Broj/Broj
Godina XXVI
Petak, 28. januara/sije~nja 2022. godine
VIJE]E MINISTARA
BOSNE I HERCEGOVINE
52
Na osnovu ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), ~lana 2. stav (2) Odluke o na~inu
raspodjele sredstava od dozvola za kori{tenje ra dio-frekven-
cijskog spektra za pru`anje usluga putem mobilnih pristupnih
sistema ("Slu`beni glasnik BiH", broj 12/21) i ~lana 7. Odluke o
dozvolama za kori{tenje radio-frekvencijskog spektra za
pru`anje usluga putem mobilnih pristupnih sistema ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 23/19), na prijedlog Ministarstva
komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Vije}e ministara
Bosne i Hercegovine na 61. vanrednoj (telefonskoj) sjednici,
odr`anoj 30. decembra 2021. godine, donijelo je
ODLUKU
O ODOBRAVANJU PRIVREMENOG KORI[TENJA
DIJELA SREDSTAVA OD DOZVOLA ZA KORI[TENJE
RADIO-FREKVENCIJSKOG SPEKTRA ZA PRU@ANJE
USLUGA PUTEM MOBILNIH PRISTUPNIH SISTEMA
^lan 1.
(Predmet Odluke)
Ovom odlukom odobrava se privremeno kori{tenje dijela
sredstava, upla}enih na ime naknade o dozvolama za kori{tenje
radio-frekvencijskog spektra za pru`anje usluga putem mobilnih
pristupnih sistema Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i
Hercegovine, u iznosu od 3.949.316,06 KM.
^lan 2.
(Namjena sredstava)
(1) Sredstva iz ~lana 1. ove odluke koristit }e se za izmirenje
obaveza Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i
Hercegovine za projekat izgradnje Grani~nog prijelaza
Svilaj.
(2) Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine
}e dostaviti Ministarstvu finansija i trezora Bosne i
Hercegovine zahtjev za prijenos sredstava iz ~lana 1. ove
odluke sa podra~una broj 37114125 - Kori{tenje
Godina XXVI
4 Petak, 28. januara 2022. godine
ISSN 1512-7486 - bosanski jezik
ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik
ISSN 1512-7508 - srpski jezik
radiofrekvencijskog spektra za pru`anje usluga putem
mobilnih pristupnih sistema, otvorenog za sredstva od
dozvola za kori{tenje radiofrekvencijskog spektra za
pru`anje usluga putem mobilnih pristupnih sistema, na
glavni bud`etski ra~un Trezora Bosne i Hercegovine sa
pozivom na broj 37111.
^lan 3.
(Povrat sredstava)
(1) Po usvajanju Zakona o bud`etu institucija Bosne i
Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine
za 2021. godinu ili prvog narednog Zakona o bud`etu
institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine, Uprava za indirektno oporezivanje
Bosne i Hercegovine dostavit }e Ministarstvu finansija i
trezora Bosne i Hercegovine zahtjev za prijenos sredstava iz
svog bud`eta u iznosu od 3.949.316,06 KM, uplatom na
podra~un broj 37114125 - Kori{tenje radiofrekvencijskog
spektra za pru`anje usluga putem mobilnih pristupnih
sistema, otvoren za sredstva od dozvola za kori{tenje
radiofrekvencijskog spektra za pru`anje usluga putem
mobilnih pristupnih sistema.
(2) Namjenu sredstava iz stava (1) ovog ~lana utvr|uje Vije}e
ministara Bosne i Hercegovine posebnom odlukom u skladu
s ~lanom 7. Odluke o dozvolama za kori{tenje
radiofrekvencijskog spektra za pru`anje usluga putem
mobilnih pristupnih sistema ("Slu`beni glasnik BiH", broj
23/19) i ~lanom 2. Odluke o na~inu raspodjele sredstava od
dozvola za kori{tenje radiofrekvencijskog spektra za
pru`anje usluga putem mobilnih pristupnih sistema
("Slu`beni glasnik BiH", broj 12/21).
^lan 4.
(Evidencija sredstava)
Knjigovodstveno evidentiranje sredstava odobrenih ovom
odlukom vr{it }e se u skladu s instrukcijama Ministarstva
finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
^lan 5.
(Realizacija Odluke)
Za realizaciju ove odluke zadu`uju se Ministarstvo
komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Uprava za
Broj 4 - Strana 2 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i Ministarstvo
finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
^lan 6.
(Stupanje na snagu)
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u
"Slu`benom glasniku BiH".
VM broj 172/21
30. decembra 2021. godine Predsjedavaju}i
Sarajevo Vije}a ministara BiH
Dr. Zoran Tegeltija, s. r.
Na temelju ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), ~lanka 2. stavak (2) Odluke o na~inu
raspodjele sredstava od dozvola za kori{tenje radio-frekven-
cijskog spektra za pru`anje usluga putem mobilnih pristupnih
sustava ("Slu`beni glasnik BiH", broj 12/21) i ~lanka 7. Odluke o
dozvolama za kori{tenje radio-frekvencijskog spektra za
pru`anje usluga putem mobilnih pristupnih sustava ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 23/19), na prijedlog Ministarstva
komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Vije}e ministara
Bosne i Hercegovine na 61. izvanrednoj (telefonskoj) sjednici,
odr`anoj 30. prosinca 2021. godine, donijelo je
ODLUKU
O ODOBRAVANJU PRIVREMENOG KORI[TENJA
DIJELA SREDSTAVA OD DOZVOLA ZA KORI[TENJE
RADIO-FREKVENCIJSKOG SPEKTRA ZA PRU@ANJE
USLUGA PUTEM MOBILNIH PRISTUPNIH SUSTAVA
^lanak 1.
(Predmet Odluke)
Ovom odlukom odobrava se privremeno kori{tenje dijela
sredstava, upla}enih na ime naknade o dozvolama za kori{tenje
radio-frekvencijskog spektra za pru`anje usluga putem mobilnih
pristupnih sustava Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i
Hercegovine, u iznosu od 3.949.316,06 KM.
^lanak 2.
(Namjena sredstava)
(1) Sredstva iz ~lanka 1. ove odluke koristit }e se za izmirenje
obaveza Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i
Hercegovine za projekt izgradnje Grani~nog prijelaza Svilaj.
(2) Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine
dostaviti }e Ministarstvu financija i trezora Bosne i
Hercegovine zahtjev za prijenos sredstava iz ~lanka 1. ove
odluke sa podra~una broj 37114125 - Kori{tenje
radiofrekvencijskog spektra za pru`anje usluga putem
mobilnih pristupnih sustava, otvorenog za sredstva od
dozvola za kori{tenje radiofrekvencijskog spektra za
pru`anje usluga putem mobilnih pristupnih sustava, na
glavni prora~unski ra~un Trezora Bosne i Hercegovine sa
pozivom na broj 37111.
^lanak 3.
(Povrat sredstava)
(1) Po usvajanju Zakona o prora~unu institucija Bosne.i
Hercegovine i me|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine
za 2021. godinu ili prvog narednog Zakona o prora~unu
institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obveza
Bosne i Hercegovine, Uprava za neizravno oporezivanje
Bosne i Hercegovine dostavit }e Ministarstvu financija i
trezora Bosne i Hercegovine zahtjev za prijenos sredstava iz
svog prora~una u iznosu od 3.949.316,06 KM, uplatom na
podra~un broj 37114125 - Kori{tenje radiofrekvencijskog
spektra za pru`anje usluga putem mobilnih pristupnih
sustava, otvoren za sredstva od dozvola za kori{tenje
radiofrekvencijskog spektra za pru`anje usluga putem
mobilnih pristupnih sustava.
(2) Namjenu sredstava iz stavka (1) ovog ~lanka utvr|uje Vije}e
ministara Bosne i Hercegovine posebnom odlukom sukladno
Petak, 28.1.2022.
~lanku 7. Odluke o dozvolama za kori{tenje
radiofrekvencijskog spektra za pru`anje usluga putem
mobilnih pristupnih sustava ("Slu`beni glasnik BiH", broj
23/19) i ~lankom 2. Odluke o na~inu raspodjele sredstava od
dozvola za kori{tenje radiofrekvencijskog spektra za
pru`anje usluga putem mobilnih pristupnih sustava
("Slu`beni glasnik BiH", broj 12/21).
^lanak 4.
(Evidencija sredstava)
Knjigovodstveno evidentiranje sredstava odobrenih ovom
odlukom vr{it }e se sukladno instrukcijama Ministarstva
financija i trezora Bosne i Hercegovine.
^lanak 5.
(Realizacija Odluke)
Za realizaciju ove odluke zadu`uju se Ministarstvo
komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Uprava za
neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine i Ministarstvo
financija i trezora Bosne i Hercegovine.
^lanak 6.
(Stupanje na snagu)
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u
"Slu`benom glasniku BiH".
VM broj 172/21 Predsjedatelj
30. prosinca 2021. godine Vije}a ministara BiH
Sarajevo Dr. Zoran Tegeltija, v. r.
Na osnovu ~lana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), ~lana 2. stav (2) Odluke o na~inu
raspodjele sredstava od dozvola za kori{}ewe radio-frek-
ventnog spektra za pru`awe usluga putem mobilnih pristupnih
sistema ("Slu`beni glasnik BiH", broj 12/21) i ~lana 7.
Odluke o dozvolama za kori{}ewe radio-frekventnog spektra
za pru`awe usluga putem mobilnih pristupnih sistema
("Slu`beni glasnik BiH", broj 23/19), na prijedlog
Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i
Hercegovine, Savjet ministara Bosne i Hercegovine na 61.
vanrednoj (telefonskoj) sjednici, odr`anoj 30. decembra 2021.
godine, donio je
ODLUKU
O ODOBRAVAWU PRIVREMENOG
KORI[]EWA DIJELA SREDSTAVA OD
DOZVOLA ZA KORI[]EWE
RADIO-FREKVENTNOG SPEKTRA ZA
PRU@AWE USLUGA PUTEM MOBILNIH
PRISTUPNIH SISTEMA
^lan 1.
(Predmet Odluke)
Ovom odlukom odobrava se privremeno kori{}ewe dijela
sredstava, upla}enih na ime naknade o dozvolama za kori{}ewe
radio-frekventnog spektra za pru`awe usluga putem mobilnih
pristupnih sistema Upravi za indirektno oporezivawe Bosne
i Hercegovine, u iznosu od 3.949.316,06 KM.
^lan 2.
(Namjena sredstava)
(1) Sredstva iz ~lana 1. ove odluke koristi}e se za izmirewe
obaveza Uprave za indirektno oporezivawe Bosne i
Hercegovine za projekat izgradwe Grani~nog prelaza
Svilaj.
(2) Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i
Hercegovine }e dostaviti Ministarstvu finansija i
trezora Bosne i Hercegovine zahtjev za prenos sredstava iz
~lana 1. Ove odluke sa podra~una broj 37114125 -
Kori{}ewe radiofrekventnog spektra za pru`awe usluga
putem mobilnih pristupnih sistema, otvorenog za sredstva
od dozvola za kori{}ewe radiofrekventnog spektra za
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
pru`awe usluga putem mobilnih pristupnih sistema, na
glavni buxetski ra~un Trezora Bosne i Hercegovine sa
pozivom na broj 37111.
^lan 3.
(Povrat sredstava)
(1) Po usvajawu Zakona o buxetu institucija Bosne i
Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine
za 2021. godinu ili prvog narednog Zakona o buxetu
institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine, Uprava za indirektno oporezivawe
Bosne i Hercegovine dostavi}e Ministarstvu finansija i
trezora Bosne i Hercegovine zahtjev za prenos sredstava iz
svog buxeta u iznosu od 3.949.316,06 KM, uplatom na
podra~un broj 37114125 - Kori{}ewe radiofrekventnog
spektra za pru`awe usluga putem mobilnih pristupnih
sistema, otvoren za sredstva od dozvola za kori{}ewe
radiofrekventnog spektra za pru`awe usluga putem
mobilnih pristupnih sistema.
(2) Namjenu sredstava iz stava (1) ovog ~lana utvr|uje Savjet
ministara Bosne i Hercegovine posebnom odlukom u skladu
sa ~lanom 7. Odluke o dozvolama za kori{tewe
radiofrekvencijskog spektra za pru`awe usluga putem
mobilnih pristupnih sistema ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 23/19) i ~lanom 2. Odluke o na~inu raspodele sredstava
od dozvola za kori{tewe radiofrekventnog spektra za
pru`awe usluga putem mobilnih pristupnih sistema
("Slu`beni glasnik BiH", broj 12/21).
^lan 4.
(Evidencija sredstava)
Kwigovodstveno evidentirawe sredstava odobrenih ovom
odlukom vr{i}e se u skladu sa instrukcijama Ministarstva
finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
^lan 5.
(Realizacija Odluke)
Za realizaciju ove odluke zadu`uju se Ministarstvo
komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, Uprava za
indirektno oporezivawe Bosne i Hercegovine i Ministarstvo
finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
^lan 6.
(Stupawe na snagu)
Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa i objavquje se u
"Slu`benom glasniku BiH".
SM broj 172/21 Predsjedavaju}i
30. decembra 2021. godine Savjeta ministara BiH
Sarajevo Dr Zoran Tegeltija, s. r.
53
Na osnovu ~lana 276. stav (1) Zakona o carinskoj politici u
Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 58/15) i ~lana
17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i
24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog
Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, na 61.
vanrednoj sjednici odr`anoj 30. decembra 2021. godine, donijelo
je
ODLUKU
O IZMJENI ODLUKE O PROVO\ENJU ZAKONA O
CARINSKOJ POLITICI U BOSNI I HERCEGOVINI
^lan 1.
U Odluci o provo|enju Zakona o carinskoj politici u Bosni i
Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 13/19, 54/19, 21/20,
47/21 i 49/21), u ~lanu 566. stav (l) rije~i "01. januara 2022."
zamjenjuju se rije~ima "01. aprila 2022.".
Broj 4 - Strana 3
^lan 2.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u
"Slu`benom glasniku BiH".
VM broj 173/21 Predsjedavaju}i
30. decembra 2021. godine Vije}a ministara BiH
Sarajevo Dr. Zoran Tegeltija, s. r.
Temeljem ~lanka 276. stavak (1) Zakona o carinskoj politici
u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 58/15) i
~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07,
94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na
prijedlog Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje,
na 61. izvanrednoj sjednici odr`anoj 30. prosinca 2021. godine,
donijelo je
ODLUKU
O IZMJENI ODLUKE O PROVO\ENJU ZAKONA O
CARINSKOJ POLITICI U BOSNI I HERCEGOVINI
^lanak 1.
U Odluci o provo|enju Zakona o carinskoj politici u Bosni i
Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 13/19, 54/19, 21/20,
47/21 i 49/21), u ~lanku 566. stavak (1) rije~i "1. sije~nja 2022."
zamjenjuju se rije~ima "1. travnja 2022.".
^lanak 2.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u
"Slu`benom glasniku BiH".
VM broj 173/21 Predsjedatelj
30. prosinca 2021. godine Vije}a ministara BiH
Sarajevo Dr. Zoran Tegeltija, v. r.
Na osnovu ~lana 276. stav (1) Zakona o carinskoj politici u
Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 58/15) i
~lana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07,
94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na
prijedlog Upravnog odbora Uprave za indirektno
oporezivawe, na 61. vanrednoj sjednici odr`anoj 30. decembra
2021. godine, donio je
ODLUKU
O IZMJENI ODLUKE O SPROVO\EWU ZAKONA O
CARINSKOJ POLITICI U BOSNI I HERCEGOVINI
^lan 1.
U Odluci o sprovo|ewu Zakona o carinskoj politici u
Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 13/19,
54/19, 21/20, 47/21 i 49/21), u ~lanu 566. stav (1) rije~i "01. januara
2022." zamjewuju se rije~ima "01. aprila 2022.".
^lan 2.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa i objavquje se u
"Slu`benom glasniku BiH".
SM broj173/21 Predsjedavaju}i
30. decembra 2021. godine Savjeta ministara BiH
Sarajevo Dr Zoran Tegeltija, s. r.
AGENCIJA ZA PO[TANSKI PROMET
BOSNE I HERCEGOVINE
54
Na osnovu ~lana 61. stav (2) Zakona o upravi ("Slu`beni
glasnik BiH", br. 32/02, 102/09 i 72/17), ~lana 10. stav (5) ta~ka
m) i ~lana 16. Zakona o po{tama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 33/05), ~lana 4. stav (3) ta~ka b) Statuta
Agencije za po{tanski promet Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 92/07) i ~lana 51. stav (2) Op}ih uvjeta za
Broj 4 - Strana 4 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
obavljanje po{tanskih usluga ("Slu`beni glasnik BiH", broj
102/10), Vije}e Agencije, na 29. sjednici odr`anoj dana
09.12.2021. godine, usvojilo je
PROCEDURU
O IZMJENI I DOPUNI PROCEDURA I KRITERIJUMA
ZA PODNO[ENJE ZAHTJEVA ZA SAGLASNOST NA
GODI[NJE PROGRAME IZDAVANJA I POJEDINA^NA
IZDANJA PO[TANSKIH MARAKA I VRIJEDNOSNICA
JAVNIH PO[TANSKIH OPERATERA
^lan 1.
U Procedurama i kriterijumima za podno{enje zahtjeva za
saglasnost na godi{nje programe izdavanja i pojedina~na izdanja
po{tanskih maraka i vrijednosnica javnih po{tanskih operatera
("Slu`beni glasnik BiH", broj 94/19) u ~lanu 5. dodaje se novi
stav (9) koji glasi:
"Nakon {tampanja/tiskanja svakog pojedina~nog izdanja
po{tanskih maraka i vrijednosnica, potrebno je dva primjerka
izdanja dostaviti Agenciji za po{tanski promet Bosne i
Hercegovine".
^lan 2.
U ~lanu 6. stav (5) ta~ka d) mijenja se i glasi:
"Mora se odnositi na fizi~ko ili pravno lice, mora biti njihovo
vlasni{tvo i ne mo`e se prenositi na druga lica, osim na djecu uz
saglasnost roditelja."
^lan 3.
Ova Procedura stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".
Broj 01-04-1-02-3-657-1/21 Predsjedavaju}i
09. decembra 2021. godine Vije}a Agencije
Sarajevo Dr. sc. Nino ]ori}, s. r.
Na temelju ~lanka 61. stavak (2) Zakona o upravi ("Slu`beni
glasnik BiH", br. 32/02, 102/09 i 72/17), ~lanka 10. stavak (5)
to~ka m) i ~lanka 16. Zakona o po{tama Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", broj 33/05), ~lanka 4. stavak (3) to~ka
b) Statuta Agencije za po{tanski promet Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", broj 92/07) i ~lanka 51. stavak (2)
Op}ih uvjeta za obavljanje po{tanskih usluga ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 102/10), Vije}e Agencije, na 29. sjednici odr`anoj
dana 9.12.2021. godine, usvojilo je
PROCEDURU
O IZMJENI I DOPUNI PROCEDURA I KRITERIJA ZA
PODNO[ENJE ZAHTJEVA ZA SUGLASNOST NA
GODI[NJE PROGRAME IZDAVANJA I POJEDINA^NA
IZDANJA PO[TANSKIH MARAKA I VRIJEDNOSNICA
JAVNIH PO[TANSKIH OPERATERA
^lanak 1.
U Procedurama i kriterijima za podno{enje zahtjeva za
suglasnost na godi{nje programe izdavanja i pojedina~na izdanja
po{tanskih maraka i vrijednosnica javnih po{tanskih operatera
("Slu`beni glasnik BiH", broj 94/19) u ~lanku 5. dodaje se novi
stavak (9) koji glasi:
"Nakon tiskanja svakog pojedina~nog izdanja po{tanskih
maraka i vrijednosnica, potrebno je dva primjerka izdanja
dostaviti Agenciji za po{tanski promet Bosne i Hercegovine".
^lanak 2.
U ~lanku 6. stavak (5) to~ka d) mijenja se i glasi:
"Mora se odnositi na fizi~ku ili pravnu osobu, mora biti
njihovo vlasni{tvo i ne mo`e se prenositi na druge osobe, osim na
djecu uz suglasnost roditelja."
Petak, 28.1.2022.
^lanak 3.
Ova Procedura stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".
Broj 01-04-1-02-3-657-1/21 Predsjedatelj
9. prosinca 2021. godine Vije}a Agencije
Sarajevo Dr. sc. Nino ]ori}, v. r.
Na osnovu ~lana 61. stav (2) Zakona o upravi ("Slu`beni
glasnik BiH", br. 32/02, 102/09 i 72/17), ~lana 10. stav (5) ta~ka
m) i ~lana 16. Zakona o po{tama Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", broj 33/05), ~lana 4. stav (3) ta~ka b)
Statuta Agencije za po{tanski saobra}aj Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", broj 92/07) i ~lana 51. stav (2)
Op{tih uslova za obavqawe po{tanskih usluga ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 102/10), Savjet Agencije, na 29. sjednici
odr`anoj dana 09.12.2021. godine, usvojio je
PROCEDURU
O IZMJENI I DOPUNI PROCEDURA I KRITERIJUMA
ZA PODNO[EWE ZAHTJEVA ZA SAGLASNOST NA
GODI[WE PROGRAME IZDAVAWA I POJEDINA^NA
IZDAWA PO[TANSKIH MARAKA I
VRIJEDNOSNICA JAVNIH PO[TANSKIH
OPERATERA
^lan 1.
U Procedurama i kriterijumima za podno{ewe zahtjeva za
saglasnost na godi{we programe izdavawa i pojedina~na
izdawa po{tanskih maraka i vrijednosnica javnih po{tanskih
operatera ("Slu`beni glasnik BiH" broj 94/19) u ~lanu 5.
dodaje se novi stav (9) koji glasi:
"Nakon {tampawa/tiskawa svakog pojedina~nog izdawa
po{tanskih maraka i vrijednosnica, potrebno je dva primjerka
izdawa dostaviti Agenciji za po{tanski saobra}aj Bosne i
Hercegovine".
^lan 2.
U ~lanu 6. stav (5) ta~ka d) mijewa se i glasi:
"Mora se odnositi na fizi~ko ili pravno lice, mora biti
wihovo vlasni{tvo i ne mo`e se prenositi na druga lica, osim
na djecu uz saglasnost roditeqa."
^lan 3.
Ova Procedura stupa na snagu osmog dana od dana
objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH".
Broj 01-04-1-02-3-657-1/21 Predsjedavaju}i
09. decembra 2021. godine Savjeta Agencije
Sarajevo Dr sc Nino ]ori}, s. r.
UPRAVA BOSNE I HERCEGOVINE
ZA ZA[TITU ZDRAVLJA BILJA
55
Na osnovu ~lana 29. Zakona o fitofarmaceutskim sredstvima
Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 49/04),
Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja objavljuje
IZMJENE I DOPUNE SPISKA
AKTIVNIH MATERIJA DOZVOLJENIH ZA
UPOTREBU U FITOFARMACEUTSKIM SREDSTVIMA
U BOSNI I HERCEGOVINI
Spisak aktivnih materija dozvoljenih za upotrebu u
fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni
glasnik BiH", br. 15/21, 34/21, 51/21 i 66/21) (u daljem tekstu:
Spisak) mijenja se kako slijedi:
1. U dijelu C Spiska unos 2 za hitozan hidroklorid zamjenjuje
se sljede}im:
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 5

Br. Trivijalni naziv, Hemijski naziv ^isto}a Stupanje na Posebne odredbe 16. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
identifikacijski prema snagu redu 162., klomazon, datum se zamjenjuje datumom
brojevi IUPAC-u 31.10.2022.;
2. Hitozan hidroklorid Nije primjenjivo Evropska 01.07.2014. Materija hitozan 17. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
CAS br. farmakopeja hidroklorid mo`e se
redu 169., amidosulfuron, datum se zamjenjuje datumom
70694-72-3 Najvi{i sadr`aj koristiti u skladu sa
te{kih metala: 40 posebnim uslovima
31.12.2022.;
ppm uvr{tenim u 18. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
zaklju~ke izvje{taja redu 170., nikosulfuron, datum se zamjenjuje datumom
o postupku 31.12.2022.;
razmatranja
materije od strane 19. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
relevantnih tijela redu 171., klofentezin, datum se zamjenjuje datumom
Evropske unije. 31.12.2022.;
2. U dijelu A Spiska bri{e se unos 224. za kalcijev karbonat. 20. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
redu 172., dikamba, datum se zamjenjuje datumom
3. U dijelu D Spiska dodaje se sljede}i unos: 31.12.2022.;
21. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
Br. Trivijalni Hemijski naziv ^isto}a Stupanje na Rok Posebne redu 173., difenokonazol, datum se zamjenjuje datumom
naziv, prema snagu va`enja odredbe 31.12.2022.;
identifikacijski IUPAC-u odobrenja
brojevi
22. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
redu 176., lenacil, datum se zamjenjuje datumom
31. Kalcijev Hemijski naziv 950 g/kg 01.11.2021. 31.10.2036. Za provo|enje
karbonat prema
jedinstvenih 31.12.2022.;
principa iz
CAS br. IUPAC-u: propisa o 23. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
471-34-1 kalcijev jedinstvenim redu 178., pikloram, datum se zamjenjuje datumom
principima za
CIPAC br. 843 karbonat
ocjenjivanje 31.12.2022.;
FFS, pri 24. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
dono{enju
odluke o redu 180., bifenoks, datum se zamjenjuje datumom
registraciji 31.12.2022.;
uzimaju se u
obzir i zaklju~ci 25. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
postupka
razmatranja redu 181., diflufenikan, datum se zamjenjuje datumom
aktivne materije 31.12.2022.;
od strane
relevantnih 26. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
tijela Evropske redu 182., fenoksaprop-P, datum se zamjenjuje datumom
unije.
31.12.2022.;
4. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u 27. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
redu 18., 8-hidroksikvinolin, datum se zamjenjuje datumom redu 183., fenpropidin, datum se zamjenjuje datumom
31.12.2022.; 31.12.2022.;
5. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u 28. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
redu 40., deltametrin, datum se zamjenjuje datumom redu 186., tritosulfuron, datum se zamjenjuje datumom
31.10.2022.; 30.11.2022.;
6. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u 29. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
redu 65., flufenacet, datum se zamjenjuje datumom redu 276., klormekvat, datum se zamjenjuje datumom
31.10.2022.; 30.11.2022.;
7. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u 30. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, 278.,
redu 69., fostiazat, datum se zamjenjuje datumom propakizafop, datum se zamjenjuje datumom 30.11.2022.;
31.10.2022.; 31. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
8. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 279., kizalofop-P-etil i kizalofop-P-tefuril, datum se
redu 102., klortoluron, datum se zamjenjuje datumom zamjenjuje datumom 30.11.2022.;
31.10.2022.; 32. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
9. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 284., dimetaklor, datum se zamjenjuje datumom
redu 103., cipermetrin, datum se zamjenjuje datumom 31.12.2022.;
31.10.2022.; 33. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
10. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 285., etofenproks, datum se zamjenjuje datumom
redu 104., daminozid, datum se zamjenjuje datumom 31.12.2022.;
31.10.2022.; 34. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
11. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, redu redu 287., penkonazol, datum se zamjenjuje datumom
107., MCPA, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2022.; 31.12.2022.;
12. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u 35. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
redu 108., MCPB, datum se zamjenjuje datumom redu 288., tri-alat, datum se zamjenjuje datumom
31.10.2022.; 31.12.2022.;
13. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u 36. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
redu 119., indoksakarb, datum se zamjenjuje datumom redu 289., triflusulfuron, datum se zamjenjuje datumom
31.10.2022.; 31.12.2022.;
14. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u 37. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
redu 160., prosulfokarb, datum se zamjenjuje datumom redu 292., sumpor, datum se zamjenjuje datumom
31.10.2022.; 31.12.2022.;
15. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u 38. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u
redu 161., fludioksonil, datum se zamjenjuje datumom redu 293., tetrakonazol, datum se zamjenjuje datumom
31.10.2022.; 31.12.2022.;
Broj 4 - Strana 6 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
39. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u Vije}a o stavljanju na tr`i{te sredstava za za{titu bilja te
redu 294., parafinska ulja, datum se zamjenjuje datumom o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br.
31.12.2022.; 540/2011.
40. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u – Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1449 od 03.
redu 295., parafinsko ulje, datum se zamjenjuje datumom septembra 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br.
31.12. 2022.; 540/2011 u pogledu produ`enja roka va`enja odobrenja
41. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u aktivnih materija 2-fenilfenol (uklju~uju}i njegove soli
redu 299., 2-fenilfenol (uklju~uju}i njegove soli kao {to je kao {to je natrijeva sol), 8-hidroksikvinolin,
natrijeva sol), datum se zamjenjuje datumom 31.12.2022; amidosulfuron, bifenoks, klormekvat, klortoluron,
42. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u klofentezin, klomazon, cipermetrin, daminozid,
redu 19., akrinatrin, datum se zamjenjuje datumom deltametrin, dikamba, difenokonazol, diflufenikan,
31.12.2021.; dimetaklor, etofenproks, fenoksaprop-P, fenpropidin,
43. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrenja, u fludioksonil, flufenacet, fostiazat, indoksakarb, lenacil,
redu 20., prokloraz, datum se zamjenjuje datumom MCPA, MCPB, nikosulfuron, parafinska ulja,
31.12.2021. penkonazol, pikloram, propakizafop, prosulfokarb,
44. U dijelu A Spiska bri{e se unos 244. za kalijev hidrogen kizalofop-P-etil, kizalofop-P-tefuril, sumpor,
karbonat. tetrakonazol, tri-alat, triflusulfuron i tritosulfuron.
45. U dijelu D Spiska dodaje se sljede}i unos: – Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1450 od 3.
septembra 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br.
Br. Trivijalni Hemijski ^isto}a Stupanje na Rok Posebne 540/2011 u pogledu roka va`enja odobrenja aktivnih
naziv, naziv prema snagu va`enja odredbe materija akrinatrin i prokloraz.
identifikacijski IUPAC-u odobrenja
brojevi
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1452 od 3.
septembra 2021. o produ`enju odobrenja aktivne
32. Kalijev hidrogen Hemijski 990 g/kg 01.11.2021. 31.10.2036. Za provo|enje
karbonat naziv prema
jedinstvenih materije kalijev hidrogen karbonat kao materije niskog
principa iz rizika u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009
CAS br. IUPAC-u: propisa o
298-14-6 kalijev jedinstvenim Evropskog parlamenta i Vije}a o stavljanju na tr`i{te
CIPAC br. 853 hidrogen principima za sredstava za za{titu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj
ocjenjivanje
karbonat FFS, pri uredbi Komisije (EU) br. 540/2011.
dono{enju – Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1455 od 6.
odluke o
registraciji septembra 2021. o odobravanju aktivne materije niskog
uzimaju se u rizika Bacillus amyloliquefaciens soj AH2 u skladu s
obzir i zaklju~ci
postupka Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i
razmatranja Vije}a o stavljanju na tr`i{te sredstava za za{titu bilja te
aktivne tvari od
strane o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br.
relevantnih tijela 540/2011.
Evropske unije
Navo|enje odredbi Uredbi vr{i se isklju~ivo u svrhu pra}enja
46. U dijelu D Spiska dodaje se sljede}i unos: i informisanja o preuzimanju pravne te~evine Europske unije u
Br. Trivijalni Hemijski ^isto}a Stupanje na Rok Posebne
zakonodavstvo Bosne i Hercegovine.
naziv, naziv prema snagu va`enja odredbe Izmjene i dopune Spiska aktivnih materija dozvoljenih za
identifikacijski IUPAC-u odobrenja upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH stupaju na snagu
brojevi narednog dana od dana potpisivanja.
33. Bacillus Nije Nominalna 27.09.2021. 27.09.2036 Za provo|enje Broj 08-02-2-87-40/21
jedinstvenih
amyloliquefacie primjenjivo koncentracija
ns AH2 Bacillus
principa iz 04. januara 2022. godine Direktor
propisa o
amyloliquefaci jedinstvenim Sarajevo Dr. Goran Perkovi}, s. r.
ens AH2 u na~elima za
ocjenjivanje
tehni~kom FFS, pri
proizvodu i dono{enju Na temelju ~lanka 29. Zakona o fitofarmaceutskim sredstvima
formulacija odluke o Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 49/04),
registraciji
jest 1.0 ×
uzimaju se u Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja objavljuje
1011 CFU/L obzir i
(raspon 7 x
1010 - 7 x
zaklju~ci
postupka
IZMJENE I DOPUNE POPISA
1011). razmatranja AKTIVNIH TVARI DOZVOLJENIH ZA UPORABU U
aktivne
Nema materije od FITOFARMACEUTSKIM SREDSTVIMA U BOSNI I
zna~ajnih strane
ne~isto}a. relevantnih HERCEGOVINI
tijela Evropske Popis aktivnih tvari dozvoljenih za uporabu u
unije.
fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni
Izmjene i dopune Spiska aktivnih materija dozvoljenih za glasnik BiH", br.15/21, 34/21, 51/21 i 66/21) (u daljem tekstu:
uporabu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH objavljuju se u Popis) mijenja se kako slijedi:
"Slu`benom glasniku BiH" u skladu sa izmjenama i dopunama 1. U dijelu C Popisa unos 2 za hitozan hidroklorid zamjenjuje
Spiska u Evropskoj uniji. se sljede}im:
Ovim Izmjenama i dopunama Spiska aktivnih materija
Br. Uobi~ajeni naziv, Kemijski ^isto}a Rok va`enja Posebne odredbe
dozvoljenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH identifikacijski naziv prema odobrenja
preuzimaju se odredbe: brojevi IUPAC-u
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1446 od 03. 2 Hitozan hidroklorid Nije Europska 01.07.2014. Materija hitozan
septembra 2021. o ispravku provedbenih uredbi (EU) br. CAS br. 70694-72-3 primjenjivo farmakopeja
hidroklorid mo`e se
koristiti u skladu sa
540/2011 i (EU) br. 563/2014 u pogledu CAS broja Najvi{i sadr`aj posebnim uslovima
osnovne tvari hitozan hidroklorid. te{kih metala: uvr{tenim u
zaklju~ke izvje{taja
40 ppm
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1448 od 03. o postupku
septembra 2021. o produ`enju odobrenja aktivne razmatranja materije
od strane relevantnih
materije niskog rizika kalcijev karbonat u skladu s tijela Europske unije.
Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Evropskog parlamenta i
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
2. U dijelu A Popisa bri{e se unos 224. za kalcijev karbonat.
3. U dijelu D Popisa dodaje se sljede}i unos:
Broj Uobi~ajeni Kemijski naziv ^isto}a Datum Prestanak
naziv, prema odobrenja va`enja
identifikacijski IUPAC-u odobrenja
brojevi
31 Kalcijev Kemijski naziv 950 g/kg 01.11.2021. 31.09.2036. Za provedbu
karbonat prema IUPAC-u:
CAS br. kalcijev karbonat
471-34-1
CIPAC br. 843
4. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 18., 8-hidroksikvinolin, datum se zamjenjuje datumom
31. prosinca 2022.;
5. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 40., deltametrin, datum se zamjenjuje datumom 31.
listopada 2022.;
6. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 65., flufenacet, datum se zamjenjuje datumom 31.
listopada 2022.;
7. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 69., fostiazat, datum se zamjenjuje datumom 31.
listopada 2022.;
8. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 102., klortoluron, datum se zamjenjuje datumom 31.
listopada 2022.;
9. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 103., cipermetrin, datum se zamjenjuje datumom 31.
listopada 2022.;
10. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 104., daminozid, datum se zamjenjuje datumom 31.
listopada 2022.;
11. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja,
retku 107., MCPA, datum se zamjenjuje datumom 31.
listopada 2022.;
12. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 108., MCPB, datum se zamjenjuje datumom 31.
listopada 2022.;
13. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 119., indoksakarb, datum se zamjenjuje datumom 31.
listopada 2022.;
14. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 160., prosulfokarb, datum se zamjenjuje datumom 31.
listopada 2022.;
15. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 161., fludioksonil, datum se zamjenjuje datumom 31.
listopada 2022.;
16. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 162., klomazon, datum se zamjenjuje datumom 31.
listopada 2022.;
17. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 169., amidosulfuron, datum se zamjenjuje datumom
31. prosinca 2022.;
18. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 170., nikosulfuron, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2022.;
19. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 171., klofentezin, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2022.;
20. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 172., dikamba, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2022.;
Broj 4 - Strana 7
21. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 173., difenokonazol, datum se zamjenjuje datumom
31. prosinca 2022.;
Posebne
odredbe 22. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 176., lenacil, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2022.;
23. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
jedinstvenih
na~ela iz propisa retku 178., pikloram, datum se zamjenjuje datumom 31.
o jedinstvenim prosinca 2022.;
na~elima za
ocjenjivanje 24. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
FFS, pri retku 180., bifenoks, datum se zamjenjuje datumom 31.
dono{enju
odluke o prosinca 2022.;
registraciji
uzimaju se u
25. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
obzir i zaklju~ci retku 181., diflufenikan, datum se zamjenjuje datumom 31.
postupka
razmatranja
prosinca 2022.;
aktivne tvari od 26. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
strane retku 182., fenoksaprop-P, datum se zamjenjuje datumom
relevantnih tijela
Europske unije. 31. prosinca 2022.;
27. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 183., fenpropidin, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2022.;
28. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 186., tritosulfuron, datum se zamjenjuje datumom 30.
studenoga 2022.;
29. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 276., klormekvat, datum se zamjenjuje datumom 30.
studenoga 2022.;
30. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja,
278., propakizafop, datum se zamjenjuje datumom 30.
studenoga 2022.;
31. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 279., kizalofop-P-etil i kizalofop-P-tefuril, datum se
zamjenjuje datumom 30. studenoga 2022.;
32. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 284., dimetaklor, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2022.;
33. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 285., etofenproks, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2022.;
34. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 287., penkonazol, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2022.;
35. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 288., tri-alat, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2022.;
36. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 289., triflusulfuron, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2022.;
37. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 292., sumpor, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2022.;
38. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 293., tetrakonazol, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2022.;
39. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 294., parafinska ulja, datum se zamjenjuje datumom
31. prosinca 2022.;
40. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 295., parafinsko ulje, datum se zamjenjuje datumom
31. prosinca 2022.;
41. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 299., 2-fenilfenol (uklju~uju}i njegove soli kao {to je
natrijeva sol), datum se zamjenjuje datumom 31. prosinca
2022;
42. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 19., akrinatrin, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2021.;
43. U dijelu A Popisa u {estom stupcu, prestanak odobrenja, u
retku 20., prokloraz, datum se zamjenjuje datumom 31.
prosinca 2021.;
Broj 4 - Strana 8 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
44. U dijelu A Spiska bri{e se unos 244. za kalijev hidrogen 540/2011 u pogledu roka va`enja odobrenja aktivnih
karbonat. tvari akrinatrin i prokloraz.
45. U dijelu D Spiska dodaje se sljede}i unos: – Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1452 od 3.
rujna 2021. o produljenju odobrenja aktivne tvari kalijev
Br. Trivijalni naziv, Hemijski ^isto}a Stupanje na Rok va`enja Posebne odredbe
identifikacijski naziv snagu odobrenja
hidrogen karbonat kao tvari niskog rizika u skladu s
brojevi prema Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i
IUPAC-u Vije}a o stavljanju na tr`i{te sredstava za za{titu bilja i o
32. Kalijev hidrogen Hemijski 990 g/kg 01. 11. 2021. 31.10. 2036. Za provo|enje izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br.
jedinstvenih 540/2011.
karbonat naziv prema principa iz propisa
CAS br. IUPAC-u: o jedinstvenim – Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1455 od 6.
298-14-6 kalijev principima za
ocjenjivanje FFS, rujna 2021. o odobravanju aktivne tvari niskog rizika
CIPAC br. 853 hidrogen
karbonat
pri dono{enju Bacillus amyloliquefaciens soj AH2 u skladu s Uredbom
odluke o
registraciji (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vije}a o
uzimaju se u obzir stavljanju na tr`i{te sredstava za za{titu bilja te o izmjeni
i zaklju~ci
postupka Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011.
razmatranja Izmjene i dopune Popisa aktivnih tvari dozvoljenih za
aktivne tvari od
strane relevantnih uporabu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH stupaju na snagu
tijela Europske narednog dana od dana potpisivanja.
unije
Broj 08-02-2-87-40/21
46. U dijelu D Popisa dodaje se sljede}i unos: 04. sije~nja 2022. godine Direktor
Br. Uobi~ajeni naziv, Kemijski ^isto}a Datum Prestanak Posebne Sarajevo Dr. Goran Perkovi}, v. r.
identifikacijski naziv odobrenja va`enja odredbe
brojevi prema odobrenja
IUPAC-u Na osnovu ~lana 29. Zakona o fitofarmaceutskim
33. Bacillus Nije Nominalna 27.09.2021. 27.09.2036. Za provedbu
sredstvima Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH",
amyloliquefaciens primjenjivo koncentracija B
jedinstvenih broj 49/04), Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravqa
na~ela iz propisa
AH2 acillus o jedinstvenim biqa objavquje
amyloliquefaci na~elima za
ens AH2 u ocjenjivanje
FFS, pri
IZMJENE I DOPUNE SPISKA
tehni~kom dono{enju
proizvodu i odluke o AKTIVNIH MATERIJA DOZVOQENIH ZA UPOTREBU
formulacija jest registraciji U FITOFARMACEUTSKIM SREDSTVIMA U BOSNI I
1.0 × uzimaju se u
11 obzir i zaklju~ci HERCEGOVINI
10 CFU/L postupka
(raspon 7 x razmatranja Spisak aktivnih materija dozvoqenih za upotrebu u
1010 – 7 x aktivne tvari od fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i Hercegovini
1011). strane
("Slu`beni glasnik BiH", br.15/21, 34/21, 51/21 i 66/21) (u
relevantnih tijela
Nema Europske unije. daqem tekstu: Spisak) mijewa se kako slijedi:
zna~ajnih
ne~isto}a.
1. U dijelu C Spiska unos 2 za hitozan hidrohlorid zamjewuje
se sqede}im:
Izmjene i dopunama Popisa aktivnih tvari dozvoljenih za Broj Trivijalni naziv, Hemijski naziv ^isto}a Stupanje na Posebne odredbe
uporabu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH objavljuju se u identifikacijski prema IUPAC-u snagu
"Slu`benom glasniku BiH" u skladu sa izmjenama popisa u brojevi
Materija hitozan
Europskoj uniji. 2. Hitozan Nije primjenqivo Evropska 1.7.2014. hidroklorid mo`e
hidrohlorid farmakopeja se koristiti u
Ovim Izmjenama i dopunama Popisa aktivnih tvari CAS br. Najve}i skladu sa posebnim
uslovima
dozvoljenih za uporabu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH 70694-72-3 sadr`aj uvr{tenim u
preuzimaju se odredbe: te{kih zakqu~ke
izvje{taja o
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1446 od 03. metala:40 ppm postupku
razmatrawa
rujna 2021. o ispravku provedbenih uredbi (EU) br. materije od strane
relevantnih tijela
540/2011 i (EU) br. 563/2014 u pogledu CAS broja Evropske unije.
osnovne tvari hitozan hidroklorid. 2. U dijelu A Spiska bri{e se unos 224. za kalcijev karbonat
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1448 od 03. karbonat.
rujna 2021. o produljenju odobrenja aktivne tvari niskog 3. U dijelu D Spiska dodaje se sqede}i unos:
rizika kalcijev karbonat u skladu s Uredbom (EZ) br.
Broj Trivijalni Hemijski ^isto}a Datum Rok va`ewa Posebne odredbe
1107/2009 Europskog parlamenta i Vije}a o stavljanju naziv, naziv prema odobrewa odobrewa
na tr`i{te sredstava za za{titu bilja te o izmjeni Priloga identifikacijs IUPAC-u
Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011. ki brojevi
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1449 od 03. 31. Kalcijum Hemisjki 950 g/kg 1.11.2021. 31.10.2036. Za provo|ewe
jedinstvenih
rujna 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. karbonat naziv prema principa iz
propisa o
540/2011 u pogledu produljenja roka va`enja odobrenja CAS br. IUPAC-u: jedinstvenim
aktivnih tvari 2-fenilfenol (uklju~uju}i njegove soli kao 471-34-1 kalcijev principima za
CIPAC br. 843 karbonat ocjewivawe
{to je natrijeva sol), 8-hidroksikvinolin, amidosulfuron, FFS, pri
dono{ewu
bifenoks, klormekvat, klortoluron, klofentezin, odluke o
registraciji
klomazon, cipermetrin, daminozid, deltametrin, uzimaju se u
obzir i
dikamba, difenokonazol, diflufenikan, dimetaklor, zakqu~ci
etofenproks, fenoksaprop-P, fenpropidin, fludioksonil, postupka
razmatrawa
flufenacet, fostiazat, indoksakarb, lenacil, MCPA, aktivne
materije od
MCPB, nikosulfuron, parafinska ulja, penkonazol, strane
relevantnih
pikloram, propakizafop, prosulfokarb, kizalofop-P-etil, tijela Evropske
unije.
kizalofop-P-tefuril, sumpor, tetrakonazol, tri-alat,
triflusulfuron i tritosulfuron.
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1450 od 3.
rujna 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 9

4. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u 32. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
redu 18., 8-hidroksikvinolin, datum se zamjewuje datumom redu 284., dimetaklor, datum se zamjewuje datumom 31.12.2022.;
31.12.2022.; 33. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
5. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u redu 285., etofenproks, datum se zamjewuje datumom
redu 40., deltametrin, datum se zamjewuje datumom 31.10.2022.; 31.12.2022.;
6. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u 34. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
redu 65., flufenacet, datum se zamjewuje datumom 31.10.2022.; redu 287., penkonazol, datum se zamjewuje datumom
7. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u 31.12.2022.;
redu 69., fostiazat, datum se zamjewuje datumom 31.10.2022.; 35. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
8. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u redu 288., tri-alat, datum se zamjewuje datumom 31.12.2022.;
redu 102., klortoluron, datum se zamjewuje datumom 36. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
31.10.2022.; redu 289., triflusulfuron, datum se zamjewuje datumom
9. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u 31.12.2022.;
redu 103., cipermetrin, datum se zamjewuje datumom 37. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
31.10.2022.; redu 292., sumpor, datum se zamjewuje datumom 31.12.2022.;
10. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u 38. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
redu 104., daminozid, datum se zamjewuje datumom 31.10.2022.; redu 293., tetrakonazol, datum se zamjewuje datumom
11. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u 31.12.2022.;
redu 107., MCPA, datum se zamjewuje datumom 31.10.2022.; 39. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
12. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u redu 294., parafinska uqa, datum se zamjewuje datumom
redu 108., MCPB, datum se zamjewuje datumom 31.10.2022.; 31.12.2022.;
13. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
redu 119., indoksakarb, datum se zamjewuje datumom 40. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
31.10.2022.; redu 295., parafinsko uqe, datum se zamjewuje datumom
14. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u 31.12.2022.;
redu 160., prosulfokarb, datum se zamjewuje datumom 41. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
31.10.2022.; redu 299., 2-fenilfenol (ukqu~uju}i wegove soli kao {to je
15. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u natrijeva sol), datum se zamjewuje datumom 31.12.2022.;
redu 161., fludioksonil, datum se zamjewuje datumom 42. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
31.10.2022.; redu 19., akrinatrin, datum se zamjewuje datumom 31.12.2021.;
16. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u 43. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
redu 162., klomazon, datum se zamjewuje datumom 31.10.2022.; redu 20., prokloraz, datum se zamjewuje datumom 31.12.2021.;
17. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u 44. U dijelu A Spiska bri{e se unos 244. za kalijev hidrogen
redu 169., amidosulfuron, datum se zamjewuje datumom karbonat.
31.12.2022.; 45. U dijelu D Spiska dodaje se sqede}i unos:
18. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u Br. Trivijalni Hemijski naziv ^isto}a Datum Rok va`ewa Posebne odredbe
redu 170., nikosulfuron, datum se zamjewuje datumom naziv, prema IUPAC-u odobrewa odobrewa
31.12.2022.; identifikacijsk
19. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u i brojevi
redu 171., klofentezin, datum se zamjewuje datumom 32. Kalijum hidrogen Hemijski naziv 990 g/kg 01.11.2021. 31.10.2036. Za provo|ewe
jedinstvenih
31.12.2022.; karbonat prema IUPAC-u: principa iz
propisa o
20. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u CAS br. Kalijum hidrogen jedinstvenim
redu 172., dikamba, datum se zamjewuje datumom 31.12.2022.; 298-14-6 karbonat principimaza
ocijewivawe
CIPAC br. 853
21. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u FFS, pri
dono{ewu odluke
redu 173., difenokonazol, datum se zamjewuje datumom o registraciji
uzimaju se u obzir
31.12.2022.; i zakqu~ci
22. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u postupka
razmatrawa
redu 176., lenacil, datum se zamjewuje datumom 31.12.2022.; aktivne materije
od strane
23. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u relevantnih
tijela Evropske
redu 178., pikloram, datum se zamjewuje datumom 31.12.2022.; unije.
24. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
redu 180., bifenoks, datum se zamjewuje datumom 31.12.2022.; 46. U dijelu D Spiska dodaje se sqede}i unos:
25. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u Br. Trivijalni Hemijski naziv ^isto}a Datum Rok Posebne
redu 181., diflufenikan, datum se zamjewuje datumom naziv, prema odobrewa va`ewa odredbe
identifikacij IUPAC-u odobrewa
31.12.2022.; ski brojevi
26. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u 33. Bacillus Nije Nominalna 27.09.2021. 27.09.2036. Za provo|ewe
redu 182., fenoksaprop-P, datum se zamjewuje datumom amyloliquefacie primjenqivo koncentracija jedinstvenih
principa iz
31.12.2022.; ns AH2 Bacillus propisa o
amyloliquefacie
27. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u ns AH2 u
jedinstvenim
na~elima za
redu 183., fenpropidin, datum se zamjewuje datumom tehni~kom ocjewivawe
31.12.2022.; proizvodu i FFS, pri
dono{ewu
28. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u formulacija
odluke o
jest 1.0 ×
redu 186., tritosulfuron, datum se zamjewuje datumom 11
10 CFU/L
registraciji
uzimaju se u
30.11.2022.; (raspon 7 x obzir i
29. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u 10 11
10 – 7 x 10 ). zakqu~ci
Nema zna~ajnih postupka
redu 276., klormekvat, datum se zamjewuje datumom ne~isto}a. razmatrawa
30.11.2022.; aktivne
materije od
30. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u strane
redu, 278., propakizafop, datum se zamjewuje datumom relevantnih
tijela
30.11.2022.; Evropske unije.
31. U dijelu A Spiska u {estoj koloni, prestanak odobrewa, u
redu 279., kizalofop-P-etil i kizalofop-P-tefuril, datum se Izmjene i dopune Spiska aktivnih materija dozvoqenih za
zamjewuje datumom 30.11.2022.; uporabu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH objavquju se u
Broj 4 - Strana 10 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
"Slu`benom glasniku BiH" u skladu sa izmjenama i dopunama
Spiska u Evropskoj uniji.
Ovim Izmjenama i dopunama Spiska aktivnih materija
dozvoqenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u
BiH preuzimaju se odredbe:
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1446 od 03.
septembra 2021. o ispravku provedbenih uredbi (EU)
br. 540/2011 i (EU) br. 563/2014 u pogledu CAS broja
osnovne materije hitozan hidroklorid.
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1448 od 03.
septembra 2021. o produ`ewu odobrewa aktivne
materije niskog rizika kalcijev karbonat u skladu sa
Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Evropskog parlamenta i
Vije}a o stavqawu na tr`i{te sredstava za za{titu
biqa te o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi
Komisije (EU) br. 540/2011.
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1449 od 03.
septembra 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br.
540/2011 u pogledu produ`ewa roka va`ewa odobrewa
aktivnih materija 2-fenilfenol (ukqu~uju}i wegove
soli kao {to je natrijeva sol), 8-hidroksikvinolin,
amidosulfuron, bifenoks, klormekvat, klortoluron, klo-
fentezin, klomazon, cipermetrin, daminozid, delta-
metrin, dikamba, difenokonazol, diflufenikan, dimeta-
klor, etofenproks, fenoksaprop-P, fenpropidin, fludiok-
sonil, flufenacet, fostiazat, indoksakarb, lenacil, MCPA,
MCPB, nikosulfuron, parafinska ulja, penkonazol,
pikloram, propakizafop, prosulfokarb, kizalofop-P-etil,
kizalofop-P-tefuril, sumpor, tetrakonazol, tri-alat,
triflusulfuron i tritosulfuron.
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1450 od 3.
septembra 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br.
540/2011 u pogledu roka va`ewa odobrewa aktivnih
materija akrinatrin i prokloraz.
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1452 od 3.
septembra 2021. o produ`ewu odobrewa aktivne
materije kalijev hidrogen karbonat kao materije
niskog rizika u skladu sa Uredbom (EZ) br. 1107/2009
Evropskog parlamenta i Vije}a o stavqawu na
tr`i{te sredstava za za{titu biqa i o izmjeni
Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br.
540/2011.
– Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/1455 od 6.
septembra 2021. o odobravawu aktivne materije niskog
rizika Bacillus amyloliquefaciens soj AH2 u skladu sa
Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Evropskog parlamenta i
Vije}a o stavqawu na tr`i{te sredstava za za{titu
biqa te o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU)
br. 540/2011.
Odredbe Uredbe navedene su iskqu~ivo u svrhu pra}ewa i
informisawa o preno{ewu pravne te~evine EU u
zakonodavstvo Bosne i Hercegovine.
Izmjene i dopune Spiska aktivnih materija dozvoqenih za
upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH stupaju na
snagu narednog dana od dana potpisivawa.
Broj 08-02-2-87-40/21
04. januara 2022. godine Direktor
Sarajevo Dr Goran Perkovi}, s. r.
Petak, 28.1.2022.
AGENCIJA
ZA PRED[KOLSKO, OSNOVNO I
SREDNJE OBRAZOVANJE
BOSNE I HERCEGOVINE
56
Na osnovu ~lana 8. i 10. Zakona o Agenciji za pred{kolsko,
osnovno i srednje obrazovanje ("Slu`beni glasnik BiH", broj 88/07)
i ~lana 3. stava (2) Poslovnika o radu Odbora Agencije za
pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, broj
01-07-1-912-2/16 od 26.5.2020. godine, na prijedlog direktorice
Agencije, Odbor Agencije za pred{kolsko, osnovno i srednje
obrazovanje, na 20. sastanku odr`anom 23.9.2021. godine, donio je
ODLUKU
O ODOBRENJU SMJERNICA ZA IMPLEMENTACIJU
ZAJEDNI^KE JEZGRE CJELOVITIH RAZVOJNIH
PROGRAMA ZA PRED[KOLSKI ODGOJ I
OBRAZOVANJE DEFINIRANE NA ISHODIMA
U^ENJA
I
(Predmet Odluke)
Odobravaju se Smjernice za implementaciju Zajedni~ke
jezgre cjelovitih razvojnih programa za pred{kolski odgoj i
obrazovanje definirane na ishodima u~enja (u daljnjem tekstu:
Smjernice) koje su sastavni dio ove Odluke.
II.
(Sadr`aj i primjena Odluke)
Smjernice su usmjerene na implementaciju Zajedni~ke
jezgre cjelovitih razvojnih programa za pred{kolski odgoj i
obrazovanje definirane na ishodima u~enja u pred{kolskim
ustanovama u Bosni i Hercegovini.
III.
(Preporuka obrazovnim vlastima)
Daje se preporuka nadle`nim obrazovnim vlastima za
osiguranje primjene Smjernica tokom implementacije
Zajedni~ke jezgre cjelovitih razvojnih programa za pred{kolski
odgoj i obrazovanje definirane na ishodima u~enja u
pred{kolskim ustanovama, na podru~ju iz svoje nadle`nosti.
IV.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu idu}eg dana od dana objave u
"Slu`benom glasniku BiH".
Broj 01-07-1-578/21 Predsjedavaju}i
23. septembra 2021. godine Odbora Agencije
Mostar Franjo Ljubas, s. r.
SMJERNICE
ZA IMPLEMENTACIJU ZAJEDNI^KE JEZGRE
CJELOVITIH RAZVOJNIH PROGRAMA ZA
PRED[KOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
DEFINIRANE NA ISHODIMA U^ENJA
Mostar, 2021. godine
Smjernice za implementaciju Zajedni~ke jezgre cjelovitih
razvojnih programa za pred{kolski odgoj i obrazovanje
definirane na ishodima u~enja
Voditeljica projekta:
dr. sc. Marija Naletili}
Konsultantice:
prof. dr. sc. Tamara Pribi{ev Beleslin, Univerzitet u Banjoj
Luci, Filozofski fakultet
prof. dr. sc. Jasmina Be}irovi}-Karabegovi}, Univerzitet u
Sarajevu, Pedago{ki fakultet
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
Projektni tim:
Maja Stojki}, direktorica Agencije za pred{kolsko, osnovno i
srednje obrazovanje
Marija Naletili}, voditeljica projekta, {efica Sektora za
Zajedni~ku jezgru nastavnih planova i programa
Ha{ima ]urak, stru~na savjetnica za pred{kolski odgoj i
obrazovanje
Danica Vasilj, stru~na savjetnica za razrednu nastavu
Ana Bezer, stru~na savjetnica za pred{kolsko obrazovanje
Radna grupa:
dr. sc. Marija Naletili}; Danica Vasilj, prof.; Ha{ima ]urak,
prof.; Ana Bezer, prof.; Marica Travar, prof.; Alma Had`agi}
Trnka, prof.; Doris Naletili}, prof.; Irena Vidovi}, prof.; mr
pred{k. odg. Sla|ana Mi{i}; dr. sc. D`eneta Camovi}
Napomena:
Izrazi koji su napisani samo u jednom gramati~kom rodu
odnose se podjednako na `enski i mu{ki rod.
