5.8095 3 33487 0.7117 3.3487 1,000 43,4389 0.7483 43471 0.5920 5.8095 5 34817 0.7618 45381 0.7618 3.4817 1,000 6 35045 0.7685 4,6061 0,792 4.4641 0,6033 5.8095 7 aste 07723 4.6386 Opn? 46380 772) 35182 1.0000 § 3Sz77 O7MS 465 O90, 4050 OFTE 54) 18 5,8095 9 ase ory 462 Opts A O88 45692 0.7760 3.5340 _1,0000 gdje su prijenosno siblienie A(@) na frekvensiji @ alovitost A,, zadani u decibeli ma. Vrijednost inverzne funk cije hiperboliénog kosinusa moze se Tako naéi iz izraza raza fe=1 ok AE: = -1). s : arcosh(x) tn(x+ oe odie a 7.5.2. Transformacije filtara Transformacija impedancije ae granine frekvencije @ = 1 zakljuten teretom ‘impedaneije ‘ proraéunu visokopropusnih, pojasnopro faltara proizvoljne zavrsne impedancije. Stoga g2 zovemooa prototipni filtar. U ovom éemo odjeljku pusnog filtra oznacavati sw’. Prijenosno odziv moze se prikazati kao A=1+P(w?) (7-22) pa se elementi odgo- ratora faktorom Rr, su normirane na Ry. Stvarna je impedancija tereta Ry obit: varajuéeg filtra dobiju mnoZenjem svih reaktanc To jest, reaktancije prototipnog filtra mozemo Dakle, stvarne su vrijednosti induktiviteta i kapaciteta: Ly = Rely, (7-224) & iS, ie = (7-22) R'=RyR- (7-226) ‘Ako se frekvencijska varijabla w’ zamijeni novom varijablom w prema izrazu wo! =f(w), onda izrazza prijenosno slabljenje poprima oblik A=1+ P(o2)=1+4 PL f? (0). (7-223) Kao funkcija od!’ iliif, izraz (7-223) oznatuje. prijenosno slabljenje. prototipa niskopropusnog filtra. No, kao funkcija. od), izraz (7-223), ima, drukéiju karakterk stiku, ovisno.o tomu kako je odabrana funkcija fw), Razmotrimo sada nekoliko frekvencijskih transformacija. ‘Transformacija fhekvencijskog pojasa: ‘Ako Zelimo promijeniti zapornu frekvenciju od jediniéne vrijednosti na nek drugu vrijednost @,, moze se uzeti flo): paie a)= 2 Smt ROVALNICRITRE 625° ee b) Odziy niskopropusnog prototipnog filtra; b) promjena frekvencije SI. 7.106, Zaporna frekveneija pojavljuje se kada argument poprimi jediniénu vrijednost i kad je @ = @g. Serijske reaktancije i paralelne susceptancije prototipnog filtra moramo zamijeniti novim reaktancijama i susceptaneijama ee o X, =i] |y, ont iB = i] —|Ce- ix; =if2 bar otnoso i (Jeu adje je w zamijenjeno s w/o, da Bi se postiglo prijenosno slabljenje: prema ierazu 274). Ispitivanje posljednjih izraza pokazuje da nove varijable Lx iC, morajiniznositi’ 1 =7 (7.2250) sre : (an a a (7-250) na slici 7.106: Prijenosna slabljenja u ovisnostio 0! iw usporedén ‘Transformacija: niskopropusnog.odziva w visokopropusni odvin Visokopropusnifiltar moze se ostvariti tako da se za.funkeijuf() edabere. ye /0" pa se dobiva izraz Za: prijenosno slabljemje wovyom obliku: A=l+ (2 (7-226) w? iw! = Ouitotke a = +> totke ‘eck transformacija preslikava tod : Ta frekveneijska (0, Na taj/sw nacin medusobno 2a- +1 utotke w = F%- atotke of = £2 wa=6267.7 af 1 a Ow a) b) SI. 7.107. Transformacija niskopropusnog odziva u visokopropusni odziv mijenjena podrudja propustanja i zapiranja, kao Sto je prikazano na slici 7.107. Da bi se dobilo prijenosno slabljenje wu obliku izraza (7-226) serijske reaktancije i paralelne susceptancije u novom filtru moraju se odabrati kac (7-227) Th : 7-227 EDGE ¢ ) ‘Transformacija niskopropusnog odziva u pojasnopropusni odziv Da bismo dobili pojasnopropusni odziv razmotrimo promjenu varijable prema izrazu oy (2 ey } (7-228) Nadalje, ako se uzme da je 0} = © 05, ialazia) b) SI. 7.108. Transformacija niskopropusnog odziva u visokopropusni odiv /O-0; 1 [oy 7B o=o0 eee (0, 01)" +40,09- (7-229) Totka w' = 0 preslikava se u totke w = twp, a toéke w' = +1 preslikavaju se Setiri totke (wy — 0,)/2 +o, + 0/2 = #07 i Fo2— 0,)2 +02 + OV/2 = FOr Stoga se propusni pojas prototipnog filtra izmedu +1 preslikava u dva propusna pojasa koji se protezu u rasponu od @, do #2, odnosno od ~w2 do ~a- To svojstvo omatuje pojasnopropusne filtre sa sredistima pojasa propustanja na frekvencijama 0p. Frekvencija wp jednaka je geometrijskoj sredini frekvencija 0, i @>, kao Sto je prikazano na slici 7.108. Potrebni filtarski elementi mogu se odrediti razmatranjem frekvencijskog pond Sanja serijskog i paralelnog spoja induktiviteta L 1 kapaciteta C na slici 7.109. Za se- rijski je spoj 1 ie eels jx x jon+ 1a =i! a za paralelni je spoj : 1 jB = j0C+ For ‘Ako se VLC izjednati s 1/w, dobiva se eee j=i(5(2 2} Potrebna se frekvencijska transformacija moze dobiti ako se reaktancije jX’ = joLx i susceptancije jB’ = joCk u prototipnom filtru zamijene serijskim, odnosno paralel- nim titrajnim krugovima tako da je:628 7. PASIVNI SKLOPOVI vet Gt SI. 7.109, Serijski i paralelni titrajni krugovi o @2-@\% © PO shess 0 20. Ck o @7-@\o% @ HUSA Samo ies > e J Ssy i008 BOLL abate) goede abetod malpuramsin tibyrbeyy? go anormal iaerarllt ind mnogo je manja od Z)- Buduéi da je U mikrotrakasto} tehnici nemoguce a stab koji je serijski spojen s jinijom, U praksi se uyijek rabi prva izvedba (slika 7-115). . Opisani sklopovi na slikama 7.115 17.116, poznati pod nazivom prvi Kurodin one ea su i nerijetko se rabe u prakticnim nee ee Ti ae aes ju serijski spojenih stabova u pa 10 Spo} pieces etn ansfrrne nepal se rakteristignih impedanesja uw lakSe s il i: i a % a é PUL ae ostvarive. eae meee z ee : Pa a za ods} itih lint ja s otvorenim kru- “Sligno je iaveden nadomies ae Se ant. vod je prikazan See r634 2. PASIVNT SKLOPOY 6 | @ 2aZo @ ae | a = @ @ Re emer 5 2 |) <> @ q 2 paralelni . otvoreni stab SI. 7.118. Transformacija reaktivno optereéenih odsjetaka spregnutih linija: a) izvorni sklop b) nadomjesni sklop es 3 FSR @ ® 1@ en | a) we=1+Z/Zi b) eae titrate Zain? a ®@ an @ ) doin $1. 