UVOD
Nakon {to je Agencija za pred{kolsko, osnovno i srednje
obrazovanje izradila Zajedni~ku jezgru cjelovitih razvojnih
programa za pred{kolski odgoj i obrazovanje definiranu na
ishodima u~enja (u nastavku teksta: Zajedni~ka jezgra) i nakon
njene objave u "Slu`benom glasniku BiH", br. 77/18, ukazala se
potreba za izradom smjernica za njenu implementaciju. U
razdoblju od februara do jula 2021. godine realiziran je proces
izrade dokumenta Smjernice za implementaciju Zajedni~ke
jezgre cjelovitih razvojnih programa za pred{kolski odgoj i
obrazovanje definirane na ishodima u~enja (u nastavku teksta:
Smjernice).
Cilj Smjernica je pru`anje podr{ke svima koji su uklju~eni u
proces kurikularne reforme usmjerene na kreiranje savremenih,
humanisti~ki orijentiranih pred{kolskih kurikuluma eniteta,
kantona i Br~ko distikta Bosne i Hercegovine.
Smjernice su namijenjene stru~nim timovima za izradu
kurikuluma za rani i pred{kolski odgoj i obrazovanje na
entitetskim/kantonalnim nivoima i nadle`nim obrazovnim
vlastima koji }e zajedno raditi na razvoju i uskla|ivanju
kurikuluma sa ZJCRP, kao i na unapre|ivanju ostalih elemenata
kurikularne reforme.
Vrijednosti
Vrijednosti na kojima se temelje Smjernice napisane su po
uzoru na kvalitetne i uspje{ne odgojno-obrazovne sisteme i
prakse organizovanog pred{kolskog odgoja i obrazovanja u
na{em bli`em okru`enju i u svijetu. Temeljna filozofija na kojoj
je zasnovan ovaj dokument predstavljena je kroz sistem
univerzalnih i op}eva`e}ih vrijednosti kojima treba te`iti
prilikom njegovog tuma~enja i implementacije.
Polaze}i od definiranih vrijednosti i svih ostalih elemenata
odre|enih u Smjernicama prakti~ari u oblasti pred{kolskog
odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini mogu da preispituju,
koriguju i nadogra|uju postoje}e obrasce i modele
odgojno-obrazovnog rada. Definirane vrijednosti su: Vrijednosti
ranog djetinjstva, Uva`avanje i humanost, Participacija djece,
Odr`ivost, Holisti~ki pristup djeci, Uva`avanje i raznolikost,
Jednakost u pristupu odgoju i obrazovanju i Inkluzivni pristup.
Odgoj i obrazovanje ~ine temelj dru{tvenog napretka i
najva`niji su faktor ~ovjekovog razvoja i usavr{avanja ljudske
zajednice. Od velike je va`nosti prepoznati i usaglasiti
zajedni~ke dru{tveno-kulturne vrijednosti i dugoro~ne
odgojno-obrazovne ciljeve koji podupiru i usmjeravaju
odgojno-obrazovno djelovanje. Od pred{kolskih ustanova se
o~ekuje promi{ljanje i djelovanje u skladu sa tako odre|enim
vrijednostima i ciljevima. Znanje, obrazovanje i cjelo`ivotno
u~enje trebaju biti temeljni pokreta~i razvoja
bosanskohercegova~kog dru{tva i svakog pojedinca.
U Bosni i Hercegovini pred{kolski odgoj i obrazovanje je
sastavni dio odgojno-obrazovnih sistema. On je prvi, poseban i
specifi~an stepen odgojno-obrazovnih sistema koji se bavi
Broj 4 - Strana 11
odgojem i obrazovanjem djece do polaska u osnovnu {kolu, a
temelji se na principu najboljeg interesa djeteta. Obaveza
nadle`nih obrazovnih vlasti je da osiguraju pristup svim nivoima
odgoja i obrazovanja kako bi obezbijedili ostvarivanje prava na
obrazovanje.
Osiguranje principa najboljeg interesa djeteta u ovom
kontekstu zahtijeva: dostupnost svim nivoima odgoja i
obrazovanja svakom djetetu; obuhva}enost svakog djeteta
odgojem i obrazovanjem, pogotovo onih iz ugro`enih grupa;
preduzimanje svih potrebnih mjera za pove}anje obuhvata djece
na nivou pred{kolskog odgoja i obrazovanja; uklanjanje
komunikacijsko-informacijskih i fizi~kih barijera; smanjenje
psihosocijalnih barijera; osiguranje mjera za po{tivanje
kulturnih, vjerskih i jezi~kih razli~itosti; osiguranje slobode
mi{ljenja i izra`avanja; osiguranje ravnopravnosti spolova;
osiguranje besplatnog obaveznog odgoja i obrazovanja;
opremljenost i kapacitiranost ustanova, itd.
Kada je u pitanju kvalitet odgoja i obrazovanja,
Konvencijom o pravima djeteta se isti~e da obrazovanje treba
usmjeriti prema punom razvoju li~nosti, nadarenosti, psihi~kih i
tjelesnih sposobnosti, promociji ljudskih prava i temeljnih
sloboda, po{tivanju djetetovih roditelja, njegovog kulturnog
identiteta, jezika i vrijednosti, kao i civilizacije koja se od njega
razlikuje.
Izradi Smjernica prethodila je detaljna analiza va`e}ih
dokumenta (kurikuluma, programa) na kojima se temelji
pred{kolski odgoj i obrazovanje u entitetima, kantonima i
Br~kom distriktu BiH, kao i va`e}ih razvojnih
programa/kurikuluma zemalja u regiji, Evropskoj uniji i svijetu.
Cilj i svrha analize programa/kurikuluma je bio sticanje
uvida u strukturu tih dokumenata koji }e, pored teorijskih i
prakti~kih dostignu}a iz oblasti pred{kolskog odgoja i
obrazovanja u svijetu i kod nas, a naro~ito onih dostignu}a koja
su usmjerena prema novoj paradigmi ranog i pred{kolskog
odgoja i obrazovanja, predstavljati polazi{te za izradu Smjernica.
U prvoj fazi analize prikljupljeni su svi dostupni va`e}i
pred{kolski programi u BiH (programi iz kantona u Federaciji
BiH, programi iz Republike Srpske i Br~ko distrikta BiH). Zatim
su prikupljeni kurikulumi zemalja iz regije, Evropske unije i
svijeta (Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Sjeverna
Makedonija, Portugal, Slova~ka, Francuska, Finska, Irska,
Ma|arska, ^e{ka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Novi Zeland,
Australija).
U drugoj fazi pristupilo se detaljnoj analizi svakog
programa/kurikuluma, rukovode}i se unaprijed odre|enim
elementima analize (ciljevi, na~ela, filozofija i struktura
dokumenta), te je na~injen tabelarni, uporedni prikaz elemenata
analiziranih programa/kurikuluma (tabele se nalaze u prilogu,
str. 40).
Analiza je pokazala da od 2007. godine u Bosni i
Hercegovini po~inje razvoj pred{kolskih programa zasnovanih
na ishodima u~enja i razvoja (po~ev od Programa pred{kolskog
vaspitanja i obrazovanja Republike Srpske iz 2007. godine).
Razvoj programa je tekao neujedna~eno i do sada nije zavr{en u
svim kantonima Federacije Bosne i Hercegovine i Br~ko
distriktu BiH. U Federaciji BiH u dva kantona nije donesen
zakon za pred{kolski odgoj i obrazovanje, ~ime se nisu stvorili
uslovi za razvoj novog pred{kolskog kurikuluma. Analiza je
pokazala da se u Bosni i Hercegovini u jednom kantonu koristi
pred{kolski program koji je utemeljen na konceptima i ishodima
u~enja predlo`enim u ZJCRP (2018), dok se u ostalim kantonima
i entitetu koriste programi koji se temelje na ZJ iz 2008.
U tre}oj, zavr{noj fazi, dobiveni rezultati analize ~inili su
referentni okvir za kreiranje metodologije rada koja je
obuhvatala definiranje strukture Smjernica za budu}e
kurikulume za rani i pred{kolski odgoj i obrazovanje. Struktura
uklju~uje smjernice i strate{ke elemente neophodne za kvalitetno
koncipiran pred{kolski kurikulum koji, u kona~nici, predstavlja
bazu za izradu izvedbenih kurikuluma.
Dakle, Smjernice su fokusirane na kurikulumu u {irem
smislu kao slu`benom dokumentu koji predstavlja zajedni~ki,
Broj 4 - Strana 12 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
orijentacijski i fleksibilan zbir vrijednosti, na~ela i koncepcija na – dru{tvenu dobrobit kojom se osna`uje zajednica da
kojima se temelji odgojno-obrazovni rad u pred{kolskim stvara bolje uslove za odgoj i obrazovanje djece
ustanovama. Ovaj kurikulum postaje osnova za kreiranje – sistemsko-institucionalnu podr{ku kao osnov za
kurikuluma u u`em smislu (izvedbenih, realnih programa) koji osiguravanje dobrobiti za svako dijete uklju~eno u
nastaju i kontinuirano se zajedni~ki (djeca i odgajatelji) grade, institucionalni odgoj i obrazovanje. Najve}e dobrobiti
mijenjaju i modificiraju u konkretnoj odgojno-obrazovnoj praksi za djecu su: sigurno i podsticajno okru`enje, odgajatelji
(u pred{kolskoj ustanovi, odgojnoj grupi). Kurikulum je koji djetetu daju podr{ku i ohrabruju ga, prilike za
otvorena i razvojna koncepcija koja se postepeno i sistemski poja~ane verbalne i socijalne interakcije, te primjena
razvija kao rezultat zajedni~kog promi{ljanja i rada svih koji u iskustva za podsticanje kognitivnog i fizi~kog razvoja
njemu u~estvuju. djece.
U ovako shva}enom kurikularnom kontekstu, uloga Svako dijete je kompetentno, sposobno i jedinstveno.
Smjernica nije da propisuje unaprijed definiran plan i "finalni
proizvod" nego da promovira fleksibilnost i uskla|enost Smjernicama se osna`uju:
kurikuluma sa slo`enom, multidimenzionalnom, dinami~nom i – unutra{nje snage djeteta i njegova motivacija za u~enje,
promjenjivom odgojno-obrazovnom praksom. u~e{}e i djelovanje, komunikaciju, aktivno istra`ivanje,
Smjernice su koncipirane na na~in da svi elementi ~ine upoznavanje i interakciju sa razli~itim okru`enjima
logi~ki povezanu cjelinu kojom se definiraju zna~ajne – potrebe djeteta za pripadanjem i gra|enjem odnosa
komponente kvalitetnog pred{kolskog kurikuluma. (Tabela 1) (relacija) sa vr{njacima i drugim osobama.
Tabela 1: Struktura Smjernica za izradu kurikuluma za Odgajatelji, zajedno sa roditeljima, su veoma va`ni u
rani i pred{kolski odgoj i obrazovanje odrastanju svakog djeteta pred{kolskog uzrasta.
Smjernicama se osna`uju odgajatelji i stru~ni suradnici u
Elementi strukture Sadr`aj
pred{kolskoj ustanovi, da:
Temeljne postavke za Svako dijete u uzrastu do pred polazak u {kolu ima
razvoj kurikuluma za rani pravo na jednak pristup kvalitetnom pred{kolskom – sara|uju i grade partnerstvo sa porodicama i da u
i pred{kolski odgoj i odgoju i obrazovanju. najboljem interesu djeteta ispolje svoju
obrazovanje Svako dijete je kompetentno, sposobno i jedinstveno
bi}e.
– kreativnost, autonomiju, odgovornost i profesionalnost
Odgajatelji, zajedno sa roditeljima, su veoma va`ni u – grade sposobnosti refleksije, po{tovanja, slu{anja i
odrastanju svakog djeteta pred{kolskog uzrasta. razumijevanja perspektive djeteta
Pred{kolske ustanove su institucije od najvi{eg
dru{tvenog zna~aja. – timski djeluju u promociji i zastupanju interesa djece
Vrijednosti ranog i pred{kolskog odgoja i obrazovanja: pred{kolskog uzrasta, njihovih roditelja i profesije u
- vrijednosti ranog djetinjstva oblasti pred{kolskog odgoja i obrazovanja u zajednici.
- uva`avanje i humanost
- participacija djece Pred{kolske ustanove su institucije od najvi{eg
- odr`ivost dru{tvenog zna~aja.
- holisti~ki pristup djetetu Smjernicama se pru`a podr{ka za institucionalni razvoj u
- uva`avanje i raznolikost
- jednakost u pristupu odgoju i obrazovanju
pravcu:
- inkluzivni pristup – otvorenih institucija u kojima }e svaka porodica i svako
Svrha i cilj kurikuluma za Svrha dijete biti zadovoljni, zainteresirani, dobrodo{li i
rani i pred{kolski odgoj i Op}i cilj prihva}eni
obrazovanje Dugoro~ni ciljevi
Na~ela (principi) Zajedni~ka odgovornost za odgoj i obrazovanje djeteta
– okru`enja bogatog resursima, izazovima i prilikama za
kurikuluma za rani i Jedinstvo odgoja, obrazovanja, njege i za{tite igru, razvoj i u~enje, za sticanje razli~itih iskustava i
pred{kolski odgoj i Igra je osnov razvoja, u~enja i odrastanja gra|enje znanja, vr{nja~ke kulture i odnosa sa drugima
obrazovanje Profesionalna autonomija, eti~nost i odgovornost
– okru`enja koja }e promovirati zdrave osnove razvoja,
Razvoj kurikuluma za rani Kompetentno dijete
i pred{kolski odgoj i Oblasna struktura
odrastanja i `ivotnih stilova, vrijednosti cjelo`ivotnog
obrazovanje zasnovan na Ishodi u~enja u~enja, demokratsku kulturu i po{tovanje.
ZJCRP Pokazatelji
Preporuke
1.1. Vrijednosti na kojima se baziraju Smjernice
Primjena kurikuluma za Okru`enje za u~enje Smjernice ukazuju na vrijednosne postulate kojima se
rani i pred{kolski odgoj i Strategije u~enja i podu~avanja iskazuje ~emu treba te`iti i {ta treba predstavljati okosnicu pri
obrazovanje Aktivna uloga djeteta kreiranju savremenih, humanisti~ki orijentiranih pred{kolskih
Uloga odraslih
Partnerstvo sa roditeljima
kurikuluma.
Prelazak djece - osiguranje kontinuiteta u odgoju i
obrazovanju
Vrijednosti ranog djetinjstva
Po{tivanje principa i standarda za pred{kolski odgoj i Rano djetinjstvo i odrastanje djece do polaska u osnovnu
obrazovanje {kolu je po mnogo ~emu jedinstven i neponovljiv period u `ivotu
Pra}enje, dokumentiranje i Pra}enje ljudskog bi}a. Ovaj period se naziva i "paso{em za `ivot".
vrednovanje Dokumentiranje
Vrednovanje:
Odlikuje se intenzivnim rastom i razvojem, igrom kao
- dje~ijeg napretka autenti~nom dje~ijom aktivno{}u, osamostaljivanjem i sticanjem
- kurikuluma u {irem smislu iskustava kojima djeca grade sebe kao dru{tvena bi}a.
- rada u pred{kolskim ustanovama (vanjsko i unutra{nje Odgajatelji, stru~ni saradnici i ostali profesionalci koji rade u
vrednovanje kurikuluma) pred{kolskim ustanovama koriste razli~ite teorijske perspektive
- samovrednovanje odgajatelja
kako bi kontinuirano promi{ljali o dru{tvenoj ulozi u oblikovanju
1. TEMELJNE POSTAVKE ZA RAZVOJ KURIKULUMA ranog djetinjstva i polo`aja djece u zajednici. Djeca
ZA RANI PRED[KOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE pred{kolskog uzrasta su nositelji prava i svojim autenti~nim
aktivnostima i na~inom mi{ljenja grade kontekst u kojem
Svako dijete pred{kolskog uzrasta ima pravo na jednak odrastaju, {to sna`no isti~e obavezu po{tivanja nepovredivosti
pristup kvalitetnom odgoju i obrazovanju. ljudskog `ivota, slobode i integriteta li~nosti, jednaku vrijednost
Smjernicama se pru`a podr{ka dobrobiti djeteta, koja svih ljudi i odsustvo diskriminacije. Odgoj i obrazovanje treba da
obuhvata tri aspekta: po~iva na principima demokratskog dru{tva usmjerenog na
– li~nu, emocionalnu, socijalnu i obrazovnu dobrobit za ispunjavanje osnovnih dje~ijih prava i potreba kao i najboljeg
svako dijete u BiH interesa djeteta u ranom djetinjstvu.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
Uva`avanje i humanost
Svako dijete ima pravo da `ivi u zdravoj sredini i ima jednaka
prava kada su u pitanju uslovi za normalan rast, razvoj i u~enje,
kako bi se najoptimalnije razvilo u tjelesnom, intelektualnom i
socijalnom pogledu.
Savremeno koncipiran odgojno-obrazovni sistem u kojem se
odvija otvoren, dinami~an odgojno-obrazovni proces, polazi od
ideje humanizma i shvatanja da se specifi~na priroda djeteta i
njegovog tjelesnog i duhovnog razvoja zasniva na univerzalnim
pravima i potrebama djeteta i na holisti~kom pristupu u procesu
odgoja. Uva`avanje dostojanstva djeteta garancija je razvoja
njegovog pozitivnog identiteta i pretpostavka za izgra|ivanje
uspje{nog i djelotvornog odraslog ~ovjeka. Humanisti~ka
koncepcija polazi od djeteta kao vrijednosti po sebi, koja se
prihvata u svojoj posebnosti. Dijete se do`ivljava kao aktivno i
interaktivno bi}e, a posebno se nagla{ava va`nost dostojanstva
djeteta i njegovanje vjere u sopstvene kompetencije.
Participacija djece
Djeca su u savremenom odgojno-obrazovnom kontekstu
aktivni u~esnici vlastitog razvoja. Oni konstrui{u i grade svoj
sistem znanja, ~injenica, generalizacija, kompetencija na osnovu
interakcije sa drugom djecom i odraslima, u podsticajnoj sredini
koja pru`a raznovrsna iskustva, mogu}nosti izbora i prilika za
samoorganizaciju i kvalitetno bavljenje aktivnostima. U
demokrati~no ustrojenom odgojno-obrazovnom procesu
razumijevanje i uva`avanje perspektive djeteta zahtijeva
odgajatelja koji iskazuje interes, pa`ljivo posmatra dijete, ula`e
napor da ga {to bolje razumije i prihvata njegove inicijative. Na
tim osnovama obezbje|uje se primjerena podr{ka djetetu,
usmjerena prema autenti~nom u~e{}u, koja uva`ava dje~ija
nastojanja i osna`uje njihovu autonomiju. Drugim rije~ima, od
pedago{ke inicijative odgajatelja zavisit }e kvalitet okru`enja za
u~enje i razvoj participativne prakse. Kvalitetan kurikulum je
onaj koji polazi od djeteta, koji podr`ava "slu{anje" djece,
posmatranje i pra}enje kako se aktiviraju i razvijaju njihova
interesovanja, emocije, saznanja te podsticanje djece da razvijaju
inicijativu, znati`elju, kreativnost i daju doprinos vlastitom
u~enju.
Po{tivanje prava djeteta na oblikovanje vlastitog mi{ljenja i
slobodnog izra`avanja svojih stajali{ta o pitanjima koja se
odnose na njega, omogu}ava djeci da budu ravnopravni
sudionici u procesu zajedni~kog u~enja s drugom djecom i
odraslima. U takvim odnosima djecu treba poticati i
osposobljavati za samoprocjenu, ~ime u~e preuzimati
odgovornost za svoje odlu~ivanje i djelovanje, tj. za vlastite
izbore i njihove posljedice. Cjelokupna komunikacija i sve
odgojno-obrazovne intervencije odgajatelja trebaju odra`avati
po{tovanje djece, kao i njihovih potreba, prava i osobenosti.
Odr`ivost
Pred{kolski odgoj i obrazovanje postavlja osnove za
razumijevanje koncepta odr`ivosti i cjelo`ivotnog u~enja,
promoviraju}i aktivno u~e{}e djece u dru{tvu za odr`ivi razvoj u
sve tri oblasti odr`ivosti: socijalnoj i kulturnoj, ekonomskoj i
odr`ivosti okru`enja/okoline, tj. `ivotne sredine. Pred{kolske
ustanove promovi{u dijalog, suzbijanje nejednakosti, mirno
rje{avanje konflikata, razvijanje osje}aja pravednosti, razvijanje
empatije i saosje}anja. Posebno se promoviraju ekolo{ke
vrijednosti s ciljem oblikovanja ekolo{kog na~ina mi{ljenja i
djelovanja djece. Pred{kolski odgoj i obrazovanje za odr`ivi
razvoj usmjeren je na dru{tveni napredak u kojem se prepoznaju
sva~ije potrebe, kao i ona koja se odnosi na o~uvanje kvaliteta
okoli{a i razumno kori{tenje prirodnih resursa.
Holisti~ki pristup djeci
Holisti~ki pristup djeci, njihovom razvoju, u~enju,
potrebama, mi{ljenju i interesima temelji se na ~injenici da
pred{kolska djeca svijet posmatraju i do`ivljavaju cjelovito, pa
takva treba biti i podr{ka odraslih. Svi pojedina~ni aspekti
razvoja ~ine cjelovitu li~nost djeteta, te je neopravdano
razdvajati, favorizirati ili podcjenjivati neki od aspekata razvoja
Broj 4 - Strana 13
u praksi pred{kolskih ustanova. Holisti~ki koncept ujedinjuje
njegu, odgoj, obrazovanje, zdravlje, pona{anje i socijalne
vje{tine, odnosno obrazovanje u naj{irem smislu. Zagovara se
pristup djetetu pred{kolskog uzrasta kao cjelovitoj osobi.
Priznaje se sposobnost svakog djeteta da u~i, a visoka o~ekivanja
se postavljaju za svu djecu.
Uva`avanje i raznolikost
U pred{kolskoj ustanovi potrebno je oblikovati
odgojno-obrazovni pristup koji se temelji na prihvatanju i
po{tivanju razli~itosti djece. Osim uva`avanja dje~ije
perspektive, ovaj pristup podrazumijeva i osposobljavanje
djeteta za razmijevanje svojih prava, obaveza i odgovornosti, kao
i uva`avanje i po{tovanje prava, obaveza i odgovornosti drugih.
Pona{anje svih zaposlenih u pred{kolskoj ustanovi i na~in
njihovog djelovanja treba biti usmjeren na promoviranje ljudskih
prava i sloboda, u skladu sa na~elima zabrane diskriminacije po
bilo kojoj osnovi.
Jednakost u pristupu odgoju i obrazovanju
Odgojno-obrazovni proces u pred{kolskim ustanovama
temelji se na Zakonu o pred{kolskom odgoju i obrazovanju,
Zajedni~koj jezgri cjelovitih razvojnih programa definiranoj na
ishodima u~enja, cjelovitim razvojnim programima, onome za
{ta djeca pokazuju interes, kao i na znanjima i iskustavima koja
su prethodno usvojila. Odgojno-obrazovni proces uzima u obzir
razli~ite uslove za rad, specifi~nosti zajednice, potrebe djece i
prilago|ava se svakom djetetu u pred{kolskoj ustanovi.
Svako dijete ima jednako pravo pristupa i u~e{}a u
pred{kolskom odgoju i obrazovanju, bez diskriminacije na
osnovu uzrasta, spola, sposobnosti, nacionalne i religijske
pripadnosti, socijalno-ekonomskog statusa, mjesta `ivljenja, ili
po bilo kojem drugom osnovu (princip jednakosti i
nediskriminacije). Jednak pristup i mogu}nosti podrazumijevaju
osiguranje jednakih uslova i prilika za sve djevoj~ice i dje~ake.
Pred{kolske ustanove trebaju po{tovati nacionalne i vjerske
slobode, jezik, kulturu i obi~aje svih naroda i nacionalnih
manjina, promovisati toleranciju i kulturu dijaloga. To je pravo
zagarantovano Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom
konvencijom o za{titi ljudskih prava i osnovnih sloboda,
Okvirnom konvencijom za za{titu nacionalnih manjina i
Konvencijom o pravima djeteta.
Inkluzivni pristup
Temelji se na savremenom filozofsko-sociolo{kom i
pedago{kom konceptu, kojim se zagovara osjetljivost i
toleriranje razli~itosti, promoviranje i osna`ivanje su`ivota s
razli~itima, te posebno osposobljavanje za taj su`ivot. Kvalitetan
pred{kolski inkluzivni odgoj i obrazovanje je pretpostavka rasta,
razvoja i postignu}a svakoga djeteta, bez obzira na razli~itosti,
uklju~uju}i djecu i porodice koje su iz nekoga razloga na
marginama dru{tva. Time se u odgojno-obrazovnom procesu
svoj djeci osigurava ravnopravan polo`aj i podjednake
mogu}nosti, obezbje|uju}i neprekidan proces promjene, u~enja,
u~e{}a i postignu}a svakog djeteta kroz institucionalnu kulturu,
politiku i praksu u zajednici. Inkluzivna kultura u pred{kolskim
ustanovama pru`a pristupa~no i poticajno okru`enje, koje
podupire rad kroz saradnju, interakciju i rje{avanje problema, u
kojem se zagovara po{tovanje i prihvatanje razli~itosti.
Inkluzivni pristup stavlja naglasak na razvoj pozitivnih
uvjerenja, osvje{}ivanje i eliminaciju stereotipa i predrasuda,
upotrebu razli~itih strategija podu~avanja i razumijevanja djeteta
u okru`enju u kojem vr{njaci imaju va`nu ulogu. Proces
postizanja inkluzivnog odgoja i obrazovanja usmjerava se na
akcije koje rezultiraju promjenama na nivou pred{kolske
ustanove i zajednice. Odgajatelj kreira sigurno, inkluzivno,
fleksibilno i stimulativno okru`enje, poti~u}i saradni~ko u~enje,
uzajamnu podr{ku i uva`avanje razli~itosti, koriste}i se
metodama u~enja i rada prilago|enim razli~itim intenzitetima,
zahtjevima i stilovima u~enja. Kontinuirano prati i procjenjuje
napredak djece. Svoj rad i planiranje temelji na dobrom
poznavanju njihovog razvoja te podupire djecu u razvoju
Broj 4 - Strana 14 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
univerzalnih vrijednosti. Inkluzivan pristup podrazumijeva
pru`anje podr{ke, razumnu prilagodbu i ranu intervenciju, tako
da sva djeca imaju mogu}nost ispuniti svoj potencijal, stavljaju}i
u sredi{te pa`nje kapacitete djeteta i njegove afinitete, a ne
sadr`aje u~enja i podu~avanja.
2. SVRHA I CILJ KURIKULUMA ZA RANI I
PRED[KOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
Savremeni kurikulum za pred{kolski odgoj i obrazovanje
temelji se na va`e}im zakonima i relevantnim dokumentima iz
oblasti pred{kolskog odgoja i obrazovanja. Usmjeren je prema
humanisti~koj orijentaciji i savremenim teorijskim i prakti~nim
saznanjima koja propagiraju autenti~nost ranog djetinjstva,
otvorenost i razvojnu primjernost, holisti~ki pristup razvoju
djece, individualizirani pristup i konstruktivisti~ku/
sukonstruktivisti~ku koncepciju u~enja.
Svrha kurikuluma za pred{kolski odgoj i obrazovanje je
osiguravanje okru`enja u kojem se djeca osje}aju prihva}eno,
kompetentno i sigurno. Takvo okru`enje je usmjereno na kulturu
istra`ivanja sa djecom, pedagogiju slu{anja i otkrivanja
perspektive djeteta kroz konstruktivisti~ku paradigmu u~enja.
Na ovaj na~in znanje postaje autenti~na konstrukcija djeteta i
rezultat razli~itih dje~ijih iskustava i do`ivljaja.
Osnovna postavka humanisti~kog pristupa odgoju i
obrazovanju je shvatanje razvoja kao kontinuiranog i
dinami~nog procesa unutar kojeg se odvijaju kvantitativne i
kvalitativne promjene, uva`avaju}i mogu}nosti svakog djeteta,
kao i individualne razlike. Dijete do`ivljava svijet cjelovito i
jedinstveno, {to odgovara karakteristikama njegovog mi{ljenja i
spoznaje. U tom procesu u prvom planu je aktivni odnos djeteta
prema u~enju i sticanje iskustva iz prve ruke u sigurnom i
stimulativnom okru`enju za u~enje u kojem djeca slobodno
istra`uju, propituju, sti~u znanja objedinjeno i pronalaze rje{enja
na sebi svojstven na~in.
Cilj ovako kvalitetno koncipiranog kurikuluma je stvaranje i
uskla|ivanje svih uslova za kvalitetno odrastanje djece
pred{kolskog uzrasta i razvoj njihovih kompetencija, po{tuju}i
specifi~nosti ranog djetinjstva, razvoja djece i temeljna na~ela o
pravima djeteta, te podsticanje cjelovitog (holisti~kog) razvoja,
odgoja i u~enja djece ranog i pred{kolskog uzrasta u skladu sa
njihovim mogu}nostima, sposobnostima, potencijalima,
potrebama i interesima. Polazna osnova je neponovljivost
(jedinstvenost) svakog djeteta, va`nost iskustava ranog
djetinjstva, aktivno u~enje i interakcija sa drugom djecom,
odgajateljima i materijalom, {to uklju~uje podr{ku i pra}enje
fizi~kog, psiholo{kog, kognitivnog i emocionalnog razvoja.
Na temelju op}eg cilja formuliraju se dugoro~ni ciljevi koji
daju smisao odgojno-obrazovnom radu, te predstavljaju uslov za
odre|ivanje jasnih i konkretnih ishoda. Oni usmjeravaju
odgojno-obrazovne akcije. Odraz su filozofije ranog i
pred{kolskog odgoja i vizije koja se gradi odgovorima na pitanja:
[ta `elimo da bude krajnji ishod procesa razvoja i u~enja
djece?
U ~emu je smisao toga {to u~imo?
Na koje ciljeve u~enja i razvoja je potrebno usmjeriti pa`nju?
U pred{kolskom kurikulumu djeca se, kroz aktivnosti igre,
podr`avaju u ranom li~nom razvoju, uklju~uju}i:
– razvoj kapaciteta za komunikaciju na maternjem jeziku
kroz aktivnosti kojima se podr`ava ta~na artikulacija
rije~i, pro{iruje njihov rje~nik i razvija sposobnost da
slu{aju druge
– fizi~ki i motorni razvoj i aktivnosti kojima se podr`ava
koordinacija njihovih tjelesnih pokreta
– progresivna spoznaja o sebi, drugima i o okru`enju
– razvoj dje~ijih kapaciteta da definiraju i slijede pravila,
razlikuju dobro od lo{eg, te ono {to je dozvoljeno od
onog {to je zabranjeno
– ohrabrivanje i podr{ku za anga`iranje u prakti~nim
aktivnostima, za procjenu rizika i opasnosti i za
po{tivanje pravila osnovne higijene i sigurnosti.
Petak, 28.1.2022.
U Smjernicama se promoviraju ciljevi koji se formuliraju
globalno, a njihova operacionalizacija se vr{i kroz odre|ivanje
ishoda i pokazatelja u~enja i razvoja.
2.1. Podsticanje optimalnog tjelesnog razvoja, razvoj ~ulne
osjetljivosti i opa`anja, te formiranje osnovnih
zdravstveno-higijenskih navika
Ovi ciljevi su usmjereni na podsticanje skladnog razvoja
tijela i tjelesnih sposobnosti, kao i usavr{avanja funkcije ~ulnih
organa i sticanje bogatog ~ulnog iskustva. Cilj je omogu}iti djeci
da budu aktivna i interaktivna, da razvijaju pokrete, kontrolu i
koordinaciju. Pored toga, usmjereni su na podsticanje i razvoj
higijenskih navika (li~ne urednosti, ~isto}e i higijene) i
zdravstvene kulture radi o~uvanja i ja~anja sopstvenog zdravlja i
sticanja zdravih `ivotnih navika u cilju pove}anja sigurnosti i
otpornosti organizma prema nepovoljnim uticajima i izazovima
savremenog na~ina `ivota.
2.2. Ja~anje samopo{tovanja, samopouzdanja i pozitivne
slike o sebi, razvijanje socijalnih vje{tina i rezilijentnosti
Ciljevi su usmjereni na razvijanje vlastitih kompetencija,
razvoj osje}aja sigurnosti i povjerenja u sopstvene snage, vlastite
vrijednosti, mogu}nosti i specifi~nosti te podsticanje
samostalnosti.
Socijalni aspekt razvoja posebno je orijentiran na razvijanje
socijalnih vje{tina koje podrazumijevaju: razumijevanje
osnovnih dru{tvenih odnosa; podsticanje saradni~kih odnosa u
grupi, uzajamnog pomaganja i uva`avanja; razvoj sposobnosti
uskla|ivanja svojih `elja i potreba sa `eljama i potrebama drugih;
povezivanje sa bliskim osobama i razvoj povjerenja, te u`ivanje
u zajedni~kom `ivljenju u pred{kolskoj ustanovi.
U segmentu emocionalnog razvoja ciljevi su usmjereni na
razvijanje sposobnosti empatije, osjetljivosti za osje}anja drugih,
po{tovanja za interesovanja, mi{ljenja i pona{anja drugih,
ispoljavanje emocija na dru{tveno prihvatljiv na~in i ja~anje
otpornosti na frustracije.
Pored toga, ciljevi su usmjereni i na podsticanje
razumijevanja i usvajanja eti~kih normi u skladu sa
vrijednostima demokratskog, humanog i tolerantnog dru{tva,
osjetljivog na porodi~ne, kulturolo{ke i vjerske razli~itosti te na
razvijanje navika i stavova koji su po`eljni u dru{tvenom `ivotu.
U skladu s tim, ciljevi su orijentirani i na razvoj svijesti o
pripadnosti kulturi i tradiciji svog naroda i svoje domovine, uz
njegovanje tolerancije, uva`avanja i prihvatanja razli~itosti, kao i
na razvijanje svijesti o zna~aju za{tite i o~uvanja prirodne i
dru{tvene sredine.
2.3. Razvijanje govornih i komunikacijskih sposobnosti
Ciljevi su fokusirani na podsticanje svih vidova
komunikacije i razli~itih funkcija govora, njegovanje glasovne
kulture, pravilne artikulacije i izgovora, boga}enje rje~nika i
re~enice, razvoj sposobnosti za uspostavljanje verbalne i
neverbalne komunikacije i vje{tine slu{anja, te razvoj kulturne
komunikacije. Uzimaju}i u obzir da je govor medij za
izra`avanje misli, osje}aja i ideja, uloga odgajatelja je da
omogu}i djeci bogato jezi~ko okru`enje kako bi razvili
samopouzdanje i vje{tine u izra`avanju.
2.4. Razvijanje kognitivnih sposobnosti djeteta, neophodnih
za razumijevanje svijeta oko sebe
Holisti~ki pristup razvoju i u~enju djece produbljen je kroz
ciljeve koji su usmjereni na razvoj intelektualnih i drugih
sposobnosti, u skladu sa razvojnim i individualnim potrebama,
mogu}nostima i interesovanjima djece, te razvijanje inicijative,
radoznalosti, istra`iva~kog duha, ma{te i kriti~kog promi{ljanja
kao temelja cjelo`ivotnog u~enja. Ovi ciljevi se zasnivaju na
istra`iva~kom pristupu orijentiranom na problem, kao i kroz
saradni~ko u~enje i aktivnu ulogu djece u propitivanju i tra`enju
rje{enja, informacija i razvijanja svojih razumijevanja.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
2.5. Podsticanje stvarala{tva, kreativnog mi{ljenja i
simboli~kog izra`avanja
Ciljevi pred{kolskog odgoja i obrazovanja usmjereni na
razvoj stvarala~kog mi{ljenja i fantazije kroz stvarala~ko
izra`avanje i simboli~ke jezike doprinose cjelovitom razvoju
djece. Umjetni~ka iskustva va`na su za emocionalni, prakti~ni i
kognitivni razvoj. Razvijanjem i ja~anjem sposobnosti
izra`avanja govorom, pokretom, likovnim, dramskim i
muzi~kim izrazom u igri i drugim stvarala~kim aktivnostima
oboga}uje se dje~iji unutra{nji svijet i otvara put formiranju
stvarala~ke li~nosti. Dje~ija kreativnost i imaginacija se gradi
kroz stvaranje i radost, igru, istra`iva~ke i umjetni~ke aktivnosti.
Uklju~uje podr{ku djeci da istra`uju i igraju se sa razli~itim
medijima i materijalima, pru`aju}i im mogu}nosti da dijele svoje
misli, ideje, osje}anja kroz jezi~ko stvarala{tvo i stvarala~ke
aktivnosti - bojom, crte`om, oblikovanjem, pokretom, plesom,
dramatizacijom, dizajnom, tehnologijom i dr.
3. NA^ELA (PRINCIPI) KURIKULUMA ZA RANI I
PRED[KOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
Zajedni~ka odgovornost za odgoj i obrazovanje djeteta i
obezbje|ivanje kontinuiteta
Pred{kolska ustanova po{tuje roditelje kao prve i
ravnopravne odgajatelje, kao i njihovu ulogu u `ivotu svakog
djeteta, koja je od primarnog zna~aja za odrastanje. U njoj se
obezbje|uje prirodni kontinuitet boravka djeteta u razli~itim
odgojno-obrazovnim sredinama, po{tuju}i ~injenicu da svako
dijete dolazi u pred{kolsku ustanovu donose}i sa sobom svoju
porodi~nu kulturu, obi~aje i navike.
Timovi u pred{kolskim ustanovama zajedno sa roditeljima
dijele odgovornost za fizi~ku i emocionalnu njegu i pa`ljivo
odgojno usmjeravanje, kao i oblikovanje vremena i prostora za
odrastanje kroz igru, istra`ivanje i u~enje:
– grade susretljiv ambijent za saradnju i odlu~ivanje
– pru`aju odgovaraju}u podr{ku i uspostavljaju
partnerstvo zasnovano na uva`avanju i po{tovanju
specifi~nosti porodi~nog ambijenta, u cilju
obezbje|ivanja optimalnih uslova za odrastanje djece,
prihvataju}i ih kao aktivne ~lanove porodica, zajednice i
dru{tva, koji imaju sopstvene brige, interesovanja i
mi{ljenja
– ohrabruju roditelje i staratelje na aktivno u~e{}e u
planiranju, organiziranju, izvo|enju i evaluaciji
programa i usluga, dijele}i uzajamno razumijevanje
vrijednosti i ciljeva na kojima po~iva odgoj i
obrazovanje u pred{kolskom uzrastu
– uva`avaju}i individualnost i integritet djeteta, sa
roditeljima i starateljima dijele informacije o dje~ijem
razvoju i u~enju.
Jedinstvo odgoja, obrazovanja, njege i za{tite
Pred{kolski odgoj i obrazovanje su usmjereni prema
dugoro~nim ciljevima kojima se povezuju dje~ija `ivotna
iskustva sa procesima primjenjivanja kurikuluma. Kvalitetni
odnosi i komunikacija sredi{nja su operativna na~ela u
organizaciji odgojno-obrazovnog procesa i temelje se na
reciprocitetu i zajedni{tvu, koji svim sudionicima omogu}avaju
aktivno u~e{}e u oblikovanju procesa odgoja i obrazovanja.
Znanje koje odgajatelj sti~e o djeci razvija se i oboga}uje
dijeljenjem s drugim odraslim osobama (tim odgajatelja, stru~ni
uposlenici ustanove, roditelji), omogu}uju}i da jedinstveno
djeluju u odgoju i obrazovanju, njezi i za{titi djece.
Timovi u pred{kolskim ustanovama stvaraju okru`enja u
kojima dolazi do izra`aja jedinstveni pristup ovim procesima na
razli~itim nivoima sistema, uva`avaju}i najbolji interes djece:
– promoviraju dru{tvenu brigu o djeci, koja obuhvata
odgojno-obrazovnu, socijalnu i razmjenjuje misli, ideje, osje}anja, vrijednosti.
zdravstveno-preventivnu komponentu i zahtijeva
intersektorsku suradnju i multidisciplinarni pristup na
ovom nivou odgojno-obrazovnog sistema
Broj 4 - Strana 15
– grade prijatno, fleksibilno i bogato materijalno i
socijalno okru`enje u pred{kolskoj ustanovi u pravcu
razvoja odnosa i interakcije, zajedni~kog autenti~nog
u~e{}a i gra|enja povjerenja izme|u djece i odraslih.
– razumijevaju}i perspektivu djeteta, prihvataju i
uva`avaju inicijative koje dolaze od djece kao situacije
za odgojno-obrazovno djelovanje.
Igra je osnov razvoja, u~enja i odrastanja
Odrastanje u ranom djetinjstvu odre|eno je bogatstvom i
raznovrsno{}u dje~ijih aktivnosti. Kroz igru djeca u~e, bogate
ma{tu, oblikuju na~ine izra`avanja i mi{ljenja, razvijaju svoje
snage i potencijale, samopotvr|uju se, suo~avaju sa svojim
emocijama, rje{avaju sukobe i u~e o dru{tvenim pravilima,
pronalaze rje{enja problema, sara|uju, istra`uju, stvaraju. U igri
su djeca istinski slobodna i zbog toga igra ima klju~nu `ivotnu
ulogu.
Timovi u pred{kolskim ustanovama grade duboko
razumijevanje i po{tovanje prema dje~ijoj igri, stvaraju}i
optimalne uslove da se djeca igraju:
– oblikuju sigurno i stimulativno okru`enje, bogato
materijalima i sadr`ajima koji podsti~u i izazivaju djecu
na igru (samostalno ili u grupi, igru u paru, igru u malim
grupama, igru u velikim grupama)
– razli~itim strategijama podsti~u da svako dijete sa
svojim potencijalima i mogu}nostima bude uklju~eno u
igre
– razvijaju autenti~ne programe svojih pedago{kih grupa,
zasnovane i izazvane dje~ijom igrom.
Profesionalna autonomija, eti~nost i odgovornost
Pred{kolska ustanova, menad`ment, a posebno stru~no
osoblje, kao kreatori odgojno- obrazovnog procesa u`ivaju
profesionalnu autonomiju, a njihov rad redovno se interno i
eksterno vrednuje. Rade}i na osnovu standarda kvaliteta, uz
kontinuirani profesionalni razvoj, pred{kolska ustanova,
menad`ment i stru~no osoblje snose odgovornost za vlastiti rad.
Otvorenost pred{kolske ustanove prema dru{tvenoj
zajednici ogleda se u realizaciji programa koji se zasnivaju na
potrebama zajednice, u sadr`ajima rada i transparentnosti
djelovanja. Za kvalitet rada u pred{kolskoj ustanovi zajedni~ku
odgovornost snose odgajatelji, ostalo stru~no osoblje,
rukovodstvo ustanove i roditelji. Osim toga, kvalitet rada u
pred{kolskom odgoju i obrazovanju treba biti pod stalnom
unutra{njom evaluacijom, pa i evaluacijom od strane odgovornih
vanjskih institucija.
4. RAZVOJ KURIKULUMA ZA RANI I PRED[KOLSKI
ODGOJ I OBRAZOVANJE ZASNOVANOG NA ZJCRP
4.1. Kompetentno dijete
Klju~ne kompetencije su slo`eni sklopovi me|usobno
povezanih znanja, vje{tina, stavova i vrijednosti potrebnih za
li~ni razvoj. Kurikulum ranog i pred{kolskog odgoja i
obrazovanja treba biti usmjeren prema poticanju i razvoju
razli~itih dje~ijih kompetencija. Kompetencije su opisane u
ZJCRP za pred{kolski odgoj i obrazovanje.
Kompetentnost djeteta se izgra|uje kroz podsticajne i
podra`avaju}e odnose sa vr{njacima i odraslima. Oslanja se na
potencijale koje dijete donosi u odgojno-obrazovni proces. Od
kvaliteta tih odnosa zavisi koliko }e mogu}nosti biti razvijane i
nadogra|ene. Dijete je prirodno usmjereno na interakciju sa
okru`enjem, a kao aktivni ~lan zajednice u~estvuje u procesima
koji se odvijaju u porodici, obdani{tu, zajednici. Na taj na~in
dijete uti~e na oblikovanje zajednice u kojoj se nalazi. Intrinzi~na
motivacija vodi dijete u svijet igre, istra`ivanja, otkrivanja i
saznanja. Dijete je posve}eno u~enju. Kao kreativno bi}e, ono
povezuje dimenzije svog iskustva i na razli~ite na~ine
Da bi kurikulum bio kvalitetan i upe~atljiv, u praksi dijete
treba da se osje}a ostvareno i zadovoljno. Treba biti sigurno i
uva`eno, kao i svi njegovi potencijali, `elje i interesi, {to se
Broj 4 - Strana 16 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
posti`e uklju~ivanjem u raznovrsne i svrsishodne aktivnosti.
Djetetu treba biti omogu}eno da ma{ta, pita, posmatra, istra`uje
svim svojim ~ulima, da spoznaje svoje mo}i i snage. Osna`ivanje
kompetentnog djeteta podrazumijeva omogu}avanje djetetu da
vidi svoju va`nost i prepoznavanje njegovog doprinosa. Na taj
na~in, dijete postaje sposobno da prihvata razlike, promjene,
druge osobe i da sa njima razvija bliske odnose.
Kurikulum za rani i pred{kolski odgoj i obrazovanje treba
poticati i razvijati razli~ite kompetencije za `ivot u dru{tvu
znanja i za cjelo`ivotno u~enje.
Jezi~ko komunikacijska kompetencija na maternjem jeziku
Podrazumijeva podr`avanje djeteta u razvoju govora,
boga}enju rje~nika, pravilnom izra`avanju, slu{anju,
sposobnosti izra`avanja misli i ideja, uklju~uju}i grafi~ko i
simboli~ko reprezentovanje. Ove i druge funkcije jezika su
veoma va`ne. Stimulativno jezi~ko okru`enje od velikog je
zna~aja za podsticanje komunikacije, rane pismenosti, razvijanje
svijesti o mo}i jezika, o njegovoj va`nosti u me|uljudskim
odnosima i njegovanja jezi~kog stvarala{tva u pred{kolskom
dobu. Stvaranje uslova za dje~iju igru i druge igrolike aktivnosti,
za razli~ite socijalne interakcije s drugom djecom i odraslima u
poticajnom, jezi~ki oblikovanom socijalnom okru`enju osnov je
izgradnje ove kompetencije u pred{kolskoj ustanovi.
U~enje kako u~iti
Ova kompetencija se razvija pru`anjem podr{ke djeci u
osvje{tavanju procesa vlastitog u~enja i izvo|enja zaklju~aka.
Podsticanjem na refleksiju o procesu svog u~enja djeci se daje
prilika da zastanu, provjere vrijednost i valjanost odgovora i na
kraju prona|u ta~no rje{enje. Na ovaj na~in dje~ija aktivnost
postaje sve vi{e planirana, a rje{avanje zadataka sve
promi{ljenije. Stvaranjem okru`enja u kojem se djeca aktivno
uklju~uju u planiranje i organiziranje tog procesa ja~aju se
njihove metakognitivne sposobnosti i izgra|uje kompetencija
"u~iti kako u~iti".
Matemati~ka pismenost i nau~ne kompetencije
Stvaranjem uslova za bogata senzorna iskustva, prakti~ne
manipulacije predmetima, raznovrsne otkriva~ke aktivnosti,
podsticanjem logi~ko-matemati~kog mi{ljenja i vi{ih misaonih
procesa putem rje{avanja problema i razumijevanju veza i
odnosa, stvaraju se uslovi za izgradnju matemati~ke pismenosti.
Osna`ivanjem dje~ijih samostalnih aktivnosti, podsticanjem na
postavljanje pitanja, tra`enjem odgovora, otkrivanjem i
zaklju~ivanjem o zakonitostima u svijetu prirode,
uzro~no-posljedi~nim vezama i primjenom tih znanja u
svakodnevnim situacijama razvijaju se nau~ne kompetencije
djece.
Informati~ka pismenost
Ove kompetencije se razvijaju kroz osmi{ljenu upotrebu
informacionih tehnologija u istra`ivanju kroz igru, dola`enju do
informacija, te predstavljanju/dokumentiranju tih aktivnosti. Na
taj na~in dijete se osposobljava za samorefleksiju procesa u~enja.
Pru`anjem mogu}nosti djeci da se upoznaju sa
informaciono-komunikacijskom tehnologijom i njezinim
kori{tenjem u razli~itim aktivnostima stvaraju se uslovi za razvoj
informati~ke pismenosti.
Socijalna i gra|anska kompentencija
Razvijaju se gra|enjem zajedni{tva i osje}aja pripadnosti,
uva`avanjem razli~itosti i brige o drugima, njegovanjem odnosa
prihvatanja, uva`avanja i tolerantnosti prema drugima,
stvaranjem prilika za me|usobno slu{anje, uklju~ivanjem u
zajedni~ke aktivnosti. Stvaranje uslova za iskazivanje nje`nosti,
topline i bliskosti, podsticanje osje}aja slobode da djeca pitaju {ta
`ele, tra`e pomo}, iska`u svoje mi{ljenje, osje}aje, ideje,
slaganje ili neslaganje i sigurnosti da }e pritom biti saslu{ani i
uva`avani, te da aktivno u~estvuju u dono{enju odluka koje ih se
ti~u, uslov su za razvijanje ovih kompetencija i promovisanje
demokratskih odnosa u dje~ijem okru`enju.
Petak, 28.1.2022.
Samonicijativa i preduzetni~ka kompetencija
Sposobnost djeteta da se samoinicijativno uklju~uje u
najrazli~itije situacije, da planira i vodi vlastite aktivnosti, te da
propituje i vrednuje svoje ideje i zamisli predstavlja osnovu
poduzetni~kih kompetencija. Samonicijativa se temelji na
razvoju dje~ijeg samopouzdanja i samopo{tovanja. Podr{ka
odgajatelja je usmjerena prema stvaranju uslova za
osmi{ljavanje, preispitivanje, vrednovanje i kreativno
izra`avanje dje~ijih ideja, spoznaja, do`ivljaja, podr`avanjem
dje~ijih originalnih ideja i rje{enja, kao i spremnosti za
preuzimanje rizika.
Kulturna svijest i kulturno izra`avanje
Kulturolo{ke kompetencije su usmjerena prema razvoju
kulturne svijesti i oblikovanju estetskog do`ivljaja i estetskog
ukusa kroz razli~ite vidove umjetnosti i kulture. Razvijanjem
kulturnog i nacionalnog identiteta, osna`ivanjem djece za
razumijevanje i uva`avanje kulturnih razli~itosti, te razvijanjem
svijesti o zna~aju o~uvanja i njegovanja tradicije svog, ali i
drugih naroda, djeca postaju ~uvari kulturnog blaga {to otvara
vrata interkulturalnosti.
Kreativno-produktivna kompetencija
Ova kompetencija se razvija podsticanjem djece na razli~ite
stvarala~ke prerade svojih ideja, iskustva i do`ivljaju putem
razli~itih medija. Stvaranjem uslova za razvijanje vlastite
kreativnosti i sposobnosti izra`avanja, te kreiranje atmosfere bez
sputavanja, direktnog mije{anja, intervenisanja ili kritikovanja
koje prekida kreativni proces djeteta, predstavlja osnov za razvoj
kompetencije, pru`aju}i djeci radost otkrivanja i istra`ivanja
svijeta, upoznavanja sebe i svojih mogu}nosti.
Tjelesno-zdravstvene kompetencije
Tjelesno-zdravstvene kompetencije usmjerene su na
podr`avanje i usvajanje zdravstveno-higijenskih i za{titnih
navika te afirmaciju zdravih stilova pona{anja, izgra|ivanjem
navika o zdravoj i umjerenoj ishrani i tjelesnim aktivnostima,
koje omogu}avaju kvalitetan i zdrav `ivot.
4.2. Oblasna struktura kurikuluma za rani i pred{kolski
odgoj i obrazovanje
Oblasti u kurikulumu su organizirana i logi~ki povezana
znanja, vje{tine i stavovi unutar ve}e cjeline. Komponente su
znanja, vje{tine i stavovi koji se nalaze u manjim cjelinama koje
definiraju oblast. Vi{e komponenti ~ini jednu oblast. Oblasti su
definirane u ZJCRP za POO u Bosni i Hercegovini, te ih je
mogu}e u potpunosti preuzeti. Oblasti su me|usobno povezane i
~ine jednu cjelinu (Tabela 2).
Kako je savladavanje osnovnih aspekata li~nog razvoja
tokom ove faze od su{tinske va`nosti za razvoj spremnosti za
u~enje tokom cijelog `ivota, djeca }e se izlagati procesu
osnovnog sistematskog u~enja koji }e se usmjeriti na
stimulisanje njihove radoznalosti za sebe, dru{tvo, prirodu,
umjetnost, kulturu i nove tehnologije.
Tabela 2: Oblasti i komponente iz ZJCRP
Redni OBLAST KOMPONENTE
broj
1. ZDRAVLJE I TJELESNI - Razvoj motorike i ~ula
RAZVOJ - Za{tita i sigurnost
- Zdrav na~in `ivota
2. LI^NOST DJETETA I - Odnos prema sebi
INTERAKCIJA - Odnos prema drugima
- Odnos prema prirodi
3. GOVOR, JEZIK I - Razvoj govora i upotreba jezika
KOMUNIKACIJA - Usmeno izra`avanje i slu{anje
- Komunikacija i rana pismenost
4. SVIJET OKO NAS - Istra`ivanje svijeta
- Rje{avanje problema, kriti~ko i kreativno
mi{ljenje
- Rana matemati~ka pismenost
5. UMJETNOST I KULTURA - Stvarala{tvo i kreativnost
- Dru{tvena uloga umjetnosti i kulture
- Estetske vrijednosti i znanja o umjetnosti
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
Smjernice preporu~uju da se u daljem razvoju kurikuluma
oblasti opi{u pojedina~no i istakne va`nost svake oblasti za
ostvarenje svrhe i ciljeva u~enja i podu~avanja.
Primjer prikazuje jednu oblast
Oblast Zdravlje i tjelesni razvoj
je va`na zbog razvoja motorike i ~ula, zdravog na~ina `ivota,
te za{tite i sigurnosti djeteta. Sastoji se od tri komponete: Razvoj
motorike i ~ula, Za{tita i sigurnost, Zdrav na~in `ivota.
Prva komponenta predstavlja temelj za pravilan rast i razvoj
dje~ijeg organizma, a odnosi se na sve aktivnosti u kojima dijete
djeluje preko svojih ~ula i mi{i}a. Osnovni ishodi ove
komponente su koordinacija krupnih mi{i}nih grupa, razvoj fine
mi{i}ne koordinacije, te razvoj i oplemenjivanje ~ula.
Prva grupa ishoda odnosi se na razvoj motorike kroz prirodne
oblike kretanja, te na razvoj motori~kih sposobnosti.
Druga grupa ishoda odnosi se na razvoj fine motorike kao
preduslova za razvoj grafomotori~kih sposobnosti.
Tre}a grupa ishoda odnosi se na usavr{avanje funkcije ~ulnih
organa i sticanje bogatog ~ulnog iskustva: vida, sluha, dodira,
mirisa i okusa.
Druga komponenta se odnosi na za{titu i sigurnost u cilju
stjecanja najelementarnijih iskustava i znanja djece o za{titi sebe
i drugih.
Broj 4 - Strana 17
Tre}a komponenta je zna~ajna za razvoj zdravstvene kulture
radi o~uvanja i ja~anja sopstvenog zdravlja, stjecanja zdravih
`ivotnih navika te usvajanja pravila li~ne urednosti, ~isto}e i
higijene.
4.3. Ishodi u~enja i razvoja
Ishodi u~enja i razvoja su iskazi kojima se odre|uje {ta dijete
treba znati, koje vje{tine razvijati i koje stavove/vrijednosti treba
usvojiti nakon odre|enog procesa u~enja i podu~avanja. Ishodi
su operacionalizacija i konkretizacija ciljeva, a definirani su u
ZJCRP, odakle se mogu se preuzeti.
Ishodi u~enja se odre|uju na sljede}i na~in:
SUBJEKT + GLAGOL + OBJEKT
Dijete razlikuje osnovne karakteristike
izme|u `ive i ne`ive prirode.
Subjekt odre|uje na koga se ishod odnosi (dijete). Tvrdnje o
ishodima zapo~inju se izrazima poput: "Dijete…".
Glagol - aktivnim glagolom se opisuje radnja koja se o~ekuje
od djeteta, kao i nivo na kojem }e dijete obavljati te radnje,
koriste}i taksonomiju znanja ( Slika 1.)
Objekt - opisuje dostignu}e koje se o~ekuje od djeteta.
Prilikom izrade ishoda u~enja preporu~uje se kori{tenje
revidirane Bloomove taksonomije (Anderson i saradnici, 2001).