7.116. Transformacija reaktivno optereéenih odsjetaka spregnutih linija na Slici 7.118. Sklop na slici 7.117 pokazuje obiljezja fea impedanciie | pojasnopropusnog je karaktera, pa se nerijetko rabi u izvedbama trakastih propusnih filtara s otvorenim poluvalnim rezonatorima koji su medusobno oF a5. MIKROVAt — a 0 gee SI. 7-117. Simetrigni odsjetak spregnutih linija s dva otvorena dijagonalna prolaza. 1,718, Zavod drugoga Kurodina idenitetaGMs _ 7 VASIVNE SKLOFOVE$1, 7.121, Nadomjesni sklop odsjeéka spregnutih linija s dva kratko spojena dijagonalna prolaza : transformacije na preostali dio jevo preko transformatora i primjenom Kurodi izlazi da je sklopa dobiva se sklop prikazan na slici 107), iz 6 n ke 7-244) n+l Ce linijskih odsjecaka mogu se dovesti u vezu.s karaks Karakteristi¢ne Zpo 2a parni i neparni mod spregnutih linija. Tako teristi¢nim impedancijama Zo. izlazi: 1% sk 20. 1-243 CZ a) ki faktor sprege definiran izrazom (7-61), C = (Zoe - Zoo)! gdje je C = 1/n napons! azom (7-61) fa su trake razliéitih Sirina, veli¢ina k iznosi [(Zoe + Zoo). U slutaju di ke 1-@-DZ- slike 7.117 moze nadomjestiti mrezom na slici 7.120c). To je dnju pojasnopropusni filtara i transformatora impedaneije sa animijiv kao transformator impedanelje edje us: formator s visokim faktorom transformacije. Po volji visok faktor transformacije mode se dobiti povecanjem razmaka medu trakama. ji ju i i ini Getyrt valne duljine neiji za koju Je odsjetak spregnute Ainije dugaéak t valne duljin shone na slici 7.1200) vladaju kao kratki spoj, pa nadomjesnom sklopu ostaje ue serijski ‘odsjecak linije niske impedancije Kojt se ponasa kao Getvrtvalni: transformator impedancie Slabljenien: sprege smanjuje se razlika ¥ ar ristignih impedancija za parni | NP mod pa se karakterstgna impedaneye Wt ‘nadomjesnog getvrtvalnog taj se naéin mogu ostvatt macije, n= IC 1,0 - impedancije priblizno izne Otuda se sklop s@ vyrlo yazan sklop 28 gr \ spregnutim Jinijama, Posebno J° © pjesno. zamjenjuje éetvrtvalni trans! 1 : i———————— ——=—te a OM PASIVNI SKLOPOVI Slican sklop s kratko spojenim dijagonalnim prolazi snsformira impe- danciju Zy na veéu vrijednost s inverznim transform n°), Takay sklop ima takoder pojasnopropusna obiljezja inerijetko se rabi a iavedbaima interdigi- talnth pojasnopropusnih filtara (vidjeti odjeljak 7.5.4, slika 7.1444)). Nadomjesna ci 7.121, adie je sti i nadomjesni dvoprolazni sklopovi za druge kombi- séka spregnutih linija. = WZoe 2 Yoo = 1200 shema sklopa prikazana je na s| Jednako tako mogu se nacije reaktivnog optere¢enja dvaju od éetiriju prolaza ods “7.5.3. Invertori impedancije i admitancije U invedbama filtara s posebnim prijenosnim linijama nerijetko se rabe samo serijgki ili samo paralelni clement, Kao §to smo vidjeli w prethodnom odjeliku za pretvorbu serijskog kratko spojenog staba u paralelno spojeni otvoreni stab mox primijeniti Kurodina transformacija, ali ne postoji jednostayna transform: erijski spojenog otvorenog staba u paralelni stab. Tom se problemu moze doskotiti pri- injenom impedaneijskih invertora (K) i admitancijskin invertora (J) na slici 7.122a). Ti su invertori posebno korisni u izvedbama pojasnopropusnih i pojasnozapor nih filtara male Sirine pojasa (< 10%). Invertori u stvari invertiraju impedanciju ili admitaneiju tereta, pa se mogu rabiti za pretvorbu serijski spojenih elemenata u paralelno spojene clemente i obratno. Taj Gemo postupak pokazati kasnije na primjeru pojasnozapornih i pojasnopropusnih fil- tara. Najjednostavniji oblik invertora / ili K moze se konstruirati primjenom éetvrtval- nih transformatora impedancije odgovarajuce karakteristiéne impedancije, kao Sto je i prikazano na slici 7.122). Taj postupak takoder omogucuje jednostavno odredivanje MBCD-matrice invertora s pomocu ABCD-matrice odsjecka prijenosne linije. U praksi se nerijetko pokazuje da obiéni éetvrtvalni fini transformator impe- dancije nije pogodan kao impedancijski invertor, poglavito Zbog ogranienog izbora vrijednosti karakteristiéne impedancije mikrotrakaste linje, Stoga invertore J iK valja javesti na druge nagine, Jedan je takav prikazan na slici 7.1220). Invertori tog oblika pokazuju prednosti u postupku modeliranja filtara sa spregnutim rezonatorima. Za tu re stu invertora obiéno su potrebni odsjeéci prijenosne linije negativne duljine 0/2, koji se mogu integrirati u prikljuGne prijenosne Tinije sa svake strane invertora. "No, invertori se takoder mogu izvesti is pomoéu mreZa koje sadrZe samo koncen trirane reaktivne elemente (pozitivne i negativne). Ti su invertori takoder frekvencil> Ski ovisni, Na slici 7.122d) prikazani su invertori sastavijeni samo od kapacitet: - $li¢no se mogu izvesti jnvertori samo od induktiviteta, Negativni reaktivni element mogu se ugraditi u pridruzene titrajne krugove kao njihovi sastavni dijelovi i sie odstraniti iz cjelokupne mreze filtra. Tako se, na primjer, moze izvesti filtar sastav eo z od titrajnih krugova koji su ‘medusobno spregnuti samo jednim reaktivnim elemb) K=Zgtan|0/2| (oe 1-(KiZ0) 6 = ~arctan > Z% ° =VoC Kalo i 1. 