Broj 4 - Strana 18 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
4.4. Pokazatelji/indikatori Pokazatelji za kraj pred{kolskog Preporuke
odgoja i obrazovanja (6 godina)
Pokazatelji ostvarenosti ishoda u~enja pokazuju stepen Dijete:
dostizanja ishoda u~enja. Opisuju razvijenost vje{tina, znanja i 1.a. koristi se govorom za U ovom uzrastu verbalni govor postupno postaje
razumijevanja odre|enih fenomena u okviru izra`avanje i obja{njavanje svojih dominiraju}a aktivnost. Razlikujemo aktivni i
misli, ideja i doga|aja (pri~anje o pasivni rje~nik. Aktivni rje~nik sadr`i rije~i koje
oblasti/komponente. Pokazatelji u ZJCRP definirani su u skladu pojavama i doga|ajima, opisivanje dijete upotrebljava i razumije njihovo zna~enje,
sa uzrastom djece na kraju ranog odgoja i obrazovanja (kraj tre}e predmeta, `ivotinja i ljudi) dok pasivni obuhvata rije~i koje dijete razumije,
1.b. prenosi i konstruira poruke ali ih ne mo`e upotrebljavati. Pasivni rje~nik
godine) i na kraju pred{kolskog odgoja i obrazovanja (5/6 ciljano i sa samopouzdanjem predstavlja potencijalni aktivni rje~nik. Zbog
godina). 1.c. koristi se govorom da bi izrazilo toga je pretvaranje pasivnog rje~nika u aktivni
osje}anja, misli, `elje, iskustva, jedna od va`nijih zada}a odgojno-obrazovnog
Pokazatelji se mogu preuzeti iz ZJCRP. Prema potrebi se ideje, potrebe, kako bi rije{ilo rada na razvoju govora. Dje~iji rje~nik se razvija
mogu definirati i za ostale uzraste djece (npr. djeca do 3. godine sukobe i gradilo pozitivne odnose s postepeno: od konkretnog prema apstraktnom,
drugima od jednostavnog prema slo`enom, od op}eg
`ivota ili u 4, 5. ili 6. godini `ivota). 1.d. kazuje svojim rije~ima prema posebnom. Osnovni zahtjevi za pravilan
doga|aje logi~kim slijedom razvoj rje~nika su pravilan, jasan i izra`ajan
Uzimaju}i u obzir da dje~iji razvoj nije linearan i djeca ne 1.e. opisuje svoja ma{tanja, izmi{lja govor odraslih. Govor je potrebno povezati s
posti`u isti nivo razvoja u istom periodu, tj. da unutar jednog pri~u prakti~nim i manipulativnim aktivnostima, {to
vi{e uklju~ivati ~ula, a predmete i pojave
hronolo{kog uzrasta postoji veliki raspon individualnih upoznavati s razli~itih stajali{ta. Poseban zahtjev
razvojnih razlika me|u djecom, prilikom kreiranja izvedbenih za razvoj rje~nika kod djece je da se aktivnosti u
kojima se bogati, pro{iruje i aktivira dje~iji
kurikuluma potrebno je voditi ra~una o uzrastu, karakteristikama rje~nik izvode samo u obliku igre u kojoj dijete
grupe i o razvojnom nivou svakog djeteta u grupi. To ima aktivnu ulogu.
Osigurati:
podrazumijeva svojevrsnu prohodnost indikatora razvoja i - aktivnosti razvrstavanja rije~i upotrebom
u~enja kroz razli~ita godi{ta u okviru jednog ishoda, uva`avaju}i asocijativne metode: povezivanje prema
odre|enom kriteriju (imenice, pridjevi); pravimo
individualnu primjerenost. kalendar rije~i (lijepe rije~i, plave rije~i, vodene
Primjer: (primjer prikazuje jednu oblast, komponentu, ishod rije~i i sl.)
- razli~ite govorne vje`be: nabrajanje stvari koje
i pokazatelje) mogu proizvoditi zvuk, rje~nik antonima,
sinonima, deminutiva i augmentativa, paronima,
Oblast Svijet oko nas homonima
- aktivnosti tra`enja, sastavljanja, izmi{ljanja
Komponenta 4: Nauka i tehnika novih rije~i (oduzimanje i dodavanje glasova,
Ishod u~enja 1: stvaranje slo`enica, asocijacije na zadanu rije~
ili sklop rije~i i sl).
Posmatra pojave u prirodnom, materijalnom, dru{tvenom
svijetu, svijetu tehnike i uz iskustvena saznanja utvr|uje 5. PRIMJENA KURIKULUMA ZA RANI I
zakonitosti i veze. PRED[KOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
Definirani su pokazatelji u skladu sa uzrastom djeteta:
Pokazatelji za kraj ranog odgoja i Pokazatelji za kraj pred{kolskog odgoja i
Kroz Smjernice se zagovara otvoreni kurikulum koji je
obrazovanja (kraj tre}e godine) obrazovanja (6 godina) smje{ten i razvija se unutar stvarnog `ivotnog dje~ijeg konteksta,
Dijete: Dijete: razvijaju}i ga i nadogra|uju}i ga, a ne pokraj i iznad njega.
1.a. Posmatra prirodne pojave 1.a. pokazuje saznanja iz tehni~kih, Otvoreni kurikulum zahvata dje~ije `ivotne situacije kao svoj
1.b. Povezuje doga|aje na temelju iskustva prirodnih i dru{tvenih nauka na sadr`aj, a na~in ovladavanja `ivotnim situacijama (bogat,
u svakodnevnom `ivotu i aktivnostima sa elementarnom nivou
prirodnim pojavama. 1.b. identificira i razlikuje osobine prirode,
raznovrstan i aktivan `ivot djece u trenutku razvijanja, odnosno,
materijalnog, dru{tvenog i svijeta tehnike su-stvaranja realnog programa) ~ine kurikulum. Osnovno
1.c. pokazuje saznanja i identificira uo~ljive opredjeljenje je ravnopravan dijalog me|u svim ~lanovima
i neke manje uo~ljive osobine `ivih bi}a,
predmeta, pojava i fenomena koje posmatra grupe, u kojem svako participira prema svojim mogu}nostima.
1.d. razlikuje prirodne pojave, fenomene, Osnovna polazi{ta i filozofija otvorenog pred{kolskog
veze i zakonitosti od onih koji su stvoreni kurikuluma uti~e na savremeno shvatanje institucionalne
zahvaljuju}i razvoju tehnike, nauke i
tehnologije. strukture i organizacije pred{kolskih ustanova u kojima sadr`aji,
metode i oblici rada nisu sami sebi svrha, ve} proizlaze iz zadatka
4.5. Preporuke da se pred{kolska ustanova koncipira i shvati kao "`ivotni
Pokazatelji se dodatno poja{njavaju kroz preporuke koje prostor", kao zajednica odraslih i djece koja ima zajedni~ka
predstavljaju vodi~ odgajateljima u dizajniranju iskustava za podru~ja rada, zajedni~ke razloge i prilike za igru, istra`ivanje,
djecu i stvaranju kvalitetne odgojno-obrazovne prakse razvoj i u~enje.
usmjerene prema dobrobiti djece. Va`no je da preporuke budu Osnovu za primjenu kurikuluma za rani i pred{kolski odgoj
jasne, konkretne, upotrebljive i uskla|ene sa pokazateljima. ~ini opredjeljenje za sukonstrukciju realnog kurikuluma kroz
Preporuke se daju u deskriptivnoj formi i mogu sadr`avati integrirane procese planiranja, oblikovanja okru`enja za
sljede}e: raznovrsne dje~ije aktivnosti, pra}enja-dokumentiranja i
– najva`nije razvojne karakteristike vezane za konkretni vrednovanja dje~ijeg razvoja i u~enja. Kroz ovaj udru`eni proces
uzrast djece i konkretnu oblast, komponentu i ishod odgajatelji, stru~no osoblje i roditelji dobivaju potpuni uvid u
razvoja i u~enja djetetov razvoj i sve njegove specifi~nosti, kao i uvid u procese i
– preporuke odgajateljima na koji na~in mogu posti}i domete odgoja i obrazovanja tokom boravka djeteta u
odre|ene ishode ili {ta je potrebno izbjegavati, s pred{kolskoj ustanovi. Integrirani proces je polazna ta~ka u
posebnim akcentom na njihovu ulogu u tom procesu odre|ivanju koje su mogu}nosti svakog djeteta, pitanja {ta djeca
– prijedloge {ta je potrebno osigurati da bi svako dijete znaju i mogu da rade, kako napreduju i koja iskustva sti~u, {ta ih
napredovalo i dosegnulo odre|ene ishode (oku`enje, zanima, koje su aktuelne mogu}nosti u~enja i gdje je djeci
materijali i iskustva) potrebna dodatna podr{ka.
– primjere igara i aktivnosti kao svojevrsnih koncepata Principi procesa su-stvaranja realnog kurikuluma u
izazova i podsticaja djeci u procesu njihovog rasta, pred{kolskoj ustanovi su:
razvoja i u~enja. – realni kurikulum osna`uje dijete, prepoznaje i podsti~e
Primjer prikazuje jednu oblast, komponentu, ishod i potencijale i prirodnu potrebu djeteta za u~enjem,
pokazatelje za djecu u 6. godini `ivota. u~e{}em i djelovanjem, gra|enjem iskustava i
Oblast: Govor, jezik i komunikacija oblikovanjem vlastitog razumijevanja svijeta u kome
Komponenta 2: Usmeno izra`avanje i slu{anje `ivi
Ishod 1: Pokazuje govorna i jezi~ka iskustva i bogati rje~nik i
re~enicu u razli~itim aktivnostima – igra i igrolike aktivnosti za dijete predstavljaju prirodno
okru`enje za u~enje, razvoj, odgoj i obrazovanje, te u
procesu su-stvaranja realnog kurikuluma imaju posebno
mjesto.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
– integriranost procesa planiranja, organiziranja
aktivnosti, pra}enja, dokumentiranja i evaluacije
zasniva se na spoznaji o holisti~nosti dje~ijeg `ivota i
li~nosti, podsticanju svih aspekata razvoja i u~enja djece
u odgojno-obrazovnom procesu i me|uuticaju sredine i
kulture u kojoj dijete odrasta.
– partnerstvo sa roditeljima zasniva se na po{tovanju
roditelja kao partnera i uzajamnom po{tovanju u
odgojno-obrazovnom procesu. Gra|enjem partnerstva
podr`avaju se procesi odrastanja, osna`ivanjem
roditelja da djeluju u ime svoje djece i izvan pred{kolske
ustanove. Princip nala`e da roditelji trebaju biti
informisani o svrsi, na~inima i sadr`ajima razvoja i
su-stvaranja realnog kurikuluma, uklju~uju}i
informacije o na~inima pra}enja i vrednovanja
napredovanja njihovog djeteta.
– uklju~ivanje djece, porodica i drugih stru~njaka u razvoj
i primjenu relevantnih i odgovaraju}ih procesa
su-stvaranja realnog kurikuluma u pred{kolskoj
ustanovi pru`a mogu}nost odgajateljima i stru~nim
saradnicima da razumiju procese dje~ijeg razvoja i
u~enja i iz drugih perspektiva koje nisu mogu}e ako se
oslanjaju isklju~ivo na svoje strategije i perspektive. To
govori i o va`nosti usmjerenosti na relacije sa
dru{tvenim okru`enjem i resursima zajednice.
U pred{kolskoj praksi humanisti~ko-razvojne orijentacije,
Smjernice posebno isti~u va`nost kreiranja kvalitetnog prostornog
okru`enja, nagla{avanje u~enja kao procesa uzajamnog djelovanja
(u~enje aktivnim istra`ivanjem; interakcija sa drugom djecom i
odraslima; interakcija sa materijalom) i podr`avanje smislenog
u~enja, te promoviranje zna~aja kvalitetne anga`iranosti odraslih
u odgojno-obrazovnom procesu.
Okru`enje za u~enje
Okru`enje za u~enje u pred{kolskim ustanovama kreira se
tako da odgovara potrebama i prirodnim na~inima u~enja
pred{kolskog djeteta. Polaze}i od toga da djeca najbolje u~e kada
procesom u~enja dominiraju ~ulna i motori~ka iskustva, kada
razmjenjuju ideje sa drugom djecom i odraslima, okru`enje
pred{kolske ustanove treba da bude bezbijedno i zdravo za djecu
i odrasle, da osigurava namjenske prostorno-materijalne
pretpostavke, te da pru`a kvalitetne fizi~ke i socijalne poticaje.
Kvalitetno organiziran prostor pred{kolske ustanove
podrazumijeva podijeljenost na manje cjeline, {to omogu}ava
iniciranje i uspostavljanje kvalitetnijih vr{nja~kih interakcija,
interakcija dijete - odrasli i samostalne aktivnost djeteta. U
takvom okru`enju djeca imaju dovoljno vremena i slobode da se
kre}u, komuniciraju, igraju i aktivno u~e u saradnji s drugima.
Ono pru`a prilike za raznovrsne aktivnosti, ali i za tihe aktivnosti
i osamljivanje kada to dijete zatreba.
Podsticajno okru`enje osmi{ljeno je tako da poti~e razvoj
razli~itih dje~ijih sposobnosti i potencijala i da slu`i
zadovoljenju njihovih razvojnih potreba. U njemu je stalno
dostupna dovoljna koli~ina raznovrsnih materijala za igru i
u~enje. Prostor treba biti oboga}en slikovnicama, knjigama i
~asopisima za djecu. Prednost se daje prirodnim i neoblikovanim
materijalima koji anga`iraju ~ula (materijali razli~itih tekstura,
boja i oblika), poti~u radoznalost, ~u|enje, anga`iranost i
omogu}avaju rje{avanje sve slo`enijih problema. Materijali su
raznovrsni i dostupni kako bi se promovirala autonomija i
sloboda u kretanju i djelovanju. Polaze}i od toga da je osje}aj
sigurnosti i povjerenja va`na pretpostavka dje~ijeg istra`iva~kog
pona{anja, poticajno prostorno okru`enje pred{kolske ustanove
djeci omogu}ava da se osje}aju sigurno, pru`aju}i udobnost,
privatnost, strukturiranost i predvidljivost. Osim toga,
personalizirani prostor koji reflektira identitet djece i njihovih
porodica, poti~e osje}aj pripadnosti i povezanosti s prostorom,
{to je va`an element koji odre|uje do`ivljaj sebe i motivaciju za
djelovanje.
Podsticajno socijalno okru`enje pred{kolske ustanove
ogleda se u kvalitetu odnosa djeteta sa vr{njacima i
Broj 4 - Strana 19
odgajateljima, `ivahnoj i podr`avaju}oj atmosferi, te u~enju u
kojem se naglasak stavlja na sam proces, a ne na kona~an
rezultat. Odgajatelji koji su usmjereni na proces u~enja, istra`uju
ekspresivne mogu}nosti djece, poti~u ih na razmi{ljanje,
eksperimentiranje i rje{avanje problema. Uva`avaju}i
perspektivu djeteta, odgajatelji nastoje shvatiti na~in na koji
djeca misle i u~e, pru`aju}i odgovaraju}u podr{ku. Kroz
senzibilnost za interese i stvarne potrebe djece, odgajatelj
omogu}ava njihove samoinicirane aktivnosti, nastoje}i ih
podr`ati adekvatnim nenametljivim pristupom i resursima.
Dru`enje sa vr{njacima razli~ite dobi stvara povoljan kontekst za
sukonstrukciju znanja i razumijevanja tokom koje djeca usvajaju
iskustva i strategije rje{avanja problema kompetentnijih
vr{njaka, prelaze}i tako na vi{i razvojni nivo.
Socijalni kontekst pred{kolske ustanove reflektira se i kroz
kulturu komunikacije, uva`avanja i prihvatanja djece i
uspostavljanja recipro~nih odnosa, kao va`ne pretpostavke za
razvoj njihove socijalne kompetencije. U poticajnom socijalnom
okru`enju odnosi se temelje na ravnopravnom dostojanstvu,
uva`avanju i po{tovanju, omogu}avaju}i uklju~enost i
prihva}enost svakog pojedinca. Povjerenje u djecu ogleda se u
odnosu prema njihovoj slobodi i autonomiji, ali i pru`anju
mogu}nosti za suodlu~ivanje.
Strategije u~enja i podu~avanja
U~enje i podu~avanje, kao jedinstveni procesi u
pred{kolskom odgoju i obrazovanju, temelje se na
humanisti~ko-razvojnoj orijentaciji, holisti~kom pristupu i
integriranom planiranju, {to predstavlja zna~ajno odmicanje od
tradicionalnog shvatanja procesa u~enja i oblikovanja
odgojno-obrazovnog procesa.
U~enje pred{kolskog djeteta je produkt interakcije izme|u
njegovih misli i iskustva sa materijalima, idejama i ljudima iz
okoline koja ga okru`uje.
Izlaganje dece procesu osnovnog sistematskog u~enja
podsti~e:
– stimulisanje radoznalosti o sebi, vr{njacima, dru{tvu,
prirodi, znanju, kulturi i (novim) tehnologijama
– stimulisanje njihove kreativnosti i entuzijazma u
pristupanju novim iskustvima i suo~avanju sa
situacijama svakodnevnog `ivota.
Dijete znanje vje{tine i iskustvo sti~e kroz aktivan odnos sa
okru`enjem, ispituje svoje mogu}nosti za djelovanje u toj
stvarnosti i ostvaruje sopstveni potencijal. U~enje pred{kolskog
djeteta temeljeno je na intrinzi~noj motivaciji. Dijete je po
prirodi radoznalo, s uro|enom potrebom za istra`ivanjem i
u~enjem. Tu je prirodnu radoznalost potrebno prepoznati,
podr`avati i formirati okru`enje koje }e poticati dijete na
istra`ivanje i sticanje novih iskustava. S obzirom na istra`iva~ku
prirodu djeteta, samoinicijativne i samoorganizirane aktivnosti
djeteta podloga su za izgradnju mnogih znanja i razumijevanja.
One omogu}avaju saradni~ko u~enje, osna`uju
samoorganizacijski, istra`iva~ki i otkriva~ki potencijal djeteta.
Ova konstruktivisti~ko-interakcijska koncepcija u~enja djece
nagla{ava izgradnju znanja na temelju vlastitog iskustva. Dijete
samo konstruira svoje znanje, samostalno bira i prera|uje
informacije, stvara hipoteze, donosi odluke baziraju}i nove ideje
na prethodno ste~enim znanjima i stvaraju}i vlastite
interpretacije. Pored toga, u~enje se shvata kao socijalni proces,
sa naglaskom na u~enje putem anga`iranja vlastitih snaga i
sposobnosti kroz zajedni~ku raspravu, diskusije, pregovore,
dogovore i me|usobnu saradnju. U saradni~kom u~enju
kvalitetna diskusija i refleksija su va`niji od samog rezultata.
Nije va`no samo ste}i znanje, nego je va`an i sam proces
dola`enja do znanja. U~enje djeteta je cjelovito, a ne
rascjepkano. U integrisanom u~enju akcent je na prirodnom
sticanju znanja i sveobuhvatnom u~enju u kojem se sadr`aji i
postupci nadogra|uju, isprepli}u i pro`imaju u jednu logi~ku i
smislenu cjelinu. Ta povezanost doprinosi boljem razumijevanju
onog {to se u~i i to na na~in da omogu}ava djeci povezivanje i
kombiniranje razli~itih iskustava i upoznavanje objektivne
Broj 4 - Strana 20 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
stvarnosti sa razli~itih aspekata. Takav princip integrisanosti
osigurava smisleno u~enje. Smislenost se osigurava i u~enjem
koje je povezano sa `ivotom. U fokusu smislenog u~enja nalazi
se dje~ije traganje za zna~enjem kroz istra`iva~ke akcije koje
omogu}avaju pronala`enje rje{enja, a sve to u cilju pove}avanja
dje~ije kompetentnosti i samostalnosti.
Savremena pedago{ka teorija osvjetljava jo{ jedan pojam
vezan za u~enje djece, a to je metakognicija kao sposobnost
pra}enja vlastitih kognitivnih procesa i mogu}nost njihove
regulacije u svrhu pove}anja djelotvornosti. U tom procesu
razmi{ljanja o svom mi{ljenju, samorefleksije i samoevaluacije
vlastitog u~enja djece, zna~ajnu ulogu ima odgajatelj koji poti~e
djecu da nadgledaju svoj uspjeh ili neuspjeh u problemskom
zadatku i da preuzmu korake da rije{e problem. Slijedom toga
mijenja se i uloga odgajatelja kao "prenositelja" znanja u onoga
koji podupire i osna`uje sposobnosti djeteta i njegovu `elju za
sticanjem novih vje{tina, znanja i razumijevanja.
Podu~avanje pred{kolske djece obuhvata razli~ite
responzivne strategije koje odgajatelji koriste u razvoj i u~enje.
odgojno-obrazovnom radu kako bi podstakli, pro{irili i olak{ali
dje~ije iskustvo i u~enje. Uzimaju}i u obzir specifi~nosti u~enja
djece pred{kolskog uzrasta, kvalitetna podr{ka odgajatelja
podrazumijeva indirektni na~in podu~avanja koji se temelji na
razumijevanju djeteta i uva`avanju njegove perspektive. Taj
pristup zahtijeva od odgajatelja umije}e razumijevanja dje~ijih
iskustava kao i na~ina na koje dijete samo shvata svoja iskustva,
odnosno koje zna~enja aktivnosti imaju za samu djecu. Na taj
na~in, odgajatelj se pribli`ava perspektivi djeteta i kreira svoje
intervencije na onome {to je zna~ajno za dijete, a ne na onom {to
odgajatelj misli da je dobro za dijete.
Primjenjuju}i responzivne strategije podu~avanja odgajatelj
pru`a podr{ku djeci u njihovom procesu u~enja i razvoja te
osigurava visok stepen samostalnosti djece u konstruisanju i
sukonstruisanju znanja. Najbolja, prva i osnovna strategija
podu~avanja je igra. Igra je metoda i sredstvo, u sredi{tu je
dje~ijeg cjelokupnog razvoja i blagostanja i nju ni{ta ne mo`e i ne
smije zamijeniti. Uloga odgajatelja je da pru`a djeci podr{ku,
sredstva, vrijeme i prostor da razviju svoju igru. Zna~ajna
responzivna strategija podu~avanja je podsticanje mi{ljenja
vi{eg reda koja se o~ituje kroz pru`anje mogu}nosti djeci da
samostalno biraju aktivnost, aktivno rje{avaju probleme i u~e
kroz proces otkrivanja, da kriti~ki i kreativno promi{ljaju,
analiziraju, upore|uju, predvi|aju, zaklju~uju, donose odluke i
kreativno se izra`avaju. Podr{ka odgajatelja se ne zaustavlja na
tome da djeca nau~e, zapamte i znaju reproduciriti, nego da
razumiju koncepte, budu sposobna primijeniti znanja u razli~itim
kontekstima i da postepeno razvijaju svoje metakognitivne
vje{tine. Osnovna svrha podu~avanja jeste osiguravanje uslova
za to, tj. nau~iti djecu kako u~iti.
Aktivna uloga djeteta
Dijete je socijalni subjekt koji aktivno uti~e na svoj razvoj,
odgoj i u~enje. Dijete u~i participiraju}i u zajedni~kim
aktivnostima s odraslima i drugom djecom, te ima potrebu za
aktivnim u~e{}em u svemu {to se oko njega doga|a. Polaze}i od
shvatanja djeteta kao socijalnog i cjelovitog bi}a, aktivna uloga
djeteta ne zna~i samo davanje mogu}nosti izbora {ta, s kim i ~ime
}e se igrati, nego ona podrazumijeva dijete kao su-konstruktora
vlastitog razvoja i u~enja, aktivnog u~esnika u oblikovanju
odgojno-obrazovnog procesa.
Ovakvo shvatanje djeteta je polazi{te za izgradnju kvalitetne
odgojno-obrazovne prakse. To podrazumijeva omogu}avanje
sve ve}e autonomije djeteta u procesu u~enja i upravljanja tim
procesom. U tom smislu, va`niji je kvalitet dje~jih iskustava,
njihov cjelovit rast i razvoj, kao i razvoj kompetencija, nego
sadr`aj u~enja. Iz tog razloga odgajatelj bi trebao birati sadr`aje
na osnovu poznavanja djece u svojoj odgojnoj skupini, kulturi i
tradiciji mjesta u kojem ustanova djeluje, kao i na temelju
uo~enih interesa djece.
Dakle, razvoj participativne prakse temelji se na ~injenici da
je dijete aktivan konstruktor svog znanja koje nadopunjava u
interakciji sa drugom djecom i odraslima. U tom kontekstu,
Petak, 28.1.2022.
tradicionalna uloga odgajatelja kao predava~a i prenosioca
znanja se definitivno mijenja. Odgajatelj postaje voditelj,
podsticatelj ideja i mi{ljenja, motivator, posmatra~ djece u igri,
suigra~, suistra`iva~, organizator primjerenog okru`enja koje
podsti~e dijete na eksperimentiranje, tra`enje vlastite strategije
rje{avanja problema i stvaranje novih teorija uz saradnju sa
drugima. U takvom okru`enju u prvi plan se stavljaju djeca i
njihovi interesi, mogu}nosti i specifi~nosti, dok je obaveza
odgajatelja da djecu prati, oslu{kuje, razumije i podr`i razvoj
punih potencijala svakog djeteta, polaze}i od njihovog uzrasta i
razvojnog nivoa, trasiraju}i put prema zoni narednog razvoja.
Uloga odraslih
Da bi pred{kolska ustanova bila mjesto kvalitetnog `ivljenja
djeteta i njegovog cjelovitog razvoja potrebna je i kvalitetna
anga`iranost svih odraslih uklju~enih u proces odgoja i
obrazovanja u pred{kolskoj ustanovi. Njihova uloga
podrazumijeva stvaranje uslova koji poti~u i podupiru djetetov
Odgajatelj planira, predvi|a, organizira okru`enje za u~enje,
prati i procjenjuje postoje}e interese, znanje i razumijevanje
djeteta te nastoji omogu}iti njegov daljnji razvoj u sklopu novih
intervencija u okru`enju i stimuliranja rasprava s djecom i me|u
djecom.
Odgajatelj, kao stru~na osoba, neposredno uti~e na
oblikovanje i realizaciju odgojno-obrazovnog procesa. U tom
smislu, od izuzetne je va`nosti slika koju odgajatelj ima o djetetu
i odgajateljeve kompetencije, jer one direktno uti~u na na~in na
koji odgajatelj pristupa djetetu i samom odgojno-obrazovnom
procesu i kvalitetu njegove realizacije.
S obzirom na to da polaskom u pred{kolsku ustanovu ona
postaje djetetova va`na sredina `ivljenja, kao i porodi~ni dom, a
pored roditelja, odgajatelj osoba s kojom se dijete povezuje, jako
je va`no ostvariti odnos u kojem dijete osje}a sigurnost i
povjerenje u odgajatelja, odnos u kojem se dijete osje}a uva`eno,
shva}eno, po{tovano i vrijedno.
Uloga odgajatelja je prijateljskim i uva`avaju}im
interakcijama podr`ati razvoj djetetovog identiteta, svijesti o
sebi, te poticati interakcije me|u djecom koje pospje{uju njihov
socijalni razvoj, postizanje zajedni~kog razumijevanja,
uzajamnu podr{ku i osje}aj zajedni{tva. Primjena inkluzivnosti i
stava "fokusirati se na ono {ta djeca mogu u~initi, a ne {ta trebaju
u~initi" je okosnica uva`avanja razli~itosti i pru`anja jednakih
{ansi svoj djeci, te izuzetno va`an element pri planiranju i
realizaciji aktivnosti i kreiranju poticajnog okru`enja.
U tom smislu, uloga odgajatelja je osigurati sigurno,
poticajno, zanimljivo, zdravo i inkluzivno okru`enje koje djecu
poti~e na istra`ivanje, u~enje i samostalnost, ali ujedno poti~e i
na me|usobnu saradnju i stvara osje}aj zajedni{tva me|u
djecom.
Kvalitetan pedago{ki proces temelji se na uvjerenju da briga,
odgoj i obrazovanje ~ine povezanu cjelinu, te da su dobrobit i
uklju~enost svakog djeteta preduslovi napretka, zdravog razvoja
i uspje{nog u~enja. Iako se u~enje doga|a na razli~ite na~ine i u
razli~itim situacijama, krajnji cilj pedago{kog procesa je
postavljanje visokih, ali dosti`nih o~ekivanja za svako dijete,
podsticanje znati`elje, istra`ivanja, kriti~kog mi{ljenja i
saradnje, kako bi svako dijete razvilo preduslove za cjelo`ivotno
u~enje. Odgajatelj je odgovoran za izbor i primjenu strategija
koje }e to omogu}iti.
Kvalitetna komunikacija i me|usobna saradnja odgajatelja
je, tako|er, obilje`je kvalitetne ustanove jer me|usobna saradnja
odgajatelja, razmjena mi{ljenja i rad na zajedni~kim projektima
osna`uje njihove kompetencije i unapre|uje odgojno-obrazovnu
praksu. Saradnja sa stru~nim saradnicima predstavlja
neizostavnu pomo} odgajatelju prilikom promi{ljanja i
planiranja odgojno-obrazovnog rada, posebno u podru~ju
saradnje s roditeljima i na~ina individualiziranog pristupa djeci,
posebno djeci s pote{ko}ama i darovitoj djeci.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
Partnerstvo sa roditeljima
Porodica i pred{kolska ustanova predstavljaju dvije temeljne
zajednice u~enja za dijete pred{kolske dobi. [to su one vi{e
povezane, to }e dijete imati bolju i dosljedniju podr{ku
(Bronfenbrenner, 1979). Iz toga slijedi da su roditelji i odgajatelji
upu}eni jedni na druge, jer je va`no stvoriti cjelovitu sliku o
djetetu i njegovom razvoju u okru`enjima kojima ono pripada. S
obzirom na to da roditelji najbolje poznaju svoje dijete u
porodi~nom, a odgajatelji u okru`enju pred{kolske ustanove,
me|usobna razmjena takvih saznanja presudna je za optimalan
razvoj djeteta. Odgajatelji trebaju prikupiti sve informacije koje
se odnose na dijete i porodi~ni kontekst njegovog razvoja, ali isto
tako podijeliti informacije sa roditeljima o dje~ijem razvoju i
u~enju kao i aktivnostima u kontekstu pred{kolske ustanove.
Odgovornost za iniciranje i kvalitetu komunikacije sa
roditeljima imaju odgajatelji, pa je va`no ve} na po~etku
ohrabriti roditelje na otvorenu i kontinuiranu saradnju i dijalog
temeljen na ravnopravnom dostojanstvu. Osim toga, odgajatelji
tako|er trebaju prihvatati roditeljsku inicijativu za
komunikacijom i pru`iti mogu}nost participacije u odlu~ivanju
koje se odnosi na izvanporodi~ni odgoj njihovog djeteta.
Roditelji u komunikaciji sa odgajateljima imaju potrebu biti
saslu{ani i prepoznati kao vrijedni sagovornici, ~ije se znanje i
iskustvo cijeni. Stoga je neosu|uju}i i uva`avaju}i stav
odgajatelja, pun razumijevanja, po{tovanja i priznavanja
roditeljske kompetencije, presudan u kreiranju dobrih odnosa.
Pred{kolska ustanova ima ulogu u osna`ivanju roditelja za
kreiranje poticajnijeg porodi~nog okru`enja za dje~iji razvoj i
u~enje. U kvalitetnoj pred{kolskoj ustanovi roditelji mogu dobiti
podr{ku u odgoju djece na razli~ite na~ine (informativni
materijali, svakodnevni susreti, programi roditeljstva) {to
doprinosi razvoju njihove svijesti o zna~aju roditeljske uloge i
dobrobiti djeteta. Odgajatelji sa roditeljima mogu podijeliti
kreativne ideje o razvojno- podsticajnim aktivnostima kojima se
mo`e podr`ati razvoj djeteta u porodi~nom okru`enju. Osim
toga, potrebno je stvarati kontekst u kojem roditelji razmjenjuju
iskustva i u~e jedni od drugih, jer se na taj na~in osigurava
socijalni kapital koji im je potreban u odgoju djece.
Demokrati~nost odnosa ogleda se u partnerstvu sa roditeljima i
me|usobnom odnosu odgajatelja, koji upu}uju na dijalog,
razmjenu i zajedni~ku odgovornost za kvalitet
odgojno-obrazovne prakse.
Prelazak djece - osiguranje kontinuiteta u odgoju i
obrazovanju
Kvalitet saradni~kih i partnerskih odnosa izme|u roditelja i
odgajatelja mo`e se procijeniti po na~inu na koji se ostvaruju
prelazi djece iz porodice u pred{kolsku ustanovu i iz pred{kolske
ustanove u osnovnu {kolu. Ukoliko su prelazi podr`ani
dvosmjernom i otvorenom komunikacijom svih u~esnika,
postepenim i osmi{ljenim uklju~ivanjem djece u novu zajednicu,
ostvaruju se osnovne pretpostavke za uspostavljanje kontinuiteta
u odgoju i obrazovanju u najboljem interesu djeteta.
Uklju~ivanje djece u pred{kolsku ustanovu, a potom i osnovnu
{kolu, mogu biti najzna~ajniji doga|aji u ovom periodu `ivota,
ali i najosjetljiviji, s obzirom da mogu izazivati strah od
nepoznatog, tjeskobu ili anksioznost. Zato je osnovna svrha
zajedni~kog djelovanja roditelja, odgajatelja i u~itelja
osna`ivanje djece za prelaz u novu zajednicu i ja~anje otpornosti
na promjene (Viskovi} i Vi{nji}-Jevti}, 2020).
Unapre|enjem profesionalnih kompetencija odgajatelja, te
uspostavljanjem kvalitetnije saradnje sa porodicom, {kolom i
lokalnom zajednicom, mogu}e je istra`ivati i razli~ite modalitete
i oblike prelaza. Pod kvalitetnim oblicima prelaza
podrazumijevaju se oni koji svim u~esnicima nude relevantne
informacije i kreiraju povoljnu atmosferu (bez stresa i
nezadovoljstva) koja omogu}ava no{enje sa promjenama
razvojnih uloga i okru`enja. ZJCRP je sastavni dio cjelokupne ZJ
definirane na ishodima u~enja u BiH, ~ijom implementacijom se
omogu}ava dodatno uspostavljenje kontinuinteta u odgoju i
Broj 4 - Strana 21
obrazovanju, te kurikularnom pristupu u okviru jedinstvenog
sistema za odgoj i obrazovanje.
Po{tovanje principa i standarda za pred{kolski odgoj i
obrazovanje
Razvoj kvalitetnog pred{kolskog kurikuluma ostvaruje se
po{tivanjem principa i standarda za pred{kolski odgoj i
obrazovanje. Principi se zasnivaju na Konvenciji o pravima
djeteta i humanisti~koj perspektvi, osiguravaju}i tako cjelovit i
optimalan razvoj svakog djeteta. Pedago{ki standardi doprinose
ujedna~avanju pristupa i okru`enja u pred{kolskim ustanovama
za svu djecu, u cilju osiguranja i unapre|enja kvalitete.
Standardi u~enja i razvoja djeteta u uzrastu pred polazak u
osnovnu {kolu mapiraju klju~ne prekretnice u psihofizi~kom
razvoju djeteta. Mogu se koristiti kao smjernice za razumijevanje
razvojnih o~ekivanja i kao orijentacijska osnova za organiziranje
aktivnosti sa djecom. Sa`eti prikaz kroz set indikatora olak{ava
odgajateljima da procijene {ta dijete odre|ene dobi mo`e ~initi, a
{ta mu je prete{ko ili prelagano, te kako kreirati optimalno
okru`enje za dje~iji razvoj i u~enje u odnosu na uzrast djeteta.
Indikatore je va`no tretirati kao orijentacijske norme, jer postoje
zna~ajna individualna odstupanja me|u djecom iste dobi.
6. PRA]ENJE, DOKUMENTIRANJE I VREDNOVANJE
Procesi sukonstrukcije realnog kurikuluma u dje~ijoj
pred{kolskoj ustanovi oslanjaju se na integrirani proces pra}enja
i posmatranja, dokumentiranja i vrednovanja za odgajatelje i
stru~ne suradnike i ogledaju se u sljede}em:
– efikasno planiraju dje~ije sada{nje i budu}e u~enje i
napredovanje odgojne, pedago{ke grupe
– utvr|uju u kojoj mjeri sva djeca napreduju prema
ostvarivanju ishoda u~enja; {ta bi moglo ko~iti njihov
napredak i {ta djeci poma`e da napreduju u u~enju
– komuniciraju o odgojno-obrazovnom procesu, u~enju i
napretku djece u timovima odgajatelja, stru~nih
saradnika i drugih stru~njaka
– identificiraju djecu kojoj }e mo`da trebati dodatna
podr{ka kako bi postigli odre|ene ishode u~enja,
pru`aju}i podr{ku ili poma`u}i roditeljima da pristupe
specijalisti~koj pomo}i
– reflektiraju i procjenjuju efikasnost planiranih
odgojno-obrazovnih strategija, pristupa i okru`enja koji
podsti~u u~enje djece.
Odgajatelji koriste razli~ite strategije za prikupljanje,
dokumentiranje, organiziranje, sintezu i tuma~enje informacija
koje slu`e za procjenu napretka u razvoju i u~enju djece.
Tako|er, tragaju za odgovaraju}im na~inima prikupljanja
bogatih i zna~ajnih informacija koje prikazuju napredak u
razvoju i u~enju djece u kontekstu, opisuju njihov napredak i
identificiraju njihove snage, vje{tine i razumijevanja. Pet oblasti
u okviru Smjernica pru`aju odgajateljima klju~ne referentne
ta~ke na osnovu kojih se napredak djece mo`e identificirati,
dokumentirati i saop{titi porodicama, drugim stru~njacima i
u~iteljima prilikom prelaska djeteta iz pred{kolske u
osnovno{kolsku ustanovu. Zbog toga posebna pa`nja u
integriranom procesu pra}enja, dokumentiranja i vrednovanja
treba biti posvje}ena njegovom eti~kom pitanju.
Smjernicama se predvi|aju sljede}i na~ini realiziranja
integrisanog procesa pra}enja, dokumentiranja i vrednovanja:
– formalno, koje je kroz pedago{ku dokumentaciju
obavezuju}e za pred{kolske ustanove u odnosu na
vremenske okvire, formu, sadr`aje i procedure njihove
realizacije (baze podataka, radne knjige i sli~no)
– neformalno, koje vr{e odgajatelji sa stru~nim
saradnicima i koje podrazumijeva sistematizirano i
planirano namjerno posmatranje, zapisivanje,
dokumentiranje i procjenjivanje dostignu}a u dje~ijem
razvoju, u~enju i efektima odgojno-obrazovnog
procesa.
Preporuka je da se za svako dijete u pred{kolskoj ustanovi
napravi mapa/portfolio kao instrument koji daje kvalitativan
Broj 4 - Strana 22 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
uvid u dje~ji razvojni status i postignu}a, a koji objedinjuje
procese pra}enja, dokumentiranja i vrednovanja. Oblikuje se kao
interaktivan konstrukt djece, stru~nog osoblja i porodice, koji
svjedo~i o razvoju djeteta i poma`e odgajatelju usmjeriti se na
dje~ije potrebe.
Pra}enje
Pra}enje u pred{kolskom odgoju i obrazovanju predstavlja
najzna~ajniju metodu procjenjivanja dje~ijeg rasta, razvoja i
u~enja i zasniva se sistematiziranom posmatranju i pa`ljivom
slu{anju dje~ije perspektive. Svrha pra}enja je prikupljanje
podataka koji }e pomo}i odgajateljima i stru~nom osoblju da
prona|u najprimjereniji odgojno-obrazovni put u kojem je dijete
centar svih zbivanja, te ishodi{te rada i aktivnosti. Uz
kontinuirano pra}enje svakog djeteta, uz kori{tenje razli~itih
metoda pra}enja, odgajatelj mo`e do}i do podataka o aktuelnom
nivou razvoja djece i pedago{ke grupe. Djecu je potrebno pratiti i
posmatrati u razli~itim situacijama i na mnogo razli~itih na~ina,
kako bi se stvorila {to cjelovitija slika o njihovim interesima,
aktivnostima, mogu}nostima i kompetencijama. Prije svega,
pra}enje treba biti: nenametljivo (realizira se tako da djeca nisu ni
svjesna da ih neko gleda), potpuno (treba obuhvatati dijete u
cjelini), detaljno i precizno (zapisati sve {to se dogodilo i na na~in
onako kako se dogodilo), kontinuirano i sistematizirano (stalno
posmatranje djeteta).
Kroz pa`ljivo, otvoreno i sistematizirano posmatranje,
zapisivanje i interpretiranje dje~ijih rije~i, igre, raznovrsnih
aktivnosti, pona{anja, emocija, interakcije, produkata i svih
drugih dje~ijih jezika, odgajatelji i stru~ni saradnici grade svoja
zna~enja oko razvoja i u~enja pojedina~nog djeteta i odgojne
grupe. Odgajatelji i stru~ni saradnici prikupljaju i analiziraju
informacije iz {irokog spektra izvora kako bi im pomogli da
procijene i efikasno planiraju odgojno-obrazovni proces, na
na~ine koji su autenti~ni i uklju~uju stavove, znanje i iskustva
djece o vlastitom u~enju, te se oslanjaju na perspektive,
specifi~nosti i o~ekivanja porodica. Transparentno i objektivno
pru`aju porodicama informacije o u~enju i razvoju djece i o tome
{ta mogu u~initi da dodatno podr`e djecu tokom boravka u
pred{kolskoj ustanovi, te pru`aju podr{ku porodicama kada je to
potrebno.
Proces pra}enja uvijek je subjektivan. Zato se odgajateljima
preporu~uje izbjegavanje nekih pogre{ki: stvaranje nerealne
slike o djetetu, podcjenjivanje djetetovih mogu}nosti, stvaranje
predrasuda, stvaranje slike o djetetu na osnovu jedne njegove
osobine. Poznavaju}i navedene probleme koji utje~u na
objektivnost pra}enja, svaki odgajatelj mo`e sam sebi pomo}i u
izbjegavanju subjektivizma u procesu pra}enja djeteta.
Tehnike pra}enja
Osim temeljnih odgajateljevih svakodnevnih bilje{ki o
djetetu, preporu~uju se i vo|enje dnevnika, anegdotskih
zabilje{ki, fotografije, videosnimci, dje~ji crte`i, sociometrijske
tehnike, formalni izvje{taji drugih, kontrolne liste, skaleri i sl.
Dokumentiranje
Dokumentiranje je pa`ljivo i smisleno evidentiranje onoga
{to se de{ava u procesu razvoja, u~enja, igre i podu~avanja
djeteta i odgojne grupe. Dokumentiranje ne mo`e da se posmatra
kao realni odraz doga|anja, odnosno realnosti
odgojno-obrazovnog procesa, jer uvijek predstavlja izbor onoga
{to timovi odgajatelja zajedno sa stru~nim saradnicima odrede
kao vrijedno da se dokumentuje, te predstavlja zapis iz razli~itih
perspektiva i zna~enja. Mada, ideal u procesu dokumentiranja je
te`iti ka {to bli`oj refleksiji onoga {to zaista jeste najva`nije u
procesu koji te~e u pred{kolskoj ustanovi.
Dokumentiranje je sredstvo za saznavanje i promi{ljanje o
razli~itim pristupima i strategijama u odgojno-obrazovnom
procesu, za podsticanje kriti~ke i reflektivne prakse.
Dokumentiranje mo`e pru`iti informacije o tome {ta djeca
do`ivljavaju, u~e i rade tokom boravka u pred{kolskoj ustanovi.
Omogu}ava da priroda, procesi u~enja i aktivnosti djece i
strategije koje koriste odgajatelji postanu vidljivi, te da, kao
Petak, 28.1.2022.
va`an izvor informacija za dalje planiranje i procjenjivanje, slu`e
za tzv. vizualizaciju odgojno-obrazovnog procesa.
Kao kompleksna pedago{ka aktivnost, dokumentiranje
uklju~uje u sebe dva povezana zahtjeva:
– dokumentiranje sadr`aja i produkata dje~ijeg
individualnog i grupnog u~enja - kada se dokumenti
prikupljaju u odre|enom vremenskom periodu, obi~no
na kraju zaokru`ene etape u~enja i podu~avanja ili
projekta, sa ciljem da se razmotri da li su, u kojoj mjeri i
kako postavljeni ciljevi i ishodi dosegnuti u odnosu na
napredovanje djeteta i pedago{ke grupe u cjelini
– dokumetiranje tokom procesa - kao stalna participativna
refleksija i sistematizirano posmatranje, pra}enje i
zapisivanje procesa dje~ijeg i grupnog u~enja u
kontekstu i socijalnom okru`enju, kako bi se
obezbijedio uvid u dalji tok u~enja, ali i pobolj{anje i
modificiranje, odnosno, balansiranje u odnosima u~enja
i podu~avanja.
Dokumentiranje mo`e biti kvalitativno i kvantitativno, a
koriste se raznovrsne tehnike: izrada panela, mapa, grafikona,
fotografija, anegdotskih zapisa, "pri~a u~enja", videozapisa,
portfolio projekta, izlo`be dje~ijih radova i sli~no.
Vrednovanje
Vrednovanje dje~ijeg napretka
Vrednovanje predstavlja osnov za analiziranje uspje{nosti
procesa razvoja, u~enja, napredovanja, odgoja i obrazovanja
djece djelovanjem pred{kolskog kurikuluma. Vr{i se
kontinuirano u interakciji izme|u odgajatelja, stru~nih timova,
roditelja i djece tokom procesa u~enja, gdje se pa`nja stavlja na
dje~iji rast, razvoj, u~enje. Vrednovanje je va`an korak u
integriranom procesu planiranja i su-stvaranja kurikuluma, gdje
se dobiveni podaci uzimaju kao osnov za dono{enje odluka i
vr{enje izbora o sljede}im etapama odgojno-obrazovnog
procesa. Pristup vrednovanju je, stoga, usmjeren prema
odgojno-obrazovnim ciklusima u kojima se prepli}u i jedni na
druge uti~u kompleksni procesi planiranja, primjenjivanja,
posmatranja, dokumentiranja, procjenjivanja djetetovog
napretka u odgoju i obrazovanju, u~enja i dje~ijeg razvoja.
Vrednovanje mo`e biti formalno i neformalno.
U Smjernicama se preporu~uje planiranje formalnog
vrednovanja pokazatelja cjelovitog dje~ijeg razvoja barem
jednom u toku boravka djeteta u pred{kolskom programu, {to se
mo`e realizirati primjenom prilago|enih testova i procedura
skrininga (provjera), a naj~e{}e ga uz odgajatelje izvode stru~ni
saradnici i drugi profesionalci u oblasti ranog rasta i razvoja.
Poseban akcenat treba staviti na status razvoja govora i
ovladanosti maternjim jezikom.
Neformalno vrednovanje je bli`e odgajateljima, koji rade
formativno i sumativno vrednovanje napredovanja djeteta kroz
pred{kolski program. Formativno vrednovanje je povezano sa
procesom pra}enja, posmatranja i dokumetiranja, i to je
"procjenjivanje za u~enje". Predstavlja osnov za dalje planiranje
i organiziranje odgojno-obrazovnog procesa, te informisanje
djece, odnosno, pedago{ke grupe i roditelja o dje~ijem
napredovanju u u~enju i razvoju. Sumativno vrednovanje je
povezano sa procesom dono{enja kona~nog mi{ljenja o
razvijenosti nekog pokazatelja, usvojenosti znanja ili stepena
ostvarenosti nekog ishoda u~enja na kraju odre|ene etape ili
nivoa.
Vrednovanje je slo`en i vi{eslojan proces. Kada se radi u
funkciji formativnog procjenjivanja, odgajateljima i stru~nim
saradnicima mogu pomo}i neke od smjernica u tom procesu:
formulacija pokazatelja ishoda, dje~ijeg u~enja, razvoja,
aktivnosti, produkata i sli~no; izbor na~ina i tehnika pra}enja
koje }e se primjenjivati; planiranje i organiziranje specifi~nih
aktivnosti koje ciljaju na definirani pokazatelj ishoda,
uklju~uju}i "uslo`njavanje u sistemu aktivnosti"; priprema
igrovnog i radnog materijala direktno povezanog sa izabranim
ishodima i aktivnostima; izrada instrumenata za pra}enje i
njihova sistematizirana primjena kroz aktivnosti
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
dokumentiranja; izbor na~ina interpretacije dobivenih podataka
prilikom pra}enja i dokumentiranja i razmatranje poveznice sa
propisanom dokumentacijom.
Metode i tehnike za formativno pra}enje mogu biti:
– zapisivanje svakodnevnih situacija i faza u~enja po
unaprijed pripremljenim protokolima ili u vidu
anegodotski zabilje{ki
– kontrolne liste sa zadacima usmjerenim prema sadr`aju
u~enja ili problemu koji opisuje pokazatelj
– dijalo{ki metod i "kontinuirano zajedni~ko mi{ljenje"
("Reci mi {ta misli{."; "Smatra{ li da bi svi imali isto
mi{ljenje?"; "Kako mo`emo to saznati?"; "Ne znam, {ta
ti misli{?"; "Za{to se sla`e{?"; "Je li uvijek tako?" i
sli~no)
– kontinuirano snimanje sekvenci dje~ijih aktivnosti
(igara i igrolikih aktivnosti koje su specifi~no
pripremljene i usmjerene prema pokazatelju; tokom
slobodne igre sa pripremljenim materijalima koji ciljaju
na pokazatelj i sli~no)
– fotografisanje dje~ijih aktivnosti
– dje~iji produkti nastali tokom aktivnosti
– prikupljanje informacija od roditelja i drugih.
Vrednovanje kurikuluma u {irem smislu
Evaluacija kurikuluma na nivou obrazovnog sistema je
proces koji u sebe uklju~uje procjenu kvaliteta pred{kolskog
kurikuluma u cjelosti ili u nekih njegovih elemenata. Zasniva se
na dono{enju stavova o kvalitetu i efektivnosti, vrijednostima ili
opravdanosti odgojno-obrazovnih programa. Evaluacija
kvaliteta vr{i se u odnosu na razli~ite pokazatelje, u odnosu na
razli~ite nivoe (na nivou pred{kolske ustanove, lokalne
zajednice, kantona, entiteta, dr`ave), primjenom razli~itih
pristupa, metodologija i tehnika i mo`e da uklju~uje:
– kvalitet ulaza (pokazatelji materijalno-tehni~kih i
drugih uslova i resursa u pred{kolskom programu)
– kvalitet procesa (osobine i specifi~nosti interakcija,
socijalnog i materijalnog okru`enja, odgojno-
obrazovnog procesa, blagostanje djece u pred{kolskom
programu, i sl.)
– kvalitet ishoda (efekti institucionalnog pred{kolskog
odgoja i obrazovanja na dje~ija postignu}a, odre|ena
ishodima i pokazateljima ZJCRP).
Smjernicama se preporu~uje projekcija evaluacije
kurikuluma u srednjoro~nom i dugoro~nom vremenskom okviru,
kada se stvore institucionalni uslovi za njeno provo|enje.
Vrednovanje rada pred{kolskih ustanova - vanjsko
vrednovanje kurikuluma
Vanjsko vrednovanje podrazumijeva uklju~enost svih
nositelja odgojno-obrazovnoga rada, kao i svih sudionika i
korisnika odgoja i obrazovanja. Vanjsko vrednovanje provode
faktori koji djeluju izvan ustanova (ministarstva obrazovanja,
pedago{ki zavodi i sl). Vanjsko vrednovanje je postupak
vrednovanja kvaliteta kojeg provode pojedinci ili tim formiran
izvan pred{kolske ustanove. Oni su du`ni vrednovati i pratiti rad
ustanova za pred{kolski odgoj i obrazovanje, izvijestiti o
kvalitetu usluga, te predlo`iti na~ine unapre|enja. Prilikom
vanjskog vrednovanja kurikuluma koji se sprovodi u
pred{kolskim ustanovama, preporu~uje se da se unaprijed utvrde
i usaglase op}i kriteriji vrednovanja koji su unaprijed poznati, te
formiranje baze podataka i monitoring.
Kriteriji vanjskog vrednovanja obi~no obuhvataju
pokazatelje strukturalnog kvaliteta, kao {to su zakonitost rada
ustanove i ispunjavanje propisa, posebno onih koji se odnose na
standard zdravlja i sigurnosti (naprimjer: prostori, unutra{nja i
vanjska oprema, odnos broja djece i broja osoblja, kvalifikacije
osoblja, i sl).
Unutra{nje vrednovanje u u`em smislu
Odgajatelji i stru~ni saradnici usmjereni su uglavnom prema
kvalitativnoj evaluaciji pred{kolskog programa u u`em smislu,
Broj 4 - Strana 23
gdje planiranje, dokumetiranje i su-stvaranje imaju va`nu
dimenziju, a evaluacija predstavlja procjenu pokazatelja
procesnog kvaliteta i ostvarenja odgojno-obrazovnih ciljeva i
ishoda. Unutra{nje vrednovanje u u`em smislu je sistemski,
unutra{nji proces, usmjeren na osvjetljavanje trenutnog stanja u
ustanovi, na ustanovljavanje pozitivnih postignu}a, detektiranje
problema i predlaganje strategija njihovog rje{avanja te na
unapre|ivanje postoje}eg stanja. Ono ne obuhvata samo
postignu}a nego i procese, odnose i uslove unutar kojih se
ostvaruje odgojno-obrazovni proces. Kvalitetno vrednovanje
podrazumijeva u~e{}e svih uposlenih, djece i korisnika u
vrednovanju (kroz razgovor o proizvodima i rezultatima dje~ijih
aktivnosti poma`emo djeci da osvijeste vlastite kognitivne
procese i na taj na~in poti~emo njihovu samostalnost u u~enju i
razvoj njihovih metakognitivnih sposobnost). Svrha
vrednovanja u ustanovi je:
– promoviranje samoodgovornosti svih pojedinaca u
ustanovi, kao i ustanove u cjelini
– osiguranje korisnih pokazatelja onoga {to je ve}
postignuto i onoga {to bi trebalo unaprijediti
– osiguravanje jednakih uslova za svu djecu.
Informacije i dokumentacija pru`at }e osnovu za
razmi{ljanje i diskusije unutar grupe zaposlenih i sa djecom i
roditeljima. Rezultati vanjske i unutra{nje procjene treba da budu
kori{teni kao osnova za izradu godi{njeg razvojnog plana za
sljede}u pedago{ku godinu. Zajedni~ke stru~ne rasprave
odgajatelja i drugih u~esnika u odgojno-obrazovnom procesu
imaju veliku vrijednost u pra}enju, vrednovanju i unapre|enju
kvalitete ustanove za rani i pred{kolski odgoj. Procjene koje su
dostupne drugim ljudima mogu da podstaknu otvorenu i {iroku
raspravu o ciljevima, sadr`aju, zadacima i kvalitetu pred{kolskih
ustanova.
Samovrednovanje odgajatelja
Samovrednovanje odgajateljevog rada kontinuirana je
obaveza vlastitog procjenjivanja uspje{nosti
odgojno-obrazovnoga rada u odnosu na grupu djece i postavljene
ishode u~enja. Samovrednovanje odgajatelju pokazuje nivo
njegovih postignu}a, sliku uspje{nosti njegovog rada s djecom,
zadovoljava li i kako zadovoljava dje~ije potrebe, zadovoljava li
potrebe roditelja kao va`nih elemenata odgojno-obrazovnog
procesa. Profesionalnom razvoju odgajatelja posebno pridonosi
ona vrsta povratne informacije koja mu omogu}ava da sam sebe
vidi iz perspektive vanjskog posmatra~a. U tome mu poma`e
raznovrsna dokumentacija, koja pru`a refleksiju na protekle
aktivnosti u kojima je u~estvovao. Koriste}i se pedago{kom
dokumentacijom, odgajatelj ima priliku pratiti i opa`ati dijete, ali
i sebe u interakciji s djetetom, {to produbljuje njegovu svijest o
individualnim i razvojnim osobinama svakog djeteta te olak{ava
izbor primjerenih strategija za podupiranje djetetovog razvoja,
odgoja i u~enja. Samovrednovanje podrazumijeva da rad
odgajatelja ne zavr{ava realizacijom odre|ene aktivnosti, ve}
procesom samokriti~ne ocjene ura|enog, koji je neophodan za
dalji rad s djecom i dalje planiranje rada i plana stru~nog
usavr{avanja i profesionalnog razvoja. Samoevaluacijom
odgajatelj pokazuje spremnost da bude objekt i subjekt procjene,
prihvata odgovornost za vlastiti rad i razvoj te, kona~no,
pokazuje da ga vodi intrinzi~na motivacija i osje}aj brige za
kvalitet odgojno-obrazovne prakse. Odgajatelj, kao refleksivni
prakti~ar, transformira svoju praksu provode}i mala akciona
istra`ivanja u kojem provjerava, analizira i modificira svoj rad i
tako osvje{tava rutine i prilike za novo u~enje. Uzimaju}i u obzir
kompleksnost odgojno-obrazovne prakse, neophodna je njena
kontinuirana i konstantna provjera, pri ~emu je uloga odgajatelja
kao najodgovornijeg u tom procesu neizostavna. Zna~ajan
dokument koji doprinosi unapre|enju kvaliteta rada u
pred{kolskim ustanovama, gledano kroz prizmu profesionalnih
kompetencija odgajatelja, su Standardi kvaliteta rada
odgajateljica. Ovaj dokument predstavlja svojevrsni vodi~ kroz
kontinuirani profesionalni razvoj koji omogu}ava evaluaciju i
samoevaluaciju rada odgajatelja (dostupno na:
Broj 4 - Strana 24 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
https://aposo.gov.ba/sadrzaj/uploads/Standardi-kvaliteta-rada-
BOS.pdf )
LITERATURA
Anderson, L. W., Krathwohl, D. R., Airasian, P. W.,
Cruikshank, K. A., Mayer, R. E., Pintrich, P. R., Raths, J.,
Wittrock, M. C. (2001) A Taxonomy for Learning, Teaching, and
Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational
Objectives. ( Abridged Ed.). New York - San Francisco - Boston -
London - Toronto - Sydney - Tokyo - Singapore -Madrid -
Mexico City - Munich - Paris - Cape Town - Hong Kong -
Montreal: Longman
Antuli}, S. (2012). Model samovrednovanja u ustanovama
ranog i pred{kolskog odgoja i obrazovanja, Dijete, vrti}, obitelj:
~asopis za odgoj i naobrazbu pred{kolske djece namijenjen
stru~njacima i roditeljima, 69 (28- 29 str.)
Be}irovi}-Karabegovi}, J. (2018). Razvojno primjereni
pred{kolski kurikulum. Sarajevo: Pedago{ki fakultet
Be}irovi}-Karabegovi} J. (2014). Planiranje
odgojno-obrazovnog rada u pred{kolskim ustanovama na
principima integriranog kurikuluma. Podr{ka razvoju kvaliteta u
pred{kolskim ustanovama. Sarajevo: APOSO
Bronfenbrenner, U. (1997). Ekologija ljudskog razvoja.
Beograd: Zavod za ud`benike i nastavna sredstva
Bruner, J. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa
Delors, J. (1998). U~enje - blago u nama. Zagreb: Educa
Hansen, A.K., Kaufmann, K.R., i Walsh, K.B. (2006).
Razvojno-primjereni program za djecu od 3 do 6 godina. Zagreb:
Pu~ko otvoreno u~ili{te Korak po korak
Klarin, M. (2017). Psihologija dje~ije igre. Zadar:
Sveu~ili{te u Zadru.
Krnjaja, @. (2016). Gdje stanuje kvalitet. Knjiga 3,
Razvijanje prakse dje~ijeg vrti}a. Beograd: IPA
Mikovi}, B. (2019). Uloga pred{kolskog odgoja i
obrazovanja u pru`anju jednakih `ivotnih {ansi. Sarajevo: FES.
Miljak, A. (1996). Humanisti~ki pristup teoriji i praksi
pred{kolskog odgoja. Velika Gorica - Zagreb: Persona
Mlinarevi}, V., Maru{i}, K., (2005). Prava djeteta i njihovo
o`ivotvorenje u sustavu pred{kolskog odgoja i obrazovanja.
@ivot i {kola br. 14 (29-39 str.)
Pribi{ev Beleslin, T. (2019). Pred{kolski kurikulum u teoriji i
praksi. Banja Luka: Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj
Luci.
Pribi{ev Beleslin, T. (2018). Dje~ije stvarala{tvo i jezici
pred{kolskog kurikuluma. Dje~ije stvarala{tvo u pred{kolskim
ustanovama. Banja Luka: Filozofski fakultet Univerziteta u
Banjoj Luci
Pribi{ev Beleslin, T. (2014). Ishodi u~enja i razvoja u ranom
djetinjstvu. Podr{ka razvoju kvaliteta u pred{kolskom odgoju i
obrazovanju. Sarajevo: APOSO
Rankin, B. (1998), Education as Collaboration - Learning
from and Building on Dewey, Vygotski,and Piaget. In: Edwards,
C. P., Gandini, L., Forman, G. (eds.), The Hundred Languages of
Children - The Reggio Emilia Approach, Advanced Reflections.
London: Ablex Publishing Corporation, (70-83 str.)
Slunjski, E. i sur. (2015). Izvan okvira. Zagreb: Element
Slunjski. E. (2012).Tragovima dje~jih stopa. Zagreb: Profil
Slunjski, E. (2011). Kurikulum ranog odgoja: Istra`ivanje i
konstrukcija. Zagreb: [kolska knjiga
Slunjski, E. (2008). Dje~ji vrti} zajednica koja u~i. Zagreb:
Spektar Media d.o.o.
Slunjski, E. i sur.(2006). Kompetencije odgojitelja u vrti}u -
organizacija koja u~i, Pedagogijska istra`ivanja 3 (1), (45-58.
str.)
Travar, M. (2017). Uloga vaspita~a u kreiranju podsticajne
sredine za rano u~enje u vrti}u. Bijeljina: Pedago{ki fakultet
Tankersley, D. i sur. (2020). Pristup usmjeren na dijete: vrti}i
koji promoviraju demokratiju, "Step by Step" pristup. Sarajevo:
COI Step by Step
Petak, 28.1.2022.
Viskovi}, I., Zelen~i}, M. (2015). Unapre|enje pripreme
djece za {kolu - program pred{kole: Osnovne metodi~ke
smjernice. Banja Luka: IN fondacija
Viskovi}, I., Vi{nji}-Jevti}, A. (2019). Je li va`nije putovati
ili sti}i? Prijelazi djece rane i pred{kolske dobi iz obitelji u
odgojno-obrazovne institucije. Zagreb: Alfa
Legislativa i dokumenti:
Konvencija o pravima djeteta, usvojena od Generalne
skup{tine Ujedinjenih nacija, 20. 11. 1989. godine, dostupno na:
https://www.unicef.org/bih/media/676/file/Konvencija%20
o%20pravima%20djeteta.pdf?fbclid=IwAR0CMNHt4iz3GL1p
X4OgswiM4xY_n3DBgvt1sBO0jj6Nd5Xv67lSKQdcysc
Smjernice za procjenu i utvr|ivanje najboljeg interesa
djeteta, Vodi~ za profesionalce. (2018). Sarajevo: Ministarstvo
za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, dostupno na:
https://www.ombudsmen.gov.ba/documents/obmudsmen_doc2
019020112314016bos.pdf
Okvirni zakon o pred{kolskom odgoju i obrazovanju u Bosni
i Hercegovini (Slu`beni glasnik BiH 88/07), dostupno na:
http://fmon.gov.ba/Upload/Dokumenti/5764ae23-c423-404
b-b6d5-c723dea62cc9_Okvirni%20zakon%20o%20pred%C5
%A1kolskom%20odgoju%20i%20obrazovanju%20u%20Bosn
i%20i%20Hercegovini.pdf
Platforma za razvoj pred{kolskog odgoja i obrazovanja u
Bosni i Hercegovini za razdoblje od 2017-2022. godine,
dostupno na:
http://mcp.gov.ba/attachments/hr_Migrirani_dokumenti/Va%C
5%BEni_dokumenti/Va%C5%BEno-Strategije/Platforma_za_r
azvoj_pred%C5%A1kolskog_odgoja_i_obrazovanja_u_BiH_z
a_period_2017._%E2%80%93_2022._(1)h.pdf
Standardi kvaliteta rada odgajateljica, pedagogica i
ravnateljica u pred{kolskom odgoju i obrazovanju (2011),
Sarajevo: Agencija za pred{kolsko, osnovno i srednje
obrazovanje, dostupno na:
https://aposo.gov.ba/hr/standardi-kvalitete-rada-odgajatelji
ca-pedagogica-i-ravnateljica-u-predskolskom-odgoju-i-obrazo
vanju/
Zajedni~ka jezgra cjelovitih razvojnih programa za
pred{kolski odgoj i obrazovanje definirana na ishodima u~enja
(2018). Mostar: Agencija za pred{kolsko, osnovno i srednje
obrazovanje, dostupno na:
https://aposo.gov.ba/hr/zajednicka-jezgra-cjelovitih-razvoj
nih-programa-za-predskolski-odgoj-i-obrazovanje-definirana-n
a-ishodima-ucenja/
Standardi u~enja i razvoja djece u dobi pred polazak u {kolu
(2021). Agencija za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje,
dostupno na:
https://aposo.gov.ba/hr/standardi-ucenja-i-razvoja-djeteta-u
-dobi-pred-polazak-u-osnovnu-skolu/
Smjernice za provedbu Zajedni~ke jezgre nastavnih planova
i programa definirane na ishodima u~enja (2015). Mostar:
Agencija za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje,
dostupno na:
https://aposo.gov.ba/sadrzaj/uploads/Smjernice-za-provedb
u-ZJNPP-1.pdf
Pravilnik o op{tim osnovama pred{kolskog programa,
Slu`beni glasnik RS - Prosvetni glasnik, br.14/2006.
Ministarstvo obrazovanja, nauke i informisanja, Kanton
Sarajevo (2000). Primarni program odgojno-obrazovnog rada s
djecom pred{kolskog uzrasta, Sarajevo
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona
Sarajevo (2010). Obavezni program za djecu u godini pred
polazak u {kolu, Sarajevo
Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta (2018).
Cjeloviti razvojni program pred{kolskog odgoja i obrazovanja
kantona sredi{nja Bosna, Kanton Sredi{nja Bosna, Travnik
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta (2018).
Program pred{kolskog odgoja i obrazovanja u godini pred
polazak u osnovnu {kolu, Unsko-sanski kanton, Biha}
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
Ministarstvo obrazovanja i nauke (2010). Cjeloviti razvojni
program pred{kolskog odgoja i obrazovanja, Tuzlanski kanton,
Tuzla
Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport
(2010). Cjeloviti razvojni program za rad u pred{kolskim
ustanovama Bosansko -podrinjskog kantona, Gora`de
Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta (2016).
Obvezni program pred{kolskog odgoja i obrazovanja djece pred
polazak u osnovnu {kolu, Posavski kanton, Ora{je
Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i {porta (2007).
Zajedni~ka jezgra cjelovitih razvojnih programa za rad u
pred{kolskim ustanovama, Hercegova~ko-neretvanski kanton
Odjeljenje za obrazovanje (2007). Osnove programa
pred{kolskog vaspitanja i obrazovanja u Br~ko Distriktu BiH,
Br~ko
Ministarstvo prosvjete i kulture (2007, 2016). Program
pred{kolskog vaspitanja i obrazovanja, Republika Srpska, Banja
Luka
Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport (2019).
Cjeloviti razvojni program pred{kolskog odgoja i obrazovanja.
Zeni~ko-dobojski kanton, Zenica
Ministarstvo za izobra`ivanjem znanost in {port (1999).
Kurikulum za vrtce, dostupno na:
https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Sektor
-za-predsolsko-vzgojo/Programi/Kurikulum-za-vrtce.pdf
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH (2014).
Nacionalni kurikulum za rani i pred{kolski odgoj i obrazovanje,
dostupno na:
https://www.scribd.com/document/378601947/Nacionalni-
kurikulum-za-rani-i-predskolski-odgoj-i-obrazovanje-pdf
Osnove programa pred{kolskog vaspitanja i obrazovanja:
Koncepcija osnova programa - Godine uzleta, dostupno na:
https://ecec.mpn.gov.rs/wp-content/uploads/2020/02/OSN
OVE-PROGRAMA-.pdf
Priru~nik za samovrednovanje ustanova ranoga i
pred{kolskog odgoja i obrazovanja. Zagreb, 2012: Nacionalni
centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, dostupno na:
http://dokumenti.ncwo.hr/Samovrjednovanje/Tiskano/prirucnik
_predskolski_odgoj.pdf
Radna grupa za reviziju Standarda (2011). Kompetentni
odgajatelji 21. stolje}a, International Step by step asociation,
dostupno na:
http://www.korakpokorak.hr/upload/vrtici/praksa-kvaliteta-
izvrsnost/issa-standardi-brosura-za-web.pdf
Australian Government Department of Education,
Employment and Workplace Relations. (2009). BELONGING,
BEING & BECOMING. The early years learning framework for
Australija, dostupno na: http://www.ag.gov.au/cca
Early Years Curriculum Guidelines. (2006). Brisbane: The
State of Queensland (Queensland Studies Authority), dostupno
na: www.qsa.qld.edu.au
Finnish National Board of Education. (2010). National Core
Curriculum for Pre-primary Education, dostupno na:
https://www.oph.fi/download/153504_national_core_curric
ulum_for_preprimary_education_2010.pdf
Ministére l'Éducation Nationale. (2014). Les programmes de
l'école maternelle, dostupno na: http://www.education.gouv.fr/
Ministry of Education, Science, Sport and Culture. Japan.
(2001/2004). National Curriculum Standards for Kindergartens,
Broj 4 - Strana 25
dostupno na:
http://www.ibe.unesco.org/curricula/japan/ja_ecefw_1998_eng
.pdf
Ministry of Education and Culture. (2007). National Core
Curriculum, dostupno na:
http://www.ibe.unesco.org/en/resources?search_api_views
_fulltext=%22curricula%20hungary%20hu%20al%20fw%202
007
Ministry of Education. New Zealand Government. (2017).
Te Wh?riki. He wh?riki m?tauranga m? ng? mokopuna o
Aotearoa. Early childhood curriculum, dostupno na:
https://www.education.govt.nz/assets/Documents/Early-Ch
ildhood/Te-Whariki-Early-Childhood-Curriculum-ENG-Web.p
df
Ministry of Education and Research. Portugal. (200).
Framework Plan for the Content and Tasks of Kindergartens,
dostupno na:
https://www.regjeringen.no/globalassets/upload/kd/vedlegg
/barnehager/engelsk/frameworkplanforthecontentandtasksofkin
dergartens.pdf
National Institute for Education. Slovakia. (2008). The
National Educational Programme ISCED 0 - pre-primary
education, dostupno na:
http://www.oecd.org/education/school/48705963.pdf
Department for Children, School and Family. (May 2008).
Statutory Framework for the Early Years Foundation Stage
Setting the Standards for Learning, Development and Care for
children from birth to five, dostupno na:
https://www.foundationyears.org.uk/files/2017/03/EYFS_STA
TUTORY_FRAMEWORK_2017.pdf
Skolverket. (2010). Läroplan för förskolan Lpfö 98
Reviderad 2010, dostupno na:
http://www.svalov.se/download/18.34c7ffa157e68bd680addb3/
1477654621434/L%C3%A4roplan%20f%C3%B6rskolan%20r
eviderad.pdf
National Council for Curriculum and Assessment.
(2009).Aistear: the Early Childhood Curriculum Framework and
Síolta, The National Quality Framework for Early Childhood
Education.
http://www.westmeathchildcare.ie/images/Aistear_Siolta_Simil
arities_Differences.pdf
U.S. Department of Health and Human Services.
Administration for Children and Families. Office of Head Start.
(2010). The head Start Child development and early learning
framework. Promoting Positive Outcomes in Early Childhood
Programs Serving Children 3-5 Years Old, dostupno na:
https://www.acf.hhs.gov/ohs
World Commission on Environment and Development.
(1987). Our Common Future. Oxford University Press, dostupno
na:
https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/5987
our-common-future.pdf
Siolta, The National Quality Framework for Early Childhood
Education (2006). Dublin: Centre for Early Childhood
Devalopment& Education, dostupno na:
https://siolta.ie/media/pdfs/final_handbook.pdf
Broj 4 - Strana 26 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 27
Broj 4 - Strana 28 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 29
Broj 4 - Strana 30 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 31
Broj 4 - Strana 32 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 33
Broj 4 - Strana 34 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
Na temelju ~lanka 8. i 10. Zakona o Agenciji za pred{kolsko,
osnovno i srednje obrazovanje ("Slu`beni glasnik BiH", broj
88/07) i ~lanka 3. stavka (2) Poslovnika o radu Odbora Agencije
za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, broj
01-07-1-912-2/16 od 26.5.2020. godine, na prijedlog
ravnateljice Agencije, Odbor Agencije za pred{kolsko, osnovno i
srednje obrazovanje, na 20. sastanku odr`anom 23.9.2021.
godine, donio je
ODLUKU
O ODOBRENJU SMJERNICA ZA PROVEDBU
ZAJEDNI^KE JEZGRE CJELOVITIH RAZVOJNIH
PROGRAMA ZA PRED[KOLSKI ODGOJ I
OBRAZOVANJE DEFINIRANE NA ISHODIMA
U^ENJA
I.
(Predmet Odluke)
Odobravaju se Smjernice za provedbu Zajedni~ke jezgre
cjelovitih razvojnih programa za pred{kolski odgoj i obrazovanje
definirane na ishodima u~enja (u daljnjem tekstu: Smjernice)
koje su sastavni dio ove Odluke.
II.
(Sadr`aj i primjena Odluke)
Smjernice su usmjerene na provedbu Zajedni~ke jezgre
cjelovitih razvojnih programa za pred{kolski odgoj i obrazovanje
definirane na ishodima u~enja u pred{kolskim ustanovama u
Bosni i Hercegovini.
III.
(Preporuka obrazovnim vlastima)
Daje se preporuka nadle`nim obrazovnim vlastima za
osiguranjem primjene Smjernica tijekom implementacije
Zajedni~ke jezgre cjelovitih razvojnih programa za pred{kolski
odgoj i obrazovanje definirane na ishodima u~enja u
pred{kolskim ustanovama, na podru~ju iz svoje nadle`nosti.
IV.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu idu}ega dana od dana objave u
"Slu`benom glasniku BiH".
Ur. broj 01-07-1-578/21 Predsjedatelj
23. rujna 2021. godine Odbora Agencije
Mostar Franjo Ljubas, v. r.
SMJERNICE
ZA PROVEDBU ZAJEDNI^KE JEZGRE CJELOVITIH
RAZVOJNIH PROGRAMA ZA PRED[KOLSKI ODGOJ
I OBRAZOVANJE DEFINIRANE NA ISHODIMA
U^ENJA
Mostar, 2021.
Smjernice za provedbu Zajedni~ke jezgre cjelovitih
razvojnih programa za pred{kolski odgoj i obrazovanje
definirane na ishodima u~enja
Voditeljica projekta:
dr. sc. Marija Naletili}
Konzultantice:
prof. dr. sc. Tamara Pribi{ev Beleslin, Univerzitet u Banjoj
Luci, Filozofski fakultet
prof. dr. sc. Jasmina Be}irovi}- Karabegovi}, Univerzitet u
Sarajevu, Pedago{ki fakultet
Projektni tim:
Maja Stojki}, ravnateljica Agencije za pred{kolsko, osnovno i
srednje obrazovanje
Marija Naletili},voditeljica projekta, {efica Sektora za
Zajedni~ku jezgru nastavnih planova i programa
Petak, 28.1.2022.
Ha{ima ]urak, stru~na savjetnica za pred{kolski odgoj i
obrazovanje
Danica Vasilj, stru~na savjetnica za razrednu nastavu
Ana Bezer, stru~na savjetnica za pred{kolsko obrazovanje
Radna skupina:
dr. sc. Marija Naletili}; Danica Vasilj, prof.; Ha{ima ]urak,
prof.; Ana Bezer, prof.; Marica Travar, prof. Alma Had`agi}
Trnka, prof.; Doris Naletili}, prof.; Irena Vidovi}, prof.; mag.
pred. odg. Sla|ana Mi{i}; dr.sc. D`eneta Camovi}
Napomena:
Izrazi napisani samo u jednome gramati~kom rodu odnose se
podjednako na `enski i mu{ki rod.
UVOD
Nakon {to je Agencija za pred{kolsko, osnovno i srednje
obrazovanje izradila Zajedni~ku jezgru cjelovitih razvojnih
programa za pred{kolski odgoj i obrazovanje definiranu na
ishodima u~enja (u nastavku teksta: ZJCRP) i nakon njezine
objave u Slu`benome glasniku BiH, br. 77/18, ukazala se potreba
za izradbom smjernica za njezinu provedbu. U razdoblju od
velja~e do srpnja 2021. godine realiziran je proces izradbe
Smjernica za provedbu Zajedni~ke jezgre cjelovitih razvojnih
programa za pred{kolski odgoj i obrazovanje definirane na
ishodima u~enja (u nastavku teksta Smjernice).
Cilj toga dokumenta jest pru`anje potpore svima koji su
uklju~eni u proces kurikulske reforme usmjerene na kreiranje
suvremenih, humanisti~ki orijentiranih pred{kolskih kurikula
entiteta/`upanija i Br~ko distikta Bosne i Hercegovine.
Smjernice su namijenjene stru~nim timovima za izradbu
kurikula za rani i pred{kolski odgoj i obrazovanje na
entitetskim/`upanijskim razinama i mjerodavnim obrazovnim
vlastima koji }e zajedno raditi na razvoju i uskla|ivanju kurikula
sa ZJCRP- om, kao i na unaprje|ivanju ostalih elemenata
kurikulske reforme.
Vrijednosti
Vrijednosti na kojima se Smjernice temelje napisane su po
uzoru na kvalitetne i uspje{ne odgojno- obrazovne sustave i
prakse organiziranoga pred{kolskog odgoja i obrazovanja u
svijetu, kao i u na{em bli`em okru`ju. Filozofija na kojoj se
temelji ovaj dokument predstavljena je kroz sustav univerzalnih i
op}eva`e}ih vrijednosti kojima treba te`iti prilikom njegova
tuma~enja i provedbe.
Polaze}i od definiranih vrijednosti i svih ostalih elemenata
odre|enih u Smjernicama, prakti~ari u podru~ju pred{kolskoga
odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini mogu preispitati
korigirati i nadograditi svoje postoje}e obrasce i modele
odgojno- obrazovnoga rada. Definirane su vrijednosti:
vrijednosti ranoga djetinjstva; uva`avanje i humanost;
participacija djece; odr`ivost; holisti~ki pristup djeci;
uva`avanje i raznolikost; jednakost u pristupu odgoju i
obrazovanju i inkluzivni pristup.
Odgoj i obrazovanje ~ine temelj dru{tvenoga napretka i
najva`niji su ~imbenik razvoja ~ovjeka i usavr{avanja ljudske
zajednice. Od velike je va`nosti prepoznati i usuglasiti
zajedni~ke dru{tveno- kulturne vrijednosti i dugoro~ne odgojno-
obrazovne ciljeve koji podupiru i usmjeravaju odgojno-
obrazovno djelovanje. Od pred{kolskih se ustanova o~ekuje
promi{ljanje i djelovanje u skladu s tako odre|enim
vrijednostima i ciljevima. Znanje, obrazovanje i cjelo`ivotno
u~enje trebaju biti temeljni pokreta~i razvoja
bosanskohercegova~koga dru{tva i svakoga pojedinca.
U Bosni i Hercegovini pred{kolski odgoj i obrazovanje
sastavni je dio odgojno- obrazovnih sustava. On je prvi, poseban
i specifi~an stupanj odgojno- obrazovnih sustava koji se bavi
odgojem i obrazovanjem djece do polaska u osnovnu {kolu, a
temelji se na na~elu najboljega interesa djeteta. Obveza
mjerodavnih obrazovnih vlasti jest pobrinuti se za ostvarivanje
prava na obrazovanje osiguranjem pristupa svim razinama
odgoja i obrazovanja.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 35

Osiguranje na~ela najboljega interesa djeteta u tome i razvojna koncepcija koja se postupno i sustavno razvija kao
kontekstu zahtijeva: dostupnost svim razinama odgoja i rezultat zajedni~koga promi{ljanja i rada svih koji u njemu
obrazovanja svakome djetetu; obuhva}enost svakoga djeteta sudjeluju.
odgojem i obrazovanjem, pogotovu ugro`enih skupina; U tako shva}enom kurikulskom kontekstu uloga Smjernica
poduzimanje svih potrebnih mjera za pove}anje obuhvata djece nije propisivati unaprijed definiran plan i "zavr{ni proizvod",
na razini pred{kolskoga odgoja i obrazovanja; uklanjanje nego promicati fleksibilnost i uskla|enost kurikula sa slo`enom,
komunikacijsko- informacijskih i fizi~kih zaprjeka, smanjenje vi{edimenzio- nalnom, dinami~nom i promjenjivom odgojno-
psihosocijanih zaprjeka; osiguranje mjera za po{tivanje obrazovnom praksom.
kulturnih, vjerskih i jezi~nih razli~itosti; osiguranje slobode Smjernice su koncipirane na na~in da svi elementi ~ine
mi{ljenja i izra`avanja; osiguranje ravnopravnosti spolova; logi~ki povezanu cjelinu kojom se definiraju va`ne sastavnice
osiguranje besplatnoga obveznog odgoja i obrazovanja; kvalitetnoga pred{kolskog kurikula (Tablica 1.).
opremljenost i popunjenost ustanova itd. Kada je u pitanju
kvaliteta odgoja i obrazovanja, Konvencijom o pravima djeteta Tablica 1: Struktura Smjernica za izradbu kurikula za rani
isti~e se da obrazovanje treba usmjeriti prema punome razvoju i pred{kolski odgoj i obrazovanje
osobnosti, nadarenosti, psihi~kih i tjelesnih sposobnosti, Elementi strukture Sadr`aj
promicanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, po{tivanju Temeljne postavke za razvoj kurikula - svako dijete u uzrastu do pred polazak u {kolu
za rani i pred{kolski odgoj i ima pravo na jednak pristup kvalitetnome
djetetovih roditelja, njegova kulturnoga identiteta, jezika i obrazovanje pred{kolskom odgoju i obrazovanju
vrijednosti, kao i civilizacije koja se od njega razlikuje. - svako je dijete kompetentno, sposobno i
jedinstveno bi}e
Izradbi Smjernica prethodila je detaljna analiza va`e}ih - odgojitelji, zajedno s roditeljima, va`ni su
dokumenta (programa/kurikula) na kojima se temelji pred{kolski odrasli u odrastanju svakoga djeteta
odgoj i obrazovanje u entitetima, `upanijama i Br~ko distriktu pred{kolskoga uzrasta
- pred{kolske su ustanove institucije od najvi{e
BiH, kao i va`e}ih razvojnih programa/kurikula zemalja u regiji, dru{tvene va`nosti
Europskoj uniji i svijetu. - vrijednosti ranoga i pred{kolskoga odgoja i
obrazovanja:
Cilj i svrha analize programa/kurikula bio je stjecanje uvida u vrijednosti ranoga djetinjstva
strukturu tih dokumenta koji }e, osim teorijskih i prakti~kih - uva`avanje i humanost
- participacija djece
dostignu}a iz podru~ja pred{kolskoga odgoja i obrazovanja u - odr`ivost
svijetu i kod nas, osobito onih dostignu}a koji su usmjereni k - holisti~ki pristup djetetu
novoj paradigmi ranoga i pred{kolskoga odgoja i obrazovanja, - uva`avanje i raznolikost
- jednakost u pristupu odgoju i obrazovanju
predstavljati polazi{te za izradbu Smjernica. - inkluzivni pristup
U prvoj fazi analize prikupljeni su svi dostupni va`e}i Svrha i cilj kurikula za rani i Svrha
pred{kolski programi u BiH (programi iz `upanija u Federaciji pred{kolski odgoj i obrazovanje - Op}i cilj
- Dugoro~ni ciljevi
BiH, iz Republike Srpske i iz Br~ko distrikta BiH). Potom su - zajedni~ka odgovornost za odgoj i
Na~ela kurikula za rani i pred{kolski
prikupljeni kurikuli zemalja iz regije, Europske unije i svijeta odgoj i obrazovanje obrazovanje djeteta
(Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Sjeverna Makedonija, - jedinstvo odgoja, obrazovanja, njege i za{tite
- igra je temelj razvoja, u~enja i odrastanja
Portugal, Slova~ka, Francuska, Finska, Irska, Ma|arska, ^e{ka, - profesionalna autonomija, eti~nost i
Ujedinjeno Kraljevstvo, Novi Zeland, Australija). odgovornost
U drugoj se fazi pristupilo detaljnoj analizi svakoga Razvoj kurikula za rani i pred{kolski - kompetentno dijete
odgoj i obrazovanje temeljen na - oblasna struktura
programa/kurikula vode}i se unaprijed odre|enim elementima ZJCRP - ishodi u~enja
analize (ciljevi, na~ela, filozofija i struktura dokumenta) te je - pokazatelji
na~injen tabli~ni, usporedni prikaz elemenata analiziranih - preporuke
programa/kurikula. (Tablice se nalaze u prilogu str. 40). Primjena kurikula za rani i - okru`je za u~enje
pred{kolski odgoj i obrazovanje - strategije u~enja i pou~avanja
Analiza je pokazala da razvoj pred{kolskih programa - aktivna uloga djeteta
temeljenih na ishodima u~enja i razvoja u Bosni i Hercegovini - uloga odraslih
- partnerstvo s roditeljima
po~inje od 2007. godine (po~ev od Programa pred{kolskog - prijelazi djece – osiguranje kontinuiteta u
vaspitanja i obrazovanja Republike Srpske iz 2007.), da je tekao odgoju i obrazovanju
neujedna~eno i da do sada nije zavr{en u svim entitetima i - po{tivanje na~ela i standarda za pred{kolski
odgoj i obrazovanje
`upanijama Federacije Bosne i Hercegovine i Br~ko distriktu Pra}enje, dokumentiranje i - pra}enje
BiH. U Federaciji BiH u dvjema `upanijama nije donesen zakon vrjednovanje - dokumentiranje
za pred{kolski odgoj i obrazovanje ~ime se nisu stvorili uvjeti za - vrjednovanje:
- dje~jeg napretka
razvoj novoga pred{kolskog kurikula. Analizom se utvrdilo da se - kurikula u {irem smislu
u Bosni i Hercegovini u jednoj `upaniji upotrebljava pred{kolski - rada u pred{kolskim ustanovama (vanjsko i
program koji je utemeljen na konceptima i ishodima u~enja unutarnje vrjednovanje kurikula)
- samovrjednovanje odgojitelja.
predlo`enim u ZJCRP- u 2018., dok se u ostalim `upanijama i
entitetu upotrebljavaju programi koji se temelje na ZJCRP- u iz 1. TEMELJNE POSTAVKE ZA RAZVOJ KURIKULA ZA
2008. RANI I PRED[KOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
U tre}oj, zavr{noj fazi dobiveni rezultati analize ~inili su Svako dijete pred{kolskoga uzrasta ima pravo na jednak
referentni okvir za kreiranje metodologije rada koja je pristup kvalitetnome odgoju i obrazovanju
obuhva}ala definiranje strukture Smjernica za budu}e kurikule
za rani i pred{kolski odgoj i obrazovanje. Struktura uklju~uje Smjernicama se pru`a potpora dobrobiti djeteta koja se
smjernice i strate{ke elemente koji su nu`ni za kvalitetno sagledava kroz tri stajali{ta:
koncipiran pred{kolski kurikul koji, u kona~nici, predstavlja – osobnu, emocionalnu, socijalnu i obrazovnu dobrobit za
bazu za izradbu izvedbenih kurikula. svako dijete u BiH
Dakle, Smjernice su usredoto~ene na kurikul u {irem smislu – dru{tvenu dobrobit kojom se osna`uje zajednica za
kao slu`benome dokumentu koji predstavlja zajedni~ki, stvaranje boljih uvjeta za odgoj i obrazovanje djece
orijentacijski i fleksibilan sa`etak vrijednosti, na~ela i koncepcija – sustavno- institucionalnu potporu kao temelj za
na kojima se temelji odgojno- obrazovni rad u pred{kolskim osiguravanje dobrobiti za svako dijete uklju~eno u
ustanovama. Taj kurikul postaje temelj za kreiranje kurikula u institucionalni odgoj i obrazovanje.
u`em smislu (izvedbenih, realnih programa) koji nastaju i Najve}e su dobrobiti za djecu: sigurno i poticajno okru`je,
kontinuirano se zajedni~ki (djeca i odgojitelji) razvijaju, osoblje sklono pru`anju potpore i ohrabrivanju, prilike za
mijenjaju i modificiraju u konkretnoj odgojno - obrazovni praksi poja~ane verbalne i socijalne interakcije te primjena iskustva za
(u pred{kolskoj ustanovi, odgojnoj skupini). Kurikul je otvorena promicanje kognitivnoga i tjelesnoga razvoja djece.
Broj 4 - Strana 36 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
Svako je dijete kompetetno, sposobno i jedinstveno
Smjernicama se osna`uju:
– unutarnje snage djeteta i motivacija za u~enje,
sudjelovanje i djelovanje, komuniciranje, aktivno
istra`ivanje, upoznavanje i interakciju s razli~itim
okru`jima
– potrebe djeteta za pripadanjem i razvijanjem odnosa
(relacija) s vr{njacima i drugim osobama.
Odgojitelji, zajedno s roditeljima, va`ni su odrasli u
odrastanju svakoga djeteta pred{kolskoga uzrasta
Smjernicama se odgojitelji zajedno s drugim stru~nim
suradnicima u pred{kolskoj ustanovi osna`uju za:
– suradnju i razvijanje partnerstva s obiteljima u
najboljeme interesu djeteta
– izra`avanje svoje kreativnosti, autonomije,
odgovornosti i profesionalnosti
– razvijanje sposobnosti refleksije, po{tovanja, slu{anja i
razumijevanja perspektive djeteta
– timsko djelovanje s ciljem promicanja i zastupanja
interesa djece pred{kolskoga uzrasta, roditelja i
profesije u podru~ju pred{kolskoga odgoja i
obrazovanja u zajednici.
Pred{kolske su ustanove institucije od najvi{e dru{tvene
va`nosti
Smjernicama se pru`a potpora za institucionalni razvoj u
smjeru:
– otvorenih institucija u kojima }e svaka obitelj i svako
dijete biti zadovoljno, zainteresirano, dobrodo{lo i
prihva}eno
– okru`ja bogatoga resursima, izazovima i prilikama za
igru, razvoj i u~enje, za stjecanje razli~itih iskustava i
razvijanja znanja, vr{nja~ke kulture i odnosa s drugima
– okru`ja koja }e promicati zdrave temelje razvoja,
odrastanja i `ivotnih stilova, vrijednosti cjelo`ivotnoga
u~enja, demokratsku kulturu i po{tovanje.
1.1. Vrijednosti na kojima se temelje Smjernice
Smjernice ukazuju na vrijednosne postulate kojima se
iskazuje ~emu treba te`iti i {to treba predstavljati okosnicu pri
kreiranju suvremenih, humanisti~ki orijentiranih pred{kolskih
kurikula.
Vrijednosti ranoga djetinjstva
Rano djetinjstvo i odrastanje djece do polaska u osnovnu
{kolu prema mnogo ~emu jedinstveno je i neponovljivo
razdoblje u `ivotu ljudskoga bi}a. To se razdoblje naziva i
"putovnicom za `ivot" i odlikuje se intenzivnim rastom i
razvojem, igrom kao autenti~nom dje~jom aktivnosti,
osamostaljivanjem i stjecanjem iskustava kojima djeca razvijaju
sebe kao dru{tvena bi}a. Odgojitelji, stru~ni suradnici i ostali
profesionalci koji rade u pred{kolskim ustanovama koriste se
razli~itim teorijskim perspektivama kako bi kontinuirano
promi{ljali o dru{tvenoj ulozi u oblikovanju ranoga djetinjstva i
polo`aja djece u zajednici. Djeca pred{kolskoga uzrasta nositelji
su prava i svojim autenti~nim aktivnostima i na~inom mi{ljenja
razvijaju kontekst u kojem odrastaju, {to sna`no isti~e obvezu
po{tovanja nepovredivosti ljudskoga `ivota, slobode i integriteta
li~nosti, jednaku vrijednost svih ljudi i odsutnost diskriminacije.
Odgoj i obrazovanje treba po~ivati na na~elima demokratskoga
dru{tva koje je usmjereno na ispunjavanje osnovnih dje~jih prava
i potreba, kao i najboljega interesa djeteta u ranome djetinjstvu.
Uva`avanje i humanost
Pravo je djeteta da `ivi u zdravoj sredini, da ima jednaka
prava kada su u pitanju uvjeti za normalan rast, razvoj i u~enje
kako bi se najoptimalnije razvilo u tjelesnome, intelektualnome i
socijalnome pogledu.
Suvremeno koncipiran odgojno-obrazovni sustav u kojem se
odvija otvoren, dinami~an odgojno-obrazovni proces, polazi od
ideje humanizma i shva}anja da se specifi~na priroda djeteta i
Petak, 28.1.2022.
njegova tjelesnoga i duhovnoga razvoja temelji na op}im
pravima i potrebama djeteta, i na holisti~kom pristupu u procesu
odgoja. Uva`avanje dostojanstva djeteta jamstvo je razvoja
njegovoga pozitivnog identiteta i pretpostavka za razvijanje
uspje{noga i djelotvornoga odraslog ~ovjeka. Humanisti~ka
koncepcija polazi od djeteta kao vrijednosti po sebi koja se
prihva}a u potpunoj svojoj osobnosti. Dijete se do`ivljava kao
aktivno i interaktivno bi}e, a posebice se nagla{ava va`nost
dostojanstava djeteta i njegovanje vjere u vlastite kompetencije.
Participacija djece
Djeca su u suvremenome odgojno-obrazovnom kontekstu
aktivni sudionici vlastitoga razvoja. Oni konstruiraju i razvijaju
svoj sustav znanja, ~injenica, generalizacija, kompetencija na
temelju interakcije s drugom djecom i odraslima u poticajnoj
sredini koja pru`a raznovrsna iskustva, mogu}nosti izbora i
prilika za samoorganizaciju i kvalitetno bavljenje aktivnostima.
U demokrati~no ustrojenom odgojno-obrazovnome procesu
razumijevanje i uva`avanje perspektive djeteta zahtijeva
odgojitelja koji iskazuje interes, pozorno promatra dijete, ula`e
napor da ga {to bolje razumije i prihva}a njegove inicijative. Na
tim se temeljima osigurava primjerena potpora djetetu, koja je
usmjerena prema autenti~nome sudjelovanju, koja uva`ava
dje~ja nastojanja i osna`uje njihovu autonomiju. Drugim
rije~ima, od pedago{ke inicijative odgojitelja ovisit }e kvaliteta
okru`ja za u~enje, kao i razvoj participativne prakse. Kvalitetan
kurikul jest onaj koji polazi od djeteta, koji podupire "slu{anje"
djece, promatranje i pra}enje kako se aktiviraju i razvijaju
njegove emocije, zainteresiranost, saznanja, koji poti~e djecu na
razvijanje inicijative, znati`elje, kreativnosti i davanje doprinosa
vlastitome u~enju.
Po{tivanje prava djeteta na oblikovanje vlastitoga mi{ljenja i
slobodnoga izra`avanja svojih stajali{ta o pitanjima koja se
odnose na njega, omogu}ava djeci biti ravnopravnim
sudionicima u procesu zajedni~koga u~enja s drugom djecom i
odraslima. U takvim odnosima djecu treba poticati i
osposobljavati za samoprocjenu, ~ime u~e preuzimati
odgovornost za svoje odlu~ivanje i djelovanje, tj. za vlastite
izbore i njihove posljedice. Cjelokupna komunikacija i sve
odgojno-obrazovne intervencije odgojitelja trebaju odra`avati
po{tovanje djece, njihovih potreba, prava i osobnosti.
Odr`ivost
Pred{kolski odgoj i obrazovanje postavlja temelje za
razumijevanje koncepta odr`ivosti i cjelo`ivotnoga u~enja
promi~u}i aktivno sudjelovanje djece u dru{tvu za odr`ivi razvoj
u svim trima podru~jima odr`ivosti: socijalnoj i kulturnoj,
ekonomskoj i odr`ivosti okru`ja/okoline, tj. `ivotne sredine.
Pred{kolske ustanove promi~u dijalog, suzbijanje nejednakosti,
mirno rje{avanje konflikata, razvijanje osje}aja pravednosti,
razvijanje empatije i suosje}anja. Posebice se promi~u ekolo{ke
vrijednosti s ciljem oblikovanja ekolo{koga na~ina mi{ljenja i
djelovanja djece. Pred{kolski odgoj i obrazovanje za odr`ivi
razvoj usmjeren je na dru{tveni napredak u kojem se prepoznaju
potrebe svakoga, kao i na potrebu o~uvanja kvalitete okoli{a i
razumne uporabe prirodnih resursa.
Holisti~ki pristup djeci
Holisti~ki pristup djeci, njihovu razvoju, u~enju, potrebama,
mi{ljenju i interesima temelji se na ~injenici da pred{kolska djeca
svijet promatraju i do`ivljavaju cjelovito te takva treba biti i
potpora odraslih. Svi pojedina~ni oblici razvoja ~ine cjelinu
li~nosti djeteta te je neopravdano razdvajati, favorizirati ili
podcjenjivati neki od njih u praksi pred{kolskih ustanova.
Holisti~ki koncept ujedinjuje njegu, odgoj, obrazovanje,
zdravlje, pona{anje i socijalne vje{tine, odnosno obrazovanje u
naj{irem smislu. Zagovara se pristup cjelovitoj osobi djeteta
pred{kolskoga uzrasta: priznaje se sposobnost svakoga djeteta da
u~i, a visoka se o~ekivanja postavljaju za svu djecu.
Uva`avanje i raznolikost
U pred{kolskoj je ustanovi potrebno oblikovati odgojno-
obrazovni pristup koji se temelji na prihva}anju i po{tivanju
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
razli~itosti djece. Osim uva`avanja dje~je perspektive, taj pristup
podrazumijeva i osposobljavanje djeteta za razumijevanje svojih
prava, obveza i odgovornosti, kao i uva`avanje i po{tivanje
prava, obveza i odgovornosti drugih. Pona{anje svih zaposlenih
u pred{kolskoj ustanovi i njihov na~in djelovanja treba biti
usmjeren na promicanje ljudskih prava i sloboda sukladno
na~elima zabrane bilo kakve diskriminacije.
Jednakost u pritupu odgoju i obrazovanju
Odgojno-obrazovni proces u pred{kolskim ustanovama
temelji se na Zakonu o pred{kolskom odgoju i obrazovanju,
Zajedni~koj jezgri cjelovitih razvojnih programa definiranoj na
ishodima u~enja, cjelovitim razvojnim programima, na onome za
{to djeca pokazuju interes, kao i na njihovu znanju i iskustvima
koja su prethodno usvojila. Odgojno-obrazovni proces uzima u
obzir razli~ite uvjete za rad, osobnosti zajednice, potrebe djece i
prilago|ava se svakome djetetu u pred{kolskoj ustanovi.
Svako dijete ima jednako pravo pristupa i sudjelovanja u
pred{kolskome odgoju i obrazovanju, bez diskriminacije na
temelju uzrasta, spola, sposobnosti, nacionalne i religijske
pripadnosti, socijalno-ekonomskoga statusa, mjesta `ivljenja ili
bilo ~emu drugom (na~elo jednakosti i nediskriminacije). Jednak
pristup i mogu}nosti podrazumijevaju osiguranje jednakih
uvjeta i prilika za sve djevoj~ice i dje~ake. Pred{kolske ustanove
trebaju po{tivati nacionalne i vjerske slobode, jezik, kulturu i
obi~aje svih naroda i nacionalnih manjina, promicati toleranciju i
kulturu dijaloga. To je pravo zajam~eno Ustavom Bosne i
Hercegovine, Europskom konvencijom o za{titi ljudskih prava i
temeljnih sloboda, Okvirnom konvencijom za za{titu
nacionalnih manjina te Konvencijom o pravima djeteta.
Inkluzivni pristup
Inkluzivni se pristup temelji na suvremenom filozofsko-
sociolo{kom i pedago{kom konceptu kojim se zagovara
osjetljivost i toleriranje razli~itosti, poticanje i osna`ivanje
su`ivota s razli~itima te posebno osposobljavanje za taj su`ivot.
Kvalitetan pred{kolski inkluzivni odgoj i obrazovanje jest
pretpostavka rasta, razvoja i postignu}a svakoga djeteta bez
obzira na razli~itosti, uklju~uju}i djecu i obitelji koje su iz
nekoga razloga na marginama dru{tva. Time se u odgojno-
obrazovnom procesu svoj djeci osiguravaju ravnopravan polo`aj
i podjednake mogu}nosti. Kroz institucionalnu kulturu, politiku i
praksu u zajednici prati se neprekidan tijek promjena, u~enja,
sudjelovanja i postignu}a svakoga djeteta. Inkluzivna kultura u
pred{kolskim ustanovama pru`a pristupa~no i poticajno okru`je
koje podupire rad kroz suradnju, interakciju i rje{avanje
problema i gdje se zagovara po{tivanje i prihva}anje razli~itosti.
Inkluzivni pristup stavlja naglasak na razvoj pozitivnih
uvjerenja, osvje{}ivanje i eliminaciju stereotipa i predrasuda,
uporabu razli~itih strategija pou~avanja i razumijevanja djeteta u
okru`ju u kojem vr{njaci imaju va`nu ulogu. Proces postizanja
inkluzivnoga odgoja i obrazovanja usmjerava se na akcije koje
rezultiraju promjenama na razini pred{kolske ustanove i
zajednice. Odgojitelj kreira sigurno, inkluzivno, fleksibilno i
stimulativno okru`je poti~u}i suradni~ko u~enje, uzajamnu
potporu i uva`avanje razli~itosti koriste}i se metodama u~enja i
rada prilago|enim razli~itim intenzitetima, zahtjevima i
stilovima u~enja; kontinuirano prati i procjenjuje napredak djece
i svoj rad te planiranje temelji na dobrome poznavanju njihova
razvoja i podupire djecu u razvoju univerzalnih vrijednosti.
Inkluzivni pristup podrazumijeva pru`anje potpore, razumnu
prilagodbu i ranu intervenciju, tako da sva djeca imaju
mogu}nost ispuniti svoj potencijal, stavljaju}i u sredi{te
pozornosti kapacitete djeteta i njegove afinitete, a ne sadr`aje
u~enja i pou~avanja.
2. SVRHA I CILJ KURIKULA ZA RANI I
PRED[KOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
Suvremeni kurikul za pred{kolski odgoj i obrazovanje
temelji se na va`e}im zakonima i relevantnim dokumentima iz
podru~ja pred{kolskoga odgoja i obrazovanja. Usmjeren je k
humanisti~koj orijentaciji i suvremenim teorijskim i prakti~nim
Broj 4 - Strana 37
saznanjima koja promi~u autenti~nost ranoga djetinjstva,
otvorenost i razvojnu primjernost, holisti~ki pristup razvoju
djece, individualizirani pristup i konstruktivisti~ku/
sukonstruktivisti~ku koncepciju u~enja.
Svrha kurikula za pred{kolski odgoj i obrazovanje jest
osiguravanje okru`ja u kojem se djeca osje}aju prihva}eno,
kompetentno i sigurno. Takvo je okru`je usmjereno na kulturu
istra`ivanja s djecom, pedagogiju slu{anja i otkrivanja
perspektive djeteta kroz konstruktivisti~ku paradigmu u~enja.
Na taj na~in znanje postaje autenti~na konstrukcija djeteta
koja nastaje kao rezultat razli~itih dje~jih iskustava i do`ivljaja.
Temeljna postavka humanisti~koga pristupa odgoju i
obrazovanju je shva}anje razvoja kao kontinuiranoga i
dinami~noga procesa unutar kojega se odvijaju kvantitativne i
kvalitativne promjene. Pri tom se uva`avaju mogu}nosti svakoga
djeteta, kao i individualne razlike. Dijete do`ivljava svijet
cjelovito i jedinstveno {to odgovara karakteristikama njegova
mi{ljenja i spoznaje. U tome je procesu u prvome planu aktivni
odnos djeteta prema u~enju i stjecanje iskustva iz prve ruke u
sigurnom i stimulativnom okru`ju za u~enje u kojem djeca
slobodno istra`uju, propituju, stje~u znanja ujedinjeno i
pronalaze rje{enja na sebi svojstven na~in.
Tako kvalitetno koncipiranom kurikulu op}i je cilj stvaranje
i uskla|ivanje svih uvjeta za kvalitetno odrastanje djece
pred{kolske dobi i razvoj njihovih kompetencija po{tuju}i
posebnosti ranoga djetinjstva i razvoja djece te temeljna na~ela o
pravima djeteta, poticanje cjelovitoga (holisti~koga) razvoja,
odgoja i u~enja djece ranoga i pred{kolskoga uzrasta u skladu s
njihovim mogu}nostima, sposobnostima, potencijalima,
potrebama i interesima. Polazna je osnova neponovljivost
(jedinstvenost) svakoga djeteta, va`nost iskustava ranoga
djetinjstva, aktivno u~enje i interakcija s drugom djecom,
odgojiteljima i materijalom, {to uklju~uje potporu i pra}enje
tjelesnoga, psiholo{koga, kognitivnoga i emocionalnoga razvoja.
Na temelju op}ega cilja formuliraju se dugoro~ni ciljevi koji
daju smisao odgojno- obrazovnom radu te predstavljaju uvjet za
odre|ivanje jasnih i konkretnih ishoda. Oni usmjeravaju odgojno-
obrazovne akcije i odraz su filozofije ranoga i pred{kolskoga
odgoja i vizije koja se razvija odgovorima na pitanja:
– [to `elimo da bude krajnji ishod procesa razvoja i u~enja
djece?
– U ~emu je smisao toga {to u~imo?
– Na koje ciljeve u~enja i razvoja se potrebno
usredoto~iti?
U pred{kolskome se kurikulu kroz aktivnosti igre djeca
podupiru u svome ranom osobnom razvoju uklju~uju}i:
– razvoj kapaciteta za komunikaciju na materinskome
jeziku aktivnostima kojima se poti~e to~na artikulacija
rije~i, pro{iruje njihov rje~nik i razvija njihova
sposobnost da slu{aju druge
– fizi~ki i motori~ki razvoj i aktivnosti kojima se poti~e
koordinacija njihovih tjelesnih pokreta
– progresivnu spoznaju o sebi samima, o drugima i o
okru`ju
– razvoj kapaciteta da definiraju i slijede pravila, da
razlikuju dobro od lo{eg i da razlikuju ono {to je
dopu{teno od onoga {to je zabranjeno
– ohrabrivanje i potporu za anga`iranje u prakti~nim
aktivnostima, za procjenu rizika i opasnosti i za
pridr`avanje pravila osnovne higijene i sigurnosti.
U Smjernicama se promi~u ciljevi koji se definiraju
globalno, a njihova se operacionalizacija obavlja kroz
odre|ivanje ishoda i pokazatelja u~enja i razvoja.
2.1. Podsticanje optimalnoga tjelesnog razvoja, razvoj
osjetilne osjetljivosti i opa`anja te usvajanje osnovnih
zdravstveno- higijenskih navika
Ovi su ciljevi usmjereni na poticanje skladnoga razvoja tijela
i tjelesnih sposobnosti, kao i usavr{avanja funkcije osjetilnih
organa i stjecanje bogatoga osjetilnog iskustva. Va`no je
Broj 4 - Strana 38 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
omogu}iti djeci da budu aktivna i interaktivna te da razvijaju
pokrete kontrole i koordinaciju. Osim toga usmjereni su na
poticanje i razvoj higijenskih navika (osobne urednosti, ~isto}e i
higijene) i zdravstvene kulture radi o~uvanja i ja~anja vlastitoga
zdravlja te stjecanja zdravih `ivotnih navika s ciljem pove}anja
sigurnosti i otpornosti organizma prema nepovoljnim utjecajima
i izazovima suvremenoga na~ina `ivota.
2.2. Ja~anje samopo{tovanja, samopouzdanja i pozitivne
slike o sebi, razvijanje socijalnih vje{tina i sposobnosti
prilagodbe
Ciljevi su usmjereni na razvijanje vlastitih kompetencija,
osje}aja sigurnosti i povjerenja u vlastite snage, vlastite
vrijednosti, mogu}nosti i specifi~nosti te poticanje
samostalnosti.
Socijalni aspekt razvoja posebice je orijentiran na razvijanje
socijalnih vje{tina koje podrazumijevaju: razumijevanje osnovnih
dru{tvenih odnosa; poticanje suradni~kih odnosa u skupini,
uzajamnoga pomaganja i uva`avanja; razvoj sposobnosti
uskla|ivanja svojih `elja i potreba sa `eljama i potrebama drugih;
povezivanje s bliskim osobama i razvoj povjerenja te u`ivanje u
zajedni~kome `ivljenju u pred{kolskoj ustanovi.
U emocionalnome su razvoju ciljevi usmjereni na razvijanje
sposobnosti empatije, osjetljivosti za osje}anja drugih i
po{tivanja interesa, mi{ljenja i pona{anja drugih te izra`avanja
emocija na dru{tveno prihvatljiv na~in, primjerice ja~anje
otpornosti na frustracije.
Osim toga ciljevi su usmjereni i na poticanje razumijevanja i
usvajanja eti~kih normi u skladu s vrijednostima demokratskoga,
humanoga i tolerantnoga dru{tva osjetljivog na obiteljske,
kulturulo{ke i vjerske razli~itosti te na razvijanje navika i stavova
koji su po`eljni u dru{tvenome `ivotu.
U skladu s tim ciljevi su orijentirani i na razvoj svijesti o
pripadnosti kulturi i tradiciji svoga naroda i svoje domovine, uz
njegovanje tolerancije te uva`avanja i prihva}anja razli~itosti,
kao i na razvijanje svijesti o va`nosti za{tite i o~uvanja prirodne i
dru{tvene okoline.
2.3. Razvijanje govornih i komunikacijskih sposobnosti
Ciljevi su usredoto~eni na poticanje svih oblika
komunikacije i razli~itih funkcija govora, njegovanje glasovne
kulture, pravilne artikulacije i izgovora, boga}enje rje~nika i
re~enice, razvoj sposobnosti za uspostavljanje verbalne i
neverbalne komunikacije i vje{tine slu{anja te razvoj kulturne
komunikacije. Uzimaju}i i obzir da je govor medij za izra`avanje
misli, osje}aja i ideja, uloga odgojitelja je omogu}iti djeci bogato
jezi~no okru`je kako bi razvila samopouzdanje i vje{tine u
izra`avanju.
2.4. Razvijanje kognitivnih sposobnosti djeteta nu`nih za
razumijevanje svijeta oko sebe
Holisti~ki pristup razvoju i u~enju djece produbljen je kroz
ciljeve koji su usmjereni na razvoj intelektualnih i drugih
sposobnosti u skladu s razvojnim i individualnim potrebama,
mogu}nostima i interesima djece te na razvijanje inicijative,
radoznalosti, istra`iva~koga duha, ma{te, kriti~koga
promi{ljanja kao temelja cjelo`ivotnoga u~enja. Ti se ciljevi
temelje na istra`iva~kome pristupu orijentiranom na problem
kroz suradni~ko u~enje i aktivnu ulogu djece u propitivanju i
tra`enju rje{enja i informacija za razumijevanje svijeta oko sebe.
2.5. Poticanje stvarala{tva, kreativnoga mi{ljenja i
simboli~koga izra`avanja
Ciljevi pred{kolskoga odgoja i obrazovanja usmjereni na
razvoj stvarala~koga mi{ljenja i fantazije kroz stvarala~ko
izra`avanje i simboli~ke jezike doprinose cjelovitome razvoju
djece. Umjetni~ka iskustva va`na su za emocionalni, prakti~ni i
kognitivni razvoj. Razvijanjem i ja~anjem sposobnosti
izra`avanja govorom, pokretom, likovnim, dramskim i
glazbenim izrazom u igri i drugim stvarala~kim aktivnostima
oboga}uje se dje~ji unutarnji svijet i otvara put oblikovanju
stvarala~ke li~nosti. Dje~ja kreativnost i imaginacija razvija se
Petak, 28.1.2022.
kroz stvaranje i radost, igru, istra`iva~ke i umjetni~ke aktivnosti.
Uklju~uje potporu djeci u istra`ivanju i igri s razli~itim medijima
i materijalima te pru`anje mogu}nosti da dijele svoje misli, ideje,
osje}anja kroz jezi~no stvarala{tvo, stvarala~ke aktivnosti
bojom, crte`om, oblikovanjem, pokretom i plesom,
dramatizacijom, dizajnom i tehnologijom te drugim.
3. NA^ELA KURIKULA ZA RANI I PRED[KOLSKI
ODGOJ I OBRAZOVANJE
Zajedni~ka odgovornost za odgoj i obrazovanje djeteta i
osiguravanje kontinuiteta
Pred{kolska ustanova po{tuje roditelje kao prve i
ravnopravne odgojitelje i njihovu ulogu u `ivotu svakoga djeteta
koja je od primarne va`nosti za odrastanje. Osigurava prirodni
kontinuitet boravka djeteta u razli~itim odgojno- obrazovnim
sredinama po{tuju}i ~injenicu da svako dijete dolazi u
pred{kolsku ustanovu donose}i sa sobom svoju obiteljsku
kulturu, obi~aje i navike.
Timovi u pred{kolskim ustanovama zajedno s roditeljima
dijele odgovornost za tjelesnu i emocionalnu njegu i pa`ljivo
odgojno usmjeravanje, kao i oblikovanje vremena i prostora za
odrastanje kroz igru, istra`ivanje i u~enje tako {to stvaraju
susretljivo okru`je za suradnju i odlu~ivanje, pru`aju
odgovaraju}u potporu i uspostavljaju partnerstvo temeljeno na
uva`avanju i po{tivanju specifi~nosti obiteljskoga okru`ja s
ciljem osiguravanja optimalnih uvjeta za odrastanje djece,
prihva}aju}i ih kao aktivne ~lanove obitelji, zajednice i dru{tva
koji imaju vlastite brige, interese i mi{ljenja.
Oni ohrabruju roditelje i staratelje na aktivno sudjelovanje u
planiranju, organiziranju, izvo|enju i evaluaciji programa i
usluga dijele}i uzajamno razumijevanje vrijednosti i ciljeva na
kojima po~iva odgoj i obrazovanje u pred{kolskome uzrastu te
uva`avaju}i individualnost i integritet djeteta, s roditeljima i
starateljima, dijele informacije o dje~jem razvoju i u~enju.
Jedinstvo odgoja, obrazovanja, njege i za{tite
Pred{kolski odgoj i obrazovanje usmjereni su k dugoro~nim
ciljevima kojima se povezuju dje~ja `ivotna iskustva s procesima
primjenjivanja kurikula. Kvalitetni odnosi i komunikacija
sredi{nja su operativna na~ela u organizaciji
odgojno-obrazovnoga procesa i temelje se na uzajamnosti i
zajedni{tvu {to svim sudionicima omogu}ava aktivno
sudjelovanje u oblikovanju procesa odgoja i obrazovanja. Znanje
koje odgojitelj stje~e o djeci razvija se i oboga}uje dijeljenjem s
drugim odraslim osobama (tim odgojitelja, stru~ni djelatnici
ustanove, roditelji) omogu}uju}i da jedinstveno djeluju u odgoju
i obrazovanju, njezi i za{titi djece.