7.122. a) Invertori impedancije i admitancij getvrtvalnih transformatora im Tinija i reaktaneijama, d) Lzvedba s kapaeitetima Invertori impedaneije prikazani Sirinu pojasa od Getvrivalnog odsjeeka prijenosne reGenog éetvrivalnog odsjecka spregnutih linia struktura viada kao éetvrtvalni transformator impe' Pri razmatranju reaktivno opte! vidjeli smo da se takva Niegov se transformacij a slikama 7.1220) i 7,122d) imaju znatno veeu Xi omjer mode mijenjati u znatno Sirem raspond Invertor admitancije J=Yotan|4/2| ignated Lm 2B @ = ~aretan % ee od SO aaieans J=oC b) Izvedbas pomocu ije.c) lavedba s odsjeécima linije sa slike 7.122b). nego koda) SI. 7.123, Ekvivaleneija izmedu a) obidhog éetvrtvalnoga linijskog transformatora impedance. sa slike 7.117 ima osobine invertora admitancije kao sto je prik nerijetko se rabi u izvedbama ps Vrijednost J moze se odrediti pre) mod (Z qi nadi Zije4 Zoe U isskopojasnim primjenam: i da potrebne karakteristiéne impedan odsjecka spregnutih linija iby admitancije ‘ako, na primjer, sklop no na slici 7.1231 ojasnopropusnih filtara sa spregnutim linijama. ko karakteristi¢nih impedancija za parni i neparni Z,\;) i mnogo ne ovisi o 0 za 0 = n/2, Obratno, za zadanu vrijednost J valja a moze se Zanemariti ovisnost. Jo’ frekvencijici za parnii neparni mod poprimajy. Zye/= by (1 + IZy/+ 1725); | (7-246a)». Lye Ey (+ IZ) + 1728). | (7-24 6b)» adje je Z Karakteristiéna impedaneija prikljuénih linija na prolazima spregnutih fit |) nija Prittijend invertor impedantije | Invertoriimpedantije mogu nim kerugovimaiu mreze koje se sastoje od serijskih titrajnih, krugova i 7.124, Uporabom admitancijskih invertora: Fe un init Sto je prikazano na slici filtar moze se pretvoriti ui mrezu koja se. sastojii samoiod parglelnih tit ih ka da svi upotrijeblje (i induktiviteti i Kapaciteti imaju jednake. Pritom se moze postidi) ‘se iskoristiti za prefvorbu mreZa s paraleltim titrajr i obratna, kao. ‘krugovaen vrijednosti: Time) invertori: omoguéujt abu posve jednakibi titrajnihy krogov odnosno rezonatora, bilo paralelnih bilo se skih) | Razmotrimo najprije iparalell arakteristi¢ne impedancije K spojenim ma obama krajevima mrses: < izlazu preslikatice se tu otvoreni krug.spoien paralel?® |: impedancije risticr (slika 7.124a)). Kiratki spojima Ino spojenu admitanciju ‘ssidealnim invertorem admitanciji. Tada ulaznaimpedaneija poprima oblik)\:\ 2) Ly ee KY, Yp% 2ai7 peer Se ota) Kat sa u serieki primjenom impedancijskog ‘ajnog, kewya u pasalelni primjenom a) Pretyorba paralelnog titrajnog rt yertora. b) Pretvorba serijskog, tit admitaneijskog invertora ijska invertora pretvaraju paralelnu admitancijy u Zw) = ¥,fo), Vako, wa primjer, paralelni titrajni krug definiran izrazom Y,(o) = oC = joL = jo ~ ilo?) pretvara se u serijski titrajni krug sa Z,(w) = JoL (1 ~ 210), gdje je induktivitet henrijima iste nume- ritke vrijednosti koju ima kapacitet C u faradima, Da bismo pretvorili admitanciju Y,(@) = joC\(1 = woo?) w serijski titrajni krug » proizvoljnim induktivitetom L, vri- jednost K valja tako odabrati da se zadovolje uvjeti Otuda je ogito da dva impeda ekvivalentnu serijsku impedanci ili : c= [E- 1 Jement transformira serijski element koji zadréava jednaku i proizvoljnu razinu impedancije- as dobivaju za dualni luca) prikazan na slici 7.124b). Za invertor J prikijucen na objema stranama serijske impe- Time se paralelni ¢ frekvencijsku ovisnost Sliéni se rezultati idamni keug, admitanciskt ny dancije daje ulaznu admitanc® 277,27, Hye el cise funkeje Za paral sees Dakle, admitaneijske impeda titrajni krug mogu S© iti6427.1 w? i é Y =joC|1 iy _o,\ gdje VC/L oznacuje razinu admitancij sa, a VLIC razinw njegove impedaneije. Preostali dio izraza varijabla Kako se primjenjuju invertori u praksi pogledajmo na primjeru sklopa prika- zanog na slici 7.125. Najprije Cemo pokazati uporabu impedaneijskoga invertora K za pretvorbu filtarskog odsje¢ka u mreZu s dvama istoyjetnim titrajnim krugovima. Stoga impedaneiju K valja odabrati tako da se uspostavi ekvivalencija KjoC(1 - w7/0") = = joL(1 — of), iz Gega izlazi K = J12/C. Za drugi sluéaj na slici 7.125 valja n admitanciju J tako da se zadovolji ekvivalencija Jjol 21 w/w") = joC\(1— 2/0”), iz éega se dobiva J = (C/Ly Promjena razine impedancije i admitancije moze se ostvariti uporabom razligitih invertora na ulazu i izlazu filtra, Neka su, na primjer, na slici 7.126a) vrijednosti inver- tora $ lijeva is desta razligite i neka iznose K;, odnosno Kp. Tada se na lijevoj strani sklopa paralelna admitancija javlja kao serijski element vrijednosti K7Y,, a zdesna kao K3Y,. Impedancijski i admitaneijski invertori mogu se preinaciti tako da ih je moguce prilagoditi proizvolinoj promjeni razine impedancije i admitancie titrajnogs ruga. Na slici 7.126b) razina impedanecie titrajnoga kruga promijenjena je s vrijed- nosti [Lo /C, wu vrijednost «[Lo/Cy promjenom impedaneije invertora K’ u K, gdje je K tako odabran da je Bienen ete VIG Veo/G holo" ili Gledano s prikljucnica, novi je