Timovi u pred{kolskim ustanovama stvaraju okru`ja u
kojima dolazi do izra`aja jedinstveni pristup tim procesima na
razli~itim razinama sustava uva`avaju}i najbolji interes djece:
– promi~u dru{tvenu brigu o djeci koja obuhva}a
odgojno-obrazovnu, socijalnu i zdravstveno-
preventivnu sastavnicu i zahtijeva unutarsektorsku
suradnju i multidisciplinarni pristup na ovoj razini
odgojno-obrazovnoga sustava
– razvijaju prijatno, fleksibilno i bogato materijalno i
socijalno okru`je u pred{kolskoj ustanovi u smjeru
razvoja odnosa i interakcije, zajedni~koga autenti~nog
sudjelovanja i suradnje izme|u djece i odraslih
– razumijevaju}i perspektivu djeteta, prihva}aju i
uva`avaju inicijative djece kao situacije za
odgojno-obrazovno djelovanje
Igra je temelj razvoja, u~enja i odrastanja
Odrastanje u ranome djetinjstvu odre|eno je bogatstvom i
raznovrsno{}u dje~jih aktivnosti. Kroz igru djeca u~e, bogate ma{tu,
oblikuju na~ine izra`avanja i mi{ljenja, razvijaju svoje snage i
potencijale, samopotvr|uju, suo~avaju se sa svojim emocijama,
rje{avaju sukobe i u~e o dru{tvenim pravilima, pronalaze rje{enja
problema, sura|uju, istra`uju, stvaraju. U igri su djeca istinski
slobodna i zbog toga igra ima klju~nu `ivotnu ulogu.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
Timovi u pred{kolskim ustanovama razvijaju duboko
razumijevanje i po{tovanje prema dje~joj igri i stvaraju
optimalne uvjete za nju:
– oblikuju sigurno i poticajno okru`je bogato materijalima
i sadr`ajima koji poti~u i izazivaju djecu na igru
(samostalno ili skupno; samostalnu igru, igru u paru,
igru u malim skupinama, igru u velikim skupinama)
– razli~itim strategijama oboga}ivanja poti~u da svako
dijete sa svojim potencijalima i mogu}nostima bude
uklju~eno u igre
– razvijaju autenti~ne programe svojih pedago{kih
skupina utemeljene i izazvane dje~jom igrom.
Profesionalna autonomija, eti~nost i odgovornost
Pred{kolska ustanova, menad`ment, a posebice stru~no
osoblje kao kreatori odgojno-obrazovnoga procesa u`ivaju
profesionalnu autonomiju, a njihov rad redovito se interno i
eksterno vrjednuje. Rade}i na temelju standarda kvaliteta, uz
kontinuirani profesionalni razvoj, pred{kolska ustanova,
menad`ment i stru~no osoblje snose odgovornost za vlastiti rad.
Otvorenost pred{kolske ustanove prema dru{tvenoj
zajednici ogleda se u realizaciji programa koji se temelje na
potrebama zajednice, u sadr`ajima rada i transparentnosti
djelovanja. Za kvalitetu rada u pred{kolskoj ustanovi zajedni~ku
odgovornost snose odgojitelji, ostalo stru~no osoblje, uprava
ustanove i roditelji. Osim toga, kvaliteta rada u pred{kolskome
odgoju i obrazovanju treba biti pod stalnom unutarnjom
evaluacijom, pa i evaluacijom koju obavljaju vanjske institucije
odgovorne za to.
4. RAZVOJ KURIKULA ZA RANI I PRED[KOLSKI
ODGOJ I OBRAZOVANJE TMELJENOG NA ZJCRP- u
4.1. Kompetentno dijete
Klju~ne kompetencije slo`eni su sklopovi me|usobno
povezanih znanja, vje{tina, stavova i vrijednosti potrebnih za
osobni razvoj. Kurikul ranoga i pred{kolskoga odgoja i
obrazovanja treba biti usmjeren prema poticanju i razvoju
razli~itih kompetencija djece. Kompetencije su opisane u
ZJCRP- u za pred{kolski odgoj i obrazovanje.
Kompetentnost djeteta se razvija kroz poticajne i
podra`avaju}e odnose s vr{njacima i odraslima i oslanja se na
potencijale koje dijete donosi u odgojno- obrazovni proces. Od
kvalitete tih odnosa i ovisi koliko }e mogu}nosti biti razvijane i
nadogra|ene. Dijete je prirodno usmjereno na interakciju s
okru`jem, a kao aktivni ~lan zajednice sudjeluje u procesima koji
se odvijaju u obitelji, u vrti}u, zajednici i samim tim i utje~e na
oblikovanje zajednice u kojoj se nalazi. Intrinzi~na motivacija
vodi dijete u svijet igre, istra`ivanja, otkrivanja i saznanja. Dijete
je posve}eno u~enju, ono je kreativno bi}e, povezuje dimenzije
svoga iskustva i na razli~ite na~ine razmjenjuje misli, ideje,
osje}anja i vrijednosti.
Kako bi kurikul bio kvalitetan i upe~atljiv, u praksi se dijete
treba osje}ati ostvareno i zadovoljno. Treba biti sigurno i
uva`eno kao i svi njegovi potencijali, `elje i interesi, a to se
posti`e uklju~ivanjem u raznovrsne i svrhovite aktivnosti.
Djetetu treba biti omogu}eno ma{tati, pitati, promatrati,
istra`ivati svim svojim osjetilima kako bi spoznalo svoje mo}i i
snage. Osna`ivanje kompetentnoga djeteta podrazumijeva
omogu}iti mu vidjeti da je va`no i da je njegov doprinos
prepoznat. Na taj na~in postaje sposobno prihva}ati razlike,
promjene i prihva}ati druge, ali i razvijati bliske odnose.
Kurikul za rani i pred{kolski odgoj i obrazovanje treba
poticati i razvijati kompetencije za `ivot u dru{tvu znanja i
cjelo`ivotno u~enje koje se obja{njavaju u nastavku teksta.
Jezi~no- komunikacijska kompetencija na materinskome
jeziku
Podupiranje djeteta u razvoju govora, boga}enju rje~nika,
pravilnome izra`avanju, sposobnosti izra`avanja misli i ideja,
uklju~uju}i grafi~ko i simboli~ko reprezentiranje, u slu{anju, kao
i drugim ulogama jezika vrlo je va`no. Stimulativno jezi~no
Broj 4 - Strana 39
okru`je od velike je va`nosti za poticanje komunikacije, rane
pismenosti, razvijanja svijesti o mo}i jezika, o njegovu zna~enju
u me|uljudskim odnosima te njegovanja jezi~noga stvarala{tva u
pred{kolskoj dobi. Stvaranje uvjeta za igru djece i druge igrolike
aktivnosti, za razne socijalne interakcije s drugom djecom i
odraslima u poticajnom jezi~no oblikovanome socijalnom
okru`ju temelj je razvijanja ove kompetencije u pred{kolskoj
ustanovi
U~enje kako u~iti
Ova se kompetencija razvija kroz pru`anje potpore djeci u
osvje{}ivanju procesa vlastitoga u~enja i izvo|enja zaklju~aka.
Poticanjem na refleksiju o procesu u~enja djeci se daje prilika
zastati, provjeriti vrijednost i valjanost odgovora i na kraju
prona}i to~no rje{enje. Na taj na~in dje~ja aktivnost postaje sve
vi{e planirana, a rje{avanje zadataka sve promi{ljenije.
Stvaranjem okru`ja u kojem se djeca aktivno uklju~uju u
planiranje i organiziranje toga procesa, osna`uju se njihove
metakognitivne sposobnosti i razvija se ova kompetencija.
Matemati~ka pismenost i znanstvene kompetencije
Stvaranjem uvjeta za bogata osjetilna iskustva, prakti~ne
manipulacije predmetima, raznovrsne otkriva~ke aktivnosti,
poticanjem logi~koga matemati~kog mi{ljenja i vi{ih misaonih
procesa kroz rje{avanje problema i razumijevanje veza i odnosa,
stvaraju se uvjeti za razvijanje matemati~ke pismenosti.
Osna`ivanjem dje~jih samostalnih aktivnosti, poticanje na
postavljanje pitanja, tra`enje odgovora te otkrivanje i
zaklju~ivanje o zakonitostima u svijetu prirode, uzro~no-
posljedi~nim vezama i primjenom tih znanja u svakodnevnim
situacijama razvijaju se znanstvene kompetencije djece.
Informati~ka pismenost
Ove se kompetencije razvijaju osmi{ljenom uporabom
informacijskih tehnologija s ciljem istra`ivanja kroz igru,
dola`enja do informacija i predstavljanja/dokumentiranja tih
aktivnosti ~ime se osposobljava dijete za samorefleksiju procesa
u~enja. Pru`anjem mogu}nosti djeci da se upoznaju s
informacijsko- komunikacijskom tehnologijom i njezinom
uporabom u razli~itim aktivnostima stvaraju se uvjeti za razvoj
informati~ke pismenosti.
Socijalna i gra|anska kompetencija
Ove se kompetencije razvijaju kroz zajedni{tvo i osje}aj
pripadnosti, uva`avanjem razli~itosti i brige o drugima,
njegovanjem odnosa prihva}anja, uva`avanja i tolerantnosti
prema drugima, stvaranjem prilika za me|usobno slu{anje te
uklju~ivanjem u zajedni~ke aktivnosti. Stvaranje uvjeta za
iskazivanje nje`nosti, topline i bliskosti, poticanje osje}aja
slobode da djeca pitaju {to `ele, tra`e pomo}, iska`u svoje
mi{ljenje, osje}aje, ideje, slaganje ili neslaganje i da su sigurni
kako }e pritom biti saslu{ani i uva`avani, te da aktivno sudjeluju
u dono{enju odluka koje ih se ti~u, uvjet su za razvijanje ovih
kompetencija i promicanje demokratskih odnosa u svome
okru`ju.
Samonicijativa i preduzetni~ke kompetencije
Sposobnost djeteta na samoinicijativno uklju~ivanje u
najrazli~itije situacije, na planiranje i vo|enje vlastitih aktivnosti
te na propitivanje i vrjednovanje vlastitih ideja i zamisli
predstavlja temelj poduzetni~kih kompetencija. Samoinicijativa
se temelji na razvoju dje~jega samopouzdanja i samopo{tovanja.
Potpora odgojitelja usmjerena je k stvaranju uvjeta za
osmi{ljavanje, preispitivanje, vrjednovanje i kreativno
izra`avanje vlastitih dje~jih ideja, spoznaja, do`ivljaja, poticanju
dje~jih originalnih ideja i rje{enja, kao i spremnosti za
preuzimanje rizika.
Kulturna svijest i kulturno izra`avanje
Ove su kompetencije usmjerene k razvoju kulturne svijesti i
oblikovanju estetskoga do`ivljaja i estetskoga ukusa kroz
razli~ite oblike umjetnosti i kulture. Razvijanjem kulturnoga i
nacionalnoga identiteta, osna`ivanjem djece za razumijevanje i
Broj 4 - Strana 40 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
uva`avanje kulturnih razli~itosti te razvijanjem svijesti o druga na razvoj fine motorike kao preduvjeta za razvoj
va`nosti o~uvanja i njegovanja tradicije vlastitog, ali i drugih grafomotori~kih sposobnosti, dok se tre}a skupina ishoda odnosi
naroda, djeca postaju ~uvari kulturnoga blaga i otvaraju se vrata na usavr{avanje funkcije osjetilnih organa i stjecanje bogatoga
interkulturalnosti. osjetilnoga iskustva: vida, sluha, dodira, mirisa i okusa.
Kreativno-produktivna kompetencija Druga komponenta odnosi se na za{titu i sigurnost s ciljem
stjecanja najelementarnijih znanja djece o za{titi sebe i drugih,
Ova se kompetencija razvija poticanjem djece na razli~ite dok je tre}a komponenta va`na za razvoj zdravstvene kulture radi
stvarala~ke prerade svojih ideja, iskustva i do`ivljaju preko o~uvanja i ja~anja vlastitoga zdravlja, stjecanja zdravih `ivotnih
razli~itih medija. Stvaranjem uvjeta za razvijanje vlastite navike te usvajajnja pravila osobne urednosti, ~isto}e i higijene.
kreativnosti i sposobnosti izra`avanja te kreiranje atmosfere bez
sputavanja izravnoga mije{anja, interveniranja ili kritiziranja 4.3. Ishodi u~enja i razvoja
koje prekida kreativni proces djeteta, predstavlja temelj za razvoj Ishodi u~enja i razvoja iskazi su kojima se odre|uje {to dijete
ove kompetencije te pru`a djeci radost otkrivanja i istra`ivanja treba znati, koje vje{tine razvijati i koje stavove/vrijednosti treba
svijeta te upoznavanja sebe i svojih mogu}nosti. usvojiti nakon odre|enoga procesa u~enja i pou~avanja. Ishodi
su operacionalizacija i konkretizacija ciljeva, a definirani su u
Tjelesno-zdravstvena kompetencija ZJCRP- u odakle se mogu preuzeti.
Ove su kompetencije usmjerene na podupiranje i usvajanje Ishodi u~enja odre|uju se na sljede}i na~in:
zdravstveno-higijenskih i za{titnih navika te promicanje zdravih
stilova pona{anja razvijanjem navika o zdravoj i umjerenoj SUBJEKT + GLAGOL + OBJEKT
prehrani i tjelesnim aktivnostima koje omogu}avaju kvalitetan i Dijete razlikuje osnovne karakteristike
zdrav `ivot. izme|u `ive i ne`ive prirode.
4.2. Oblasna struktura kurikula za rani i pred{kolski odgoj Subjekt odre|uje na koga se ishod odnosi: "Dijete…"
i obrazovanje Glagol - aktivnim glagolom opisuje se radnja koja se o~ekuje
Oblasti u kurikulu organizirana su i logi~ki povezana znanja, od djeteta, kao i razina na kojoj }e dijete obavljati te radnje
vje{tine i stavovi unutar ve}e cjeline. Komponente su znanja, koriste}i se taksonomijom znanja (Slika 1.).
vje{tine i stavovi koji se nalaze u manjim cjelinama koje Objekt - opisuje dostignu}e koje se o~ekuje od djeteta.
definiraju oblast. Vi{e komponenti ~ini jednu oblast. Oblasti su Prilikom izradbe ishoda u~enja preporu~uje se uporaba
definirane u ZJCRP- u za pred{kolski odgoj i obrazovanje u revidirane Bloomove taksonomije (Anderson i sur., 2001.).
Bosni i Hercegovini te ih je mogu}e u potpunosti preuzeti;
me|usobno su povezane i ~ine jednu cjelinu (Tablica 2.). Kako je
svladavanje osnovnih aspekata osobnoga razvoja djece tijekom
ovoga razdoblja od bitne va`nosti za razvoj njihove spremnosti
za u~enje tijekom cijeloga `ivota, ona }e se izlagati procesu
sustavnoga u~enja koji }e se usmjeriti na poticanje njihove
radoznalosti za sebe, dru{tvo, prirodu, umjetnost, kulturu i nove
tehnologije.
Tablica 2: Oblasti i komponente iz ZJCRP- a
Redni OBLAST KOMPONENTE
broj
1. ZDRAVLJE I TJELESNI - razvoj motorike i osjetila
RAZVOJ - za{tita i sigurnost
- zdrav na~in `ivota
2. DJETETOVA LI^NOST I - odnos prema sebi
INTERAKCIJA - odnos prema drugima
- odnos prema prirodi
3. GOVOR, JEZIK I - razvoj govora i uporaba jezika
KOMUNIKACIJA - usmeno izra`avanje i slu{anje
- komunikacija i rana pismenost
4. SVIJET OKO NAS - istra`ivanje svijeta
- rje{avanje problema, kriti~ko i kreativno
mi{ljenje
- rana matemati~ka pismenost
5 UMJETNOST I KULTURA - stvarala{tvo i kreativnost
- dru{tvena uloga umjetnosti i kulture
- estetske vrijednosti i znanja o umjetnosti

Smjernice preporu~uju da se u daljnjem razvoju kurikula

opi{u oblasti pojedina~no i istakne va`nost svake oblasti za
ostvarenje svrhe i ciljeva u~enja i pou~avanja.
Primjer za jednu oblast
Oblast Zdravlje i tjelesni razvoj
Oblast Zdravlje i tjelesni razvoj va`na je zbog razvoja
motorike i osjetila, zdravoga na~ina `ivota te za{tite i sigurnosti
djeteta. Sastoji se od tri komponente: razvoj motorike i osjetila,
za{tita i sigurnost, zdrav na~in `ivota.
Prva komponenta predstavlja temelj za pravilni rast i razvoj
dje~jeg organizma, a odnosi se na sve aktivnosti u kojima dijete
djeluje i posti`e ono {to `eli, prije svega preko svojih osjetila i
mi{i}a. Glavni su ishodi ove komponente koordinacija krupnih
mi{i}nih skupina, razvoj fine mi{i}ne koordinacije te razvoj i
oplemenjivanje osjetilne osjetljivosti.
Prva skupina ishoda odnosi se na razvoj motorike kroz
prirodne oblike kretanja te na razvoj motori~kih sposobnosti;
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
4.4. Pokazatelji
Pokazatelji ostvarenosti ishoda u~enja pokazuju stupanj
dostizanja ishoda u~enja. Opisuju razvijenost vje{tina, znanja i
razumijevanja odre|enih fenomena u okviru
oblasti/komponente. Pokazatelji u ZJCRP- u definirani su
sukladno uzrastu djece na kraju ranoga odgoja i obrazovanja
(kraj tre}e godine) i na kraju pred{kolskoga odgoja i obrazovanja
(5/6 godina).
Pokazatelji se mogu preuzeti iz ZJCRP- a te se prema potrebi
mogu definirati i za ostale uzraste djece (primjerice, djeca od 0 do
3. godine `ivota; u 4., 5. i 6. godini `ivota).
Uzimaju}i u obzir da dje~ji razvoj nije linearan i da djeca ne
posti`u istu razinu razvoja u istome razdoblju, tj. da unutar jedne
kronolo{ke dobi postoji veliki raspon individualnih razvojnih
razlika me|u djecom, prilikom kreiranja izvedbenih kurikula
potrebno je voditi ra~una i o uzrastu i o karakteristikama skupine,
kao i o razvojnoj razini svakoga djeteta u skupini. To
podrazumijeva svojevrsnu prohodnost pokazatelja razvoja i
u~enja kroz razli~ita godi{ta u okviru jednoga ishoda uva`avaju}i
individualnu primjerenost.
Primjer: (primjer za jednu oblast, komponentu, ishod i
pokazatelje)
Oblast Svijet oko nas
Komponenta 4: Znanost i tehnika
Ishod u~enja: 1. promatra pojave u prirodnome,
materijalnome, dru{tvenome svijetu i u svijetu tehnike te uz
iskustvena saznanja utvr|uje zakonitosti i veze.
Definirani su pokazatelji sukladno uzrastu djeteta:
Pokazatelji za kraj ranoga odgoja i Pokazatelj za kraj pred{kolskoga odgoja i
obrazovanja (kraj tre}e godine) obrazovanja (6 godina)
Dijete: Dijete:
1.a promatra prirodne pojave 1.a pokazuje saznanja iz tehni~kih, prirodnih i
1.b povezuje doga|aje na temelju dru{tvenih znanosti na elementarnoj razini
iskustva u svakodnevnome `ivotu i 1.b identificira i razlikuje svojstva prirodnoga,
aktivnostima s prirodnim pojavama. materijalnoga, dru{tvenoga i svijeta tehnike
1.c pokazuje saznanja i identificira uo~ljive i neke
manje uo~ljive osobine `ivih bi}a, predmeta,
pojava i fenomena koje promatra
1.d razlikuje prirodne pojave, fenomene, veze i
zakonitosti od onih koji su stvoreni zahvaljuju}i
razvoju tehnike, znanosti i tehnologije.
4.5. Preporuke
Pokazatelji se dodatno obja{njavaju kroz preporuke koje
predstavljaju vodi~ odgojiteljima u dizajniranju iskustava za
djecu, stvaranju kvalitetne odgojno- obrazovne prakse
usmjerene prema dobrobiti djece. Va`no je da preporuke budu
jasne, konkretne, upotrebljive i uskla|ene s pokazateljima.
Preporuke se daju u deskriptivnom obliku i mogu sadr`avati
sljede}e:
– najva`nije razvojne karakteristike vezane za konkretni
uzrast djece i konkretnu oblast, komponentu i ishod
razvoja i u~enja
– preporuke odgojiteljima na koji na~in mogu posti}i
odre|ene ishode ili {to je potrebno izbjegavati, s
posebnim naglaskom na njihovu ulogu u tome procesu
– prijedloge {to je potrebno osigurati da bi svako dijete
napredovalo i dosegnulo odre|ene ishode (okru`je,
materijale i iskustva)
– primjere igara i aktivnosti kao svojevrsni koncept
izazova i poticaja djeci u procesu njihova rasta, razvoja i
u~enja.
Primjer preporuka za jednu oblast, komponentu, ishode i
pokazatelje za djecu sa 6. godina `ivota
Oblast: Govor, jezik i komunikacija
Komponenta 2: Usmeno izra`avanje i slu{anje
Ishod u~enja: 1. pokazuje govorna i jezi~ka iskustva i bogati
rje~nik i re~enicu u razli~itim aktivnostima
Broj 4 - Strana 41
Pokazatelj za kraj pred{kolskoga Preporuke
odgoja i obrazovanja (6 godina)
Dijete:
1.a koristi se govorom za izra`avanje
i obja{njavanje svojih misli, ideja i
U ovome uzrastu verbalni govor postupno postaje
dominiraju}a aktivnost. Razlikujemo aktivni i
doga|aja (pri~anje o pojavama i pasivni rje~nik. Aktivni rje~nik sadr`i rije~i koje
doga|ajima, opisivanje predmeta,
`ivotinja i ljudi)
dijete upotrebljava i razumije njihovo zna~enje, dok
pasivni obuhva}a rije~i koje dijete razumije, ali ih
1.b prenosi i konstruira poruke ne mo`e upotrebljavati, on predstavlja potencijalni
ciljano i sa samopouzdanjem
1.c koristi se govorom da bi izrazilo
aktivni rje~nik. Zbog toga je pretvaranje pasivnoga
rje~nika u aktivni jedna od va`nijih zada}a
osje}aje, misli, `elje, iskustva, ideje, odgojno- obrazovnoga rada na razvoju govora.
potrebe, kako bi rije{ilo sukobe i
gradilo pozitivne odnose s drugima
Dje~ji se rje~nik razvija postupno: od konkretnog k
apstraktnom, od jednostavnog k slo`enom, od
1.d kazuje svojim rije~ima doga|aje op}eg k posebnom. Za pravilan su razvoj rje~nika
logi~kim slijedom
1.e opisuje svoja ma{tanja, izmi{lja
osnovni zahtjevi: pravilan, jasan i izra`ajan govor
odraslih, potrebno je govor povezati s prakti~nim i
pri~u manipu- lativnim aktivnostima, uklju~ivati {to vi{e
osjetila te predmet i pojave upoznavati s razli~itih
stajali{ta. Poseban zahtjev za razvoj rje~nika kod
djece jest da se aktivnosti u kojima se bogati,
pro{iruje i aktivira dje~ji rje~nik izvode samo u
obliku igre gdje dijete ima aktivnu ulogu.
Osigurati:
- aktivnosti razvrstavanja rije~i uporabom
asocijativne metode (povezivanje prema odre|enom
kriteriju; imenice, pridjevi, pravimo kalendar rije~i:
lijepe rije~i, plave rije~i, vodene rije~i i sl.)
- razli~ite govorne vje`be: nabrajanje stvari koje
mogu proizvoditi zvuk, rje~nik antonima, sinonima,
deminutiva i augmentativa, paronima, homonima
- aktivnosti tra`enja, sastavljanja, izmi{ljanja novih
rije~i (odu- zimanje i dodavanje glasova, stvaranje
slo`enica, asocija- cije na zadanu rije~ ili sklop
rije~i i sl.).
5. PRIMJENA KURIKULA ZA RANI I PRED[KOLSKI
ODGOJ I OBRAZOVANJE
Smjernicama se zagovara otvoreni kurikul koji je smje{ten i
razvija se unutar stvarnoga `ivotnog konteksta djeteta,
razvijaju}i ga i nadogra|uju}i ga, a ne pokraj i iznad njega.
Otvoreni kurikul zahva}a dje~je `ivotne situacije kao svoj
sadr`aj, a na~in ovladavanja tim situacijama (bogat, raznovrstan i
aktivan `ivot djece u trenutku razvijanja, odnosno, sustvaranja
realnoga programa) ~ini kurikul. Osnovna opredijeljenost jest
ravnopravni dijalog me|u svim ~lanovima skupine, u kojem
svatko participira prema svojim mogu}nostima. Temeljna
polazi{ta i filozofija otvorenoga pred{kolskog kurikula utje~e na
suvremeno shva}anje institucionalne strukture i organizacije
pred{kolskih ustanova u kojima sadr`aji, metode i oblici rada
nisu sami sebi svrha, nego proizlaze iz zada}e da se pred{kolska
ustanova koncipira i shvati kao "`ivotni prostor", kao zajednica
odraslih i djece, koja ima zajedni~ka podru~ja rada, zajedni~ke
razloge i prilike za igru, istra`ivanje, razvoj i u~enje.
Temelj za primjenu kurikula za rani i pred{kolski odgoj ~ini
opredijeljenost za sukonstrukciju realnoga kurikula kroz
integrirane procese planiranja, oblikovanja okru`ja za
raznovrsne dje~je aktivnosti, pra}enja/dokumentiranja i
vrjednovanja dje~jega razvoja i u~enja. Kroz taj udru`eni proces
odgojitelji, stru~no osoblje i roditelji dobivaju uvid u potpuni
djetetov razvoj i sve njegove specifi~nosti, kao i uvid u procese i
domete odgoja i obrazovanja tijekom boravka djeteta u
pred{kolskoj ustanovi. Integrirani je proces polazna to~ka u
odre|ivanju koje su mogu}nosti svakoga djeteta, pitanja {to
djeca znaju i mogu raditi, kako napreduju i koja iskustva stje~u,
{to ih zanima, koje su aktualne mogu}nosti u~enja i gdje je djeci
potrebna dodatna potpora.
Na~ela procesa sustvaranja realnoga kurikula u pred{kolskoj
ustanovi su:
– realni kurikul osna`uje dijete, prepoznaje i poti~e
potencijale i prirodnu potrebu djeteta za u~enjem,
sudjelovanjem i djelovanjem, stvaranjem iskustava i
oblikovanjem vlastitoga razumijevanja svijeta u kojem
`ivi
– igra i igrolike aktivnosti za dijete predstavljaju prirodno
okru`je za u~enje, razvoj, odgoj i obrazovanje te i u
procesu sustvaranja realnoga kurikula ima posebno
mjesto
– integriranost procesa planiranja, organiziranja
aktivnosti, pra}enja, dokumentiranja i evaluacije koja se
temelji na spoznaji o holisti~nom pristupu djetetu i
njegovoj li~nosti, poticanju svih oblika razvoja i u~enja
Broj 4 - Strana 42 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
djece u odgojno- obrazovnom procesu i utjecaju sredine
i kulture u kojoj dijete odrasta
– partnerstvo s roditeljima temelji se na po{tivanju
roditelja kao partnera i uzajamnom po{tivanju u
odgojno- obrazovnom procesu; stvaranjem partnerstva
podupiru se procesi odrastanja, roditelji se osna`uju u
djelovanju u ime svoje djece i izvan pred{kolske
ustanove; na~elo nala`e da roditelji trebaju biti
informirani o cilju, na~inima i sadr`ajima razvoja i
sustvaranja realnoga kurikula, uklju~uju}i informacije o
na~inima pra}enja i vrjednovanja napredovanja njihova
djeteta
– uklju~ivanje djece, obitelji i drugih stru~njaka u razvoj i
primjenu relevantnih i odgovaraju}ih procesa
sustvaranja realnoga kurikula u pred{kolskoj ustanovi
pru`aju mogu}nost odgojiteljima i stru~nim
suradnicima razumijevanje procesa dje~jeg razvoja i
u~enja i iz drugih perspektiva, {to nije mogu}e ako se
oslanjaju isklju~ivo na svoje strategije i perspektive - to
govori i o va`nosti usmjerenosti na relacije s dru{tvenim
okru`jem i resursima zajednice.
U pred{kolskoj praksi humanisti~ko- razvojne orijentacije
Smjernice posebice isti~u va`nost kreiranja kvalitetnoga
prostornog okru`ja, nagla{avaju u~enje kao proces uzajamnoga
djelovanja (u~enje aktivnim istra`ivanjem, interakcija s drugom
djecom i odraslima te materijalom) i podupiru smisleno u~enje te
promicanje va`nosti kvalitetne anga`iranosti odraslih u odgojno-
obrazovnome procesu.
Okru`je za u~enje
Okru`je za u~enje u pred{kolskim ustanovama kreira se tako
da odgovara potrebama i prirodnim na~inima u~enja
pred{kolskoga djeteta. Polaze}i od toga da djeca najbolje u~e
kada procesom u~enja dominiraju osjetilna i motori~ka iskustva,
kada razmjenjuju ideje s drugom djecom i odraslima, okru`je
pred{kolske ustanove treba biti sigurno i zdravo za djecu i
odrasle, treba osiguravati namjenske prostorno- materijalne
pretpostavke te pru`ati kvalitetne fizi~ke i socijalne poticaje.
Kvalitetno organiziran prostor pred{kolske ustanove
podrazumijeva podijeljenost na manje cjeline {to omogu}ava
iniciranje i uspostavljanje kvalitetnijih vr{nja~kih interakcija,
interakcija dijete - odrasli i samostalne aktivnost djeteta. U
takvome okru`ju djeca imaju dovoljno vremena i slobode kretati
se, komunicirati, igrati se i aktivno u~iti u suradnji s drugima.
Ono pru`a prilike za raznovrsne aktivnosti, ali i za tihe aktivnosti
i osamljivanje kada to dijete zatreba.
Poticajno okru`je osmi{ljeno je tako da poti~e razvoj
razli~itih dje~jih sposobnosti i potencijala te slu`i zadovoljenju
njihovih razvojnih potreba. U njemu je stalno dostupna dovoljna
koli~ina raznovrsnih materijala za igru i u~enje. Prostor treba biti
oboga}en slikovnicama, knjigama i ~asopisima za djecu.
Prednost se daje prirodnim i neoblikovanim materijalima koji
anga`iraju osjetila (materijali razli~itih tekstura, boja i oblika),
poti~u radoznalost, ~u|enje, anga`iranost i omogu}avaju
rje{avanje sve slo`enijih problema. Materijali su raznovrsni i
dostupni kako bi se promicala autonomija i sloboda u kretanju i
djelovanju. Polaze}i od toga da je osje}aj sigurnosti i povjerenja
va`na pretpostavka dje~jeg istra`iva~koga pona{anja, poticajno
prostorno okru`je pred{kolske ustanove djeci omogu}ava osje}aj
sigurnosti pru`aju}i udobnost, privatnost, strukturiranost i
predvidljivost. Osim toga, personalizirani prostor koji reflektira
identitet djece i njihovih obitelji, poti~e osje}aj pripadnosti i
povezanosti s prostorom, {to je va`an elemenat koji odre|uje
do`ivljaj sebe i motivaciju za djelovanjem.
Poticajno socijalno okru`je pred{kolske ustanove ogleda se u
kvaliteti odnosa djeteta s vr{njacima i odgojiteljima, `ivahnoj i
podupiru}oj atmosferi te u~enju u kojem se vi{e naglasak stavlja
na sam proces, a ne na kona~ni rezultat. Odgojitelji koji su
usmjereni na proces u~enja, istra`uju ekspresivne mogu}nosti
djece, poti~u ih na razmi{ljanje, eksperimentiranje i rje{avanje
problema. Uva`avaju}i perspektivu djeteta, odgojitelji nastoje
shvatiti na~in na koji djeca misle i u~e pru`aju}i odgovaraju}u
Petak, 28.1.2022.
potporu. Kroz senzibilnost za interese i stvarne potrebe djece,
omogu}avaju njihove samoinicirane aktivnosti nastoje}i ih
poduprijeti odgovaraju}im nenametljivim pristupom i resursima.
Dru`enje s vr{njacima razli~ite dobi stvara povoljan kontekst za
sukonstrukciju znanja i razumijevanja, tijekom koje djeca
usvajaju iskustva i strategije rje{avanja problema svojih
kompetentnijih vr{njaka, prelaze}i tako na vi{u razvojnu razinu.
Socijalni kontekst pred{kolske ustanove reflektira se i kroz
kulturu komunikacije, uva`avanja i prihva}anja djece i
uspostavljanja recipro~nih odnosa kao va`ne pretpostavke za
razvoj njihove socijalne kompetencije. U poticajnome
socijalnom okru`ju odnosi se temelje na ravnopravnome
dostojanstvu, uva`avanju i po{tovanju omogu}avaju}i
uklju~enost i prihva}enost svakoga pojedinca. Povjerenje u
djecu ogleda se u odnosu prema njihovoj slobodi i autonomiji, ali
i pru`anju mogu}nosti za suodlu~ivanje.
Strategije u~enja i pou~avanja
U~enje i pou~avanje, kao jedinstveni procesi u
pred{kolskome odgoju i obrazovanju, temelje se na
humanisti~ko- razvojnoj orijentaciji, holisti~kome pristupu i
integriranome planiranju, {to predstavlja bitan odmak u odnosu
na tradicionalno shva}anje procesa u~enja i oblikovanja
odgojno- obrazovnoga procesa.
U~enje pred{kolskoga djeteta je rezultat interakcije izme|u
njegovih misli i iskustva s materijalima, idejama i ljudima iz
okoline koja ga okru`uje. Izlaganje djece procesu osnovnoga
sustavnog u~enja usredoto~it }e se: na poticanje radoznalosti o
sebi, vr{njacima, dru{tvu, prirodi, znanju, kulturi i (novim)
tehnologijama te na poticanje njihove kreativnosti i entuzijazma
u pristupanju novim iskustvima i suo~avanju sa situacijama iz
svakodnevnoga `ivota. Dijete znanje, vje{tine i iskustvo stje~e
kroz aktivan odnos s okru`jem, ispituje svoje mogu}nosti za
djelovanje u toj stvarnosti i ostvaruje vlastiti potencijal. U~enje
pred{kolskoga djeteta temelji se na intrinzi~noj motivaciji. Dijete
je po prirodi radoznalo s uro|enom potrebom za istra`ivanjem i
u~enjem. Tu je prirodnu radoznalost potrebno prepoznati,
podupirati i stvoriti okru`je koje }e poticati dijete na istra`ivanje i
stjecanje novih iskustava. S obzirom na istra`iva~ku prirodu
djeteta samoinicijativne i samoorganizirane aktivnosti podloga
su za stjecanje mnogih znanja i razumijevanja te omogu}avaju
suradni~ko u~enje, osna`uju samoorganizacijski, istra`iva~ki i
otkriva~ki potencijal djeteta. Ova konstruktivisti~ko-
interakcijska koncepcija u~enja djece nagla{ava stjecanje znanja
na temelju vlastitoga iskustva. Dijete samo konstruira svoje
znanje, samostalno odabire i prera|uje informacije, stvara
hipoteze, donosi odluke temelje}i nove ideje na prethodno
ste~enim znanjima i stvaraju}i vlastite interpretacije. Osim toga,
u~enje se shva}a kao socijalni proces, s naglaskom na u~enje
anga`iranjem vlastitih snaga i sposobnosti kroz zajedni~ku
raspravu, diskusije, pregovore i dogovore te me|usobnu
saradnju. U suradni~kome su u~enju kvalitetna diskusija i
refleksija va`niji od samoga rezultata. Nije bitno samo ste}i
znanje nego je va`an i sam proces dola`enja do znanja. U~enje
djeteta je cjelovito, a ne rascjepkano. U integriranome u~enju
naglasak je na prirodnom stjecanju znanja i sveobuhvatnom
u~enju u kojem se sadr`aji i postupci nadogra|uju, isprepli}u i
pro`imaju u jednu logi~ku i smislenu cjelinu. Ta povezanost
doprinosi boljem razumijevanju onoga {to se u~i, i to na na~in da
omogu}ava djeci povezivanje i kombiniranje razli~itih iskustava
i upoznavanje objektivne stvarnosti s razli~itih stajali{ta. Takvo
na~elo integriranosti osigurava smisleno u~enje. Smislenost se
osigurava i u~enjem koje je povezano sa `ivotom. U sredi{tu
smislenoga u~enja nalazi se dje~je traganje za zna~enjem kroz
istra`iva~ke akcije koje omogu}avaju pronala`enje rje{enja, a
sve to s ciljem pove}avanja dje~je kompetentnosti i samostalnosti.
Suvremena pedago{ka teorija osvjetljava jo{ jedan pojam
vezan za u~enje djece, a to je metakognicija - sposobnost
pra}enja vlastitih kognitivnih procesa i mogu}nost njihove
regulacije s ciljem pove}anja djelotvornosti. U tome procesu
razmi{ljanja o svome mi{ljenju, samorefleksije i samoevaluacije
vlastitoga u~enja djece va`nu ulogu ima odgojitelj koji poti~e
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
djecu da nadgledaju svoj uspjeh ili neuspjeh u problemskome
zadatku i da poduzmu korake za rje{avanje problema. Slijedom
toga mijenja se i uloga odgojitelja kao "prenositelja" znanja u
onoga koji podupire i osna`uje sposobnosti djeteta i njegovu
`elju za stjecanjem novih vje{tina, znanja i razumijevanja.
Pou~avanje pred{kolske djece obuhva}a razli~ite
responzivne strategije kojima se odgojitelji koriste u odgojno-
obrazovnom radu kako bi potaknuli, pro{irili i olak{ali dje~je
iskustvo i u~enje. Uzimaju}i u obzir specifi~nosti u~enja djece
pred{kolskoga uzrasta kvalitetna potpora odgojitelja
podrazumijeva neizravni na~in pou~avanja koji se temelji na
razumijevanju djeteta i uva`avanju njegove perspektive. Taj
pristup zahtijeva od odgojitelja umije}e razumijevanja dje~jih
iskustava, kao i na~ina na koje dijete samo shva}a svoja iskustva,
odnosno koje zna~enje aktivnosti imaju za samu djecu. Na taj
na~in odgojitelj se pribli`ava perspektivi djeteta i kreira svoje
intervencije na onome {to je va`no za dijete, a ne na onome {to
misli da je dobro za dijete.
Primjenjuju}i responzivne strategije pou~avanja odgojitelj
pru`a potporu djeci u njihovu procesu u~enja i razvoja te
osigurava visok stupanj samostalnosti djece u konstruiranju i
sukonstruiranju znanja. Najbolja, prva i osnovna strategija
pou~avanja jest igra. Igra je metoda i sredstvo, u sredi{tu je
dje~jega cjelokupnog razvoja i blagostanja i nju ni{ta ne mo`e i
ne smije zamijeniti. Uloga odgojitelja je pru`iti djeci potporu,
sredstva, vrijeme i prostor za razvijanje svoje igre. Va`na
responzivna strategija pou~avanja jest poticanje mi{ljenja vi{ega
reda koja se o~ituje kroz pru`anje mogu}nosti djeci da
samostalno biraju aktivnost, aktivno rje{avaju probleme i u~e
kroz proces otkrivanja, da kriti~ki i kreativno promi{ljaju,
analiziraju, uspore|uju, predvi|aju, zaklju~uju, donose odluke i
kreativno se izra`avaju. Potpora odgojitelja se ne zaustavlja na
tome da djeca nau~e, zapamte i znaju reproducirati, nego da
razumiju koncepte, da budu sposobna ta znanja primijeniti u
razli~itim kontekstima i postupno razvijati svoje metakognitivne
vje{tine. Temeljna svrha pou~avanja jest osiguravanje uvjeta za
to, tj. nau~iti djecu kako u~iti.
Aktivna uloga djeteta
Dijete je socijalni subjekt koji aktivno utje~e na svoj razvoj,
odgoj i u~enje. Dijete u~i participiraju}i u zajedni~kim
aktivnostima s odraslima i drugom djecom te ima potrebu za
aktivnim sudjelovanjem u svemu {to se oko njega doga|a.
Polaze}i od shva}anja djeteta kao socijalnoga i cjelovitoga bi}a,
aktivna uloga djeteta ne zna~i samo davanje mogu}nosti izbora
{to, s kime i ~ime }e se igrati, nego ona podrazumijeva dijete kao
sukonstruktora vlastitoga razvoja i u~enja koji aktivno sudjeluje
u oblikovanju odgojno-obrazovnoga procesa. Ovakvo je
shva}anje djeteta polazi{te za razvijanje kvalitetne
odgojno-obrazovne prakse. To podrazumijeva omogu}avanje
sve ve}e autonomije djeteta u procesu u~enja i upravljanja tim
procesom. U tome je smislu bitnija kvaliteta dje~jih iskustava,
njihov cjeloviti rast i razvoj te razvoj kompetencija nego sadr`aj
u~enja. Iz toga bi razloga odgojitelj trebao birati sadr`aje na
temelju poznavanja djece u svojoj odgojnoj skupini, kulturi i
tradiciji mjesta u kojem ustanova djeluje, kao i na temelju
uo~enih interesa djece.
Dakle, razvoj participativne prakse temelji se na ~injenici da
je dijete aktivan konstruktor svoga znanja koje nadopunjava u
interakciji s drugom djecom i odraslima. U tome se kontekstu
tradicionalna uloga odgojitelja kao predava~a i prenositelja
znanja definitivno mijenja. Odgojitelj postaje voditelj, poticatelj
ideja i mi{ljenja, motivator, promatra~ djece u igri, suigra~,
suistra`iva~, organizator primjerena okru`ja koje poti~e dijete na
eksperimentiranje, tra`enje vlastite strategije rje{avanja
problema i na stvaranje novih teorija uz suradnju s drugima. U
takvome se okru`ju u prvi plan stavljaju djeca i njihovi interesi,
mogu}nosti i specifi~nosti, dok je obveza odgojitelja djecu
pratiti, oslu{kivati, razumjeti i podupirati razvoj punih
potencijala svakoga djeteta polaze}i od njihova uzrasta i
razvojne razine, podastiru}i put prema zoni daljnjega razvoja.
Broj 4 - Strana 43
Uloga odraslih
Kako bi pred{kolska ustanova bila mjesto kvalitetnoga
`ivljenja djeteta i njegova cjelovitog razvoja, potrebna je i
kvalitetna anga`iranost svih odraslih uklju~enih u proces odgoja
i obrazovanja u pred{kolskoj ustanovi. Njihova uloga
podrazumijeva stvaranje uvjeta koji poti~u i podupiru djetetov
razvoj i u~enje.
Odgojitelj planira, predvi|a, organizira okru`je za u~enje,
prati i procjenjuje postoje}e interese, znanje i razumijevanje
djeteta te nastoji omogu}iti njegov daljnji razvoj u okviru novih
intervencija u okru`ju i poticanja rasprava s djecom i me|u
djecom.
Odgojitelj, kao stru~na osoba, neposredno utje~e na
oblikovanje i realizaciju odgojno-obrazovnoga procesa. U tome
su smislu od iznimne va`nosti slika koju odgojitelj ima o djetetu i
odgojiteljeve kompetencije, jer one izravno utje~u na na~in na
koji odgojitelj pristupa djetetu i samome odgojno-obrazovnom
procesu i kvaliteti njegove realizacije.
S obzirom da polaskom u pred{kolsku ustanovu, ona postaje
djetetova va`na sredina `ivljenja, kao i obiteljski dom, a osim
roditelja odgojitelj je osoba s kojom se povezuje, vrlo je va`no
ostvariti odnos u kojem dijete osje}a sigurnost i povjerenje u
odgojitelja, odnos u kojem se dijete osje}a uva`eno, shva}eno,
po{tovano i vrijedno.
Odgojiteljeva je uloga prijateljskim i uva`avaju}im
interakcijama poduprijeti razvoj djetetova identiteta, svijesti o
sebi, te me|u djecom poticati i interakcije koje pospje{uju njihov
socijalni razvoj, postizanje zajedni~koga razumijevanja,
uzajamnu potporu i osje}aj zajedni{tva. Promicanje
inkluzivnosti i stava "usredoto~iti se na ono {to djeca mogu
u~initi, a ne {to trebaju u~initi" okosnica je uva`avanja
razli~itosti i pru`anja jednakih {ansi svoj djeci te iznimno va`an
element pri planiranju i realizaciji aktivnosti i kreiranju
poticajnoga okru`ja.
U tome je smislu uloga odgojitelja osigurati sigurno,
poticajno, zanimljivo, zdravo i inkluzivno okru`je koje djecu
poti~e na istra`ivanje, u~enje i samostalnost, ali ujedno i na
me|usobnu suradnju, i stvara osje}aj zajedni{tva me|u djecom.
Kvalitetan pedago{ki proces temelji se na uvjerenju da skrb,
odgoj i obrazovanje ~ine povezanu cjelinu te da su dobrobit i
uklju~enost svakoga djeteta preduvjeti napretka, zdravoga
razvoja i uspje{noga u~enja. Iako se u~enje doga|a na razli~ite
na~ine i u razli~itim situacijama, krajnji cilj pedago{koga procesa
jest postavljanje visokih, ali dosti`nih o~ekivanja za svako dijete,
poticanje znati`elje, istra`ivanja, kriti~koga mi{ljenja i suradnje,
kako bi svako dijete razvilo preduvjete za cjelo`ivotno u~enje.
Odgojitelj je odgovoran za izbor i primjenu strategija koje }e to
omogu}iti.
Kvalitetna komunikacija i me|usobna suradnja odgojitelja
tako|er je obilje`je kvalitetne ustanove jer me|usobna suradnja
odgojitelja, razmjena mi{ljenja i rad na zajedni~kim projektima
osna`uje njihove kompetencije i unaprje|uje
odgojno-obrazovnu praksu. Suradnja sa stru~nim suradnicima
predstavlja neizostavnu pomo} odgojitelju prilikom
promi{ljanja i planiranja odgojno-obrazovnoga rada, osobito u
podru~ju suradnje s roditeljima i na~ina individualiziranoga
pristupa djeci, pogotovu djeci s pote{ko}ama i darovitoj djeci.
Partnerstvo s roditeljima
Obitelj i pred{kolska ustanova predstavljaju dvije temeljne
zajednice u~enja za dijete pred{kolske dobi. [to su one vi{e
povezane, to }e dijete imati bolju i dosljedniju potporu
(Bronfenbrenner, 1979.). Iz toga slijedi da su roditelji i
odgojitelji upu}eni jedni na druge, jer va`no je stvoriti cjelovitu
sliku o djetetu i njegovu razvoju u okru`jima kojima ono pripada.
S obzirom da roditelji najbolje poznaju svoje dijete u
obiteljskom, a odgojitelji u okru`ju pred{kolske ustanove,
me|usobna razmjena takvih spoznaja presudna je za optimalan
razvoj djeteta. Odgojitelji trebaju prikupiti sve informacije koje
se odnose na dijete i obiteljski kontekst njegova razvoja, ali isto
Broj 4 - Strana 44 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
tako podijeliti informacije s roditeljima o dje~jem razvoju i
u~enju, kao i aktivnostima u kontekstu pred{kolske ustanove.
Odgovornost za iniciranje i kvalitetu komunikacije s
roditeljima imaju odgojitelji pa je va`no ve} na po~etku ohrabriti
roditelje na otvorenu i kontinuiranu suradnju i dijalog temeljen
na ravnopravnome dostojanstvu. Osim toga odgojitelji tako|er
trebaju prihva}ati roditeljsku inicijativu za komunikacijom i
pru`iti mogu}nost participacije u odlu~ivanju koje se odnosi na
izvanobiteljski odgoj njihova djeteta. Roditelji u komunikaciji s
odgojiteljima imaju potrebu biti saslu{ani i prepoznati kao
vrijedni sugovornici, ~ije se znanje i iskustvo cijeni. Stoga je
neosu|uju}i i uva`avaju}i stav odgojitelja, pun razumijevanja,
po{tovanja i priznavanja roditeljske kompetencije, presudan u
kreiranju dobrih odnosa.
Pred{kolska ustanova tako|er ima ulogu u osna`ivanju
roditelja za kreiranje poticajnijega obiteljskog okru`ja za dje~ji
razvoj i u~enje. U kvalitetnoj pred{kolskoj ustanovi roditelji
mogu dobiti potporu u odgoju djece na razli~ite na~ine
(informativni materijali, svakodnevni susreti, programi
roditeljstva) {to doprinosi razvoju njihove svijesti o va`nosti
roditeljske uloge i dobrobiti djeteta. Odgojitelji s roditeljima
mogu podijeliti kreativne ideje o razvojno-poticajnim
aktivnostima kojima se mo`e poduprijeti razvoj djeteta u
obiteljskome okru`ju. Osim toga potrebno je stvarati kontekst
kako bi roditelji razmjenjivali iskustva i u~ili jedni od drugih, jer
na taj se na~in osigurava socijalni kapital koji im je potreban u
odgoju djece. Demokrati~nost odnosa ogleda se u partnerstvu s
roditeljima i me|usobnom odnosu odgojitelja koji upu}uju na
dijalog, razmjenu i zajedni~ku odgovornost za kvalitetu
odgojno-obrazovne prakse.
Prijelazi djece - osiguranje kontinuiteta u odgoju i
obrazovanju
Kvaliteta suradni~kih i partnerskih odnosa izme|u roditelja i
odgojitelja mo`e se procijeniti po na~inu na koji se ostvaruju
prijelazi djece iz obitelji u pred{kolsku ustanovu i iz pred{kolske
ustanove u osnovnu {kolu. Ako su prijelazi popra}eni
dvosmjernom i otvorenom komunikacijom svih sudionika,
postupnim i osmi{ljenim uklju~ivanjem djece u novu zajednicu,
ostvaruju se osnovne pretpostavke za uspostavljanje kontinuiteta
u odgoju i obrazovanju u najboljem interesu djeteta.
Uklju~ivanje djece u pred{kolsku ustanovu, a potom i u osnovnu
{kolu, mo`e biti najva`niji doga|aj u tom razdoblju `ivota, ali i
najosjetljiviji s obzirom da mo`e izazivati strah od nepoznatoga,
tjeskobu ili anksioznost. Stoga je temeljni cilj zajedni~koga
djelovanja roditelja, odgojitelja i u~itelja - osna`ivanje djece za
prijelaz u novu zajednicu i ja~anje otpornosti na promjene
(Viskovi} i Vi{nji}- Jevti}, 2020.).
Unaprje|enjem profesionalnih kompetencija odgojitelja te
uspostavljanjem kvalitetnije suradnje s obitelji, {kolom i
lokalnom zajednicom mogu}e je istra`ivati i razli~ite modalitete i
oblike prijelaza. Pod kvalitetnim oblicima prijelaza
podrazumijevaju se oni koji svim sudionicima nude relevantne
informacije i kreiraju povoljno ozra~je (bez stresa i
nezadovoljstva) koje omogu}ava no{enje s promjenama
razvojnih uloga i okru`ja. ZJCRP sastavni je dio cjelokupne
Zajedni~ke jezgre definirane na ishodima u~enja u BiH, ~ijom se
provedbom omogu}ava dodatno uspostavljenje kontinuiteta u
odgoju i obrazovanju te kurikulskom pristupu u okviru
jedinstvenoga sustava za odgoj i obrazovanje.
Po{tivanje na~ela i standarda za pred{kolski odgoj i
obrazovanje
Razvoj kvalitetnoga pred{kolskog kurikula ostvaruje se
po{tivanjem na~ela i standarda za pred{kolski odgoj i
obrazovanje. Na~ela se temelje na Konvenciji o pravima djeteta i
humanisti~koj perspektivi osiguravaju}i tako cjeloviti i
optimalni razvoj svakoga djeteta. Pedago{ki standardi doprinose
ujedna~avanju pristupa i okru`ja u pred{kolskim ustanovama za
svu djecu s ciljem osiguranja i unaprje|enja kvalitete.
Standardi u~enja i razvoja djeteta u uzrastu pred polazak u
osnovnu {kolu odre|uju klju~ne prekretnice u psihofizi~kome
Petak, 28.1.2022.
razvoju djeteta. Mogu se upotrebljavati kao smjernice za
razumijevanje razvojnih o~ekivanja i kao orijentacijska osnova
za organiziranje aktivnosti s djecom. Sa`eti prikaz kroz skupinu
pokazatelja olak{ava odgojiteljima procijeniti {to dijete
odre|ene dobi mo`e ~initi, a {to mu je prete{ko ili prelagano, te
kako kreirati optimalno okru`je za dje~ji razvoj i u~enje u odnosu
na uzrast djeteta. Pokazatelje je va`no tretirati kao orijentacijske
norme jer me|u djecom iste dobi postoje individualna
odstupanja.
6. PRA]ENJE, DOKUMENTIRANJE I
VRJEDNOVANJE
Procesi sukonstrukcije realnoga kurikula u dje~joj
pred{kolskoj ustanovi oslanjaju se na integrirani proces pra}enja
i promatranja, dokumentiranja i vrjednovanja za odgojitelje i
stru~ne suradnike i ogledaju se u sljede}em:
– u~inkovito planiraju dje~je sada{nje i budu}e u~enje i
napredovanje odgojne, pedago{ke skupine
– utvr|uju u kojoj mjeri sva djeca napreduju k
ostvarivanju ishoda u~enja, {to bi moglo ko~iti njihov
napredak i {to djeci poma`e kako bi napredovala u
u~enju
– komuniciraju o odgojno- obrazovnom procesu, u~enju i
napretku djece u timovima odgojitelja, stru~nih
suradnika i drugih stru~njaka
– prepoznaju djecu kojoj }e mo`da trebati dodatna
potpora kako bi postigla odre|ene ishode u~enja,
pru`aju}i potporu ili poma`u}i roditeljima pristupiti
specijalisti~koj pomo}i
– reflektiraju i procjenjuju u~inkovitost planiranih
odgojno- obrazovnih strategija, pristupa i okru`ja koji
poti~u u~enje djece.
Odgojitelji se koriste razli~itim strategijama za prikupljanje,
dokumentiranje, organiziranje, sintezu i tuma~enje informacija
koje slu`e za procjenu napretka u razvoju i u~enju djece. Tragaju
za odgovara- ju}im na~inima prikupljanja bogatih i va`nih
informacija koje prikazuju napredak u razvoju i u~enju djece u
kontekstu, opisuju njihov napredak i identificiraju njihove snage,
vje{tine i razumijevanja. Pet oblasti u okviru Smjernica pru`aju
odgojiteljima klju~ne referentne to~ke na temelju kojih se
napredak djece mo`e identificirati, dokumentirati i priop}iti
obiteljima, drugim stru~njacima i u~iteljima prilikom prelaska
djeteta iz pred{kolske u osnovno{kolsku ustanovu. Stoga,
posebna pozornost u integriranome procesu pra}enja,
dokumentiranja i vrjednovanja treba biti posve}ena eti~kome
pitanju.
Smjernicama se predvi|aju sljede}i na~ini realiziranja
integriranoga procesa pra}enja, dokumentiranja i vrjednovanja:
– formalno koje je kroz pedago{ku dokumentaciju
obvezuju}e za pred{kolske ustanove u odnosu na
vremenske okvire, oblik, sadr`aje i procedure njihove
realizacije (baze podataka, radne knjige i sli~no)
– neformalno koje obavljaju odgojitelji zajedno sa
stru~nim suradnicima i podrazumijeva sustavno i
planirano namjerno promatranje, bilje`enje,
dokumentiranje i procjenjivanje dostignu}a u dje~jem
razvoju, u~enju i u~incima odgojno- obrazovnoga
procesa.
Preporuka je da se za svako dijete u pred{kolskoj ustanovi
napravi mapa/portfolio kao instrument koji daje kvalitativan
uvid u dje~ji razvojni status i postignu}a, a koji ujedinjuje
procese pra}enja, dokumentiranja i vrjednovanja. Oblikuje se
kao interaktivan konstrukt djece, stru~nog osoblja i obitelji, koji
svjedo~i o razvoju djeteta i poma`e odgojitelju usmjeriti se na
potrebe djeteta.
Pra}enje
Pra}enje u pred{kolskome odgoju i obrazovanju predstavlja
najva`niju metodu procjenjivanja dje~jega rasta, razvoja i u~enja
i temelji se na sustavnome promatranju i pozornome slu{anju
dje~je perspektive. Svrha pra}enja jest prikupljanje podataka
koji }e pomo}i odgojiteljima i stru~nome osoblju prona}i
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
najprimjereniji odgojno- obrazovni put u kojem je dijete sredi{te
svih zbivanja te ishodi{te rada i aktivnosti. Uz kontinuirano
pra}enje svakoga djeteta, uz uporabu razli~itih metoda pra}enja,
odgojitelj mo`e do}i do podataka o aktualnoj razini razvoja djece
i pedago{ke skupine. Djecu je potrebno pratiti i promatrati u
mnogim situacijama i na mnogo razli~itih na~ina kako bi se
stvorila {to cjelovitija slika o njihovim interesima, aktivnostima,
mogu}nostima i kompetencijama. Prije svega pra}enje treba biti:
nenametljivo (realizira se tako da djeca nisu ni svjesna da ih
netko gleda); cjelovito (treba obuhva}ati dijete u cjelini);
detaljno i precizno (zabilje`iti sve {to se dogodilo i na~in kako se
dogodilo); kontinuirano i sustavno (stalno promatranje djeteta).
Kroz pozorno, otvoreno i sustavno promatranje, bilje`enje i
interpretiranje dje~jih rije~i, igre, raznovrsnih aktivnosti,
pona{anja, emocija, interakcije, produkata i svih drugih dje~jih
jezika, odgojitelji i stru~ni suradnici razvijaju svoju ulogu oko
razvoja i u~enja pojedina~noga djeteta i odgojne skupine.
Odgojitelji i stru~ni suradnici prikupljaju i analiziraju
informacije iz {irokoga spektra izvora {to im poma`e procijeniti i
u~inkovito planirati odgojno- obrazovni proces, na na~ine koji su
autenti~ni i uklju~uju stavove, znanje i iskustva djece o
vlastitome u~enju, te se oslanjaju na perspektive, posebnosti i
o~ekivanja obitelji. Transparentno i objektivno pru`aju
obiteljima informacije o u~enju i razvoju djece i o tome {to mogu
u~initi kako bi dodatno poduprli djecu tijekom boravka u
pred{kolskoj ustanovi te tako|er obiteljima daju potporu kada je
to potrebno.
Proces pra}enja uvijek je subjektivan, stoga se odgojiteljima
preporu~uje izbjegavanje nekih pogrje{ki: stvaranje nerealne
slike o djetetu, podcjenjivanje djetetovih mogu}nosti, stvaranje
predrasuda, stvaranje slike o djetetu na temelju jedne njegove
osobine. Poznaju}i navedene probleme koji utje~u na
objektivnost pra}enja, svaki odgojitelj mo`e sam sebi pomo}i u
izbjegavanju subjektivizma u procesu pra}enja djeteta.
Tehnike pra}enja
Osim temeljnih odgojiteljevih svakodnevnih bilje{ki o
djetetu, preporu~uje se i druge tehnike pra}enja: vo|enje
dnevnika, anegdotska bilje`enja, fotografije, videosnimke, dje~ji
crte`i, sociometrijske tehnike, formalna izvje{}a drugih,
kontrolne liste i sl.
Dokumentiranje
Dokumentiranje je precizno i smisleno evidentiranje onoga
{to se doga|a u procesu razvoja, u~enja, igre i pou~avanja djeteta
i odgojne skupine. Dokumentiranje se ne mo`e promatrati kao
realni odraz doga|anja, odnosno realnosti odgojno-obrazovnoga
procesa, jer uvijek predstavlja odabir onoga {to timovi
odgojitelja zajedno sa stru~nim suradnicima odrede kao vrijedno
dokumentiranja. Ono je zapis iz razli~itih perspektiva i zna~enja.
Iako, u procesu dokumentiranja najbolje je te`iti k {to bli`oj
refleksiji onoga {to zbilja jest najva`nije u procesu koji te~e u
pred{kolskoj ustanovi.
Dokumentiranje je sredstvo za saznavanje i promi{ljanje o
razli~itim pristupima i strategijama u odgojno-obrazovnom
procesu, za poticanje kriti~ke i reflektivne prakse.
Dokumentiranje mo`e pru`iti informacije o tome {to djeca
do`ivljavaju, u~e i rade tijekom boravka u pred{kolskoj ustanovi.
Omogu}ava vidljivost prirode, procesa u~enja i aktivnosti djece
te strategija kojima se odgojitelji koriste, te kao va`an izvor
informacija za daljnje planiranje i procjenjivanje slu`i za tzv.
vizualizaciju odgojno-obrazovnoga procesa.
Kao kompleksna pedago{ka aktivnost, dokumentiranje
uklju~uje dva povezana zahtjeva:
– dokumentiranje sadr`aja i rezultata dje~jega
individualnoga i skupnoga u~enja - kada se dokumenti
prikupljaju u odre|enome razdoblju, obi~no na kraju
zaokru`ene etape u~enja i pou~avanja ili projekta, radi
razmatranja jesu li, u kojoj mjeri i kako postavljeni
ciljevi i ishodi dosegnuti u odnosu na napredovanje
djeteta i pedago{ke skupine u cjelini
Broj 4 - Strana 45
– dokumentiranje tijekom procesa - kao stalna
participativna refleksija i sustavno promatranje,
pra}enje i bilje`enje procesa dje~jega i skupnoga u~enja
u kontekstu i socijalnome okru`ju, kako bi se osigurao
uvid u daljnji tijek u~enja, ali i pobolj{anje i
modificiranje, odnosno, ravnote`a u odnosima u~enja i
pou~avanja.
Dokumentiranje mo`e biti kvalitativno i kvantitativno, a
upotrebljavaju se mnoge tehnike: izra|ivanje panela, mapa,
grafikona, fotografija, anegdotskih zapisa, "pri~a u~enja",
videozapisa, portfolija projekta, izlo`bi dje~jih radova i sli~no.
Vrjednovanje
Vrjednovanje dje~ijeg napretka
Vrjednovanje dje~jega napretka temelj je za analiziranje
uspje{nosti procesa razvoja, u~enja, napredovanja, odgoja i
obrazovanja djece djelovanjem pred{kolskoga kurikula. Obavlja
se kontinuirano u interakciji izme|u odgojitelja, stru~nih timova,
roditelja i djece tijekom procesa u~enja, gdje se pozornost
usmjerava na dje~ji rast, razvoj i u~enje. Vrjednovanje je va`an
korak u integriranome procesu planiranja i sustvaranja kurikula,
na dobivenim se podatcima temelji dono{enje odluka i
obavljanje izbora o sljede}im etapama odgojno- obrazovnoga
procesa. Pristup vrjednovanju je, stoga, usmjeren k odgojno-
obrazovnim ciklusima u kojima se prepli}u i me|usobno djeluju
kompleksni procesi planiranja, primjenjivanja, promatranja,
dokumentiranja, procjenjivanja i evaluacije odgoja i
obrazovanja, u~enja i dje~jega razvoja. Mo`e biti formalno i
neformalno.
U Smjernicama se preporu~uje planiranje formalnoga
vrjednovanja pokazatelja cjelovitoga dje~jeg razvoja barem
jednom tijekom boravka djeteta u pred{kolskoj ustanovi, mo`e se
obaviti primjenom prilago|enih testova i procedura skrininga, a
naj~e{}e ga uz odgojitelje izvode stru~ni suradnici i drugi
profesionalci u podru~ju ranoga rasta i razvoja. Poseban naglasak
treba staviti na status razvoja govora i ovladanosti materinskim
jezikom.
Neformalno je vrjednovanje bli`e odgojiteljema koji rade
formativno i sumativno vrjednovanje napredovanja djeteta kroz
pred{kolski program. Formativno je vrjednovanje povezano s
procesom pra}enja, promatranja i dokumentiranja, i to je
"procjenjivanje za u~enje". Na njemu se temelji daljnje
planiranje i organiziranje odgojno- obrazovnoga procesa te
informiranje djece, odnosno pedago{ke skupine i roditelja o
dje~jem napredovanju u u~enju i razvoju. Sumativno je
vrjednovanje povezano s procesom dono{enja kona~noga
mi{ljenja o razvijenosti nekoga pokazatelja, usvojenosti znanja
ili dosegnutosti nekoga ishoda u~enja na kraju odre|ene etape ili
razine.
Vrjednovanje je slo`en i vi{eslojan proces. Kada se ono radi u
funkciji formativnoga procjenjivanja, odgojiteljima i stru~nim
suradnicima mogu pomo}i neke od smjernica u tome procesu:
definiranje pokazatelja ishoda, dje~jega u~enja, razvoja,
aktivnosti, rezultata i sli~no; odabir na~ina i tehnika pra}enja
koje }e se primjenjivati; planiranje i organiziranje specifi~nih
aktivnosti koje ciljaju na definirani pokazatelj ishoda,
uklju~uju}i "uslo`njavanje u sustavu aktivnosti"; priprema
materijala za igru i rad izravno povezanog s izabranim ishodima i
aktivnostima; izradba instrumenata za pra}enje i njihova
sustavna primjena kroz aktivnosti dokumentiranja; odabir na~ina
interpretacije dobivenih podataka prilikom pra}enja i
dokumentiranja i razmatranje poveznice s propisanom
dokumentacijom.
Metode i tehnike za formativno pra}enje mogu biti:
– bilje`enje svakodnevnih situacija i trenutaka za u~enje
prema unaprijed pripremljenim protokolima ili u obliku
anegdotskih zabilje{ki
– kontrolne liste sa zadatcima usmjerenim k sadr`aju
u~enja ili problemu koji opisuje pokazatelj
– dijalo{ka metoda i "kontinuirano zajedni~ko mi{ljenje"
("Reci mi {to misli{...", "Smatra{ li da bi svi imali isto
Broj 4 - Strana 46 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
mi{ljenje...", "Kako mo`emo to saznati...", "Ne znam,
{to ti misli{...", "Za{to se sla`e{...", "Je li uvijek tako..." i
sli~no),
– kontinuirano snimanje sekvenci dje~jih aktivnosti (igara
i igrolikih aktivnosti koje su specifi~no pripremljene i
usmjerene k pokazatelju, tijekom slobodne igre s
pripremljenim materijalima koji ciljaju na pokazatelj i
sli~no)
– izra|ivanje fotografija tijekom dje~jih aktivnosti
– dje~ji radovi nastali tijekom aktivnosti
– prikupljanje informacija od roditelja i drugih.
Vrjednovanje kurikula u {irem smislu
Evaluacija kurikula na razini obrazovnoga sustava proces je
koji uklju~uje prosudbu o kvaliteti pred{kolskoga kurikula u
cijelosti ili nekih njegovih elementa, i temelji se na dono{enju
stavova o u~inkovitosti, vrijednostima ili opravdanosti odgojno-
obrazovnih programa. Evaluacija kvalitete obavlja se u odnosu
na razli~ite pokazatelje i razli~ite razine (na razini pred{kolske
ustanove, lokalne zajednice, `upanije, entiteta ili dr`ave),
primjenom razli~itih pristupa, metodologija i tehnika, i mo`e
uklju~ivati:
– kvalitetu ulaza (pokazatelji materijalno- tehni~kih i
drugih uvjeta i resursa u pred{kolskom programu)
– kvalitetu procesa (posebnosti interakcija, socijalnoga i
materijalnoga okru`ja, odgojno- obrazovnoga procesa,
blagostanje djece u pred{kolskome program i drugo) i
– kvalitetu ishoda (u~inci institucionalnoga pred{kolskog
odgoja i obrazovanja na postignu}a djece odre|ena
ishodima i pokazateljima ZJCRP- a).
Smjernicama se preporu~uje projekcija evaluacije kurikula u
srednjoro~nom i dugoro~nom vremenskom okviru, kada se
stvore institucionalni uvjeti za njezinu provedbu.
Vrjednovanje rada pred{kolskih ustanova - vanjsko
vrjednovanje kurikula
Vanjsko vrjednovanje podrazumijeva uklju~enost svih
nositelja odgojno- obrazovnoga rada, kao i svih sudionika i
korisnika odgoja i obrazovanja. Vanjsko vrjednovanje provode
~imbenici izvan ustanova (ministarstva obrazovanja, pedago{ki
zavodi i sl.). Vanjsko je vrjednovanje postupak vrjednovanja
kvalitete koji provode pojedinci ili tim izvan pred{kolske
ustanove ~ija je du`nost procjenjivati i pratiti rad ustanova za
pred{kolski odgoj i obrazovanje, izvijestiti o kvaliteti usluga te
predlo`iti na~ine unaprje|enja. U odnosu na vanjsko
vrjednovanje kurikula koje se provodi u pred{kolskim
ustanovama, preporu~uje se utvr|ivanje i usugla{avanje op}ih
kriterija vrjednovanja koji su unaprijed poznati te stvaranje baze
podataka i monitoring.
Kada su kriteriji za vanjsko vrjednovanje odre|eni, oni
obi~no obuhva}aju pokazatelje strukturalne kvalitete, kao {to su
zakonitost rada ustanove, ispunjavanje propisa, posebice onih
koji se odnose na standard zdravlja i sigurnosti (primjerice,
prostori, unutarnja i vanjska oprema), omjer broja djece i osoblja,
kvalifikacije osoblja i sl.
Unutarnje vrjednovanje u u`em smislu
Odgojitelji i stru~ni suradnici usmjereni su uglavnom na
kvalitativnu evaluaciju pred{kolskoga programa u u`em smislu,
gdje planiranje, dokumentiranje i sustvaranje imaju va`nu
dimenziju, a evaluacija predstavlja procjenu pokazatelja
procesne kvalitete i ostvarenja odgojno- obrazovnih ciljeva i
ishoda. Unutarnje vrjednovanje u u`em smislu je sustavan,
unutarnji proces usmjeren na osvjetljavanje trenuta~noga stanja
u ustanovi, na ustanovljavanje pozitivnih postignu}a,
detektiranje problema i predlaganje strategija njihova rje{avanja
te na unaprje|ivanje postoje}ega stanja. Ono ne obuhva}a samo
postignu}a nego i procese, odnose i uvjete unutar kojih se
ostvaruje odgojno- obrazovni proces. Kvalitetno vrjednovanje
podrazumijeva sudjelovanje svih zaposlenika i korisnika, kao i
djece (kroz razgovor o proizvodima i rezultatima dje~jih
aktivnosti djeci se poma`e osvijestiti vlastite kognitivne procese
Petak, 28.1.2022.
i na taj na~in potaknuti njihovu samostalnost u u~enju i razvoj
njihovih metakognitivnih sposobnosti). Vrjednovanje u ustanovi
provodi se sa svrhom:
– promicanja samoodgovornosti svih pojedinaca u
ustanovi, kao i ustanove u cjelini
– osiguranja korisnih pokazatelja onoga {to je ve}
postignuto i onoga {to bi trebalo unaprijediti
– osiguravanja jednakih uvjeta za svu djecu.
Informacije i dokumentacija pru`it }e osnovu za razmi{ljanje
i diskusije unutar skupine zaposlenih, s djecom i roditeljima.
Rezultati vanjske i unutarnje procjene trebaju se upotrijebiti za
izradbu godi{njega razvojnog plana za sljede}u pedago{ku
godinu. Zajedni~ke stru~ne rasprave odgojitelja i drugih
sudionika odgojno- obrazovnog procesa imaju veliku vrijednost
u pra}enju, vrjednovanju i unaprje|enju kvalitete ustanove za
rani i pred{kolski odgoj. Procjene koje su dostupne drugim
ljudima mogu potaknuti otvorenu i {iroku raspravu o ciljevima,
sadr`aju, zada}ama i kvaliteti pred{kolskih ustanova.
Samovrjednovanje odgojitelja
Samovrjednovanje odgojiteljeva rada kontinuirana je obveza
vlastitoga procjenjivanja uspje{nosti odgojno-obrazovnoga rada
u odnosu na skupinu djece i postavljene ishode u~enja.
Samovrjednovanje odgojitelju pokazuje razinu njegovih
postignu}a, sliku uspje{nosti njegova rada s djecom, zadovoljava
li i kako zadovoljava dje~je potrebe, zadovoljava li potrebe
roditelja kao va`nih ~imbenika odgojno-obrazovnoga procesa.
Profesionalnome razvoju odgojitelja posebice pridonosi ona
vrsta povratne informacije koja mu omogu}ava da sam sebe vidi
iz perspektive vanjskoga promatra~a. U tome mu poma`e
raznovrsna dokumentacija koja omogu}ava refleksiju na
protekle aktivnosti u kojima je sudjelovao. Koriste}i se
pedago{kom dokumentacijom, odgojitelj ima priliku pratiti i
opa`ati dijete, ali i sebe u interakciji s djetetom, {to produbljuje
svijest odgojitelja o individualnim i razvojnim zna~ajkama
svakoga djeteta te olak{ava odabir primjerenih strategija za
podupiranje djetetova razvoja, odgoja i u~enja.
Samovrjednovanje podrazumijeva da rad odgojitelja ne zavr{ava
realizacijom odre|ene aktivnosti, nego procesom samokriti~ne
ocjene ura|enog koji je nu`an za daljnji rad s djecom i daljnje
planiranje rada i plana stru~noga usavr{avanja i profesionalnoga
razvoja. Samoevaluacijom odgojitelj pokazuje spremnost da
bude objekt i subjekt procjene, prihva}a odgovornost za vlastiti
rad i razvoj te, kona~no, pokazuje da ga vodi intrinzi~na
motivacija i osje}aj brige za kvalitetu odgojno-obrazovne
prakse. Odgojitelj, kao refleksivni prakti~ar preobra`ava svoju
praksu provode}i mala akcijska istra`ivanja u kojim provjerava,
analizira i modificira svoj rad i tako osvje{tava rutine i prilike za
novo u~enje. Uzimaju}i u obzir kompleksnost
odgojno-obrazovne prakse, nu`na je njezina kontinuirana i
konstantna provjera pri ~emu je uloga odgojitelja kao
najodgovornijeg u tome procesu neizostavna. Va`an dokument
koji doprinosi unaprje|enju kvalitete rada u pred{kolskim
ustanovama, a kroz prizmu profesionalnih kompetencija
odgojitelja, jest Standardi kvalitete rada odgojiteljica. Taj
dokument predstavlja svojevrsni vodi~ kroz kontinuirani
profesionalni razvoj koji omogu}ava evaluaciju i
samo-evaluaciju rada odgojitelja (dostupno na:
https://aposo.gov.ba/sadrzaj/uploads/Standardi-kvaliteta-rada-
HRV.pdf )
LITERATURA
Anderson, L. W., Krathwohl, D. R., Airasian, P. W.,
Cruikshank, K. A., Mayer, R. E., Pintrich, P. R., Raths, J.,
Wittrock, M. C. (2001.) A Taxonomy for Learning, Teaching,
and Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational
Objectives ( Abridged Ed.), New York- San Francisco- Boston-
London- Toronto- Sydney- Tokyo- Singapore- Madrid- Mexico
City- Munich- Paris- Cape Town- Hong Kong- Montreal:
Longman.
Antuli}, S. (2012.) "Model samovrednovanja u ustanovama
ranog i pred{kolskog odgoja i obrazovanja", Dijete, vrti}, obitelj:
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
~asopis za odgoj i naobrazbu pred{kolske djece namijenjen
stru~njacima i roditeljima, 69 (str. 28- 29).
Be}irovi}- Karabegovi}, J. (2014.) "Planiranje odgojno-
obrazovnog rada u pred{kolskim ustanovama na principima
integriranog kurikuluma", Podr{ka razvoju kvaliteta u
pred{kolskim ustanovama, Sarajevo: APOSO.
Be}irovi}- Karabegovi}, J. (2018.) Razvojno primjereni
pred{kolski kurikulum, Sarajevo: Pedago{ki fakultet.
Bronfenbrenner, U. (1997.) Ekologija ljudskog razvoja,
Beograd: Zavod za ud`benike i nastavna sredstva.
Bruner, J. (2000.) Kultura obrazovanja, Zagreb: Educa.
Delors, J. (1998.) U~enje - blago u nama, Zagreb: Educa.
Hansen, A. K., Kaufmann, K. R., i Walsh, K. B. (2006.),
Razvojno- primjereni program za djecu od 3 do 6 godina, Zagreb:
Pu~ko otvoreno u~ili{te Korak po korak.
Klarin, M. (2017.) Psihologija dje~je igre, Zadar: Sveu~ili{te
u Zadru.
Krnjaja, @. (2016.) Gdje stanuje kvalitet, Knjiga 3,
Razvijanje prakse dje~jeg vrti}a, Beograd: IPA.
Mikovi}, B. (2019.) Uloga pred{kolskog odgoja i
obrazovanja u pru`anju jednakih `ivotnih {ansi, Sarajevo: FES.
Miljak, A. (1996.) Humanisti~ki pristup teoriji i praksi
pred{kolskog odgoja, Zagreb: Persona.
Mlinarevi}, V., Maru{i}, K., (2005.) "Prava djeteta i njihovo
o`ivotvorenje u sustavu pred{kolskog odgoja i obrazovanja",
@ivot i {kola, br. 14 (str. 29- 39).
Pribi{ev Beleslin, T. (2014.) "Ishodi u~enja i razvoja u ranom
djetinjstvu", Podr{ka razvoju kvaliteta u pred{kolskom odgoju i
obrazovanju, Sarajevo: APOSO.
Pribi{ev Beleslin, T. (2018.) "Dje~je stvarala{tvo i jezici
pred{kolskog kurikuluma", Dje~je stvarala{tvo u pred{kolskim
ustanovama, Banja Luka: Filozofski fakultet Univerziteta u
Banjoj Luci.
Pribi{ev Beleslin, T. (2019.) Pred{kolski kurikulum u teoriji i
praksi, Banja Luka: Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj
Luci.
Rankin, B. (1998.) Education as Collaboration - Learning
from and Building on Dewey, Vygotski,and Piaget. In: Edwards,
C. P., Gandini, L., Forman, G. (eds.), The Hundred Languages of
Children - The Reggio Emilia Approach, Advanced Reflections,
London: Ablex Publishing Corporation, (str. 70- 83).
Slunjski, E. (2008.) Dje~ji vrti} zajednica koja u~i, Zagreb:
Spektar Media d.o.o.
Slunjski, E. (2011.) Kurikulum ranog odgoja: Istra`ivanje i
konstrukcija, Zagreb: [kolska knjiga.
Slunjski, E. i sur. (2015.) Izvan okvira, Zagreb: Element.
Slunjski, E. i sur.(2006.) "Kompetencije odgojitelja u vrti}u -
organizacija koja u~i", Pedagogijska istra`ivanja 3(1), (str. 45-
58).
Slunjski. E. (2012.) Tragovima dje~jih stopa, Zagreb: Profil.
Tankersley, D. i sur. (2020.) Pristup usmjeren na dijete: vrti}i
koji promoviraju demokratiju, "Stepby Step" pristup, Sarajevo:
COI Step by Step.
Travar, M. (2017.) Uloga vaspita~a u kreiranju podsticajne
sredine za rano u~enje u vrti}u, Bijeljina: Pedago{ki fakultet.
Viskovi}, I., Vi{nji}- Jevti}, A. (2019.) Je li va`nije putovati
ili sti}i? Prijelazi djece rane i pred{kolske dobi iz obitelji u
odgojno- obrazovne institucije, Zagreb: Alfa.
Viskovi}, I., Zelen~i}, M. (2015.) Unapre|enje pripreme
djece za {kolu - program pred{kole: Osnovne metodi~ke
smjernice, Banja Luka: IN fondacija.
Legislativa i dokumenti:
Cjeloviti razvojni program pred{kolskog odgoja i naobrazbe
(2010.), Tuzla: Ministarstvo obrazovanja i nauke, Tuzlanski
kanton.
Cjeloviti razvojni program pred{kolskog odgoja i
obrazovanja (2011.), Zenica: Ministarstvo za obrazovanje,
nauku, kulturu i sport, Zeni~ko- dobojski kanton.
Broj 4 - Strana 47
Cjeloviti razvojni program pred{kolskog odgoja i
obrazovanja kantona sredi{nja Bosna (2018.), Travnik:
Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i {porta Kanton
Sredi{nja Bosna.
Cjeloviti razvojni program za rad u pred{kolskim
ustanovama Bosansko- podrinjskog kantona (2010.), Gora`de:
Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport.
Konvencija o pravima djeteta, usvojena na Glavnoj skup{tini
Ujedinjenih naroda 20. 11. 1989.,
https://www.unicef.org/bih/media/676/file/Konvencija%20o%
20pravima%20djeteta.pdf?fbclid=IwAR0CMNHt4iz3GL1pX4
OgswiM4xY_n3DBgvt1sBO0jj6Nd5Xv67lSKQdcysc.
Ministarstvo za izobra`ivanjem znanost in {port (1999).
Kurikulum za vrtce,
https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Sektor
- za- predsolsko- vzgojo/Programi/Kurikulum- za- vrtce.pdf.
Nacionalni kurikulum za rani i pred{kolski odgoj i
obrazovanje (2014.), Zagreb: Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta RH,
https://www.scribd.com/document/378601947/Nacionalni-
kurikulum- za- rani- i- predskolski- odgoj- i- obrazovanje- pdf.
Obavezni program za djecu u godini pred polazak u {kolu
(2010.), Sarajevo: Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade
Kantona Sarajevo.
Obvezni program pred{kolskog odgoja i obrazovanja djece
pred polazak u osnovnu {kolu (2016.), Ora{je: Ministarstvo
prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Posavski kanton.
Okvirni zakon o pred{kolskom odgoju i obrazovanju u Bosni
i Hercegovini, Slu`beni glasnik BiH 88/07,
http://fmon.gov.ba/Upload/Dokumenti/5764ae23- c423- 404b-
b6d5-
c723dea62cc9_Okvirni%20zakon%20o%20pred%C5%A1kols
kom%20odgoju%20i%20obrazovanju%20u%20Bosni%20i%2
0Hercegovini.pdf.
Osnove programa pred{kolskog vaspitanja i obrazovanja u
Br~ko Distriktu BiH (2007.), Br~ko: Odjeljenje za obrazovanje.
Osnove programa pred{kolskog vaspitanja i obrazovanja:
Koncepcija osnova programa - Godine uzleta,
https://ecec.mpn.gov.rs/wp-
content/uploads/2020/02/OSNOVE- PROGRAMA- .pdf.
Platforma za razvoj pred{kolskog odgoja i obrazovanja u
Bosni i Hercegovini za razdoblje 2017. - 2022. godine,
http://mcp.gov.ba/attachments/hr_Migrirani_dokumenti/Va%C
5%BEni_dokumenti/Va%C5%BEno-
Strategije/Platforma_za_razvoj_pred%C5%A1kolskog_odgoja
_i_obrazovanja_u_BiH_za_period_2017._%E2%80%93_2022
._(1)h.pdf.
Pravilnik o op{tim osnovama pred{kolskog programa, Sl.
glasnik RS- a - Prosvetni glasnik, br. 14/2006.
Primarni program odgojno- obrazovnog rada s djecom
pred{kolskog uzrasta (2000.), Sarajevo: Ministarstvo
obrazovanja, nauke i informisanja, Kanton Sarajevo.
Priru~nik za samovrednovanje ustanova ranoga i
pred{kolskog odgoja i obrazovanja (2012.), Zagreb: Nacionalni
centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja,
http://dokumenti.ncvvo.hr/Samovrjednovanje/Tiskano/prirucni
k_predskolski_odgoj.pdf.
Program pred{kolskog odgoja i obrazovanja u godini pred
polazak u osnovnu {kolu (2018.), Biha}: Ministarstvo
obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Unsko- sanski kanton.
Program pred{kolskog vaspitanja i obrazovanja (2007.,
2016.), Banja Luka: Ministarstvo prosvjete i kulture, Republika
Srpska.
Radna grupa za reviziju Standarda (2011.) Kompetentni
odgajatelji 21. stolje}a, International Step by step asociation,
http://www.korakpokorak.hr/upload/vrtici/praksa- kvaliteta-
izvrsnost/issa- standardi- brosura- za- web.pdf.
Smjernice za procjenu i utvr|ivanje najboljeg interesa
djeteta, Vodi~ za profesionalce.(2018.) Sarajevo: Ministarstvo za
ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine,
Broj 4 - Strana 48 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
https://www.ombudsmen.gov.ba/documents/obmudsmen_doc2
019020112314016bos.pdf.
Smjernice za provedbu Zajedni~ke jezgre nastavnih planova
i programa definirane na ishodima u~enja (2015.), Mostar:
Agencija za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje,
https://aposo.gov.ba/sadrzaj/uploads/Smjernice- za- provedbu-
ZJNPP- 1.pdf.
Standardi kvalitete rada odgajateljica, pedagogica i
ravnateljica u pred{kolskom odgoju i obrazovanju (2011.),
Sarajevo: Agencija za pred{kolsko, osnovno i srednje
obrazovanje, https://aposo.gov.ba/hr/standardi- kvalitete- rada-
odgajateljica- pedagogica- i- ravnateljica- u- predskolskom-
odgoju- i- obrazovanju.
Standardi u~enja i razvoja djece u dobi pred polazak u {kolu
(2021.), Agencija za pred{kolsko, osnovno i srednje
obrazovanje, https://aposo.gov.ba/hr/standardi- ucenja- i-
razvoja- djeteta- u- dobi- pred- polazak- u- osnovnu- skolu/.
Zajedni~ka jezgra cjelovitih razvojnih programa za
pred{kolski odgoj i obrazovanje definirana na ishodima u~enja
(2018.), Mostar: Agencija za pred{kolsko, osnovno i srednje
obrazovanje, https://aposo.gov.ba/hr/zajednicka- jezgra-
cjelovitih- razvojnih- programa- za- predskolski- odgoj- i-
obrazovanje- definirana- na- ishodima- ucenja.
Zajedni~ka jezgra cjelovitih razvojnih programa za rad u
pred{kolskim ustanovama (2007.), Mostar: Ministarstvo
prosvjete, znanosti, kulture i {porta Hercegova~ko- neretvanske
`upanije.
Aistear: the Early Childhood Curriculum Framework and
Síolta, The National Quality Framework for Early Childhood
Education (2009.), National Council for Curriculum and
Assessment,
http://www.westmeathchildcare.ie/images/Aistear_Siolta_Simil
arities_Differences.pdf.
BELONGING, BEING & BECOMING. The early years
learning framework for Australija.(2009.), Australian
Government Department of Education, Employment and
Workplace Relations, http://www.ag.gov.au/cca.
Early Years Curriculum Guidelines (2006.), Brisbane: The
State of Queensland (Queensland Studies Authority),
www.qsa.qld.edu.au.
Finnish National Board of Education (2010.), National Core
Curriculum for Pre- primary Education,
https://www.oph.fi/download/153504_national_core_curriculu
m_for_pre- primary_education_2010.pdf.
Framework Plan for the Content and Tasks of Kindergartens
(2000.), Ministry of Education and Research, Portugal,
https://www.regjeringen.no/globalassets/upload/kd/vedlegg/bar
Petak, 28.1.2022.
nehager/engelsk/frameworkplanforthecontentandtasksofkinder
gartens.pdf.
Läroplan för förskolan Lpfö 98 Reviderad (2010.),
Skolverket,
http://www.svalov.se/download/18.34c7ffa157e68bd680addb3/
1477654621434/L%C3%A4roplan%20f%C3%B6rskolan%20r
eviderad.pdf.
Les programmes de l'école maternelle (2014.), Ministére
l'Éducation Nationale, http://www.education.gouv.fr/.
National Core Curriculum (2007.) Ministry of Education and
Culture,
http://www.ibe.unesco.org/en/resources?search_api_views_full
text=%22curricula%20hungary%20hu%20al%20fw%202007.
National Curriculum Standards for Kindergartens (2001. -
2004.), Ministry of Education, Science, Sport and Culture Japan,
http://www.ibe.unesco.org/curricula/japan/ja_ecefw_1998_eng
.pdf.
Siolta, The National Quality Framework for Early Childhood
Education (2006.), Dublin: Centre for Early Childhood
Devalopment& Education,
https://siolta.ie/media/pdfs/final_handbook.pdf.
Statutory Framework for the Early Years Foundation Stage
Setting the Standards for Learning, Development and Care for
children from birth to five (2008.), Department for Children,
School and Family,
https://www.foundationyears.org.uk/files/2017/03/EYFS_STA
TUTORY_FRAMEWORK_2017.pdf
Te Wh?riki. He wh?riki m?tauranga m? ng? mokopuna o
Aotearoa. Early childhood curriculum (2017.), Ministry of
Education, New Zealand Government,
https://www.education.govt.nz/assets/Documents/Early-
Childhood/Te- Whariki- Early- Childhood- Curriculum- ENG-
Web.pdf.
The head Start Child development and early learning
framework. Promoting Positive Outcomes in Early Childhood
Programs Serving Children 3-5 Years Old (2010.), U.S.
Department of Health and Human Services. Administration for
Children and Families. Office of Head Start,
https://www.acf.hhs.gov/ohs.
The National Educational Programme ISCED 0 - pre-
primary education (2008.), National Institute for Education,
Slovakia, http://www.oecd.org/education/school/48705963.pdf.
World Commission on Environment and Development
(1987.) Our Common Future, Oxford: University Press,
https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/5987
our- common- future.pdf.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 49
Broj 4 - Strana 50 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 51
Broj 4 - Strana 52 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 53
Broj 4 - Strana 54 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 55
Broj 4 - Strana 56 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
Na osnovu ~lana 8. i 10. Zakona o Agenciji za pred{kolsko,
osnovno i sredwe obrazovawe ("Slu`beni glasnik BiH", broj
88/07) i ~lana 3. stava (2) Poslovnika o radu Odbora Agencije za
pred{kolsko, osnovno i sredwe obrazovawe BiH, broj
01-07-1-912-2/16 od 26.5.2020. godine, na prijedlog direktorice
Agencije, Odbor Agencije za pred{kolsko, osnovno i sredwe
obrazovawe, na 20. sastanku odr`anom 23.9.2021. godine, donio je
ODLUKU
O ODOBREWU SMJERNICA ZA PROVO\EWE
ZAJEDNI^KOG JEZGRA CJELOVITIH RAZVOJNIH
PROGRAMA ZA PRED[KOLSKO VASPITAWE I
OBRAZOVAWE DEFINISANOG NA ISHODIMA
U^EWA
I UVOD
(Predmet Odluke)
Odobravaju se Smjernice za provo|ewe Zajedni~kog jezgra
cjelovitih razvojnih programa za pred{kolsko vaspitawe i
obrazovawe definisanog na ishodima u~ewa (u daqwem tekstu:
Smjernice) koje su sastavni dio ove Odluke.
II
(Sadr`aj i primjena Odluke)
Smjernice su usmjerene na provo|ewe Zajedni~kog jezga
cjelovitih razvojnih programa za pred{kolsko vaspitawe i
obrazovawe definisanog na ishodima u~ewa u pred{kolskim
ustanovama u Bosni i Hercegovini.
III
(Preporuka obrazovnim vlastima)
Daje se preporuka nadle`nim obrazovnim vlastima za
osigurawe primjene Smjernica tokom implementacije
Zajedni~kog jezgra cjelovitih razvojnih programa za
pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe definisanog na
ishodima u~ewa u pred{kolskim ustanovama, na podru~ju iz
svoje nadle`nosti.
IV
(Stupawe na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu idu}eg dana od dana objave u
"Slu`benom glasniku BiH".
Broj 01-07-1-578/21 Predsjednik
23. septembra 2021. godine Odbora Agencije
Mostar Frawo Qubas, s. r.
SMJERNICE
ZA SPROVO\EWE ZAJEDNI^KOG JEZGRA
CJELOVITIH RAZVOJNIH PROGRAMA ZA
PRED[KOLSKO VASPITAWE I OBRAZOVAWE
DEFINISANOG NA ISHODIMA U^EWA
Mostar, 2021. godine
Smjernice za sprovo|ewe Zajedni~kog jezgra cjelovitih
razvojnih programa za pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe
definisanog na ishodima u~ewa
Voditeq projekta
Dr Marija Naletili}
Konsultanti
Prof. dr Tamara Pribi{ev Beleslin, Univerzitet u Bawoj
Luci, Filozofski fakultet
Prof. dr Jasmina Be}irovi}-Karabegovi}, Univerzitet u
Sarajevu, Pedago{ki fakultet
Projektni tim
Maja Stojki}, direktor Agencije za pred{kolsko, osnovno i
sredwe obrazovawe
Broj 4 - Strana 57
Marija Naletili}, voditeq projekta, {ef Sektora za
Zajedni~ko jezgro nastavnih planova i programa
Ha{ima ]urak, stru~ni savjetnik za pred{kolsko
vaspitawe i obrazovawe
Danica Vasiq, stru~ni savjetnik za razrednu nastavu
Ana Bezer, stru~ni savjetnik za pred{kolsko obrazovawe
Radna grupa
Dr Marija Naletili}, Danica Vasiq, prof., Ha{ima
]urak, prof., Ana Bezer, prof., Marica Travar, prof., Alma
Haxagi} Trnka, prof., Doris Naletili}, prof., Irena
Vidovi}, prof., Sla|ana Mi{i}, mr pred{k. vasp., dr Xeneta
Camovi}
Napomena
Izrazi napisani samo u jednome gramati~kom rodu odnose
se podjednako na `enski i mu{ki rod
Nakon {to je Agencija za pred{kolsko, osnovno i sredwe
obrazovawe izradila Zajedni~ko jezgro cjelovitih razvojnih
programa za pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe definisano
na ishodima u~ewa (u nastavku teksta Zajedni~ko jezgro),
objavqeno u ("Slu`benom glasniku BiH", broj 77/18), ukazala
se potreba za izradom Smjernica za wegovo sprovo|ewe. U
periodu od februara do jula 2021. godine realizovan je proces
izrade Smjernice za sprovo|ewe Zajedni~kog jezgra cjelovitih
razvojnih programa za pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe
definisanog na ishodima u~ewa (u nastavku teksta Smjernice).
Dokument Smjernice ima za ciq pru`awe podr{ke svima
koji su ukqu~eni u proces kurikularne reforme koja je
usmjerena na kreirawe savremenih, humanisti~ki
orijentisanih pred{kolskih kurikuluma eniteta/`upanija i
Br~ko distrikta Bosne i Hercegovine.
Smjernice su namijewene stru~nim timovima za izradu
kurikuluma za rano i pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe na
entitetskim/kantonalnim nivoima i nadle`nim obrazovnim
vlastima koji }e zajedno raditi na razvoju i uskla|ivawu
kurikuluma sa ZJCRP kao i na unapre|ivawu ostalih
elemenata kurikularne reforme.
Vrijednosti
Vrijednosti na kojima se baziraju Smjernice napisane su po
ugledu na kvalitetne i uspje{ne vaspitno-obrazovne sisteme i
prakse organizovanog pred{kolskog vaspitawa i obrazovawa u
svijetu kao i u na{em bli`em okru`ewu. Osnovna filozofija
na kojoj se bazira ovaj dokument predstavqena je kroz sistem
univerzalnih i op{teva`e}ih vrijednosti kojima treba
te`iti prilikom wegovog tuma~ewa i primjene.
Polaze}i od definisanih vrijednosti i svih ostalih
elemenata odre|enih u Smjernicama, prakti~ari u oblasti
pred{kolskog vaspitawa i obrazovawa u Bosni i Hercegovini
mogu da preispituju, koriguju i nadogra|uju svoje postoje}e
obrasce i modele vaspitno-obrazovnog rada. Definisane
vrijednosti su: vrijednosti ranog djetiwstva, uva`avawe i
humanost, participacija djece, odr`ivost, holisti~ki pristup
djeci, uva`avawe i raznolikost, jednakost u pristupu
vaspitawu i obrazovawu i inkluzivni pristup.
Vaspitawe i obrazovawe ~ine temeq dru{tvenog napretka
i najva`niji su faktor razvoja ~ovjeka i usavr{avawa qudske
zajednice. Od velike je va`nosti prepoznati i usaglasiti
zajedni~ke dru{tveno-kulturne vrijednosti i dugoro~ne
vaspitno-obrazovne ciqeve koji podr`avaju i usmjeravaju
vaspitno-obrazovno djelovawe. Od pred{kolskih ustanova se
o~ekuje da promi{qaju i djeluju u skladu sa tako odre|enim
vrijednostima i ciqevima. Znawe, obrazovawe i cjelo`ivotno
u~ewe trebaju da budu osnovni pokreta~i razvoja dru{tva i
svakog pojedinca.
U Bosni i Hercegovini pred{kolsko vaspitawe i
obrazovawe je sastavni dio vaspitno-obrazovnih sistema. On je
prvi, poseban i specifi~an stepen vaspitno-obrazovnih
Broj 4 - Strana 58 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
sistema koji se bavi vaspitawem i obrazovawem djece do Dakle, Smjernice su fokusirane na kurikulumu u {irem
polaska u osnovnu {kolu, a bazira se na principu najboqeg smislu kao slu`benom dokumentu koji predstavqa zajedni~ki,
interesa djeteta. Obaveza nadle`nih obrazovnih vlasti je da orijentacioni i fleksibilan sa`etak vrijednosti, na~ela i
obezbijede ostvarivawe prava na obrazovawe osigurawem koncepcija na kojima se zasniva vaspitno-obrazovni rad u
pristupa svim nivoima vaspitawa i obrazovawa. pred{kolskim ustanovama. Ovaj kurikulum postaje osnova za
Osigurawe principa najboqeg interesa djeteta u ovom kreirawe kurikuluma u u`em smislu (operativnih, realnih
kontekstu zahtijeva: dostupnost svim nivoima vaspitawa i programa) koji nastaju i kontinuirano se zajedni~ki (djeca i
obrazovawa svakom djetetu; obuhva}enost svakog djeteta vaspita~i) grade, mijewaju i modifikuju u konkretnoj
vaspitawem i obrazovawem, pogotovo ugro`enih grupa; vaspitno-obrazovnoj praksi (u pred{kolskoj ustanovi,
preduzimawe svih potrebnih mjera za pove}awe obuhvata djece vaspitnoj grupi). Kurikulum je otvorena i razvojna koncepcija
na nivou pred{kolskog vaspitawa i obrazovawa; uklawawe koja se postepeno i sistemski razvija kao rezultat zajedni~kog
komunikaciono-informacionih i fizi~kih barijera, razmi{qawa i rada svih koji u wemu u~estvuju.
smawewe psihosocijalnih barijera; osigurawe mjera za U ovako shva}enom kurikularnom kontekstu, uloga
po{tovawe kulturnih, vjerskih i jezi~kih razli~itosti; Smjernica nije da propisuje unaprijed definisan plan i
osigurawe slobode mi{qewa i izra`avawa; osigurawe "finalni proizvod" nego da promovi{e fleksibilnost i
ravnopravnosti polova; osigurawe besplatnog obaveznog uskla|enost kurikuluma sa slo`enom, multidimenzionalnom,
vaspitawa i obrazovawa; opremqenost i kapacitiranost dinami~nom i promjenqivom vaspitno-obrazovnom praksom.
ustanova, itd. Kada je u pitawu kvalitet vaspitawa i Smjernice su koncipirane na na~in da svi elementi ~ine
obrazovawa, Konvencijom o pravima djeteta se isti~e da logi~no povezanu cjelinu kojom se defini{u zna~ajne
obrazovawe treba usmjeriti prema punom razvoju li~nosti, komponente kvalitetnog pred{kolskog kurikuluma. (Tabela 1)
nadarenosti, psihi~kih i fizi~kih sposobnosti, promociji Tabela 1: Struktura Smjernica za izradu kurikuluma za
qudskih prava i osnovnih sloboda, po{tovawu djetetovih rano i pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe
roditeqa, wegovog kulturnog identiteta, jezika i vrijednosti,
kao i civilizacije koja se od wega razlikuje. Elementi strukture Sadr`aj
Izradi Smjernica prethodila je detaqna analiza va`e}ih Osnovne postavke za razvoj Svako dijete je kompetentno, sposobno i jedinstveno
dokumenta (kurikuluma, programa) na kojima se zasniva kurikuluma za rano i bi}e.
pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe u entitetima, kantonnma pred{kolsko vaspitawe i Vaspita~i, zajedno sa roditeqima, su va`ni
obrazovawe odrasli u odrastawu svakog djeteta
i Br~ko distriktu BiH, kao i va`e}ih razvojnih pred{kolskog uzrasta.
programa/kurikuluma zemaqa u regiji, Evropskoj uniji i svijetu. Pred{kolske ustanove su institucije od
Ciq i svrha analize programa/kurikuluma je bio sticawe najvi{eg dru{tvenog zna~aja.
uvida u strukturu tih dokumenta koji }e, pored teorijskih i Vrijednosti ranog i pred{kolskog vaspitawa i
obrazovawa:
prakti~nih dostignu}a iz oblasti pred{kolskog vaspitawa i
obra-zovawa u svijetu i kod nas, naro~ito onih dostignu}a koja su - Vrijednosti ranog djetiwstva
usmjerena ka novoj paradigmi ranog i pred{kolskog vaspitawa i - Uva`avawe i humanost
obrazovawa, predstavqati polazi{te za izradu Smjernica. - Participacija djece
- Odr`ivost
U prvoj fazi analize prikqupqeni su svi dostupni va`e}i - Holisti~ki pristup djetetu
pred{kolski programi u BiH (programi iz kantona u - Uva`avawe i raznolikost
Federaciji BiH, programi iz Republike Srpske i Br~ko - Jednakost u pristupu vaspitawu i obrazovawu
distrikta BiH). Potom su prikupqeni kurikulumi zemaqa iz - Inkluzivni pristup
regije, Europske unije i svijeta (Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Svrha
Svrha i ciq kurikuluma za rano Op{ti ciq
Slovenija, Sjeverna Makedonija, Portugalija, Slova~ka, i pred{kolsko vaspitawe i
Francuska, Finska, Irska, Ma|arska, ^e{ka, Ujediweno obrazovawe Dugoro~ni ciqevi
Kraqevstvo, Novi Zeland, Australija). Zajedni~ka odgovornost za vaspitawe i obrazovawe
U drugoj fazi pristupilo se detaqnoj analizi svakog Na~ela (principi) kurikuluma djeteta
programa/kurikuluma rukovode}i se unaprijed odre|enim za rano i pred{kolsko Jedinstvo vaspitawa, obrazovawa, wege i
vaspitawe i obrazovawe za{tite
elementima analize (ciqevi, na~ela, filozofija i struktura
dokumen-ta), te je na~iwen tabelarni, uporedni prikaz Igra je osnov razvoja, u~ewa i odrastawa
elemenata analiziranih programa/kurikuluma. (Tabele se Profesionalna autonomija, eti~nost i odgovornost
nalaze u prilogu str. 40). Kompetentno dijete
Analiza je pokazala da od 2007. godine u Bosni i Razvoj kurikuluma za rano i Oblasna struktura
pred{kolsko vaspitawe i Ishodi u~ewa
Hercegovini po~iwe razvoj pred{kolskih programa baziranih obrazovawe zasnovan na ZJCRP
na ishodima u~ewa i razvoja (po~ev od Programa pred{kolskog Pokazateqi
vaspitawa i obrazovawa Republike Srpske iz 2007. godine), da Preporuke
je razvoj programa tekao neujedna~eno i do sada nije zavr{en u Okru`ewe za u~ewe
svim entitetima, kantonima Federacije Bosne i Hercegovine Primjena kurikuluma za rano i Strategije u~ewa i podu~avawa
pred{kolsko vaspitawe i
i Br~ko distriktu BiH. U dva kantona u Federaciji BiH nije obrazovawe
Aktivna uloga djeteta
donesen zakon za pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe ~ime se Uloga odraslih
Partnerstvo sa roditeqima
nisu stvorili uslovi za razvoj novog pred{kolskog Prelazi djece - osigurawe kontinuiteta u
kurikuluma. Analiza je pokazala da se u Bosni i Hercegovini, u vaspitawu i obrazovawu
jednom kanton u koristi pred{kolski program koji je baziran
na konceptima i ishodima u~ewa predlo`enim u ZJCRP (2018), Po{tovawe principa i standarda za pred{kolski
vaspitawe i obrazovawe
dok se u ostalim kantonima i entitetu koriste programi koji se
baziraju na ZJ iz 2008. godine. Pra}ewe
Pra}ewe, dokumentovawe i Dokumentovawe
U tre}oj, zavr{noj fazi dobijeni rezultati analize vrednovawe Vrednovawe
~inili su referentni okvir za kreirawe metodologije rada
koja je obuhvatala definisawe strukture Smjernica za budu}e - dje~ijeg napretka
- kurikuluma u {irem smislu
kurikulume za rano i pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe. - rada u pred{kolskim ustanovama: (vawsko i
Struktura ukqu~uje smjernice i strate{ke elemente koji su unutra{we vrednovawe kurikuluma)
neophodni za kvalitetno koncipiran pred{kolski kurikulum - samovrednovawe vaspita~a
koji na kraju predstavqa bazu za izradu operativnih
kurikuluma.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
1. OSNOVNE POSTAVKE ZA RAZVOJ KURIKULUMA ZA
RANO I PRED[KOLSKO VASPITAWE I
OBRAZOVAWE
Svako dijete pred{kolskog uzrasta ima pravo na jednak
pristup kvalitetnom vaspitawu i obrazovawu.
Smjernicama se pru`a podr{ka dobrobiti djeteta koja se
sagledava kroz tri aspekta:
– li~nu, emocionalnu, socijalnu i obrazovnu dobrobit
za svako dijete u BiH;
– dru{tvenu dobrobit kojom se osna`uje zajednica da
stvara boqe uslove za vaspitawe i obrazovawe djece;
– sistemsko-institucionalnu podr{ku kao osnovu za
osigurawe dobrobiti za svako dijete ukqu~eno u
institucionalno vaspitawe i obrazovawe.
Najve}e dobrobiti za djecu su: bezbjedno i podsticajno
okru`ewe, osobqe spremno za pru`awe podr{ke i
ohrabrivawe, prilike za poja~ane verbalne i socijalne
interakcije i primjena iskustva za promociju kogitivnog i
fizi~kog razvoja djece.
Svako dijete je kompetentno, sposobno i jedinstveno.
Smjernicama se osna`uju:
– unutra{we snage djeteta i motivacija za u~ewe,
u~e{}e i djelovawe, komunicirawe, aktivno
istra`ivawe, upoznavawe i interakciju sa
razli~itim okru`ewima;
– potrebe djeteta za pripadawem i gra|ewem odnosa
(relacija) sa vr{wacima i drugim osobama.
Vapita~i su, zajedno sa roditeqima, va`ni odrasli u
odrastawu svakog djeteta pred{kolskog uzrasta.
Smjernicama se osna`uju vaspita~i, zajedno sa drugim
stru~nim saradnicima u pred{kolskoj ustanovi, da:
– sara|uju i grade partnersvo sa porodicama u najboqem
interesu djeteta, ispoqe svoju kreativnost,
autonomiju, odgovornost i profesionalnost;
– grade sposobnosti refleksije, po{tovawa, slu{awa i
razumijevawa perspektive djeteta;
– timski djeluju u promociji i zastupawu interesa djece
pred{kolskog uzrasta, roditeqa i profesije u
oblasti pred{kolskog vaspitawa i obrazovawa u
zajednici.
Pred{kolske ustanove su institucije od najvi{eg
dru{tvenog zna~aja.
Smjernicama se pru`a podr{ka za institucionalni razvoj
u pravcu:
– otvorenih institucija u kojima }e svaka porodica i
svako dijete biti zadovoqni,
– zainteresovani, dobrodo{li i prihva}eni;
– okru`ewa bogatog resursima, izazovima i prilikama
za igru, razvoj i u~ewe, za sticawe razli~itih
iskustava i gra|ewe znawa, vr{wa~ke kulture i
odnosa sa drugima;
– okru`ewa koja }e promovisati zdrave osnove razvoja,
odrastawa i `ivotnih stilova, vrijednosti
cjelo`ivotnog u~ewa, demokratsku kulturu i
po{tovawe.
1.1. Vrijednosti na kojima se baziraju Smjernice
Smjernice ukazuju na vrijednosne postulate kojima se
iskazuje ~emu treba te`iti i {ta treba predstavqati okosnicu
pri kreirawu savremenih, humanisti~ki orijentisanih
pred{kolskih kurikuluma.
Vrijednosti ranog djetiwstva
Rano djetiwstvo i odrastawe djece do polaska u osnovnu
{kolu je po mnogo ~emu jedinstven i neponovqiv period u
`ivotu qudskog bi}a. Ovaj period se naziva i "paso{em za
`ivot", a odlikuje se intenzivnim rastom i razvojem, igrom kao
autenti~nom dje~ijom aktivnosti, osamostaqivawem i
sticawem iskustava kojima djeca grade sebe kao dru{tvena
bi}a. Vaspita~i, stru~ni saradnici i ostali profesionalci
Broj 4 - Strana 59
koji rade u pred{kolskim ustanovama koriste razli~ite
teorijske perspektive kako bi kontinuirano razmi{qali o
dru{tvenoj ulozi u oblikovawu ranog djetiwstva i polo`aja
djece u zajednici. Djeca pred{kolskog uzrasta su nosioci prava
i svojim autenti~nim aktivnostima i na~inom mi{qewa grade
kontekst u kome odrastaju, {to sna`no isti~e obavezu
po{tovawa nepovredivosti qudskog `ivota, slobode i
integriteta li~nosti, jednaku vrijednost svih qudi i odsustvo
diskriminacije. Vaspitawe i obrazovawe trebaju se zasnivati
na principima demokratskog dru{tva koje je usmjereno na
ispuwavawe osnovnih dje~ijih prava i potreba i najboqeg
interesa djeteta u ranom djetiwstvu.
Uva`avawe i humanost
Pravo je djeteta da `ivi u zdravoj sredini, da ima jednaka
prava kada su u pitawu uslovi za normalan rast, razvoj i u~ewe
kako bi se najoptimalnije razvilo u tjelesnom,
intelektualnom i socijalnom pogledu.
Savremeno koncipiran vaspitno-obrazovni sistem u kojem
se odvija otvoren, dinami~an vaspitno-obrazovni proces
polazi od ideje humanizma i shvatawa da se specifi~na priroda
djeteta i wegovog fizi~kog i duhovnog razvoja zasniva na
univerzalnim pravima i potrebama djeteta i na holisti~kom
pristupu u procesu vaspitawa. Uva`avawe dostojanstva djeteta
garancija je razvoja wegovog pozitivnog identiteta i
pretpostavka za izgra|ivawe uspje{nog i djelotvornog
odraslog ~ovjeka. Humanisti~ka koncepcija polazi od djeteta
kao vrijednosti po sebi koja se prihva}a u svoj svojoj
posebnosti. Dijete se do`ivqava kao aktivno i interaktivno
bi}e, a posebno se nagla{ava va`nost dostojanstva djeteta i
wegovawe vjere u sopstvene kompetencije.
Participacija djece
Djeca su u savremenom vaspitno-obrazovnom kontekstu
aktivni u~esnici vlastitog razvoja. Oni konstrui{u i grade
svoj sistem znawa, ~iwenica, generalizacija, kompetencija na
osnovu interakcije sa drugom djecom i odraslima, u
podsticajnoj sredini koja pru`a raznovrsna iskustva,
mogu}nosti izbora i prilike za samoorganizaciju i kvalitetno
bavqewe aktivnostima. U demokratski ure|enom
vaspitno-obrazovnom procesu razumijevawe i uva`avawe
perspektive djeteta zahtijeva vaspita~a koji iskazuje interes,
pa`qivo posmatra dijete, ula`e napor da ga {to boqe razumije
i prihvata wegove inicijative. Na tim osnovama, obezbje|uje se
primjerena podr{ka djetetu koja je usmjerena prema
autenti~nom u~e{}u, koja uva`ava dje~ija nastojawa i osna`uje
wihovu autonomiju. Drugim rije~ima, od pedago{ke
inicijative vaspita~a zavisi}e kvalitet okru`ewa za u~ewe
kao i razvoj participativne prakse. Kvalitetan kurikulum je
onaj koji polazi od djeteta, koji podr`ava "slu{awe" djece,
posmatrawe i pra}ewe kako se aktiviraju i razvijaju wihova
interesovawa, emocije, saznawa, te podsticawe djece da
razvijaju inicijativu, znati`equ, kreativnost i daju doprinos
vlastitom u~ewu.
Po{tovawe prava djeteta na oblikovawe vlastitog
mi{qewa i slobodnog izra`avawa svog mi{qewa o pitawima
koje se odnose na wega, omogu}ava djeci da budu ravnopravni
u~esnici u procesu zajedni~kog u~ewa s drugom djecom i
odraslima. U takvim odnosima djecu treba podsticati i
osposobqavati za samoprocjenu, ~ime u~e da preuzimaju
odgovornost za svoje odlu~ivawe i djelovawe, tj. za vlastite
izbore i wihove posqedice. Cjelokupna komunikacija i sve
vaspitno-obrazovne intervencije vaspita~a trebaju da
odra`avaju po{tovawe djece, wihovih potreba, prava i
li~nosti.
Odr`ivost
Pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe postavqa osnove za
razumijevawe koncepta odr`ivosti i cjelo`ivotnog u~ewa,
promovi{u}i aktivno u~e{}e djece u dru{tvu za odr`ivi
razvoj u sve tri oblasti odr`ivosti: socijalnoj i kulturnoj,
ekonomskoj i odr`ivosti okru`ewa/okoline, tj. `ivotne
Broj 4 - Strana 60 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
sredine. Pred{kolske ustanove promovi{u dijalog, suzbijawe
nejednakosti, mirno rje{avawe konflikata, razvijawe
osje}aja pravednosti, razvijawe empatije i saosje}awa.
Posebno se promovi{u ekolo{ke vrijednosti s ciqem
oblikovawa ekolo{kog na~ina mi{qewa i djelovawa djece.
Pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe za odr`ivi razvoj
usmjereno je na dru{tveni napredak u kome se prepoznaju
potrebe svakoga, kao i na potrebu o~uvawa kvaliteta `ivotne
sredine i razumno kori{tewe prirodnih resursa.
Holisti~ki pristup djeci
Holisti~ki pristup djeci, wihovom razvoju, u~ewu,
potrebama, mi{qewu i interesima zasniva se na ~iwenici da
pred{kolska djeca svijet posmatraju i do`ivqavaju cjelovito,
te takva treba biti i podr{ka odraslih. Svi pojedina~ni
aspekti razvoja ~ine cjelinu li~nosti djeteta te je
neopravdano razdvajati, favorizovati ili potcjewivati neki
od aspekata razvoja u praksi pred{kolskih ustanova.
Holisti~ki koncept ujediwuje wegu, vaspitawe, obrazovawe,
zdravqe, pona{awe i socijalne vje{tine, odnosno obrazovawe
u naj{irem smislu. Zagovara se pristup cjelovitoj osobi
djeteta pred{kolskog uzrasta - priznaje se sposobnost svakog
djeteta da u~i, a visoka o~ekivawa se postavqaju za svu djecu.
Uva`avawe i raznolikost
U pred{kolskoj ustanovi potrebno je oblikovati
vaspitno-obrazovni pristup koji se bazira na prihvatawu i
po{tovawu razli~itosti djece. Osim uva`avawa dje~ije
perspektive, ovaj pristup podrazumijeva i osposobqavawe
djeteta za razmijevawe svojih prava, obaveza i odgovornosti,
kao i uva`avawe i po{tovawe prava, obaveza i odgovornosti
drugih. Pona{awe svih zaposlenih u pred{kolskoj ustanovi i
wihov na~in djelovawa treba da bude usmjeren na promovisawe
qudskih prava i sloboda, u skladu sa na~elima zabrane
diskriminacije po bilo kojoj osnovi.