sklop ekvivalentan starome sklopu. Sliéno se mogu izvesti transformacije za dualni slucaj topologije na slici 7.1246). Pritom je samo potrebno zamijeniti K sJ iL sa C, i obratno. Rezultat je prikazan n@ slici 7.127. Impedaneijski i admitaneijski invertori prikazani na slikama 7.122 do 7.123 ne ni su éetvrtvalni transformatort impedancije. Nema bitne razlike u njihovim ee 7 ma kad rade kao invertori impedancije. Jedino Sto je razlitito jest uporaba cae koji oznacuje karakteristicnu impedanciju impedancijskoga invertora, za ee simbola J koji oznaguje karakteristiénu admitancijy admitanciskons ‘Impedancijski invertor karakteristiéne impedaneije K ekvivalentan je admMIKKOVALNE WILTRE 643. ae is koja sadrA samo istovrsne SI. 7.125. Pretvorba odsjecka pojasnopropusnog filtra u mr titrajne krugove Zu=Ki% > | Ki ig om l a) b) : $1,7.126. Promjena razine impedanclje injjenja vrijednosti nadomjesnih elemenata {invertora invertoru karakteristiéne: admitancije J = 1/K. Za K = J invertori manatee jednosti. a ie 2 i ii i ozemo pokazati na jednostavnom is jmjenu invertora impedancije mozem 1 fe eee yusnog filtra s razligitim impedancijama teretat Se #Re vee ina slici 7.128a). Najprije Cemo pale Oe oe zadantt viredu pretvoriliay nove MTeounolase obje strane zaklju jeseatin 0 koja a od identiénih serijskib titrajnih krugova s element 0Postupak transformac nekoliko logiénih medukc paralelnih titrajnih krugova jedinici, onda se mreza na slici 7 Cy, a L4 = C;, Sad se moze promijenit 13.u JLo/Cy tako da se prvi i drugi invertor impedancijama K; = K} JlgiG te4 jeL' rakteristi¢nim eGi j Cetvrti invertor pretvore b) FNS 17.127. Promjena razine admitancije mijenja vrijednosti nadomjesnih elemen: ata i invertora a invertore s Ki, = Ki, = Jil = Jig/G.- Nova mreza prikazana na slici 7.128) ostvarena je istom transformacijom kao na slici 4.114b). U sljedeéem koraku valja promijeniti razinu impedaneije drugoga titrajnog kruga na razinu [Ly/Cy = wyl promjenom invertora 2 3 uz zadovoljenje uvjet K2 2 ee) FBP Sinosno AE = 5. oly ela wl ola Tako se dobiva: 2 = iz dega proizlazi nova mreva prikazana na slici 7.1284).__ 15 Muknoyains srs _ 645646 7, PASIVNE SKLOPOVE Roa Ky Ko Ror | Roa) Ror ras opéenito razliGitim titrajnim krugovima dobivene iiskih invertora ib) admitancijskih invertora SI. 7.129. primjenom a) impe: ki Me R Ry Iz tog uyjeta izlazi R TR K,=Ki |=. — 7-248) : ite Rr ee U posjednjem koraku potrebno je jos obaviti transformaciu Celvitog invertora apy es - Kani = eee 7-29) j umetnuti peti invertor izmedu generatora unutarnjeg otpora Rg i Cetvrtog titrajnos. kruga. Ako karakteristiéna impedancija petog invertora zadovoljaya uvjet ; Ke Be R Har onda se Re moze zamijeniti novom impedancijom generatora R. Da bi se ee Ly zamijenio $ Loy impedaneija petog invertora mora se promijeniti ¥ ig hee ito tlAIKROVALNE FILS 647 cije (7-250) Tako smo stigli do konagne mreze prikazane na slici 7.128e), Ako se umijesto zadavanja identi¢nih titrajnih krugova odabert Loi, Lyn Loy a vrijednosti impedancije ter ales ereta i generatora u izvornom filtru 0/ Ror Rig U transformiranoj mrezi, onda se mogu dobiti opéenit tars N titrajnih krogova, odnosno rezonatora: 1 § Ry | Roo # i 7a Ky y- Za fil- (7-251a) ved ie napa wT szanepamin; — Ky y-1 oa va parni ns (7-251b) - Line Rogol ; Kyan = Big za nepamiN Kya. rae (7-251) Ekvivalentni filtar prikazan je na slici 7.1294). Primjenom admitancijskih invertora filtar prikazan na slici 7.1294) moze se trans- formirati v mrezu Koja se sastoji samo od paralelnih titrajnih krugova, kao Sto je prikazano na slici 7.129). Sliéno se ay ¥ filtru s N titrajnih krugova dobiva: wi Be (7-252a) an eons ConCon— 4 : J = [ConCon—t za neparnins Inna = pe iat za pari nt Ci 1 Oa ake Ce oc = [Ge za neparni NS Insta = RCan. za pati N+1,N RyGRoCn Rog: iw. 28 Do ada smo razmattali idealni frekvenciite 1°" i dturtvan transformation impedancie elektriéne uljine 2/2 bez obzira na frekvenciju- ‘Takvi idealni invertori,648 _>. PASIVNI SKLOPO medutim, ne postoje u st pojasa od 2 do filtre s relativnom Sirinom paju_ mnogo od idealnog inver- obiljezja moze se tako modeli posto, obil tora. Za veée Sirine pojasa odstu se zatim sjedine s rezonatorima filtra. 7.5.4. Izvedbe mikrovalnih filtara Proraéun filtara s koncentriranim elementima koji smo razmatrali u prethodnim odjelicima daje dobre rezultate na nizim frekvencijama, ali na mikrovalnim frekvenci- jama suogeni smo s dvama problemima, Prvo, koncentrirani elementi kao Sto su induktiviteti 7 kapaciteti obiéno su raspolozivi samo za ograniven broj vrijednosti i teSko ih je primijeniti na mikrovalnim frekvencijama. Osim toga, na tako visokim frekvencijama nisu zanemarive udaljenosti izmedu filtarskih elemenata. Zato se za gradnju filtara na mikrovalnim frekvencijama rabe elementi s raspodijeljenim para- metrima, kao sto su odsjecci linija i valoyoda. Pritom se javlja potreba za pretvorbom koncentriranih elemenata u odsjecke prijenosnih linija, sto je moguée ostvariti pri- mjenom Richardsove transformacije. Uz to, éesto je potrebno razdvojit filtarske ele- mente umetanjem dodatnih odsjecaka prijenosnih linija. To se moze izvesti primj nom Kurodine transformacije. Buduci da takvi dodatni odsjeéci prijenosnih | utjecu na odziv filtra, ta se vrsta proraéuna zove sinteza redundaninih filtara. Za poboljSanje odziva filtra mogu se upotrijebiti dodatni odsjeéci prijenosnih linija, Sto vodi do neredundantne sinteze. Niskopropusni filtar s otvorenim stabovima Jednu od najjednostavnijih konfiguracija niskopropusnog filtra ¢ini struktura s paralelnim otvorenim stabovima na razmaku priblizno Getvrt valne duljine na zapornoj frekvenciji. Na slici 7.130 prikazana je naéelna shema takvog filtra u mikro- trakastoj tehnici. Iz teorije linija zaamo da se otvorena linija kraca ‘od éetvrt valne duljine viada kao kapacitet, a kratak serijski odsjetak linije visoke impedaneije im udinak sliéan induktivitetu. Broj stabova jednak je redu filtra, Sto se moze vidjeti na sljedecem primjeru. racunal F rotrakasti niskopropusni CebiSevijev filtar trecega reda u izvedbi s ik sama Cia 710), Zadano je: grankinafekvencia 5 GHe,valovios 03 dB ns peda cije 50.2. Riesenje: . slici 7.1310), wried- iva niskot nog prototipa prikazanog na . : "Za zadanu valovitostodzivaniskoprOPuan & elemenata izravno se mogy_MIKROVAENT FULTRI_ 649 1. 7.130, Niskopropusni filtar tre {/1=2)8 na o=1 i= 1,6264 Z2= 0,918 23 = 1.6264 129,82 [iis na 5 GHz 9 Q Z3= 8132 Zi= 8139 Zr= 45955 e) SI. 7.131. Postupak projekttant Richards 8 a . ne cea650 — raspodijeljent —koncentrirani 201 Z ae 5 10 1S) Ne. ORE Tee Deerst aaa TVET, frekvencija (GHz) frekvenelja (GHz) Sl. 7.132. Frekvencijske karakteristike niskopropusnih filtara izvedenih s koncentriranim i raspodijeljenim clementima g)=15963= 1}; go =10967=Q; 93 =1,5963= Ly; gy =L0= Rp. Primjenom Richardsove transformaci ‘jski se induktiviteti mogu lako pretvoriti u kkratko spojene stabave, a paralelni kapaciteti u otvorene stabove, kao Sto je prikazano na slic 7.431b). U skladu s izrazima (7-233) karakteristi¢na impedancija serijskih stabova iznosi L, a paralelnog staba 1/C. Za analizu sumjerijivim linijama svi su stabovi dugatki 2/8 na @ = de: (Obiéno je najboljc zadrdati normirane vrijednosti do posljednjeg koraka u prora¢unu.) i stabovi na slici 7.131b) ne mogu ostvariti mikrotrakastim linijama, primjenom i ijski pretvoriti u paralelne stabove. Prije toga na oba je kraja filtra pot ke elemente, kao Sto je prikazano na slici 7.131c). Ti redundantni elementi ne djeluju na obiljeza fltra jer su prila- godeni na generator i teret (Zo Primijeni li se sada Kurodina transformacija sa slike -7.131b) na obama krajevima filtra, dobiva se ep ae alta lt ro = 1,6264. Rema ssNixkope arapedane skopropusni filtri. U tu se svrhu u kaskadu moze spojiti e se karakteristi¢ne impedaneije skokovito i naiz~ onedtu niskih i visokih vrijednosti u odnosu na vrijednost zrealne © vista filtara dobro prihvaéena u praksi zbog jednostavnosti pro- rnc auzimanja prostora na tiskanoj plovici. No, zbog uvedenih \ obiljezia im nisu tako dobra kao u filtara s paraletnim stabovima, pa im graniveno, Najpuije como naéi priblizne nadomjesne sklopove za kratke odsjetke prijenos- e karakteristiéne impedancije. ABCD-parametri impedancije Z prikazani su u tablici 5.1, a pri- ‘mogu se pretvoriti u Z-parametre. Rezultat je: odgjedka ch gjonom tablice iZo_ Bl (7-253) Sorijski su clementi nadomjesnog T-sklopa Zp tan| (2) (7-254) Toko, z serijski elementi imaju pozitivnn reaktanciju (induktivitet) dok paraletni crement Z 9 ima negativnn reaktanciju (eapacitet), Sad je moguée Konstruk- rati qjelovit nadomjesni sklop. (slika 7.133) s elementima: £ a po >sinfl. foe Xezpta( 5 E Fi Bl r ) Ak pretpostavimo da je odsjetak kratak (Bl < 7/4) i da mu je karakteristiéna aha s jzrazi (7-255) svode na impedancija visok®, ‘onda se izrazi (7-255) svode (7-256) eZee Be agomjesnom sklopu na slic 7.133b) (serijski induktivitet), sere ne pedancl ‘zrazi (7-255) svode se na oblik ij niske Karak ' x=0, B=Yobl ici paralelni kapacitet). Tako se Se i 12 " m sklopy m4 slici 7-114) (1 i aS ee setkom > ateti nit usnog, prototipa mogy nadomjestiti kratkim- com rijski induktivitet! niskoprop!6521, PASIVNE SKLOPOVE i: ix ix X =Zopil oe ohio ee Soa ee B=Yopl oe he eager oa a) b) °) <$1:7.133. Priblizni nadomjesni sklopovi kratkih odsjetaka prijenosnih linija. a) Nadomjesni T-sklop kratkog odsjeéka prijenosne linije. ib) Nadomjesni sklop kratkog odsjecka linije visoke karakteristiéne impedancije. c) Nadomjesni sklop kratkog odsjecka linije niske karakteristiéne impedaneije linije visoke karakteristiéne impedanetje (Zo = Z,). @ paraleini se kapaciteti mogu nadomjestiti kratkim odsjeéeima linija niske karakteristiéne impedancije (7 =Z,). Omiet Z,/Zq tteba biti Sto veci pa se vrijednosti Z, i Z, postavijaju na maksimalne i vninmalne karakteristiéne impedancije koje se mogu izvesti u praksi. Duljine linija mogu se adrediti iz iraza (7-256) i (7-257). Da bise ostvario najboli moguci odziv u ‘kolici zaporne frekvencije, dune odsjeCaka treba proraéunati za frekvencijuo = e: "| 2B— Yo tan Y2 tan? 2 Ue ee (7-262b) Yu = (% +2Btan 8), ty Uvjet (7-262b) pokazuje da karakteristiéna admitancija invertora iznosi J=Y% tan$. (7-263) Valja reéi da nazognost odsjeéka prijenosne linije negativne elektriéne duljine (

20 dB wn a z 65 Na stici 7.140 prikazana je prijenosna i refleksjska karakteristika filtra, Maze se wo8iti - obiljedia filtra nisu posve simetriéna u odnosu na sredisnju frekvenciju, sto je postjedi frekveneijske karakteristike invertora impedancije, ' at662% PASIVNL SKLONONI uaz @ ticetvrtvalni odsjevei Postupak proracuna tih filtara ne kapacitivno spregnutim potuvalaitn lin paralelni induktivni zastoni preuzimaj rezonatorima mogu se ostvatiti malim unesenim gubicitn O velidini otvora u zastonima o 503 prijenosne karakteristike filtra (mal Cebisevijey odziv). Umjesto Kerudnog otvora moze s¢ rabiti pravokutai otvor ili zaslon sastavijen ‘od induktivnih stupi¢a koji premoScuju Sire stijenke valovoda (vidjet! odjeljak 5.9. 0 diskontinuiteti- ma valovoda). Pojasnopropusni filtei s paraletnim spregnutim linijama Kompaktnija izvedba pojasnopropusnog filtra moze se ostvariti primjenom spregnutif linija kao Sto je prikazano ma sliet 7.142. Filtar ‘opéenito sadrzi N’ : nih odsjecaka spregautih linia Koje se nalaze u lantanom spoju- U odjeljcima 7521 pokazano je da osim transtormacijskih obiljezja takvi odsjeéci jeduje i fie tarska, (ceaonantn) svojstva jer spojeniu kan€ani spoj wore sruktura od N=? Oe rani poluvalnih liiskih rezonatora (sidjetl odjeliak 7-42; tis 720 Svaki je ‘rezonator spregnut sa Sus} rezonatorom preko cetvrtvalnih 0 é oa Na slici 7.142 shematski ie prikazana izvedba trakastog (ili mikortrakastos) aeéetvrivalni odsjecak spregnutil linija iA ab oss Se = a is == J , ae lee ba aa a uate) ; o E ‘ula ieee eae ne . a Te 81. 7.142, Pojasnopropusni filtar s paralebaim spreesatins lain koji se moze nadomjestiti paralelnin: titrajnim krugom. Tako se dolazi do komainog, oblika koji je sliéan onom u primjert 73. Za filtar © kapacitimno spregation polewal- nim linijskim rezonatorima (slika 7,1394)), Stoga se moge jskoristixi iste fommalle (7-267) za proracun invertora J. Razlika je {edino u tons S60 se izvedbom sa Spregme~ tim Getvrtvalnim odsjeccima koji su integrirani o poluvaine rezonatore mode postal znatno jaéa sprega. U odjeljku 7.5.3 pokazano je da Getvrivalni odsjeéak spregautiia niga imma swoi- { admitancije, Za danu veijednost J, potrebae sa karalkte- stvo invertora impedaneije 1 a i risti¢ne impedancije parnoga ! neparnoga moda definirane izrazima (7-246), G. Aye = Za (1+ 120 4°24): Zo = g(t - Hg + PER). gdje je Zy karakteristiéna impedancija prikijubnils finija: Proraéunati Cebiseijev fitar » ods : feu 7.13, tj. zadano je: valovitost 0,5 dB, + ei “atabljenje vece od 20 dB na frekvencij 5,75 GHz.664 _7. PASIVNI SKLOPOYE Rjesenje: Normirana frekvencija, red filtra i clement! niskopropusnost prototipa jednaki su onima y primjera 7.13, tj. o' = 2.337, N © gy gym 15068 Lg = 140967. Jecnaki su takoder i parametri invertora Koji se moga naci primjenom lens 7-267). Karakteristiéne impedanelje za parni i neparni mod invertora mogu se konadno odreditl » pomocw latazs (7-268). U sljedeéoj su tablici zbirno prikazani svi rezultati, Zw i 38,7220 73,0854 2 21,0967 01440 43,8017 58,1379. Base 15908, 0.1440 43,8017 58,1379. 0 41,0000 0.3436 38,7226. Q sjjsku k obiljezja filtra nisu posve simetrid 1 na sredisnju trekvenciju, Sto je posljedica frekvencijske karakteristike invertora impedaneije,Ss MIRROVALNE MILT G68 ulazu i izlagu traze spregu pa su razi Na slici 7.144 prikazano je nekoliko razliéitih topologija pojasnopropuanih filtara sa spregnutim linijama. Umjesto odsje¢aka spregnutih linija s olvorenin dijagonalnin poluvalni rezonatori e ulaz ¥, ‘I i izlaz ula ile a) b) éetvetvalni ale poluvalni rezonatori resonator ‘ilu, 1a a a) -d) éetvrty: Si i aieanet poluvalnoga SI. 7.144, Poi see AiGaes 666 7, DASIYNESKLOPOV! prolazima moze se upotrijebiti Kompaktnija inaéiea s polus ukosnice (slike 7,144). Na slict 2.144) prikazan je fillar eSljaste konfiguracije spr Rezonatori su na otvorenom kraju kapacitivno optereéeni tako da su u osnovi kraé 1 {iltra posebno zanimljiva za simetriénu trakastu i ‘od detyrt valne duljine, Ta je inacica suosnu izvedbu. Filtar dualan onome na slici 7. odsjecaka spregautib linija koji su kratko spojeni na svojim dijagona 2 mode se ostvariti s pomoéu Cetyrtvalnih Inim prolazima, kao Sto je prikuzano na slici 7.1440). Proraéun tog filtra ne razlikuje se od onog za fil- Ir moze se ostvariti interdigi tar na shel 7.142, Piltar manjih izmjera spregnutih Cetvrtvalnih odsjetaka (sli tra na slici 7.144e) prelamanjem pol medusobno priljube, Ekvivalencija alnih rezonatora tako da s nom strukturom 1 7.144d)). Taj je filtar dobiven preinakom fil- segmenti a ib ;medu poluvalnoga i Getvrtvalnoga linijskog rezonatora objasnjena je u odjeliku 7.4.2, adje je pokazano da karakteristiéna impe~ dancija nadomjesnog éetyrtvalnog otvorenog rezonatora mora karakteristi¢ne impedancije izvornog poluvalnoga rezonatora do istog se zakljudka moze dos intuitivnim putem. Prelamanjem polu tora dobiva se nizu karakteristi¢nu impedaneiju Cetvrtvalnoga rezonatora. Pojasnozaporni filtei s ddsjeceima spregnutih linija biti jednaka polovini S pomotu slike 7.144e) avalnog rezona- Setvrivalni rezonator dyostruke Sirine trake Sto takoder upucuje na Primjenom odsjecka spregnutih linija mogu se ostvariti ipojasnozaporni filtri. Na slici 7.445 prikazana je izvorna i preinaéena struktura opisana u odjelj ku 7.5.2. (slika 7.115), Umjesto galvanskog kratkog spoja na jednom kraju spregnute linije moze se upotrijebiti virtualni kratki koji je postavljen okomito na smje pokazuje nesto ui frekvencijskippojas wodnosu na izvornu inagieu (sll je njezina izvedba manje tehnoloski zahtjevna, jer me trazi galvanski imijenom vodljivom ravninom. te Sirine zapornog pojasa i oblika prijenosne karakteristike. “Pojasnopropusni i pojasnozaporniifiltri s Getwrtvalnim rezonatorima mogu nanizati paralelno uzdué, prije da ae ropusni filtri; kao Sto.je prikazano naisbici 7. 