Jednakost u pristupu vaspitawu i obrazovawu
Vaspitno-obrazovni proces u pred{kolskim ustanovama
zasniva se na Zakonu o pred{kolskom vaspitawu i obrazovawu,
Zajedni~kom jezgru cjelovitih razvojnih programa
definisanom na ishodima u~ewa, cjelovitim razvojnim
programima kao i na onome za {ta djeca pokazuju interes, kao i
na osnovu znawa i iskustava koja su prethodno usvojila.
Vaspitno-obrazovni proces uzima u obzir razli~ite uslove za
rad, karakteristike zajednice, potrebe djece i prilago|ava se
svakome djetetu u pred{kolskoj ustanovi.
Svako dijete ima jednako pravo pristupa i u~e{}a u
pred{kolskom vaspitawu i obrazovawu, bez diskriminacije po
osnovu uzrasta, pola, sposobnosti, nacionalne i religijske
pripadnosti, socijalno-ekonomskog statusa, mjesta `ivqewa,
ili po bilo kom drugom osnovu (princip jednakosti i
nediskriminacije). Jednak pristup i mogu}nosti
podrazumijevaju osigurawe jednakih uslova i prilika za sve
djevoj~ice i dje~ake. Pred{kolske ustanove trebaju po{tovati
nacionalne i vjerske slobode, jezik, kulturu i obi~aje svih
naroda i nacionalnih mawina, promovisati toleranciju i
kulturu dijaloga. To je pravo zagarantovano Ustavom Bosne i
Hercegovine, Evropskom konvencijom o za{titi qudskih
prava i osnovnih sloboda, Okvirnom konvencijom za za{titu
nacionalnih mawina, te Konvencijom o pravima djeteta.
Inkluzivni pristup
Bazira se na savremenom filozofsko-sociolo{kom i
pedago{kom konceptu kojim se zagovara osjetqivost i
tolerisawe razli~itosti, podsticawe i osna`ivawe `ivota s
razli~itima, te posebno osposobqavawe za taj `ivot.
Kvalitetan pred{kolski inkluzivni vaspitawe i obrazovawe
jeste pretpostavka rasta, razvoja i postignu}a svakoga djeteta
bez obzira na razli~itosti, ukqu~uju}i djecu i porodice koje
su iz nekoga razloga na marginama dru{tva. Time se u
vaspitno-obrazovnom procesu svoj djeci osigurava
ravnopravan polo`aj i podjednake mogu}nosti, obezbje|uju}i
Petak, 28.1.2022.
neprekidan proces promjene, u~ewa, u~e{}a i postignu}a
svakoga djeteta kroz institucionalnu kulturu, politiku i
praksu u zajednici. Inkluzivna kultura u pred{kolskim
ustanovama pru`a pristupa~no i podsticajno okru`je koje
podr`ava rad kroz saradwu, interakciju i rje{avawe problema
i gdje se zagovara po{tovawe i prihva}awe razli~itosti.
Inkluzivni pristup stavqa naglasak na razvoj pozitivnih
uvjerewa, osvje{}ivawe i eliminaciju stereotipa i
predrasuda, upotrebu razli~itih strategija podu~avawa i
razumijevawa djeteta u okru`ewu u kojem vr{waci imaju va`nu
ulogu. Proces postizawa inkluzivnog vaspitawa i obrazovawa
usmjerava se na akcije koje rezultiraju promjenama na nivou
pred{kolske ustanove i zajednice. Vaspita~ kreira sigurno,
inkluzivno, fleksibilno i stimulativno okru`ewe
podsti~u}i saradni~ko u~ewe, uzajamnu podr{ku i uva`avawe
razli~itosti, koriste}i se metodama u~ewa i rada
prilago|enim razli~itim intenzitetima, zahtjevima i
stilovima u~ewa. Kontinuirano prati i procjewuje napredak
djece i svoj rad, planira dobro poznavaju}i wihov razvoj, te
podr`ava djecu u razvoju univerzalnih vrijednosti.
Inkluzivni pristup podrazumijeva pru`awe podr{ke,
razumno prilago|avawe i ranu intervenciju, tako da sva djeca
imaju mogu}nost da ispune svoj potencijal, stavqaju}i u
sredi{tu svoje pa`we kapacitete djeteta i wegove afinitete,
a ne sadr`aje u~ewa i podu~avawa.
2. SVRHA I CIQ KURIKULUMA ZA RANO I
PRED[KOLSK0 VASPITAWE I OBRAZOVAWE
Savremeni kurikulum za pred{kolsko vaspitawe i
obrazovawe zasniva se na va`e}im zakonima i relevantnim
dokumentima iz oblasti pred{kolskog vaspitawa i
obrazovawa. Usmjeren je ka humanisti~koj orijentaciji i
savremenim teorijskim i prakti~nim saznawima koja
propagiraju autenti~nost ranog djetiwstva, otvorenost i
razvojnu primjernost, holisti~ki pristup razvoju djece,
individualizirani pristup i konstruktivisti~ku/sukonstru-
ktivisti~ku koncepciju u~ewa.
Svrha kurikuluma za pred{kolski vaspitawe i obrazovawe
je osigurawe okru`ewa u kome se djeca osje}aju prihva}eno,
kompetentno i sigurno. Takvo okru`ewe je usmjereno na
kulturu istra`ivawa sa djecom, pedagogiju slu{awa i
otkrivawa perspektive djeteta kroz konstruktivisti~ku
paradigmu u~ewa. Na ovaj na~in znawe postaje autenti~na
konstrukcija djeteta koja nastaje kao rezultat razli~itih
dje~ijih iskustava i do`ivqaja.
Osnovna postavka humanisti~kog pristupa vaspitawu i
obrazovawu je shvatawe razvoja kao kontinuiranog i
dinami~nog procesa unutar koga se odvijaju kvantitativne i
kvalitativne promjene. Pri tom se uva`avaju mogu}nosti
svakog djeteta kao i individualne razlike. Dijete do`ivqava
svijet cjelovito i jedinstveno, {to odgovara
karakteristikama wegovog mi{qewa i spoznaje. U tom procesu
u prvom planu je aktivni odnos djeteta prema u~ewu i sticawe
iskustva iz prve ruke u bezbjednom i stimulativnom okru`ewu
za u~ewe u kome djeca slobodno istra`uju, ispituju, sti~u znawa
objediweno i pronalaze rje{ewa na sebi svojstven na~in.
Ovako kvalitetno koncipiran kurikulum ima za op{ti
ciq stvarawe i uskla|ivawe svih uslova za kvalitetno
odrastawe djece pred{kolske dobi i razvoj wihovih
kompetencija, po{tuju}i posebnosti ranog djetiwstva, razvoja
djece i osnovna na~ela o pravima djeteta, podsticawe
cjelovitog (holisti~kog) razvoja, vaspitawa i u~ewa djece
ranog i pred{kolskog uzrasta u skladu sa wihovim
mogu}nostima, sposobnostima, potenci-jalima, potrebama i
interesima. Polazna osnova je neponovqivost (jedinstvenost)
svakog djeteta, va`nost iskustava ranog djetiwstva, aktivno
u~ewe i interakcija sa drugom djecom, vaspita~ima i
materijalom, {to ukqu~uje podr{ku i pra}ewe fizi~kog,
psiholo{kog, kognitivnog i emocionalnog razvoja.
Na temequ op{teg ciqa formuli{u se dugoro~ni ciqevi
koji daju smisao vaspitno-obrazovnom radu, te predstavqaju
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
uslov za odre|ivawe jasnih i konkretnih ishoda. Oni
usmjeravaju vaspitno-obrazovne akcije i odraz su filozofije
ranog i pred{kolskog vaspitawa i vizije koja se gradi
odgovorima na pitawa:
[ta `elimo da bude krajwi ishod procesa razvoja i u~ewa
djece?
U ~emu je smisao toga {to u~imo?
Na koje ciqeve u~ewa i razvoja se potrebno fokusirati?
U pred{kolskom kurikulumu djeca se kroz aktivnosti igre
podr`avaju u svom ranom li~nom razvoju, ukqu~uju}i:
– razvoj kapaciteta za komunikaciju na materwem jeziku,
kroz aktivnosti kojima se podr`ava ta~na
artikulacija rije~i, pro{iruje wihov rje~nik i
razvija wihova sposobnost da slu{aju druge;
– fizi~ki i motorni razvoj i aktivnosti kojima se
podr`ava koordinacija wihovih tjelesnih pokreta;
– progresivna spoznaja o sebi samima, o drugima i o
okru`ewu;
– razvoj kapaciteta da defini{u i slijede pravila, da
razlikuju dobro od lo{eg i da razlikuju ono {to je
dozvoqeno od onoga {to je zabraweno;
– ohrabrivawe i podr{ku za anga`ovawe u prakti~ne
aktivnosti, za procjenu rizika i opasnosti i za
pridr`avawe pravila osnovne higijene i ulogu djece u istra`ivawu i tra`ewu rje{ewa i informacija i
bezbjednosti.
U Smjernicama se promovi{u ciqevi koji se formuli{u
globalno, a wihova operacionaliza-cija se vr{i kroz
odre|ivawe ishoda i pokazateqa u~ewa i razvoja.
2.1. Podsticawe optimalnog tjelesnog razvoja, razvoj ~ulne
osjetqivosti i opa`awa, te formirawe osnovnih
zdravstveno-higijenskih navika
Ovi ciqevi su usmjereni na podsticawe skladnog razvoja
tijela i fizi~kih sposobnosti, kao i usavr{avawa funkcije
~ulnih organa i sticawe bogatog ~ulnog iskustva. Ciq je da se
omogu}i djeci da budu aktivna i interaktivna, te da razvijaju
pokrete, kontrolu i koordinaciju. Pored toga, usmjereni su na
podsticawe i razvoj higijenskih navika (li~ne urednosti,
~isto}e i higijene) i zdravstvene kulture radi o~uvawa i ja~awa
sopstvenog zdravqa, te sticawe zdravih `ivotnih navika u ciqu
pove}awe bezbjednost i otpornosti organizma prema
nepovoqnim uticajima i izazovima savremenog na~ina `ivota.
2.2. Ja~awe samopo{tovawa, samopouzdawa i pozitivne slike
o sebi, razvijawe socijalnih vje{tina i rezilijentnosti
Ciqevi su usmjereni na razvijawe vlastitih kompetencija,
razvoj osje}aja sigurnosti i povjerewa u sopstvene snage,
vlastite vrijednosti, mogu}nosti i specifi~nosti, te
podsticawe samostalnosti.
Socijalni aspekt razvoja posebno je orijentisan na
razvijawe socijalnih vje{tina koje podrazumijevaju:
razumijevawe osnovnih dru{tvenih odnosa; podsticawe
saradni~kih odnosa u grupi, uzajamnog pomagawa i uva`avawa;
razvoj sposobnosti uskla|ivawa svojih `eqa i potreba sa
`eqama i potrebama drugih; povezivawe sa bliskim osobama i
razvoj povjerewa, te u`ivawe u zajedni~kom `ivqewu u
pred{kolskoj ustanovi.
U segmentu emocionalnog razvoja ciqevi su usmjereni na
razvijawe sposobnosti empatije, osjetqivosti za osje}awa
drugih i po{tovawa interesovawa, mi{qewa i pona{awa
drugih, te ispoqavawe emocija na dru{tveno prihvatqiv
na~in, ja~awe otpornosti na frustracije.
Pored toga, ciqevi su usmjereni i na podsticawe
razumijevawa i usvajawa eti~kih normi u skladu sa
vrijednostima demokratskog, humanog i tolerantnog dru{tva,
osjetqivog na porodi~ne, kulturolo{ke i vjerske
razli~itosti, te na razvijawe navika i stavova koji su
po`eqni u dru{tvenom `ivotu.
U skladu s tim, ciqevi su orijentisani i na razvoj svijesti
o pripadnosti kulturi i tradiciji svog naroda i svoje
domovine, uz wegovawe tolerancije, te uva`avawa i
Broj 4 - Strana 61
prihvatawa razli~itosti, kao i na razvijawe svijesti o zna~aju
za{tite i o~uvawa prirodne i dru{tvene sredine.
2.3. Razvijawe govornih i komunikacijskih sposobnosti
Ciqevi su fokusirani na podsticawe svih vidova
komunikacije i razli~itih funkcija govora, wegovawe
glasovne kulture, pravilne artikulacije i izgovora, boga}ewe
rje~nika i re~enice, razvoj sposobnosti za uspostavqawe
verbalne i neverbalne komunikacije i vje{tine slu{awa, te
razvoj kulturne komunikacije. Uzimaju}i i obzir da je govor
medij za izra`avawe misli, osje}aja, ideja, uloga vaspita~a je da
omogu}i djeci bogato jezi~ko okru`ewe, te da razviju
samopouzdawe i vje{tine u izra`avawu.
2.4. Razvijawe kognitivnih sposobnosti djeteta neophodnih za
razumijevawe svijeta oko sebe
Holisti~ki pristup razvoju i u~ewu djece produbqen je
kroz ciqeve koji su usmjereni na razvoj intelektualnih i
drugih sposobnosti u skladu sa razvojnim i individualnim
potrebama, mogu}nostima i interesovawima djece, te
razvijawe inicijative, radoznalosti, istra`iva-~kog duha,
ma{te, kriti~kog promi{qawa kao temeqa cjelo`ivotnog
u~ewa. Ovi ciqevi se zasnivawu na istra`iva~kom pristupu
orijentisanom na problem, kroz saradni~ko u~ewe i aktivnu
razvijawu svojih razumijevawa.
2.5. Podsticawe stvarala{tva, kreativnog mi{qewa i
simboli~kog izra`avawa
Ciqevi pred{kolskog vaspitawa i obrazovawa, usmjereni
na razvoj stvarala~kog mi{qewa i fantazije kroz stvarala~ko
izra`avawe i simboli~ke jezike, doprinose cjelovitom
razvoju djece. Umjetni~ka iskustva va`na su za emocionalni,
prakti~ni i kognitivni razvoj. Razvijawem i ja~awem
sposobnosti izra`avawa govorom, pokretom, likovnim,
dramskim i muzi~kim izrazom u igri i drugim stvarala~kim
aktivnostima oboga}uje se dje~iji unutra{wi svijet i otvara
put formirawu stvarala~ke li~nosti. Dje~ija kreativnost i
imaginacija se gradi kroz stvarawe i radost, igru,
istra`iva~ke i umjetni~ke aktivnosti. Ukqu~uje podr{ku
djeci da istra`uju i igraju se sa razli~itim medijima i
materijalima, i pru`awe mogu}nosti da dijele svoje misli,
ideje, osje}awa kroz jezi~ko stvarala{tvo, stvarala~ke
aktivnosti bojom, crte`om, oblikovawem, pokretom i plesom,
dramatizacijom, dizajnom i tehnologijom i dr.
3. NA^ELA (PRINCIPI) KURIKULUMA ZA RANO I
PRED[KOLSKO VASPITAWE I OBRAZOVAWE
Zajedni~ka odgovornost za vaspitawe i obrazovawe djeteta i
obezbje|ivawe kontinuiteta
Pred{kolska ustanova po{tuje roditeqe kao prve i
ravnopravne vaspita~e i wihovu ulogu u `ivotu svakog djeteta
koja je od primarnog zna~aja za odrastawe, obezbje|uje prirodni
kontinuitet boravka djeteta u razli~itim vaspitno-
obrazovnim sredinama, po{tuju}i ~iwenicu da svako dijete
dolazi u pred{kolsku ustanovu donose}i sa sobom svoju
porodi~nu kulturu, obi~aje i navike.
Timovi u pred{kolskim ustanovama sa roditeqima dijele
odgovornost za fizi~ku i emocionalnu wegu i pa`qivo
vaspitno usmjeravawe, kao i oblikovawe vremena i prostora za
odrastawe kroz igru, istra`ivawe i u~ewe:
– grade prijatan ambijent za saradwu i odlu~ivawe;
– pru`aju odgovaraju}u podr{ku i uspostavqaju
partnerstvo zasnovano na uva`avawu i po{tovawu
specifi~nosti porodi~nog ambijenta, u ciqu
obezbje|ivawa optimalnih uslova za odrastawe djece,
prihvataju}i ih kao aktivne ~lanove porodica,
zajednice i dru{tva, koji imaju sopstvene brige,
interesovawa i mi{qewa;
– ohrabruju roditeqe i starateqe na aktivno u~e{}e u
planirawu, organizovawu, izvo|ewu i evaluaciji
Broj 4 - Strana 62 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
programa i usluga, dijele}i uzajamno razumijevawe
vrijednosti i ciqeva na kojima se bazira vaspitawe i
obrazovawe u pred{kolskom dobu;
– uva`avaju}i individualnost i integritet djeteta, sa
roditeqima i starateqima dijele informacije o
dje~ijem razvoju i u~ewu.
Jedinstvo vaspitawa, obrazovawa, wege i za{tite
Pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe je usmjereno ka
dugoro~nim ciqevima kojima se povezuju dje~ija `ivotna
iskustva sa procesima primjewivawa kurikuluma. Kvalitetni
odnosi i komunikacija osnovna su operativna na~ela u
organizaciji vaspitno-obrazovnog procesa i baziraju se na
reciprocitetu i zajedni{tvu, koji svim u~esnicima omogu}uju
aktivno u~e{}e u oblikovawu procesa vaspitawa i
obrazovawa. Znawe koje vaspita~ sti~e o djeci razvija se i
oboga}uje dijeqewem s drugim odraslim osobama (tim
vaspita~a, stru~ni radnici ustanove, roditeqi), omogu}uju}i
da jedinstveno djeluju u vaspitawu i obrazovawu, wezi i
za{titi djece.
Timovi u pred{kolskim ustanovama stvaraju sredinu u
kojima dolazi do izra`aja jedinstveni pristup ovim procesima
na razli~itim nivoima sistema uva`avaju}i najboqi interes
djece:
– promovi{u dru{tvenu brigu o djeci koja obuhvata
vaspitno-obrazovnu, socijalnu i zdravstveno-
preventivnu komponentu i zahtijeva intersektorsku
saradwu i multidisciplinarni pristup na ovom nivou
vaspitno-obrazovnog sistema;
– grade prijatno, fleksibilno i bogato materijalno i
socijalno okru`ewe u pred{kolskoj ustanovi u pravcu
razvoja odnosa i interakcije, zajedni~kog autenti~nog
u~e{}a i gra|ewa zna~ewa izme|u djece i odraslih;
– razumijevaju}i perspektivu djeteta, prihvataju i
uva`avaju inicijative koje dolaze od strane djece kao
situacije za vaspitno-obrazovno djelovawe.
Igra je osnov razvoja, u~ewa i odrastawa
Odrastawe u ranom djetiwstvu odre|eno je bogatstvom i
raznovrsno{}u dje~ijih aktivnosti. Kroz igru djeca u~e,
bogate ma{tu, oblikuju na~ine izra`avawa i mi{qewa,
razvijaju svoje snage i potencijale, samopotvr|uju, suo~avaju se
sa svojim emocijama, rje{avaju sukobe i u~e o dru{tvenim
pravilima, pronalaze rje{ewa problema, sara|uju, istra`uju,
stvaraju. U igri su djeca istinski slobodna i zbog toga igra ima
kqu~nu `ivotnu ulogu.
Timovi u pred{kolskim ustanovama grade duboko
razumijevawe i po{tovawe prema igri djece i stvaraju
optimalne uslove da se djeca igraju:
– oblikuju sigurno i stimulativno okru`ewe bogato
materijalima i sadr`ajima koji podsti~u i izazivaju
djecu na igru (samostalno ili grupno, samostalnu igru,
igru u paru, igru u malim grupama, igru u velikim
grupama);
– razli~itim strategijama oboga}ivawa podsti~u da
svako dijete sa svojim potencijalima i mogu}nostima
bude ukqu~eno u igre;
– razvijaju autenti~ne programe svojih pedago{kih
grupa, zasnovane i izazvane dje~ijom igrom.
Profesionalna autonomija, eti~nost i odgovornost
Pred{kolska ustanova, menad`ment, a posebno stru~no
osobqe kao kreatori vaspitno-obrazovnog procesa, u`ivaju
profesionalnu autonomiju, a wihov rad redovno se interno i
eksterno vrednuje. Rade}i na osnovu standarda kvaliteta, uz
kontinuirani profesionalni razvoj, pred{kolska ustanova,
menad`ment i stru~no osobqe snose odgovornost za vlastiti rad.
Otvorenost pred{kolske ustanove prema dru{tvenoj
zajednici ogleda se u realizaciji programa koji se zasnivaju na
potrebama zajednice, u sadr`ajima rada i transparentnosti
djelovawa. Za kvalitet rada u pred{kolskoj ustanovi
zajedni~ku odgovornost snose vaspita~i, ostalo stru~no
Petak, 28.1.2022.
osobqe, rukovodstvo ustanove i roditeqi. Osim toga, kvalitet
rada u pred{kolskom vaspitawu i obrazovawu treba biti pod
stalnom unutra{wom evaluacijom, pa i evaluacijom od strane
vawskih institucija koje su odgovorne za to.
5. RAZVOJ KURIKULUMA ZA RANO I PRED[KOLSKO
VASPITAWE I OBRAZOVAWE ZASNOVAN NA ZJCRP
4.1. Kompetentno dijete
Kqu~ne kompetencije su slo`eni sklopovi me|usobno
povezanih znawa, vje{tina, stavova i vrijednosti potrebnih za
li~ni razvoj. Kurikulum ranog i pred{kolskog vaspitawa i
obrazovawa treba biti usmjeren prema podsticawu i razvoju
razli~itih kompetencija djece. Kompetencije su opisane u
ZJCRP za pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe.
Kompetentnost djeteta se izgra|uje kroz podsticajne i
podra`avaju}e odnose sa vr{wacima i odraslima, i oslawa se na
potencijale koje dijete donosi u vaspitno-obrazovni proces. Od
kvaliteta tih odnosa i zavisi koliko }e mogu}nosti biti
razvijane i nadogra|ene. Dijete je prirodno usmjereno na
interakciju sa okru`ewem, a kao aktivni ~lan zajednice u~estvuje
u procesima koji se odvijaju u porodici, u vrti}u, zajednici, i
samim tim i uti~e na oblikovawe zajednice u kojoj se nalazi.
Intrinzi~na motivacija vodi dijete u svijet igre, istra`ivawa,
otkrivawa i saznawa. Dijete je posve}eno u~ewu, ono je kreativno
bi}e, povezuje dimenzije svog iskustva i na razli~ite na~ine
razmjewuje misli, ideje, osje}awa, vrijednosti.
Da bi kurikulum bio kvalitetan i upe~atqiv, u praksi
dijete treba da se osje}a ostvareno i zadovoqno, sigurno i
uva`eno kao i svi wegovi potencijali, `eqe i interesi, a to se
posti`e ukqu~ivawem u raznovrsne i svrsishodne aktivnosti.
Djetetu treba biti omogu}eno da ma{ta, pita, posmatra,
istra`uje svim svojim ~ulima, da spoznaje svoje mo}i i snage.
Osna`ivawe kompetentnog djeteta podrazumijeva da mu se
omogu}i da vidi da je va`no i da je wegov doprinos prepoznat.
Na taj na~in postaje sposobno da prihvata razlike, promjene, da
prihvata druge ali i da razvija bliske odnose.
Kurikulum za rano i pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe
treba podsticati i razvijati sqede}e kompetencije za `ivot u
dru{tvu znawa i cjelo`ivotno u~ewe:
Jezi~ko-komunikacijske kompetencije na materwem jeziku
Podr`avawe djeteta u razvoju govora, boga}ewu rje~nika,
pravilnom izra`avawu, sposobnosti izra`avawa misli i
ideja, ukqu~uju}i grafi~ko i simboli~ko predstavqawe,
slu{awu, kao i drugih funkcija jezika je vrlo va`no.
Stimulativno jezi~ko okru`ewe je od velikog zna~aja za
podsticawe komunikacije, rane pismenosti, razvijawe
svijesti o mo}i jezika, o wegovoj va`nosti u me|uqudskim
odnosima i wegovawa jezi~kog stvarala{tva u pred{kolskom
dobu. Stvarawe uslova za igru djece i druge igrolike
aktivnosti, za raznolike socijalne interakcije s drugom
djecom i odraslima u podsticajnom jezi~ki oblikovanom
socijalnom okru`ewu osnov je izgradwe ove kompetencije u
pred{kolskoj ustanovi.
U~ewe kako u~iti
Ova kompetencija se razvija pru`awem podr{ke djeci u
osvje{tavawu procesa vlastitog u~ewe i izvo|ewa zakqu~aka.
Podsticawem na refleksiju o procesu svog u~ewa daje se djeci
prilika da zastanu, provjere vrijednost i vaqanost odgovora i
na kraju prona|u ta~no rje{ewe. Na ovaj na~in dje~ija
aktivnost postaje sve vi{e planirana, a rje{avawe zadataka
sve promi{qenije. Stvarawem okru`ewa u kojem se djeca
aktivno ukqu~uju u planirawe i organizovawe toga procesa
osna`uju se wihove metakognitivne sposobnosti i izgra|uje se
ova kompetencija.
Matemati~ka pismenost i nau~ne kompetencije
Stvarawem uslova za bogata senzorna iskustva, prakti~ne
manipulacije predmetima, raznovrsne otkriva~ke aktivnosti,
podsticawem logi~ko-matemati~kog mi{qewa i vi{ih
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 63

misaonih procesa putem rje{avawa problema i razumijevawu
veza i odnosa, stvaraju se uslovi za izgradwu matemati~ke
pismenosti. Osna`ivawem dje~ijih samostalnih aktivnosti,
podsticawe na postavqawe pitawa, tra`ewe odgovora, te
otkrivawe i zakqu~ivawe o zakonitostima u svijetu prirode,
uzro~no-posqedi~nim vezama i primjenu tih znawa u
svakodnevnim situacijama razvijaju se nau~ne kompetencije
djece.
Informati~ka pismenost
Ove kompetencije se razvijaju kroz osmi{qenu upotrebu
informacionih tehnologija u ciqu istra`ivawa kroz igru,
dola`ewe do informacija, te predstavqawa/dokumentovawa tih
aktivnosti, te na taj na~in osposobqavawe djeteta za
samorefleksiju procesa u~ewa. Pru`awem mogu}nosti djeci da
se upoznaju sa informaciono-komunikacionom tehnologijom i
wenim kori{tewem u razli~itim aktivnostima, stvaraju se
uslovi za razvoj informati~ke pismenosti.
Socijalna i gra|evinska kompetencija
Ove kompetencije se razvijaju gra|ewem zajedni{tva i
osje}aja pripadnosti, uva`avawem razli~itosti i brige o
drugima, wegovawem odnosa prihvatawa, uva`avawa i
tolerantnosti prema drugima, stvarawe prilika za me|usobno
slu{awe, ukqu~ivawem u zajedni~ke aktivnosti. Stvarawe
uslova za iskazivawe we`nosti, topline i bliskosti,
podsticawe osje}aja slobode da djeca pitaju {ta `ele, da tra`e
pomo}, iska`u svoje mi{qewe, osje}aje, ideje, slagawe ili
neslagawe i da su sigurni da }e pritom biti saslu{ani i
uva`avani, te da aktivno u~estvuju u dono{ewu odluka koji ih
se ti~u, uslov su za razvijawe ovih kompetencija i promociju
demokratskih odnosa u svom okru`ewu.
Samonicijativa i preduzetni~ka kompetencija
Sposobnost djeteta da se samoinicijativno ukqu~uje u
najrazli~itije situacije, da planira i vodi vlastite
aktivnosti, te da propituje i vrednuje svoje ideje i zamisli
predstavqa osnovu poduzetni~kih kompetencija.
Samonicijativa se bazira na razvoju dje~ijeg samopouzdawa i
samopo{tovawa. Podr{ka vaspita~a je usmjerena ka stvarawu
uslova za osmi{qavawe, pre-ispitivawe, vrednovawe i
kreativno izra`avawe vlastitih dje~ijih ideja, spoznaja,
do`ivqaja, podr`avawem dje~ijih originalnih ideja i
rje{ewa kao i spremnosti za preuzimawe rizika.
Kulturna svijest i kulturno izra`avawe
Ove kompetencije su usmjerena ka razvoju kulturne svijesti
i oblikovawu estetskog do`ivqaja i estetskog ukusa kroz
razli~ite vidove umjetnosti i kulture. Razvijawem kulturnog
i nacionalnog identiteta, osna`ivawem djece za razumijevawe
i uva`avawe kulturnih razli~itosti, te razvijawem svijesti o
zna~aju o~uvawa i wegovawa tradicije svog, ali i drugih
naroda, djeca postaju ~uvari kulturnog blaga i otvaraju se vrata
interkulturalnosti.
Kreativno-produktivna kompetencija
Ova kompetencija se razvija podsticawem djece na
razli~ite stvarala~ke prerade svojih ideja, iskustva i
do`ivqaju putem razli~itih medija. Stvarawem uslova za
razvijawe vlastite kreativnosti i sposobnosti izra`avawa,
te kreirawe atmosfere bez sputavawa, direktnog mije{awa,
intervenisawa ili kritikovawa koje prekida kreativni
proces djeteta, predstavqa osnov za razvoj ove kompetencije, te
pru`a djeci radost otkrivawa i istra`ivawa svijeta, te
upoznavawa sebe i svojih mogu}nosti.
Tjelesno-zdravstvena kompetencija
Ove kompetencije su usmjerene na podr`avawe i usvajawe
zdravstveno-higijenskih i za{titnih navika, te promociju
zdravih stilova pona{awa, izgra|ivawem navika o zdravoj i
umjerenoj ishrani i fizi~kim aktivnostima, koje omogu}avaju
kvalitetan i zdrav `ivot.
4.2. Oblasna struktura kurikuluma za rano i pred{kolsko
vaspitawe i obrazovawe
Oblasti u kurikulumu su organizovana i logi~no povezana
znawa, vje{tine i stavovi unutar ve}e cjeline. Komponente su
znawa, vje{tine i stavovi koji se nalaze u mawim cjelinama
koje defini{u oblast. Vi{e komponenti ~ini jednu oblast.
Oblasti su definisane u ZJCRP za pred{kolsko vaspitawe i
obrazovawe u Bosni i Hercegovini, te ih je mogu}e u
potpunosti preuzeti. Oblasti su me|usobno povezane i ~ine
jednu cjelinu (Tabela 2). Kako je savladavawe osnovnih
aspekata li~nog razvoja tokom ove faze od su{tinske va`nosti
za razvoj wihove spremnosti za u~ewe tokom cijelog `ivota,
djeca }e se izlagati procesu osnovnog sistematskog u~ewa koji
}e se usmjeriti na stimulisawe wihove radoznalosti za sebe,
dru{tvo, prirodu, umjetnost, kulturu i nove tehnologije.
Tabela 2: Oblasti i komponente iz ZJCRP
Redni OBLAST KOMPONENTE
broj
1. OBLAST - Razvoj motorike i ~ula
- Za{tita i bezbjednost
- Zdrav na~in `ivota
2. ZDRAVQE I TJELESNI - Odnos prema sebi
RAZVOJ - Odnos prema drugima
- Odnos prema prirodi
3. LI^NOST DJETETA I - Razvoj govora i upotreba jezika
INTERAKCIJA - Usmeno izra`avawe i slu{awe
- Komunikacija i rana pismenost
4. GOVOR, JEZIK I - Istra`ivawe svijeta
KOMUNIKACIJA - Rje{avawe problema, kriti~ko i
kreativno mi{qewe
- Rana matemati~ka pismenost
5. SVIJET OKO NAS - Stvarala{tvo i kreativnost
- Dru{tvena uloga umjetnosti i
kulture
- Estetske vrijednosti i znawa o
umjetnosti
Smjernice preporu~uju da se u daqem razvoju kurikuluma
opi{u oblasti pojedina~no i istakne va`nost svake oblasti za
ostvarewe svrhe i ciqeva u~ewa i podu~avawa.
Primjer: (primjer prikazuje jednu oblast)
Oblast Zdravqe i tjelesni razvoj
je va`na zbog razvoja motorike i ~ula, zdravog na~ina
`ivota, te za{tite i bezbjednosti djeteta. Sastoji se od tri
komponete: Razvoj motorike i ~ula,
Za{tita i bezbjednost, Zdrav na~in `ivota.
Prva grupa ishoda odnosi se na razvoj motorike kroz
prirodne oblike kretawa, te na razvoj motori~kih
sposobnosti.
Druga grupa ishoda odnosi se na razvoj fine motorike koja
je preduslov za razvoj grafomo-tori~kih sposobnosti.
Tre}a grupa ishoda odnosi se na usavr{avawe funkcije
~ulnih organa i sticawe bogatog ~ulnog iskustva: vida, sluha,
dodira, mirisa i ukusa.
Druga komponenta odnosi se na za{titu i bezbjednost
predstavqa osnovu za sticawe najelementarnijih iskustava i
znawa djece o za{titi sebe i drugih.
Tre}a komponenta je zna~ajna za razvoj zdravstvene kulture
radi o~uvawa i ja~awa sopstvenog zdravqa, podrazumijeva
aktivnosti u kojima djeca sti~u zdrave `ivotne navike i u
kojima usvajaju pravila li~ne urednosti, ~isto}e i higijene.
4.3. Ishodi u~ewa i razvoja
Ishodi u~ewa i razvoja su iskazi kojima se odre|uje {to
dijete treba znati, koje vje{tine razvijati i koje
stavove/vrijednosti treba usvojiti nakon odre|enog procesa
u~ewa i podu~avawa. Ishodi su operacionalizacija i
konkretizacija ciqeva, a definisani su u ZJCRP odakle se
mogu se preuzeti.
Broj 4 - Strana 64 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.

Pokazateqi za kraj ranog Pokazateqi za kraj pred{kolskoga

vaspitawa i obrazovawa vaspitawa i obrazovawa (6 godina)
(kraj tre}e godine) Dijete:
Dijete:
1.a. Posmatra prirodne 1.a. Pokazuje saznawa iz tehni~kih,
pojave. prirodnih i dru{tvenih nauka na
1.b. Povezuje doga|aje na elementarnom nivou.
osnovu iskustva u 1.b. Identifikuje i razlikuje osobine
svakodnevnom `ivotu i prirodnog, materijalnog, dru{tvenog i
aktivnostima sa svijeta tehnike.
prirodnim pojavama. 1.v. Pokazuje saznawa i identifikuje uo~qive
i neke mawe uo~qive osobine `ivih bi}a,
predmeta, pojava i fenomena koje posmatra.
1.g. Razlikuje prirodne pojave, fenomene, veze
i zakonitosti od onih koji su stvoreni
zahvaquju}i razvoju tehnike, nauke i
tehnologije.

4.5. Preporuke
Pokazateqi se dodatno obja{wavaju kroz preporuke koje
predstavqaju vodi~ vaspita~ima u dizajnirawu iskustava za
djecu, stvarawu kvalitetne vaspitno-obrazovne prakse
usmjerene prema dobrobiti djece. Va`no je da preporuke budu
jasne, konkretne, upotrebqive i uskla|ene s pokazateqima.
Preporuke se daju u deskriptivnom obliku i mogu sadr`ati
sqede}e:
– najva`nije razvojne karakteristike vezane za
konkretni uzrast djece i konkretnu oblast,
komponentu i ishod razvoja i u~ewa;
– preporuke vaspita~ima na koji na~in mogu posti}i
odre|ene ishode ili {to je potrebno izbjegavati, s
posebnim naglaskom na wihovu ulogu u tome procesu;
– prijedloge {to je potrebno osigurati da bi svako
dijete napredovalo i dostiglo odre|ene ishode
(sredina, materijale i iskustva);
– primjere igara i aktivnosti kao svojevrstan koncept
izazova i podsticaja djeci u procesu wihova rasta,
razvoja i u~ewa.
Primjer preporuka za jednu oblast, komponentu, ishode i
pokazateqe za djecu sa 6 godina `ivota
Oblast: Govor, jezik i komunikacija
4.4. Pokazateqi/indikatori Komponenta 2: Usmeno izra`avawe i slu{awe
Ishod u~ewa 1: pokazuje govorna i jezi~ka iskustva i bogati
Pokazateqi ostvarenosti ishoda u~ewa pokazuju stepen rje~nik i re~enicu u razli~itim aktivnostima.
dostizawa ishoda u~ewa. Opisuju razvijenost vje{tina, znawa i
razumijevawa odre|enih fenomena u okviru oblasti/
komponente. Pokazateqi/indikatori u ZJCRP su definisani u
skladu sa uzrastu djece na kraju ranog vaspitawa i obrazovawa
(kraj tre}e godine) i na kraju pred{kolskog vaspitawa i
obrazovawa (5/6 godina).
Pokazateqi se mogu preuzeti iz ZJCRP, te se prema
potrebi mogu definisati i za ostale uzraste djece (npr. djeca od
0-3 godine `ivota; u 4, 5. i 6. godini `ivota).
Uzimaju}i u obzir da dje~iji razvoj nije linearan i djeca ne
posti`u isti nivo razvoja u istom periodu, tj. da unutar jedne
hronolo{ke dobi postoji veliki raspon individualnih
razvojnih razlika me|u djecom, prilikom kreirawa
operativnih kurikuluma potrebno je voditi ra~una kako o
uzrastu, o karakteristikama grupe, tako i o razvojnom nivou
svakog djeteta u grupi. To podrazumijeva svojevrsnu prohodnost
indikatora razvoja i u~ewa kroz razli~ita godi{ta u okviru
jednog ishoda uva`avaju}i individualnu primjerenost.
Primjer: (primjer pokazuje jednu oblast, komponentu, ishod
i pokazateqe)
Oblast: Svijet oko nas
Komponenta 4: Nauka i tehnika
Ishod u~ewa 1:
Posmatra pojave u prirodnom, materijalnom, dru{tvenom
svijetu, svijetu tehnike i uz iskustvena saznawa utvr|uje
zakonitosti i veze.
Definisani su pokazateqi u skladu sa uzrastom djeteta:
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
Pokazateqi za kraj Preporuke
pred{kolskog
vaspitawa i
obrazovawa (6 godina)
Dijete:
1.a. Koristi se U ovome uzrastu verbalni govor postupno postaje
govorom za dominiraju}a aktivnost. Razlikujemo aktivni i
izra`avawe i pasivni rje~nik. Aktivni rje~nik sadr`i rije~i koje
obja{wavawe svojih dijete upotre-bqava i razumije wihovo zna~ewe, dok
misli, ideja i doga|aja pasivni obuhva}a rije~i koje dijete razumije, ali ih
(pri~awe o pojavama i ne mo`e upotrebqavati. Pasivni rje~nik predstavqa
doga|ajima, opisivawe potencijalni aktivni rje~nik. Zbog toga je
predmeta, `ivotiwa i pretvarawe pasivnog rje~nika u aktivni jedna od
qudi). va`nijih zadataka vaspitno-obrazovnog rada na
1.b. Prenosi i razvoju govora. Dje~iji se rje~nik razvija postupno: od
konstrui{e poruke konkretnog ka apstraktnom, od jednostavnog ka
ciqano i sa slo`enom, od op{teg ka posebnom. Osnovni zahtjevi
samopouzdawem. za pravilan razvoj rje~nika su: pravilan, jasan i
1.v. Koristi se izra`ajan govor odraslih, potrebno je govor povezati
govorom da bi izrazilo s prakti~nim i manipulativnim aktivno-stima,
osje}aje, misli, `eqe, ukqu~ivati {to vi{e ~ula, te predmet i pojave
iskustva, ideje, upoznavati s razli~itih strana. Poseban zahtjev za
potrebe, kako bi razvoj rje~nika kod djece jest da se aktivnosti u
rije{ilo sukobe i kojima se bogati, pro{iruje i aktivira dje~iji
gradilo pozitivne rje~nik izvode samo u obliku igre gdje dijete ima
odnose s drugima. aktivnu ulogu.
1.g. Kazuje svojim Obezbijediti:
rije~ima doga|aje - aktivnosti razvrstavawa rije~i upotrebom
logi~kim asocijativne metode (povezivawe prema odre|enom
redoslijedom. kriterijumu, imenice, pridjevi, pravimo kalendar
1.e. Opisuje svoja rije~i: lijepe rije~i, plave rije~i, vodene rije~i i
ma{tawa, izmi{qa sl.);
pri~u. - razli~ite govorne vje`be: nabrajawe stvari koje
mogu proizvoditi zvuk, rje~nik antonima, sinonima,
deminutiva i augmentativa, paronima, homonima;
- aktivnosti tra`ewa, sastavqawa, izmi{qawa novih
rije~i (oduzimawe i dodavawe glasova, stvarawe
slo`enica, asocijacije na zadanu rije~ ili sklop
rije~i i sl.).
5. PRIMJENA KURIKULUMA ZA RANO I
PRED[KOLSKO VASPITAWE I OBRAZOVAWE
Kroz Smjernice se preporu~uje otvoreni kurikulum koji je
smje{ten, razvija se i nadogra|uje unutar stvarnog `ivotnog
konteksta djeteta, a ne pored i iznad wega. Otvoreni kurikulum
zahvata dje~ije `ivotne situacije kao svoj sadr`aj, a na~in
ovladavawa `ivotnim situacijama (bogat, raznovrstan i
aktivan `ivot djece u trenutku razvijawa, odnosno zajedni~kog
stvarawa, su-stvarawa, realnog programa) ~ine kurikulum.
Osnovno opredjeqewe je ravnopravan dijalog me|u svim
~lanovima grupe, u kom svako participira prema svojim
mogu}nostima. Osnovna polazi{ta i filozofija otvorenog
pred{kolskog kurikuluma uti~e na savremeno shvatawe
institucionalne strukture i organizacije pred{kolskih
ustanova u kojima sadr`aji, metode i oblici rada nisu sami sebi
svrha, ve} proizlaze iz zadatka da se pred{kolska ustanova
koncipira i shvati kao "`ivotni prostor", kao zajednica
odraslih i djece, koja ima zajedni~ka podru~ja rada, zajedni~ke
razloge i prilike za igru, istra`ivawe, razvoj i u~ewe.
Osnovu za primjenu kurikuluma za rano i pred{kolsko
vaspitawe ~ini opredjeqewe za zajedni~ku konstrukciju realnog
kurikuluma kroz integrisane procese planirawa, oblikovawa
okru`ewa za raznovrsne dje~ije aktivnosti, pra}ewa,
dokumentovawe i vrednovawa dje~ijeg razvoja i u~ewa. Kroz ovaj
udru`eni proces vaspita~i, stru~no osobqe i roditeqi dobijaju
uvid u potpuni djetetov razvoj i sve wegove specifi~nosti, kao i
uvid u procese i domete vaspitawa i obrazovawa tokom boravka
djeteta u pred{kolskoj ustanovi. Integrisani proces je polazna
ta~ka u odre|ivawu koje su mogu}nosti svakog djeteta, pitawa {ta
djeca znaju i mogu da rade, kako napreduju i koja iskustva sti~u, {ta
ih zanima, koje su aktuelne mogu}nosti u~ewa i gdje je djeci
potrebna dodatna podr{ka.
Principi procesa zajedni~kog stvarawa realnog
kurikuluma u pred{kolskoj ustanovi su:
Broj 4 - Strana 65
– realni kurikulum osna`uje dijete, prepoznaje i
podsti~e potencijale i prirodnu potrebu djeteta za
u~ewem, u~e{}em i djelovawem, gra|ewem iskustava i
oblikovawem vlastitog razumijevawa svijeta u kome
`ivi;
– igra i igrolike aktivnosti za dijete predstavqaju
prirodnu sredinu za u~ewe, razvoj, vaspitawe i
obrazovawe, te u procesu stvarawa realnog
kurikuluma imaju posebno mjesto;
– Integrisanost procesa planirawa, organizovawa
aktivnosti, pra}ewa, dokumentovawa i evaluacije
zasniva se na spoznaji o holisti~nosti dje~ijeg `ivota
i li~nosti, podsticawu svih aspekata razvoja i u~ewa
djece u vaspitno-obrazovnom procesu i me|usobnom
uticaju sredine i kulture u kojoj dijete odrasta.
– partnerstvo sa roditeqima zasniva se na po{tovawu
roditeqa kao partnera i uzajamnom po{tovawu u
vaspitno-obrazovnom procesu. Gra|ewem partnerstva
podr`avaju se procesi odrastawa, osna`ivawem da
djeluju u ime svoje djece i izvan pred{kolske ustanove.
Princip nala`e da roditeqi treba da budu
informisani o svrsi, na~inima i sadr`ajima razvoja i
zajedni~kog stvarawa realnog kurikuluma, ukqu~uju}i
informacije o na~inima pra}ewa i vrednovawa
napredovawa wihovog djeteta.
– ukqu~ivawe djece, porodica i drugih stru~waka u
razvoj i primjenu relevantnih i odgovaraju}ih procesa
stvarawa realnog kurikuluma u pred{kolskoj
ustanovi pru`aju mogu}nost vaspita~ima i stru~nim
saradnicima da razumiju procese dje~ijeg razvoja i
u~ewa i iz drugih perspektiva koje nisu mogu}e ako se
oslawaju iskqu~ivo na svoje strategije i perspektive.
To govori i o va`nosti usmjerenosti na relacije sa
dru{tvenom sredinom i resursima zajednice.
U pred{kolskoj praksi humanisti~ko-razvojne orijentacije,
Smjernice posebno isti~u va`nost kreirawa kvalitetnog
prostornog okru`ewa, nagla{avawe u~ewe kao procesa uzajamnog
djelovawa (u~ewe aktivnim istra`ivawem, interakcija sa drugom
djecom i odraslima, te materijalom) i podr`avawe smislenog
u~ewa, te promovisawe zna~aja kvalitetne anga`ova-nosti
odraslih u vaspitno-obrazovnom procesu.
Okru`ewe za u~ewe
Okru`ewe za u~ewe u pred{kolskim ustanovama kreira se
tako da odgovara potrebama i prirodnim na~inima u~ewa
pred{kolskog djeteta. Polaze}i od toga da djeca najboqe u~e
kada procesom u~ewa dominiraju ~ulna i motori~ka iskustva,
kada razmjewuju ideje sa drugom djecom i odraslima, okru`ewe
pred{kolske ustanove treba da bude bezbjedno i zdravo za djecu
i odrasle, da osigurava namjenske prostorno-materijalne
pretpostavke, te da pru`a kvalitetne fizi~ke i socijalne
podsticaje.
Kvalitetno organizovan prostor pred{kolske ustanove
podrazumijeva podijeqenost na mawe cjeline, {to omogu}ava
inicirawe i uspostavqawe kvalitetnijih vr{wa~kih
interakcija, interakcija dijete-odrasli i samostalne
aktivnost djeteta. U takvoj sredini djeca imaju dovoqno
vremena i slobode da se kre}u, komuniciraju, igraju i aktivno
u~e u saradwi s drugima. Ona pru`a prilike za raznovrsne
aktivnosti, pa i za tihe aktivnosti i osamqivawe kada to
dijete po`eli.
Podsticajno okru`ewe osmi{qeno je tako da podsti~e
razvoj razli~itih dje~ijih sposobnosti i potencijala, te slu`i
zadovoqewu wihovih razvojnih potreba. U wemu je stalno
dostupna dovoqna koli~ina raznovrsnih materijala za igru i
u~ewe. Prostor treba biti oboga}en slikovnicama, kwigama i
~asopisima za djecu. Prednost se daje prirodnim i
neoblikovanim materijalima koji anga`uju ~ula (materijali
razli~itih tekstura, boja i oblika), podsti~u radoznalost,
~u|ewe, anga`ovanost i omogu}avaju rje{avawe sve slo`enijih
problema. Materijali su raznovrsni i dostupni kako bi se
promovisala autonomija i sloboda u kretawu i djelovawu.
Broj 4 - Strana 66 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
Polaze}i od toga da je osje}aj bezbjednosti i povjerewa va`na
pretpostavka dje~ijeg istra`iva~kog pona{awa, podsticajno
prostorno okru`ewe pred{kolske ustanove djeci omogu}ava da
se osje}aju bezbjedno, pru`aju}i udobnost, privatnost,
strukturisanost i predvidqivost. Osim toga,
personalizovani prostor koji reflektuje identitet djece i
wihovih porodica, podsti~e osje}aj pripadnosti i povezanosti
s prostorom, {to je va`an elemenat koji odre|uje do`ivqaj
sebe i motivaciju za djelovawem.
Podsticajno socijalno okru`ewe pred{kolske ustanove
ogleda se u kvalitetu odnosa djeteta sa vr{wacima i
vaspita~ima, `ivahnoj i podr`avaju}oj atmosferi, te u~ewu u
kojem se vi{e naglasak stavqa na sam proces, a ne na kona~an
rezultat. Vaspita~i koji su usmjereni na proces u~ewa,
istra`uju ekspresivne mogu}nosti djece, podsti~u ih na
razmi{qawe, eksperimentisawe i rje{avawe problema.
Uva`avaju}i perspektivu djeteta, vaspita~i nastoje shvatiti
na~in na koji djeca misle i u~e pru`aju}i im odgovaraju}u
podr{ku. Kroz senzibilnost za interese i stvarne potrebe
djece, vaspita~ omogu}ava wihove samoinicirane aktivnosti,
nastoje}i ih podr`ati adekvatnim nenametqivim pristupom i
resursima. Dru`ewe sa vr{wacima razli~ite dobi stvara
povoqan kontekst za zajedni~ku konstrukciju znawa i
razumijevawa, tokom koje djeca usvajaju iskustva i strategije
rje{avawa problema svojih kompetentnijih vr{waka,
prelaze}i tako na vi{i razvojni nivo.
Socijalni kontekst pred{kolske ustanove reflektuje se i
kroz kulturu komunikacije, uva`avawa i prihvatawa djece i
uspostavqawa recipro~nih odnosa, kao va`ne pretpostavke za
razvoj wihove socijalne kompetencije. U podsticajnom
socijalnom okru`ewu odnosi se zasnivaju na ravnopravnom
dostojanstvu, uva`avawu i po{tovawu, omogu}avaju}i
ukqu~enost i prihva}enost svakog pojedinca. Povjerewe u
djecu ogleda se u odnosu prema wihovoj slobodi i autonomiji
ali i pru`awu mogu}nosti da u~estvuju u odlu~ivawu.
Strategije u~ewa i podu~avawa
U~ewe i pou~avawe, kao jedinstveni procesi u
pred{kolskom vaspitawu i obrazovawu, zasnivaju se na
humanisti~ko-razvojnoj orijentaciji, holisti~kom pristupu i
integrisanom planirawu, {to predstavqa zna~ajan pomak u
odnosu na tradicionalno shva}awe procesa u~ewa i
oblikovawa vaspitno-obrazovnog procesa.
U~ewe pred{kolskog djeteta je proizvod interakcije
izme|u wegovih misli i iskustva sa materijalima, idejama i
qudima iz okoline koja ga okru`uje. Izlagawe djece procesu
osnovnog sistematskog u~ewa usredsredi}e se na stimulisawe
radoznalosti o sebi, vr{wacima, dru{tvu, prirodi, znawu,
kulturi i (novim) tehnologijama, kao i stimulisawe wihove
kreativnosti i entuzijazma u pristupawu novim iskustvima i
suo~avawu sa situacijama svakodnevnog `ivota. Dijete znawe,
vje{tine i iskustvo sti~e kroz aktivan odnos sa okru`ewem,
ispituje svoje mogu}nosti za djelovawe u toj stvarnosti i
ostvaruje sopstveni potencijal. U~ewe pred{kolskog djeteta
zasnovano je na intrinzi~noj motivaciji. Dijete je po prirodi
radoznalo, s uro|enom potrebom za istra`ivawem i u~ewem. Tu
je prirodnu radoznalost potrebno prepoznati, podr`avati i
formirati okru`ewe koje }e podsticati dijete na
istra`ivawe i sticawe novih iskustava. S obzirom na
istra`iva~ku prirodu djeteta, samoinicijativne i
samoorganizovane aktivnosti djeteta podloga su za izgradwu
mnogih znawa i razumijevawa, te omogu}avaju saradni~ko
u~ewe, osna`uju samoorganizacijski, istra`iva~ki i
otkriva~ki potencijal djeteta. Ova
konstruktivisti~ko-interakcijska koncepcija u~ewa djece
nagla{ava izgradwu znawa na osnovu vlastitog iskustva.
Dijete samo konstrui{e svoje znawe, samostalno bira i
prera|uje informacije, stvara hipoteze, donosi odluke
baziraju}i nove ideje na prethodno ste~enim znawima i
stvaraju}i vlastite interpretacije. Pored toga, u~ewe se
shvata kao socijalni proces, sa naglaskom na u~ewe putem
anga`ovawa vlastitih snaga i sposobnosti kroz zajedni~ku
Petak, 28.1.2022.
raspravu, diskusije, pregovore i dogovore, te me|usobnu
saradwu. U saradni~kom u~ewu kvalitetna diskusija i
refleksija su va`niji od samog rezultata. Nije va`no samo
ste}i znawe, nego je va`an i sam proces dola`ewa do znawa.
Dje~ije u~ewe je cjelovito, a ne rascjepkano. U integrisanom
u~ewu akcent je na prirodnom sticawu znawa i sveobuhvatnom
u~ewu u kome se sadr`aji i postupci nadogra|uju, isprepli}u i
pro`imaju u jednu logi~ku i smislenu cjelinu. Ta povezanost
doprinosi boqem razumijevawu onog {to se u~i, i to na na~in
da omogu}ava djeci povezivawe i kombinovawe razli~itih
iskustava i upoznavawe objektivne stvarnosti sa razli~itih
aspekata. Takav princip integrisanosti osigurava smisleno
u~ewe. Smislenost se osigurava i u~ewem koje je povezano sa
`ivotom. U fokusu smislenog u~ewa nalazi se dje~ije tragawe
za zna~ewem kroz istra`iva~ke akcije koje omogu}avaju
pronala`ewe rje{ewa, a sve to u ciqu pove}avawa dje~ije
kompetentnosti i samostalnosti.
Savremena pedago{ka teorija osvjetqava jo{ jedan pojam
vezan za u~ewe djece, a to je metakognicija kao sposobnost
pra}ewa vlastitih kognitivnih procesa i mogu}nost wihove
regulacije u svrhu pove}awa djelotvornosti. U tom procesu
razmi{qawa o svom mi{qewu, samorefleksije i
samoevaluacije vlastitog u~ewa djece, zna~ajnu ulogu ima
vaspita~ koji podsti~e djecu da nadgledaju svoj uspjeh ili
neuspjeh u problemskom zadatku i da preuzmu korake da rije{e
problem. Tako se mijewa se i uloga vaspita~a kao
"prenositeqa" znawa u onoga koji podr`ava i osna`uje
sposobnosti djeteta i wegovu `equ za sticawem novih
vje{tina, znawa i razumijevawa.
Podu~avawe pred{kolske djece obuhvata razli~ite
responsivne strategije koje vaspita~i koriste u
vaspitno-obrazovnom radu kako bi podstakli, pro{irili i
olak{ali dje~ije iskustvo i u~ewe. Uzimaju}i u obzir
specifi~nosti u~ewe djece pred{kolskog uzrasta, kvalitetna
podr{ka vaspita~a podrazumijeva indirektan na~in
podu~avawa koji se zasniva na razumijevawu djeteta i
uva`avawu wegove perspektive. Taj pristup zahtijeva od
vaspita~a umije}e razumijevawa dje~ijih iskustava kao i
na~ina na koje dijete samo shvata svoja iskustva, odnosno koje
zna~ewe aktivnosti imaju za samu djecu. Na taj na~in, vaspita~
se pribli`ava perspektivi djeteta i kreira svoje intervencije
na onome {to je zna~ajno za dijete, a ne na onom {to vaspita~
misli da je dobro za dijete.
Primjewuju}i responsivne strategije podu~avawa,
vaspita~ pru`a podr{ku djeci u wihovom procesu u~ewa i
razvoja te osigurava visok stepen samostalnosti djece u
konstruisawu i zajedni~kom konstruisawu znawa. Najboqa,
prva i osnovna strategija pou~avawa je igra. Igra je metoda i
sredstvo, u sredi{tu je dje~ijeg cjelokupnog razvoja i
blagostawa i wu ni{ta ne mo`e i ne smije zamijeniti. Uloga
vaspita~a je da pru`a djeci podr{ku, sredstva, vrijeme i
prostor da razviju svoju igru. Zna~ajna responsivna strategija
pou~avawa je podsticawe mi{qewa vi{eg reda koja se o~ituje
kroz pru`awe mogu}nosti djeci da samostalno biraju
aktivnost, aktivno rje{avaju probleme i u~e kroz proces
otkrivawa, da kriti~ki i kreativno promi{qaju, analiziraju,
upore|uju, predvi|aju, zakqu~uju, donose odluke i kreativno se
izra`avaju. Podr{ka vaspita~a se ne zaustavqa na tome da
djeca nau~e, zapamte i znaju reprodukovati nego da razumiju
koncepte, da budu sposobna da ta znawa primijene u razli~itim
kontekstima i da postepeno razvijaju svoje metakognitivne
vje{tine. Osnovna svrha podu~avawa jeste osiguravawe uslova
za to, tj. nau~iti djecu kako u~iti.
Aktivna uloga djeteta
Dijete je socijalni subjekt koji aktivno uti~e na svoj
razvoj, vaspitawe i u~ewe. Dijete u~i participiraju}i u
zajedni~kim aktivnostima s odraslima i drugom djecom, te ima
potrebu za aktivnim u~e{}em u svemu {to se oko wega doga|a.