146; val ~ jzmedu susjednih stabova djeluju ‘kao admitaneijskiinvertori. koji'djel Na slici 7.15e) prikazana je topologija filtra s trima pojasnozapornim odsjeccima ike 7,148b), Promjenom razmaka medu spregnutim trakama mogu se postici filtr U prethodnim odjeljcima Vidjelismoida se otvoreniili kratko spojent cetvrtvalni stabovd vadaju kao seriski, odnosno paralelni ttrajnikrugovinStoga se (kv! stabovi jenosne ilinije| da bi.se ostvarili pojasnozaporm! ili Cetwrtvalni odsjecei line poj (uzemiljenje) ostvaren otvorenim Getyrtvalnim stabom spregnute trake./Tako ostvarena spregnuta struk- tura ukupno je dugacka pola valne\duljine: Buduéi da je otvorena na obama Kraje- vima, ta se struktura vlada poput poluvalnoga rezonatora. koji je elektromagnetski spregnut s glavnom linijom dua éetyrtvalnog segmentasStruktura sa slike 7.145b) ka 7.145a)), ali “prospoj § uze- Jotvorno pret1, MIKROVAENI FICTRE_ 667 Pita es } naeese) c. a virtualni kratki spoj aah ila las izlaz. 3 AZ MZ wulaz M2 ¢) $1, 7.145, Pojasnozaporne strukture s odsjeécima spregnutih linija: a) izvorna, »b) preinaéena, c) Izvedba pojasnozapomnog filtra s trima odsjeccima varaju paralelne titrajne krugove u serijske titrajne krugove i obratno. I stabovi i odsjeéci linija dugacki su 2/4 na sredisnjoj frekvenciji @p- Unutarnja impedaneija filtra sa stabovima iznosi Zo, pa su takvi filtri kompaktni i jednostayno se proracunavaju- ‘Nedostatak im je u tomu Sto karakteristitne impedan- je je tesko. ili Cak nemoguée ostvariti u praksi. cije Cesto traze vrijednosti koj Razmotrimo najprije pojasnozaporni filtar s N otvorenih stabova koji je prikazan na slici 7.146a). Formule za proracun potrebnih karakteristi¢nih impedancija stabova, Zon, izvest Cemo kao funkcije clemenata niskopropusnog prototipa preko nado- mjesnog sklopa. Inacica pojasnopropusnog, filtra s kratko spojenim stabovima slijedi isti postupak pa emo formule za taj sluéaj prikazati bez opsirnijeg izvoda. ne Kao ito je prikazano na slici 7.147a) paralelni otvoreni stab, bliza frekvencije@ na kojoj je @ = Bl = 7/2, moze Se nadomjestit serijskim LC titra inim krugom. Ulazna impedancija otvorenog staba ccarakteristiéne impedancije Zo, iznosi668 _ 7. PASIVNI SKLOPOVI 668 _1, PASIVNISKLOPOVE <—_4— $I.7.146. a) Pojasnozapornifiltar i b) pojasnopropusni filtris paraleInim stabovima (0 = 7/2 na sredisnjoj frekvenciji) adje je 0 = x/22w = wy. Ako stavimo da je @ = wy + Aw, gdje je Aw << 9, onda je 6 = 2/2(1 + Amen). Ta se impedaneija moze aproksimirati kao (7-269) TAw Z= jZo, tans—. Jon Day za frekvencije u okolici srediSnje frekvencije 9. Impedancija ekvivalentnog serijsko- ga titrajnog kruga glasi: : a ie 0 = 2L,(w- a), _. (7-269)) S1.7.147, Nadomjesni sklop pojasnozapornog filtra sa slike 7.1464). a) Nadomjesni wworenog staba elektriCne duljine priblizno 2/2, b) Nado lta Seki titrajnim krugovima i admitancijskim it pojasnozapornog filtras Koneentriranim el670 _ 7. PASIVNI SKLOPOV! Sukladno slici 7.147b), admitancija ¥ na mj 2 exe napisati kao Ys : i + joly + juka + sc, a = Seine i > i ie ( o _ % (7-27la) A\oy o) ; a admitancija u odgovarajuCoj to¢ki nadomjesnog sklopa na slici 7.147c) iznosi (7-271b) Ta ¢e dva rezaltata biti medusobno jednaka kad ée biti zadovoljeni uvjeti: 1/8. /4 eae ee ZNG Vi VG Vor (7-272) Buduéi da je L,C, = LyC), = Ww, jednadzbe (7-272) mogu se rijesiti za L,, pa se dobiva: Ze Lae In. (7-273) oly : Iz izraza (7-270) i primjenom po impedancijt ‘transformiranih elemenata pojas- karakteristiéne impedancije stabova: nozapornog filtra prema tablici 7.4. izlaze oveLako s i pojasnozaporn t ns 1Zqtvo, ZX 4-275 On Ten (Oy =) Ue) Za pojasnopropusni filtar, koji rabi kratko spojene stabove, odgovarajuci je rezultat 124 (ay'nto,) Zyn= - (7-216) Agno Svi ti rezultati vrijede ede samo za filtre koji imaju ulaznu i izlaznu impedanciju Zo pa se ne mogu rabiti za Cebis eyljeve filtre s neparnim N. Primjer 7.15. Provaéun fs no msee ms Proratunati pojasnozaport Fs trima detvrtvalnim otvorenim stabovima CebiSevljeva odziva valovitosti 0,5 4B prika: slici 7.136a), Neka je sredi8nja frekvencija filtra 5 GHz, Sirina zapornog pojasa 20 % i impedanelja 50 2. Rjesenje: Relativna Sirina frekyencijskog poja niskopropusnog prototipa mogu se dobit ¢ impedancija stabova dobivaju se iz araza (7-275) tj i (wy ~ 0)/ay = 0.2. Vrijednosti elemenata . Vrijednosti karakteristi¢nih. — a 8 Zon 11,5963 199.4 @ 21,0967 290,22 3 15963 199,42 Sklop filtra sa stabovima i seriskim odsjetcimna linija duljine 4,/4 proraéunan za rad na frekvenciji 2 GHz prikazan je na slici 7.1460). Teragunati odzivfiltra na pobudl sinusnim sgn tom u rasponu frekvencija od Odo 10 GHz prikazan j° 53 slici 7.148. Valovitostizvan zapornog podrugja nesto je veca od 0,5 dB zbog uvedenin aproksimacija pri avodenju formula. eeeS -20 » a ey Eh) frekveneija (GHz) —> Sl. 7.148. Odziy pojasnozapornog filtra Obiliedja filtara s detvrtvalnim odsjetcima mogu se poboljsati dopustanjem promjentjive vrijednosti karakteristi¢nih impedaneija linijskih odsjecaka koji povezuju stabove, Pojasnopropusni filtri s kapacitivno vezanim popreéno spojenim rezonatorima Znatno kompaktnija izvedba pojasnopropusnog filtra moze se ostvariti kapacl: tivno vezanim popreéno postavijenim rezonatorima koji se mogu izvesti uporabom detvrtvainih kratko spojenih stabova, ili poluvalnih otvorenih stabova, Razmotrime Kompaktni filtar § kratko spojenim stabovima neznatno kracim od 4/4 na stedisnjoj frekvencii ap, kao Sto je prikazano na slici 7.149, Rezonatori, odnosno stabovi, med obno su veauni Kapacitetima koji su serijski spojeni u lanac. Takvi se filtri nerijetko javijaju u ulaznim stupnjevima komunikacijskih prijamnika u nizem mikrovalnome podrugju na frekveneijama pokretnih éelijskih sustava ilokalnih mreza (WLAN), gdie Co C2 Cx CNN << kratko spojen! NN we S) $1. 7.148, Pojasnopropusni filtrs paralelnim stabovima (0 = ‘x/2.na sredisnjoj frekvenelj!)2 Sa suosnim sklopa pojasnopro- zonatori) povezani iu prethodnim izvedba- ih titrajnih krugova krajevima filtra sluze nim razmatranjem kao za inosti: ove, D rina ebnu razinu. lori popri (7-271) (7-277) ZoInN { alee) (7-277c) Sligno se dobiva za vezne kapacitete: Co = a > (7-278a) Cups = a (7-278) IN.N# mes C ee NINA fl Zolwni Valja uogiti da su izrazi za krajnje kapacitete drukgiji od onih za unutarnje kapacitete: ii mote izvesti kao T-mreZa s kapacitetima koja je prikazana na slici 7. ia Ten ealel dobiva se nadomjesni sklop filtra na slici 7.150b). ‘Negativni Kapacheti w mrezama invertora znatno si Man Od kapacteta paralelni ttrajni kr gova na slici 7.150 pa s© ‘od njih mogu jednostavno oduzeti. Nakon toga, mreZa se PO- jednostaynjuje na oblik prikazan na slici 7,150c), sa stvarnim popreénim kapacitetima “ -279) Ci, = Cpt MGy = On Coon = nant ————— eel674 1, PASIVNI SKLOPOVI oo a rt : ne a Poet 1p 1 b) fi fi @ q LN Sie a tee aa Li Cy Ls CC In Cy c) $1, 7.150; Nadomjesni sklop pojasnopropusnog filtra sa slike 7.149a. a) OpCenit pojasnopropusnt filtar s admitancijskim invertorima, b) Nadomjesni sklop pojasnopropusnog filtra s invertorima oblika kapacitivnog n-Cetveropola. c) Pojednostavljeni nadomjesni sklop bez negativnih kapaciteta koji su ugradeni u paralelne titrajne krugove. gdje dlan AC, = -(Crjn + Cy, nei) oznaéuje promjenu kapaciteta rezonatora 2bog dodavanja invertora. Paralelni rezonatori na slici 7.150c) mogu se konaéno zamijeniti popreénim ratko spojenim stabovima, kao Sto je prikazano na slici 7.149. Valja primuetiti da fezonantnoj frekvenciji stabova vise ne odgovara wp jer su vrijednosti kapaciteta | revonatora veé prije promijenjene za iznos AC,. To znaci da su na sredisnjo} ij filtra (oy) dulfine kratko spojenih stabova (popreénih rezonatora) kra¢e od éetvrt sine duljine. Ta se promjena kapaciteta moze nadomjestiti kratkim odsjeckom linije : (Al) karakteristigne impedancije jednake karakteristiéno} impedaneiji staba kao Sto je a slici 7.151. Taj je kratki odsjetak linije optereéen kratko spojenim LE prikazano a “kratk j ——— stabom ulazne sadmitancije Yq = 1/GZotan Bl). Stoga se ulazna admitaneija u taj krat- ‘ ki odsjeéak linije moze napisati kao Yoq + i¥o tan(BAl) ? = ¥y to = Ya + BAM, Yu =%0¥, + jv tan(BAl) PAY, , “ a a ae: peer _§ druge $c je pretpostavljeno BA! << 1, Sto obiéno uvijek vrijedi za ov vistu filtara. S acts izvorni sklop prikazan na slici 7.151 vrijedi Yy = Yau + jaoC- Buduci danaPRUENOSNE STRUKTURE _ 675 Ya Yet $1. 7.151. Kompe: kapacitet sredisnjoj frekveneiji «) ulazne admitancije obaju sklopova na slici 7.151 moraju biti jednake, izjednaéavanjem njihovih admitancija dobiya se 2 20CZp _ woCZo 5 B anes Konaéno, za duljinu n-tog staba s ukljuéenim skra¢enjem izlazi Al 1, MAC. a ee 4, (7-280) gdje je AC,, negativna veliéina Sto se vidi iz izraza (7-279). 1.6. PERIODICNE PRIJENOSNE STRUKTURE Postoje mnogi mikrovalni problemi u kojima se nerijetko javljaju periodiéno optereéene prijenosne strukture, prijenosne linije i valovodi. Takva struktura moze biti, na primjer, obigan valovod s perioditno razmaknutim identiénim zaslonima ili mikrotrakasta linija s periodiéno rasporedenim otvorenim ili kratko spojenim stabovi- ma, kao &to je prikazano na slici 7.152. No, to mogu biti i slogenije strukture popu! niza identiénjh rezonantnih Supljina, svaka s po jednim valovodnim izlazom na dyje- ma suprotnim stijenkama. VaZna je Cinjenica da je to periodiéna struktura duzZ koje se moze prenositi elektromagnetska energija. Jedna od najoditijih osobina periodignih struktura jest da se vladaju poput elek- -trignih filtara. Na nekim se frekvencijama valovi mogu prenositi, ali postoje frekven- Giski pojasovi unutar kojih prijenos nije mogue. Ti se pojasovt naizmjence javijaju _ Woredi poj tusni filtar s beskonaénim brojem pojasova propui i ja vala u ovisnosti 0 ess omoéu Fourierova reda, pti at : ea : Bee oe ‘mama, Stoga ne postoji ‘ite Fouri net aaliitim brzinama. Stoga ne post Se ee ‘komponent za definiranje brine. Ustvari, vise