Polaze}i od shva}awa djeteta kao socijalnog i cjelovitog,
aktivna uloga djeteta ne zna~i samo davawe mogu}nosti izbora
{ta, s kim i ~im }e se igrati nego ona podrazumijeva dijete kao
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
saradnika u stvarawu (su-konstruktora) vlastitog razvoja i
u~ewa koji aktivno u~estvuje u oblikovawu vaspitno-
obrazovnog procesa.
Ovakvo shva}awe djeteta je polazi{te za izgradwu
kvalitetne vaspitno-obrazovne prakse. To podrazumijeva
omogu}avawe sve ve}e autonomije djeteta u procesu u~ewa i
upravqawa tim procesom. U tom smislu, bitniji je kvalitet
dje~ijih iskustava, wihov cjeloviti rast i razvoj, te razvoj
kompetencija nego sadr`aj u~ewa. Iz tog razloga vaspita~ bi
trebao birati sadr`aje na osnovu poznavawa djece u svojoj
vaspitnoj grupi, kulturi i tradiciji mjesta u kojem ustanova
djeluje, kao i na osnovu uo~enog interesa djece.
Dakle, razvoj participativne prakse zasniva se na
~iwenici da je dijete aktivan konstruktor svog znawa koje
nadopuwava u interakciji sa drugom djecom i odraslima. U tom
kontekstu, tradicionalna uloga vaspita~a kao predava~a i
prenosioca znawa se definitivno mijewa. Vaspita~ postaje
voditeq, onaj koji podsti~e ideje i mi{qewa, motivator,
posmatra~ djece u igri, saigra~, saistra`iva~, organizator
primjerenog okru`ewa koje podsti~e dijete na
eksperimentisawe, tra`ewe vlastite strategije rje{avawa
problema i stvarawe novih teorija uz saradwu sa drugima. U
takvom okru`ewu u prvi plan se stavqaju djeca i wihovi
interesi, mogu}nosti i specifi~nosti, dok je obaveza
vaspita~a da djecu prati, oslu{kuje, razumije i podr`i razvoj
punih potencijala svakog djeteta polaze}i od wihovog uzrasta
i razvojnog nivoa i trasiraju}i put prema zoni narednog
razvoja.
Uloga odraslih
Da bi pred{kolska ustanova bila mjesto kvalitetnog
`ivqewa djeteta i wegovog cjelovitog razvoja potrebna je i
kvalitetna anga`ovanost svih odraslih ukqu~enih u proces
vaspitawa i obrazovawa u pred{kolskoj ustanovi. Wihova
uloga podrazumijeva stvarawe uslova koji podsti~u i
podr`avaju djetetov razvoj i u~ewe.
Vaspita~ planira, predvi|a, organizuje okru`ewe za
u~ewe, prati i procjewuje postoje}e interese, znawe i
razumijevawe djeteta, te nastoji omogu}iti wegov daqi razvoj u
sklopu novih intervencija u okru`ewu i stimulisawe rasprava
s djecom i me|u djecom.
Vaspita~, kao stru~na osoba, neposredno uti~e na
oblikovawe i realizaciju vaspitno-obrazovnog procesa. U tom
smislu, od izuzetne je va`nosti slika koju vaspita~ ima o
djetetu i wegove kompetencije, jer one direktno uti~u na na~in
na koji vaspita~ pristupa djetetu i samom vaspitno-
obrazovnom procesu i kvalitetu wegove realizacije.
S obzirom na to da polaskom u pred{kolsku ustanovu ona
postaje djetetova va`na sredina `ivqewa kao i porodi~ni dom,
a pored roditeqa vaspita~ osoba s kojom se povezuje, jako je
va`no ostvariti odnos u kojem dijete osje}a bezbjednost i
povjerewe u vaspita~a, odnos u kojem se dijete osje}a uva`eno,
shva}eno, po{tovano i vrijedno.
Uloga vaspita~a je da prijateqskim i uva`avaju}im
interakcijama podr`ava razvoj djetetovog identiteta,
svijesti o sebi, te da podsti~e interakcije me|u djecom koje
pospje{uju wihov socijalni razvoj, postizawe zajedni~kog
razumijevawa, uzajamnu podr{ku i osje}aj zajedni{tva.
Promocija inkluzivnosti i stava "fokusirati se na ono {to
djeca mogu u~initi, a ne {to trebaju u~initi" je okosnica
uva`avawa razli~itosti i pru`awa jednakih {ansi svoj djeci,
te izuzetno va`an element pri planirawu i realizaciji
aktivnosti i kreirawu podsticajnog okru`ewa.
U tom smislu, uloga vaspita~a je da osigura bezbjedno,
podsticajno, zanimqivo, zdravo i inkluzivno okru`ewe koje
djecu podsti~e na istra`ivawe, u~ewe i samostalnost, ali
ujedno podsti~e i na me|usobnu saradwu i stvara osje}aj
zajedni{tva me|u djecom.
Kvalitetan pedago{ki proces zasniva se na uvjerewu da
briga, vaspitawe i obrazovawe ~ine povezanu cjelinu, te da su
dobrobit i ukqu~enost svakog djeteta preduslovi napretka,
Broj 4 - Strana 67
zdravog razvoja i uspje{nog u~ewa. Iako se u~ewe doga|a na
razli~ite na~ine i u razli~itim situacijama, krajwi ciq
pedago{kog procesa jest postavqawe visokih ali dosti`nih
o~ekivawa za svako dijete, podsticawe znati`eqe,
istra`ivawa, kriti~kog mi{qewa i saradwe, kako bi svako
dijete razvilo preduslove za cjelo`ivotno u~ewe. Vaspita~ je
odgovoran za izbor i primjenu strategija koje }e to omogu}iti.
Kvalitetna komunikacija i me|usobna saradwa vaspita~a
je tako|e obiqe`je kvalitetne ustanove jer me|usobna saradwa
vaspita~a, razmjena mi{qewa i rad na zajedni~kim projektima
osna`uje wihove kompetencije i unapre|uje
vaspitno-obrazovnu praksu. Saradwa sa stru~nim saradnicima
predstavqa neizostavnu pomo} vaspita~u prilikom
promi{qawa i planirawa vaspitno-obrazovnog rada, posebno
u podru~ju saradwe s roditeqima i na~ina individualizovanog
pristupa djeci, posebno djeci s te{ko}ama i darovitoj djeci.
Partnerstvo sa roditeqima
Porodica i pred{kolska ustanova predstavqaju dvije
osnovne zajednice u~ewa za dijete pred{kolske dobi. [to su
one vi{e povezane, to }e dijete imati boqu i dosqedniju
podr{ku (Bronfenbrener, 1979). Iz toga slijedi da su
roditeqi i vaspita~i upu}eni jedni na druge, jer je va`no
stvoriti cjelovitu sliku o djetetu i wegovom razvoju u
okru`ewima kojima ono pripada. S obzirom na to da roditeqi
najboqe poznaju svoje dijete u porodi~nom a vaspita~i u
okru`ewu pred{kolske ustanove, me|usobna razmjena takvih
saznawa presudna je za optimalan razvoj djeteta. Vaspita~i
trebaju prikupiti sve informacije koje se odnose na dijete i
porodi~ni kontekst wegovog razvoja, ali isto tako podijeliti
informacije sa roditeqima o dje~ijem razvoju i u~ewu kao i
aktivnostima u kontekstu pred{kolske ustanove.
Odgovornost za inicirawe i kvalitet komunikacije sa
roditeqima imaju vaspita~i, pa je va`no ve} na po~etku
ohrabriti roditeqe na otvorenu i kontinuiranu saradwu i
dijalog zasnovan na ravnopravnom dostojanstvu. Osim toga,
vaspita~i tako|e trebaju prihvatati roditeqsku inicijativu
za komunikacijom i pru`iti mogu}nost participacije u
odlu~ivawu koje se odnosi na izvanporodi~no vaspitawe
wihovog djeteta. Roditeqi u komunikaciji sa vaspita~ima
imaju potrebu da biti saslu{ani i prepoznati kao vrijedni
sagovornici, ~ije se znawe i iskustvo cijeni. Stoga je
neosu|uju}i i uva`avaju}i stav vaspita~a, pun razumijevawa,
po{tovawa i priznavawa roditeqske kompetencije, presudan u
kreirawu dobrih odnosa.
Pred{kolska ustanova tako|e ima ulogu u osna`ivawu
roditeqa za kreirawe podsticajnijeg porodi~nog okru`ewa za
dje~iji razvoj i u~ewe. U kvalitetnoj pred{kolskoj ustanovi
roditeqi mogu dobiti podr{ku u vaspitawu djece na razli~ite
na~ine (informativni materijali, svakodnevni susreti,
programi roditeqstva) {to doprinosi razvoju wihove svijesti
o zna~aju roditeqske uloge i dobrobiti djeteta. Vaspita~i sa
roditeqima mogu podijeliti kreativne ideje o
razvojno-podsticajnim aktivnostima kojima se mo`e podr`ati
razvoj djeteta u porodi~nom okru`ewu. Osim toga, potrebno je
stvarati kontekst da roditeqi razmjewuju iskustva i u~e jedni
od drugih, jer se na taj na~in osigurava socijalni kapital koji
im je potreban u vaspitawu djece. Demokrati~nost odnosa
ogleda se u partnerstvu sa roditeqima i me|usobnom odnosu
vaspita~a, koji upu}uju na dijalog, razmjenu i zajedni~ku
odgovornost za kvalitet vaspitno-obrazovne prakse.
Prelazi djece - osigurawe kontinuiteta u vaspitawu i
obrazovawu
Kvalitet saradni~kih i partnerskih odnosa izme|u
roditeqa i vaspita~a mo`e se procijeniti po na~inu na koji se
ostvaruju prelazi djece iz porodice u pred{kolsku ustanovu i
iz pred{kolske ustanove u osnovnu {kolu. Ukoliko su prelazi
popra}eni dvosmjernom i otvorenom komunikacijom svih
u~esnika, postepenim i osmi{qenim ukqu~ivawem djece u novu
zajednicu, ostvaruju se osnovne pretpostavke za uspostavqawe
Broj 4 - Strana 68 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
kontinuiteta u vaspitawu i obrazovawu u najboqem interesu
djeteta. Ukqu~ivawe djece u pred{kolsku ustanovu, a potom i
osnovnu {kolu, mogu biti najzna~ajniji doga|aji u ovom
periodu `ivota, ali i najosjetqiviji, s obzirom na to da mogu
izazivati strah od nepoznatog, tjeskobu ili anksioznost. Stoga
je osnovna svrha zajedni~kog djelovawa roditeqa, vaspita~a i
u~iteqa - osna`ivawe djece za prelaz u novu zajednicu i ja~awe
otpornosti na promjene (Viskovi} i Vi{wi}-Jevti}, 2020).
Unapre|ewem profesionalnih kompetencija vaspita~a, te
uspostavqawem kvalitetnije saradwe sa porodicom, {kolom i
lokalnom zajednicom, mogu}e je istra`ivati i razli~ite
modalitete i oblike prelaza. Pod kvalitetnim oblicima prelaza
podrazumijevaju se oni koji svim u~esnicima nude relevantne
informacije i kreiraju povoqnu atmosferu (bez stresa i
nezadovoqstva), koja omogu}ava no{ewe sa promjenama razvojnih
uloga i okru`ewa. ZJCRP je sastavni dio cjelokupnog ZJ
definisanog na ishodima u~ewa u BiH, ~ijom implementacijom se
omogu}ava dodatno uspostavqewe kontinuinteta u vaspitawu i
obrazovawu i kurikularnom pristupu u okviru jedinstvenog
sistema za vaspitawe i obrazovawe.
Po{tovawe principa i standarda za pred{kolsko vaspitawe
i obrazovawe
Razvoj kvalitetnog pred{kolskog kurikuluma ostvaruje se
po{tovawem principa i standarda za pred{kolsko vaspitawe
i obrazovawe. Principi se zasnivaju na Konvenciji o pravima
djeteta i humanisti~koj perspektivi osiguravaju}i tako
cjelovit i optimaln razvoj svakog djeteta. Pedago{ki
standardi doprinose ujedna~avawu pristupa i okru`ewa u
pred{kolskim ustanovama za svu djecu, u ciqu osigurawa i
unapre|ewa kvaliteta.
Standardi u~ewa i razvoja djeteta u uzrastu pred polazak u
osnovnu {kolu mapiraju kqu~ne prekretnice u psihofizi~kom
razvoju djeteta. Mogu se koristiti kao smjernice za
razumijevawe razvojnih o~ekivawa i kao orijentacijska osnova
za organizovawe aktivnosti sa djecom. Sa`eti prikaz kroz set
indikatora olak{ava vaspita~ima da procijene {ta dijete
odre|ene dobi mo`e ~initi, a {ta mu je prete{ko ili
prelagano, te kako kreirati optimalno okru`ewe za dje~iji
razvoj i u~ewe u odnosu na uzrast djeteta. Indikatore/
pokazateqe je va`no tretirati kao orijentacione norme, jer
postoje zna~ajna individualna odstupawa me|u djecom iste
dobi.
6. PRA]EWE, DOKUMENTOVAWE I VREDNOVAWE
Procesi saradni~ke izgradwe i oblikovawa realnog
kurikuluma u dje~ijoj pred{kolskoj ustanovi, u kojim u~estvuju
sve zainteresovane strane, oslawaju se na integrisani proces
pra}ewa i posmatrawa, dokumentovawa i vrednovawa za
vaspita~e i stru~ne saradnike i ogledaju se u sqede}em:
– efikasno planiraju dje~ije sada{we i budu}e u~ewe i
napredovawe vaspitne, pedago{ke grupe;
– utvr|uju u kojoj mjeri sva djeca napreduju ka
ostvarivawu ishoda u~ewa, {ta bi moglo ko~iti wihov
napredak i {ta djeci poma`e da napreduju u u~ewu;
– komuniciraju o vaspitno-obrazovnom procesu, u~ewu i
napretku djece u timovima vaspita~a, stru~nih
saradnika i drugih stru~waka;
– identifikuju djecu kojoj }e mo`da biti potrebna
dodatna podr{ka kako bi postigli odre|ene ishode
u~ewa, pru`aju}i podr{ku ili poma`u}i roditeqima
da pristupe specijalisti~koj pomo}i;
– reflektuju i procjewuju efikasnost planiranih
vaspitno-obrazovnih strategija, pristupa i okru`ewa
koji podsti~u u~ewe djece.
Vaspita~i koriste razli~ite strategije za prikupqawe,
dokumentovawe, organizovawe, sintezu i tuma~ewe
informacija koje slu`a za procjenu napretka u razvoju i u~ewu
djece. Tragaju za odgovaraju}im na~inima prikupqawa bogatih
i zna~ajnih informacija koje prikazuju napredak u razvoju i
u~ewu djece u kontekstu, opisuju wihov napredak i
identifikuju wihove snage, vje{tine i razumijevawa. Pet
Petak, 28.1.2022.
oblasti u okviru Smjernica pru`aju vaspita~ima kqu~ne
referentne ta~ke na osnovu kojih se napredak djece mo`e
identifikovati, dokumentovati i saop{titi porodicama,
drugim stru~wacima i u~iteqima prilikom prelaska djeteta
iz pred{kolske u osnovno{kolsku ustanovu. Stoga posebna
pa`wa u integrisanom procesu pra}ewa, dokumentovawa i
vrednovawa treba biti posve}ena wegovom eti~kom pitawu.
Smjernicama se predvi|aju sqede}i na~ini realizovawa
integrisanog procesa pra}ewa, dokumentovawa i vrednovawa:
– formalno koje je kroz pedago{ku dokumentaciju
obavezuju}e za pred{kolske ustanove u odnosu na
vremenske okvire, formu, sadr`aje i procedure
wihove realizacije (baze podataka, radne kwige i
sli~no);
– neformalno koje rade vaspita~i zajedno sa stru~nim
saradnicima, a podrazumijeva sistematizovano i
planirano namjerno posmatrawe, biqe`ewe,
dokumentovawe i procjewivawe dostignu}a u dje~ijem
razvoju, u~ewu i efektima vaspitno-obrazovnog
procesa.
Preporuka je da se za svako dijete u pred{kolskoj ustanovi
napravi mapa/portfolio kao instrument koji daje
kvalitativan uvid u dje~iji razvojni status i postignu}a, a koji
objediwuje procese pra}ewa, dokumentovawa i vrednovawa.
Oblikuje se kao interaktivan konstrukt djece, stru~nog
osobqa i porodice, koji svjedo~i o razvoju djeteta i poma`e
vaspita~u da se usmjeri na potrebe djeteta.
Pra}ewe
Pra}ewe u pred{kolskom vaspitawu i obrazovawu
predstavqa najzna~ajniju metodu procjewivawa dje~ijeg rasta,
razvoja i u~ewa i zasniva se na sistematizovanom posmatrawu i
pa`qivom slu{awu dje~ije perspektive. Svrha pra}ewa je
prikupqawe podataka koji }e pomo}i vaspita~ima i stru~nom
osobqu da prona|u najprimjereniji vaspitno-obrazovni put u
kojem je dijete centar svih zbivawa, te ishodi{te rada i
aktivnosti. Uz kontinuirano pra}ewe svakog djeteta, uz
kori{tewe razli~itih metoda pra}ewa, vaspita~ mo`e do}i
do podataka o aktuelnom nivou razvoja djece i pedago{ke grupe.
Djecu je potrebno pratiti i posmatrati u mnogim situacijama i
na mnogo razli~itih na~ina, kako bi se stvorila {to
cjelovitija slika o wihovim interesima, aktivnostima,
mogu}nostima i kompetencijama. Prije svega pra}ewe treba
biti: nenametqivo (realizuje se tako da djeca nisu ni svjesna da
ih neko gleda); cjelovito (treba obuhva}ati dijete u cjelini);
detaqno i precizno (zabiqe`iti sve {to se dogodilo i onako
kako se dogodilo); kontinuirano i sistematizovano (stalno
posmatrawe djeteta).
Kroz pa`qivo, otvoreno i sistematizovano posmatrawe,
biqe`ewe i interpretirawe dje~ijih rije~i, igre,
raznovrsnih aktivnosti, pona{awa, emocija, interakcije,
proizvoda i svih drugih dje~ijih jezika, vaspita~i i stru~ni
saradnici grade svoja zna~ewa oko razvoja i u~ewa
pojedina~nog djeteta i vaspitne grupe. Vaspita~i i stru~ni
saradnici prikupqaju i analiziraju informacije iz {irokog
spektra izvora kako bi im pomogli da procijene i efikasno
planiraju vaspitno-obrazovni proces, na na~ine koji su
autenti~ni i ukqu~uju stavove, znawe i iskustva djece o
vlastitom u~ewu, te se oslawaju na perspektive,
karakteristike djece i o~ekivawa porodica. Transparentno i
objektivno pru`aju porodicama informacije o u~ewu i razvoju
djece i o tome {ta mogu u~initi da dodatno podr`e djecu tokom
boravka u pred{kolskoj ustanovi, te pru`aju podr{ku
porodicama kada je to potrebno.
Proces pra}ewa uvijek je subjektivan, stoga se vaspita~ima
preporu~uje da izbjegavaju neke pogre{ke: stvarawe nerealne
slike o djetetu, potcjewivawe djetetovih mogu}nosti,
stvarawe predrasuda, stvarawe slike o djetetu na osnovu jedne
wegove osobine. Poznavaju}i navedene probleme koji uti~u na
objektivnost pra}ewa, svaki vaspita~ mo`e sam sebi pomo}i u
izbjegavawu subjektivizma u procesu pra}ewa djeteta.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
Tehnike pra}ewa
Osim osnovnih vaspita~evih svakodnevnih biqe{ki o
djetetu, preporu~uju se i vo|ewe dnevnika, anegdotska
biqe`ewa, fotografije, video-snimci, dje~iji crte`i,
sociometrijske tehnike, formalni izvje{taji drugih,
kontrolne liste, skaleri i sl.
Dokumentovawe
Dokumentovawe je pa`qivo i smisleno evidentirawe
onoga {to se de{ava u procesu razvoja, u~ewa, igre i
podu~avawa djeteta i vaspitne grupe. Dokumentovawe ne mo`e
da se posmatra kao realni odraz doga|awa, odnosno realnosti
vaspitno-obrazovnog procesa, jer uvijek predstavqa izbor
onoga {to timovi vaspita~a zajedno sa stru~nim saradnicima
odrede kao vrijedno da se dokumentuje, te predstavqa zapis iz
razli~itih perspektiva i zna~ewa. Mada, ideal u procesu
dokumentovawa je te`iti ka {to bli`oj refleksiji onoga {to
zaista jeste najva`nije u procesu koji te~e u pred{kolskoj
ustanovi.
Dokumentovawe je sredstvo za saznavawe i promi{qawe o
razli~itim pristupima i strategijama u vaspitno-obrazovnom
procesu, za podsticawe kriti~ke i reflektivne prakse.
Dokumentovawe mo`e pru`iti informacije o tome {ta djeca
do`ivqavaju, u~e i rade tokom boravka u pred{kolskoj
ustanovi. Omogu}ava da priroda, procesi u~ewa i aktivnosti
djece i strategije koje koriste vaspita~i postanu vidqivi, te
va`an izvor informacija za daqe planirawe i procjewivawe
slu`e za tzv. vizuelizaciju vaspitno-obrazovnog procesa.
Kao kompleksna pedago{ka aktivnost, dokumentovawe
ukqu~uje u sebe dva povezana zahtjeva:
– dokumentovawe sadr`aja i proizvoda dje~ijeg
individualnog i grupnog u~ewa, kada se dokumenti
prikupqaju u odre|enom vremenskom periodu, obi~no
na kraju zaokru`ene etape u~ewa i podu~avawa ili
projekta, sa ciqem da se razmotri da li su, u kojom
mjeri i kako postavqeni ciqevi i ishodi dostignuti u
odnosu na napredovawe djeteta i pedago{ke grupe u
cjelini;
– dokumetovawe tokom procesa, kao stalna
participativna refleksija i sistematizovano
posmatrawe, pra}ewe i biqe`ewe procesa dje~ijeg i
grupnog u~ewa u kontekstu i socijalnom okru`ewu,
kako bi se obezbijedio uvid u daqi tok u~ewa, ali i
poboq{awe i modifikovawe, odnosno, balansirawe u
odnosima u~ewa i podu~avawa.
Dokumentovawe mo`e biti kvalitativno i kvantitativno,
a koriste se mnoge tehnike: izrada panela, mapa, grafikona,
fotografija, anegdotskih zapisa,"pri~a u~ewa", video-zapisa,
portfolio projekta, izlo`bi dje~ijih radova i sli~no.
Vrednovawe
Vrednovawe dje~ijeg napretka
Vrednovawe predstavqa osnovu za analizirawe
uspje{nosti procesa razvoja, u~ewa, napredovawa, vaspitawa i
obrazovawa djece djelovawem pred{kolskog kurikuluma. Vr{i
se kontinuirano u interakciji izme|u vaspita~a, stru~nih
timova, roditeqa i djece tokom procesa u~ewa, gdje se pa`wa
stavqa na dje~iji rast, razvoj, u~ewe. Vrednovawe je va`an
korak u integrisanom procesu planirawa i zajedni~kog
stvarawa kurikuluma, gdje se dobiveni podaci uzimaju kao
osnova za dono{ewe odluka i vr{ewe izbora o sqede}im
etapama vaspitno-obrazovnog procesa. Pristup vrednovawu je
stoga usmjeren ka vaspitno-obrazovnim ciklusima u kojima se
prepli}u i me|usobno uti~u kompleksni procesi planirawa,
primjewivawa, posmatrawa, dokumentovawa, procjewivawa i
evaluacije vaspitawa i obrazovawa, u~ewa i dje~ijeg razvoja.
Mo`e biti formalno i neformalno.
U Smjernicama se preporu~uje planirawe formalnog
vrednovawa pokazateqa cjelovitog dje~ijeg razvoja barem
jednom u toku boravka djeteta u pred{kolskom programu, {to
mo`e da se vr{i kroz primjenu prilago|enih testova i
Broj 4 - Strana 69
procedura skrininga, a naj~e{}e ga uz vaspita~e, izvode
stru~ni saradnici i drugi profesionalci u oblasti ranog
rasta i razvoja. Poseban akcenat treba staviti na status
razvoja govora i ovladanosti materwim jezikom.
Neformalno vrednovawe je bli`e vaspita~ima, koji rade
formativno i sumativno vrednovawe napredovawa djeteta kroz
pred{kolski program. Formativno vrednovawe je povezano sa
procesom pra}ewa, posmatrawa i dokumetovawa, i to je
"procjewivawe za u~ewe". Predstavqa osnovu za daqe planirawe
i organizovawe vaspitno-obrazovnog procesa, te informisawe
djece, odnosno, pedago{ke grupe i roditeqa o dje~ijem
napredovawu u u~ewu i razvoju. Sumativno vrednovawe je povezano
sa procesom dono{ewa kona~nog mi{qewa o razvijenosti nekog
pokazateqa, usvojenosti znawa ili dostignutosti nekog ishoda
u~ewa na kraju odre|ene etape ili nivoa.
Vrednovawe je slo`en i vi{eslojan proces. Kada se ono
radi u funkciji formativnog procjewivawa, vaspita~ima i
stru~nim saradnicima mogu pomo}i neke od smjernica u tom
procesu: formulacija pokazateqa ishoda, dje~ijeg u~ewa,
razvoja, aktivnosti, proizvoda i sli~no; izbor na~ina i
tehnika pra}ewa koje }e se primjewivati; planirawe i
organizovawe specifi~nih aktivnosti koje ciqaju na
definisani pokazateq ishoda, ukqu~uju}i "uslo`wavawe u
sistemu aktivnosti"; priprema igrovnog i radnog materijala
direktno povezanih sa izabranim ishodima i aktivnostima;
izrada instrumenata za pra}ewe i wihova sistematizovana
primjena kroz aktivnosti dokumentovawa; izbor na~ina
interpretacije dobijenih podataka prilikom pra}ewa i
dokumentovawa i razmatrawe poveznice sa propisanom
dokumentacijom.
Metode i tehnike za formativno pra}ewe mogu biti:
– biqe`ewe svakodnevnih situacija i u~e}ih trenutaka
po unaprijed pripremqenim protokolima ili u vidu
anegodotskih zabiqe{ki;
– kontrolne liste sa zadacima usmjerenim ka sadr`aju
u~ewa ili problemu koji opisuje pokazateq;
– dijalo{ki metod i "kontinuirano zajedni~ko
mi{qewe" ("Reci mi {ta misli{...", "Smatra{ li da
bi svi imali isto mi{qewe...", "Kako mo`emo to
saznati...", "Ne znam, {ta ti misli{...", "Za{to se
sla`e{...", "Je li uvijek tako..." i sli~no);
– kontinuirano snimawe sekvenci dje~ijih aktivnosti
(igara i igrolikih aktivnosti koje su specifi~no
pripremqene i usmjerene ka pokazatequ; tokom
slobodne igre sa pripremqenim materijalima koji
ciqaju na pokazateq i sli~no);
– izrada fotografija tokom dje~ijih aktivnosti;
– dje~iji proizvodi nastali tokom aktivnosti;
– prikupqawe informacija od roditeqa i drugih.
Vrednovawe kurikuluma u {irem smislu
Evaluacija kurikuluma na nivou obrazovnog sistema je
proces koji u sebe ukqu~uje procjenu o kvalitetu pred{kolskog
kurikuluma u cjelini ili u nekim wegovim elementima, i
zasniva se na dono{ewu stavova o kvalitetu i efektivnosti,
vrijednostima ili opravdanosti vaspitno-obrazovnih
programa. Evaluacija kvaliteta vr{i se u odnosu na razli~ite
pokazateqe, u odnosu na razli~ite nivoe (na nivou
pred{kolske ustanove, lokalne zajednice, kantona, entiteta,
dr`ave) primjenom razli~itih pristupa, metodologija i
tehnika i mo`e da ukqu~uje:
– kvalitet ulaza (pokazateqi materijalno-tehni~kih i
drugih uslova i resursa u pred{kolskom programu),
– kvalitet procesa (karakteristike interakcija,
socijalnog i materijalnog okru`ewa, vaspitno-obra-
zovnog procesa, blagostawe djece u pred{kolskom pro-
gram i drugo) i
– kvalitet ishoda (efekti institucionalnog
pred{kolskog vaspitawa i obrazovawa na postignu}a
djece odre|ena ishodima i pokazateqima ZJCRP).
Broj 4 - Strana 70 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
Smjernicama se preporu~uje projekcija evaluacije
kurikuluma u sredworo~nom i dugoro~nom vremenskom okviru,
kada se stvore institucionalni uslovi za weno sprovo|ewe.
Vrednovawe rada pred{kolskih ustanova - vawsko
vrednovawe kurikuluma
Vawsko vrednovawe podrazumijeva ukqu~enost svih
nosilaca vaspitno-obrazovnog rada, kao i svih u~esnika i
korisnika vaspitawa i obrazovawa. Vawsko vrednovawe
sprovode ~inioci izvan ustanova (ministarstva obrazovawa,
pedago{ki zavodi i sl.). Vawsko vrednovawe je postupak
vrednovawa kvaliteta koji sprovode pojedinci ili tim izvan
pred{kolske ustanove koji su du`ni vrednovati i pratiti rad
ustanova za pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe, izvijestiti
o kvalitetu usluga, te predlo`iti na~ine unapre|ewa.U
odnosu na vawsko vrednovawe kurikuluma koji se sprovodi u
pred{kolskim ustanovama, preporu~uje se unaprijed
utvr|ivawe i usagla{avawe sa op{tim kriterijumima
vrednovawa koji su unaprijed poznati, te formirawe baze
podataka i monitoring.
Kada su kriterijumi za vawsko vrednovawe odre|eni, oni
obi~no obuhvataju pokazateqe strukturalnog kvaliteta kao
{to su zakonitost rada ustanove, ispuwavawe propisa, posebno
onih koji se odnose na standard zdravqa i sigurnosti (na
primjer prostori i unutra{wa i vawska oprema), omjer broja
djece i osobqa, kvalifikacije osobqa i sl.
Unutra{we vrednovawe u u`em smislu
Vaspita~i i stru~ni saradnici usmjereni su uglavnom ka
kvalitativnoj evaluaciji pred{kolskog programa u u`em
smislu, gdje planirawe, dokumetovawe i zajedni~ko stvarawe
imaju va`nu dimenziju, a evaluacija predstavqa procjenu
pokazateqa procesnog kvaliteta i ostvarewa
vaspitno-obrazovnih ciqeva i ishoda. Unutra{we vrednovawe
u u`em smislu je sistemski, unutra{wi proces usmjeren na
osvjetqavawe trenutnog stawa u ustanovi, na ustanovqavawe
pozitivnih postignu}a, detektovawe problema i predlagawe
strategija wihovog rje{avawa, te na unapre|ivawe postoje}eg
stawa. Ono ne obuhva}a samo postignu}a nego i procese, odnose
i uslove unutar kojih se ostvaruje vspitano-obrazovni proces.
Kvalitetno vrednovawe podrazumijeva u~e{}e svih
zaposlenih i korisnika, kao i djece u vrednovawu (kroz
razgovor o proizvodima i rezultatima dje~ijih aktivnosti
poma`emo djeci da osvijeste vlastite kognitivne procese i na
taj na~in podsti~emo wihovu samostalnost u u~ewu i razvoj
wihovih metakognitivnih sposobnost). Svrha vrednovawa u
ustanovi je:
– promocija samoodgovornosti svih pojedinaca u
ustanovi, kao i ustanove u cjelini;
– osigurawe korisnih pokazateqa onoga {to je ve}
postignuto i onoga {to bi trebalo unaprijediti;
– osigurawe jednakih uslova za svu djecu.
Informacije i dokumentacija pru`a}e osnovu za
razmi{qawe i diskusije unutar grupe zaposlenih i sa djecom i
roditeqima. Rezultati vawske i unutra{we procjene trebaju
da budu kori{teni kao osnova za izradu godi{weg razvojnog
plana za sqede}u pedago{ku godinu. Zajedni~ke stru~ne
rasprave vaspita~a i drugih u~esnika vaspitno-obrazovnog
procesa imaju veliku vrijednost u pra}ewu, vrednovawu i
unapre|ewu kvaliteta ustanove za rano i pred{kolsko
vaspitawe. Procjene koje su dostupne drugim qudima mogu da
podstaknu otvorenu i {iroku raspravu o ciqevima, sadr`aju,
zadacima i kvalitetu pred{kolskih ustanova.
Samovrednovawe vaspita~a
Samovrednovawe vaspita~eva rada kontinuirana je obaveza
vlastitoga procjewivawa uspje{nosti vaspitno-obrazovnoga
rada u odnosu na grupu djece i postavqene ishode u~ewa.
Samovrednovawe vaspita~u pokazuje nivo wegovih postignu}a,
sliku uspje{nosti wegova rada s djecom, zadovoqava li i kako
zadovoqava dje~ije potrebe, zadovoqava li potrebe roditeqa
Petak, 28.1.2022.
kao va`nih ~inilaca vaspitno-obrazovnoga procesa.
Profesionalnom razvoju vaspita~a posebno doprinosi ona
vrsta povratne informacije koja mu omogu}uje da sam sebe vidi
iz perspektive vawskog posmatra~a. U tome mu poma`e
raznovrsna dokumentacija, koja omogu}uje refleksiju na
protekle aktivnosti u kojima je u~estvovao. Koriste}i se
pedago{kom dokumentacijom, vaspita~ ima priliku pratiti i
opa`ati dijete, ali i sebe u interakciji s djetetom, {to
produbquje svijest vaspita~a o individualnim i razvojnim
karakteristikama svakog djeteta, te olak{ava izbor
primjerenih strategija za podr{ku djetetovog razvoja,
vaspitawa i u~ewa. Samovrednovawe podrazumijeva da rad
vaspita~a ne zavr{ava realizacijom odre|ene aktivnosti, ve}
procesom samokriti~ne ocjene ura|enog, koji je neophodan za
daqi rad s djecom i daqe planirawe rada i plana stru~nog
usavr{avawa i profesionalnog razvoja. Samoevaluacijom
vaspita~ pokazuje spremnost da bude objekat i subjekat
procjene, prihvata odgovornost za vlastiti rad i razvoj, te
kona~no pokazuje da ga vodi intrinzi~na motivacija i osje}aj
brige za kvalitet vaspitno-obrazovne prakse. Vaspita~ kao
refleksivni prakti~ar transformi{e svoju praksu
sprovode}i mala akciona istra`ivawa kojima provjerava,
analizira i modifikuje svoj rad i tako osvje{tava rutine i
prilike za novo u~ewe. Uzimaju}i u obzir kompleksnost
vaspitno-obrazovne prakse, neophodna je wena kontinuirana i
konstantna provjera pri ~emu je uloga vaspita~a kao
najodgovornijeg u tom procesu neizostavna. Zna~ajan je
dokument Standardi kvaliteta rada vaspita~a, pedagoga i
direktora u pred{kolskom vaspitawu i obrazovawu jer kroz
prizmu profesionalnih kompetencija vaspita~a doprinosi
unapre|ewu kvaliteta rada u pred{kolskim ustanovama. Ovaj
dokument predstavqa svojevrstan vodi~ kroz kontinuirani
profesionalni razvoj koji omogu}ava evaluaciju i
samoevaluaciju rada vaspita~a (dostupno na:
https://aposo.gov.ba/sadrzaj/uploads/Standardi-kvaliteta-rad
a-BOS.pdf )
LITERATURA
– Anderson, L. W., Krathwohl, D. R., Airasian, P. W.,
Cruikshank, K. A., Mayer, R. E., Pintrich, P. R., Raths,
J., Wittrock, M. C. (2001) A Taxonomy for Learning,
Teaching, and Assessing: A Revision of Bloom's Tax-
onomy of Educational Objectives. ( Abridged Ed.). New
York-San Francisco-Boston-London-Toronto-Syd-
ney-Tokyo-Singapore-Madrid-Mexico City-Mu-
nich-Paris-Cape Town-Hong Kong-Montreal:
Longman
– Anuli}, S. (2012). Model samovrednovawa u
ustanovama ranog i pred{kolskog odgoja i obrazovawa,
Dijete, vrti}, obiteq: ^asopis za odgoj i naobrazbu
pred{kolske djece namijewen stru~wacima i
roditeqima, 69 (28-29 str.)
– Be}irovi}-Karabegovi}, J. (2018). Razvojno
primjereni pred{kolski kurikulum. Sarajevo:
Pedago{ki fakultet
– Be}irovi}-Karabegovi}, J. (2014). Planirawe
odgojno-obrazovnog rada u pred{kolskim ustanovama
na principima intergiranog kurikuluma. Podr{ka
razoju kvaliteta u pred{kolkim ustanovama. Sarajevo:
APOSO
– Bronfenbrenner, U. (1997). Ekologija qudskog
razvoja. Beograd: Zavod za ud`benike i nastavna
sredstva
– Bruner, X. (2000). Kultura obrazovawa. Zagreb: Eduka
– Viskovi}, I., Zelen~i}, M. (2015).Unapre|ewe
pripreme djece za {kolu - program pred{kole:
Osnovne metodi~ke smjernice. Bawa Luka: IN
fondacija
– Viskovi}, I., Vi{wi}-Jevti}, A. (2019). Je li va`nije
putovati ili sti}i? Prijelazi djece rane i
pred{kolske dobi iz obiteqi u odgojno-obrazovne
institucije. Zagreb: Alfa
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
– Delors, @. (1998). U~ewe - blago u nama. Zagreb: Eduka
– Klarin, M. (2017). Psihologija dje~je igre. Zadar:
Sveu~ili{te u Zadru.
– Krwaja, @. (2016). Gdje stanuje kvalitet. Kwiga 3,
Razvijawe prakse dje~ijeg vrti}a. Beograd: IPA
– Mikovi}, B. (2019). Uloga pred{kolskog odgoja i
obrazovawa u pru`awu jednakih `ivotnih {ansi.
Sarajevo: FES.
– Miqak, A. (1996). Humanisti~ki pristup teoriji i
praksi pred{kolskog vaspitawa. Zagreb: Persona
– Mlinarevi}, V., Maru{i}, K., (2005). Prava djeteta i
wihovo o`ivotvorewe u sustavu pred{kolskog odgoja
i obrazovawa. @ivot i {kola br. 14 (29-39 str.)
– Pribi{ev Beleslin, T. (2019). Pred{kolski
kurikulum u teoriji i praksi. Bawa Luka: Filozofski
fakultet Univerziteta u Bawoj Luci
– Pribi{ev Beleslin, T. (2018). Dje~ije stvarala{tvo i
jezici pred{kolskog kurikuluma. Dje~ije
stvarala{tvo u pred{kolskim ustanovama. Bawa Luka:
Filozofski fakultet Univerziteta u Bawoj Luci
– Pribi{ev Beleslin, T. (2014). Ishodi u~ewa i razvoja
u ranom djetiwstvu. Podr{ka razvoju kvaliteta u
pred{kolskom vaspitawu i obrazovawu. Sarajevo:
APOSO
– Rankin, B. (1998.), Education as Collaboration - Learn-
ing from and Building on Dewey, Vygotski,and Piaget.
In: Edwards, C. P., Gandini, L., Forman, G. (eds.), The
Hundred Languages of Children - The Reggio Emilia
Approach, Advanced Reflections. London: Ablex Pub-
lishing Corporation, (70-83 str.)
– Sluwski, E.i sar. (2015). Izvan okvira. Zagreb: Element
– Sluwski, E. (2012). Tragovima dje~jih stopa. Zagreb:
Profil
– Sluwski, E. (2011). Kurikulum ranog odgoja:
Istra`ivawe i konstrukcija. Zagreb: [kolska kwiga
– Sluwski, E. (2008). Dje~ji vrti} zajednica koja u~i.
Zagreb: Spektar Media d.o.o.
– Sluwski, E. i sar.(2006). Kompetencije odgajateqa u
vrti}u - organizacija koja u~i, Pedagogijska
istra`ivawa 3(1), (45-58. str.)
– Travar, M. (2017). Uloga vaspita~a u kreirawu
podsticajne sredine za rano u~ewe u vrti}u. Bijeqina:
Pedago{ki fakultet
– Tankersley, D. i sar. (2020). Pristup usmjeren na
dijete: vrti}i koji promovi{u demokratiju, "Step by
Step" pristup. Sarajevo: COI Step by Step
– Hansen,A.K., Kaufmann, K.R., i Walsh, K.B. (2006).
Razvojno-primjereni program za djecu od 3 do 6 godina.
Zagreb: Narodno otvoreno u~ili{te Korak po korak
Legislativa i dokumenti
– Zajedni~ko jezgro cjelovitih razvojnih programa za
pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe definisano na
ishodima u~ewa (2018). Mostar: Agencija za
pred{kolsko, osnovno i sredwe obrazovawe.
https://aposo.gov.ba/sadrzaj/uploads/ZJCRP-predskols
ki-odgoj-i-obrazovanje-S.p
– Zajedni~ka jezgra cjelovitih razvojnih programa za
rad u pred{kolskim ustanovama (2007). Ministarstvo
prosvjete, nauke, kulture i sporta - Hercegova~ko-
neretvanski kanton
– Kompetentni vaspita~i 21. vijeka (2011), Radna grupa
za reviziju Standarda International Step by step
asociation http://www.korakpokorak.hr/up-
load/vrtici/praksa-kvaliteta-izvrsnost/issa-standardi-br
osura-za-web.pdf
– Konvencija o pravima djeteta, usvojena od Generalne
skup{tine ujediwenih nacija, 20. 11. 1989.godine.
https://www.unicef.org/bih/me-
dia/676/file/Konvencija%20o%20pravima%20djeteta.
Broj 4 - Strana 71
pdf?fbclid=IwAR0CMNHt4iz3GL1pX4OgswiM4xY_
n3DBgvt1sBO0jj6Nd5Xv67lSKQdcysc
– Kurikulum za vrti}e (1999). Ministarstvo za
obrazovawe, nauku i sport. Republika Slovenija.
– Nacionalni kurikulum za rani i pred{kolski odgoj i
obrazovawe (2014). Ministarstvo znanosti,
obrazovawa i sporta Republike Hrvatske
https://www.scribd.com/docu-
ment/378601947/Nacionalni-kurikulum-za-rani-i-pred
skolski-odgoj-i-obrazovanje-pdf
– Obavezni program za djecu u godini pred polazak u
{kolu (2000). Sarajevo. Ministarstvo za obrazovawe,
nauku i mlade. Kanton Sarajevo.
– Obvezni program pred{kolskog odgoja i obrazovawa
djece pred polazak u osnovnu {kolu (2016).
Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta.
Posavski kanton. Ora{je
– Okvirni zakon o pred{kolskom vaspitawu i
obrazovawu u Bosni i Hercegovini (Slu`beni glasnik
BiH, 88/07) http://fmon.gov.ba/Upload/Dokumenti/
5764ae23-c423-404b-b6d5-c723dea62cc9_Okvirni%2
0zakon%20o%20pred%C5%A1kolskom%20odgoju%
20i%20obrazovanju%20u%20Bosni%20i%20Hercego
vini.pdf
– Osnove programa pred{kolskog vaspitawa i
obrazovawa u Br~ko distriktu BiH (2007). Br~ko
– Osnove programa pred{kolsko vaspitawa i
obrazovawa: Koncepcija osnova programa - Godine
uzleta https://ecec.mpn.gov.rs/wp-con-
tent/uploads/2020/02/OSNOVE-PROGRAMA-.pdf
– Platforma za razvoj pred{kolskog vaspitawa i
obrazovawa u Bosni i Hercegovini za period od
2017-2022. godine 2022. godine. http://mcp.gov.ba/at-
tachments/hr_Migrirani_dokumenti/
Va%C5%BEni_dokumenti/Va%C5%BEno-Strategije/
Platforma_za_razvoj_pred%C5%A1kolskog_odgoja_i
_obrazovanja_u_BiH_za_pe-
riod_2017._%E2%80%93_2022._(1)h.pdf
– Pravilnik o op{tim osnovama pred{kolskog
programa, Sl.glasnik RS- Prosvetni glasnik,
br.14/2006.
– Primarni program odgojno-obrazovnog rada s djecom
pred{kolskog uzrasta (2000). Sarajevo. Ministarstvo
borazovawa, nauke i informisawa. Kanton Sarajevo.
– Priru~nik za samovrjednovawe ustanova ranoga i
pred{kolskog odgoja i obrazovawa (2012). Zagreb:
Nacionalni centar za vawsko vrednovawe obrazovawa
– Program pred{kolskog odgoja i obrazovawa u godini
pred polazak u osnovnu {kolu (2018), Ministarstvo
obrazovawa, nauke, kulture i sporta. Unsko-sanski
kanton, Biha}
http://dokumenti.ncvvo.hr/Samovrjednovanje/Tiskano/
prirucnik_predskolski_odgoj.pdf
– Smjernice za implementaciju Zajedni~kog jezgra
nastavnih planova i programa definisanog na
ishodima u~ewa (2015). Mostar: Agencija za
pred{kolsko, osnovno i sredwe obrazovawe
https://aposo.gov.ba/sadrzaj/uploads/Smjernice-za-pro
vedbu-ZJNPP-1.pdf
– Smjernice za procjenu i utvr|ivawe najboqeg
interesa djeteta, Vodi~ za profesionalce (2018).
Sarajevo: Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice
Bosne i Hercegovine. http://www.djeca.rs.ba/up-
loaded/Smjernice.pdf
– Standardi kvaliteta rada vaspita~a, pedagoga i
direktora u pred{kolskom vaspitawu i obrazovawu
(2011), Sarajevo: Agencija za pred{kolsko, osnovno i
sredwe obrazovawe
Broj 4 - Strana 72 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
https://aposo.gov.ba/sadrzaj/uploads/Standardi-kvalitet
a-rada-SRP.pdf
– Standardi u~ewa i razvoja djece u dobi pred polazak u
{kolu(2021). Agencija za pred{kolsko, osnovno i
sredwe obrazovawe.
https://aposo.gov.ba/hr/standardi-ucenja-i-razvoja-djet
eta-u-dobi-pred-polazak-u-osnovnu-skolu/
– Cjeloviti razvojni program za rad u pred{kolskim
ustanovama Bosansko -podriwskog kantona (2010),
Ministarstvo za obrazovawe, mlade, nauku, kulturu i
sport. Gora`de
– Cjeloviti razvojni program pred{kolskog odgoja i
obrazovawa (2019). Ministarstvo za obrazovawe,
nauku, kulturu i sport. Zeni~ko-dobojski kanton,
Zenica
– Cjeloviti razvojni program pred{kolskog odgoja i
obrazovawa kantona sredi{wa Bosna (2018).
Ministarstvo obrazovawa, nauke, kulture i sporta,
Kanton Sredi{wa Bosna, Travnik
– Cjeloviti razvojni program pred{kolskog odgoja i
naobrazbe (2010), Ministarstvo obrazovawa i
nauke.Tuzlanski kanton, Tuzla
– Australian Government Department of Education, Em-
ployment and Workplace Relations. (2009). BELONG-
ING, BEING & BECOMING. The early years learning
framework for Australija. http://www.ag.gov.au/cca
– Department for Children, School and Family. (May
2008). Statutory Framework for the Early Years Foun-
dation Stage Setting the Standards for Learning, Devel-
opment and Care for children from birth to five.
https://www.foundationyears.org.uk/files/2017/03/EY
FS_STATUTORY_FRAMEWORK_2017.pdf
– Early Years Curriculum Guidelines. (2006). Brisbane:
The State of Queensland (Queensland Studies Author-
ity). www.qsa.qld.edu.au
– Finnish National Board of Education. (2010). National
Core Curriculum for Pre-primary Education
https://www.oph.fi/download/153504_na-
tional_core_curriculum_for_pre-primary_educa-
tion_2010.pdf
– Ministére l'Éducation Nationale. (2014). Les
programmes de l'école maternelle. http://www.educa-
tion.gouv.fr/
– Ministry of Education, Science, Sport and Culture. Ja-
pan. (2001/2004). National Curriculum Standards for
Petak, 28.1.2022.
Kindergartens. http://www.ibe.unesco.org/curricula/ja-
pan/ja_ecefw_1998_eng.pdf
– Ministry of Education and Culture. (2007). National
Core Curriculum. http://www.ibe.unesco.org/en/re-
sources?search_api_views_fulltext=%22curricula%20
hungary%20hu%20al%20fw%202007
– Ministry of Education. New Zealand Government.
(2017). Te Wh?riki. He wh?riki m?tauranga m? ng?
mokopuna o Aotearoa. Early childhood curriculum.
https://www.education.govt.nz/assets/Docu-
ments/Early-Childhood/Te-Whariki-Early-Child-
hood-Curriculum-ENG-Web.pdf
– Ministry of Education and Research. Portugal. (2006).
Framework Plan for the Content and Tasks of Kinder-
gartens. https://www.regjeringen.no/globalassets/up-
load/kd/vedlegg/barnehager/engelsk/frameworkplanfor
thecontentandtasksofkindergartens.pdf
– National Council for Curriculum and Assessment.
(2009). Aistear: the Early Childhood Curriculum
Framework and Síolta, The National Quality Frame-
work for Early Childhood Education.
http://www.westmeathchildcare.ie/im-
ages/Aistear_Siolta_Similarities_Differences.pdf
– National Institute for Education. Slovakia. (2008). The
National Educational Programme ISCED 0 - pre-pri-
mary education. http://www.oecd.org/educa-
tion/school/48705963.pdf
– Siolta, The National Quality Framework for Early
Childhood Education(2006). Dublin: Centre for Early
Childhood Devalopment& Education
https://siolta.ie/media/pdfs/final_handbook.pdf
– Skolverket. (2010). Läroplan för förskolan Lpfö 98
Reviderad 2010. http://www.svalov.se/down-
load/18.34c7ffa157e68bd680addb3/1477654621434/L
%C3%A4roplan%20f%C3%B6rskolan%20reviderad.
pdf
– U.S. Department of Health and Human Services. Ad-
ministration for Children and Families. Office of Head
Start. (2010).The head Start Child development and
early learning framework. Promoting Positive Out-
comes in Early Childhood Programs Serving Children
3-5 Years Old. https://www.acf.hhs.gov/ohs
– World Commission on Environment and Development.
(1987). Our Common Future. Oxford University Press.
https://sustainabledevelopment.un.org/content/docu-
ments/5987our-common-future.pdf
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 73
Broj 4 - Strana 74 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 75
Broj 4 - Strana 76 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 77
Broj 4 - Strana 78 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 79
Broj 4 - Strana 80 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 81
Broj 4 - Strana 82 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H
URED ZA REVIZIJU INSTITUCIJA
BOSNE I HERCEGOVINE
57
Na osnovu ~lana 16. stav (7) Zakona o reviziji institucija
Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 12/06),
genaralni revizor izdaje
SAOP]ENJE
O IZVR[ENIM REVIZIJAMA U^INKA U 2021. GODINI
Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine je u 2021.
godini proveo sljede}e revizije u~inka:
1. Pra}enje realizacije preporuka revizije u~inka - Upravljanje
grantovima u institucijama Bosne i Hercegovine
2. Pra}enje realizacije preporuka revizije u~inka - Aktivnosti
institucija BiH za provo|enje za{tite i spa{avanja u prirodnoj
ili drugoj nesre}i
3. Osnovne pretpostavke za efikasno upravljanje taksama i
naknadama institucija BiH
4. Elektronsko upravljanje dokumentima u institucijama BiH
5. Osnovne pretpostavke za inspekcijski nadzor u institucijama
BiH
6. Problemi i nedostaci institucija BiH u sistemu javnih nabavki
Pojedina~ni izvje{taji objavljeni su na web-stranici Ureda za
reviziju institucija BiH: www.revizija.gov.ba.
Broj 01-16-1-197/22
24. januara 2022. godine Generalni revizor
Sarajevo Hrvoje Tvrtkovi}, s. r.
Na temelju ~lanka 16. stavak (7) Zakona o reviziji institucija
Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 12/06),
glavni revizor izdaje
PRIOP]ENJE
O IZVR[ENIM REVIZIJAMA U^INKA U 2021. GODINI
Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine je u 2021.
godini proveo sljede}e revizije u~inka:
1. Pra}enje realizacije preporuka revizije u~inka - Upravljanje
grantovima u institucijama Bosne i Hercegovine
2. Pra}enje realizacije preporuka revizije u~inka - Aktivnosti
institucija BiH za provo|enje za{tite i spa{avanja u prirodnoj
ili drugoj nesre}i
Petak, 28.1.2022.
3. Temeljne pretpostavke za efikasno upravljanje pristojbama i
naknadama institucija BiH
4. Elektroni~ko upravljanje dokumentima u institucijama BiH
5. Temeljne pretpostavke za inspekcijski nadzor u institucijama
BiH
6. Problemi i nedostaci institucija BiH u sustavu javnih nabava
Pojedina~na izvje{}a objavljena su na web-stranici Ureda za
reviziju institucija BiH: www.revizija.gov.ba.
Broj 01-16-1-197/22
24. sije~nja 2022. godine Glavni revizor
Sarajevo Hrvoje Tvrtkovi}, v. r.
Na osnovu ~lana 16. stav (7) Zakona o reviziji institucija
Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 12/06),
generalni revizor izdaje
SAOP[TEWE
O IZVR[ENIM REVIZIJAMA U^INKA U 2021.
GODINI
Kancelarija za reviziju institucija Bosne i Hercegovine
je u 2021. godini provela sqede}e revizije u~inka:
1. Pra}ewe realizacije preporuka revizije u~inka -
Upravqawe grantovima u institucijama Bosne i
Hercegovine
2. Pra}ewe realizacije preporuka revizije u~inka -
Aktivnosti institucija BiH za provo|ewe za{tite i
spa{avawa u prirodnoj ili drugoj nesre}i
3. Osnovne pretpostavke za efikasno upravqawe taksama i
naknadama institucija BiH
4. Elektronsko upravqawe dokumentima u institucijama BiH
5. Osnovne pretpostavke za inspekcijski nadzor u
institucijama BiH
6. Problemi i nedostaci institucija BiH u sistemu javnih
nabavki
Pojedina~ni izvje{taji objavqeni su na web-stranici
Kancelarije za reviziju institucija BiH: www.revizija.gov.ba.
Broj 01-16-1-197/22
24. januara 2022. godine Generalni revizor
Sarajevo Hrvoje Tvrtkovi}, s. r.
Petak, 28.1.2022. S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Broj 4 - Strana 83

SADR@AJ

VIJE]E MINISTARA maraka i vrijednosnica javnih po{tanskih operatera

BOSNE I HERCEGOVINE (srpski jezik) 4
52 Odluka o odobravanju privremenog kori{tenja dijela UPRAVA BOSNE I HERCEGOVINE
sredstava od dozvola za kori{tenje radio-frekvencijskog ZA ZA[TITU ZDRAVLJA BILJA
spektra za pru`anje usluga putem mobilnih pristupnih
sistema (bosanski jezik)
55 Izmjene i dopune Spiska aktivnih materija dozvoljenih za
1 upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i
Odluka o odobravanju privremenog kori{tenja dijela Hercegovini (bosanski jezik) 4
sredstava od dozvola za kori{tenje radio-frekvencijskog
Izmjene i dopune Popisa aktivnih tvari dozvoljenih za
spektra za pru`anje usluga putem mobilnih pristupnih
uporabu u fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i
sustava (hrvatski jezik) 2 Hercegovini (hrvatski jezik) 6
Odluka o odobravawu privremenog kori{}ewa dijela Izmjene i dopune Spiska aktivnih materija dozvoqenih
sredstava od dozvola za kori{}ewe radio-frekventnog za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i
spektra za pru`awe usluga putem mobilnih pristupnih Hercegovini (srpski jezik) 8
sistema (srpski jezik) 2
53 Odluka o izmjeni Odluke o provo|enju Zakona o AGENCIJA ZA PRED[KOLSKO, OSNOVNO I
carinskoj politici u Bosni i Hercegovini (bosanski jezik) 3
SREDNJE OBRAZOVANJE BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o izmjeni Odluke o provo|enju Zakona o 56 Odluka o odobrenju Smjernica za implementaciju
carinskoj politici u Bosni i Hercegovini (hrvatski jezik) 3 Zajedni~ke jezgre cjelovitih razvojnih programa za
Odluka o izmjeni Odluke o sprovo|ewu Zakona o pred{kolski odgoj i obrazovanje definirane na ishodima
carinskoj politici u Bosni i Hercegovini (srpski u~enja (bosanski jezik) 10
jezik) 3 Odluka o odobrenju Smjernica za provedbu Zajedni~ke
jezgre cjelovitih razvojnih programa za pred{kolski
AGENCIJA ZA PO[TANSKI PROMET odgoj i obrazovanje definirane na ishodima u~enja
BOSNE I HERCEGOVINE (hrvatski jezik) 34
54 Proceduru o izmjeni i dopuni Procedura i kriterijuma za Odluka o odobrewu Smjernica za provo|ewe
podno{enje zahtjeva za saglasnost na godi{nje programe Zajedni~kog jezgra cjelovitih razvojnih programa za
izdavanja i pojedina~na izdanja po{tanskih maraka i pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe definisanog na
vrijednosnica javnih po{tanskih operatera (bosanski ishodima u~ewa (srpski jezik) 57
jezik) 3 URED ZA REVIZIJU INSTITUCIJA
Procedura o izmjeni i dopuni Procedura i kriterija za BOSNE I HERCEGOVINE
podno{enje zahtjeva za suglasnost na godi{nje programe
izdavanja i pojedina~na izdanja po{tanskih maraka i 57 Saop}enje o izvr{enim revizijama u~inka u 2021. godini
vrijednosnica javnih po{tanskih operatera (hrvatski (bosanski jezik) 82
jezik) 4 Priop}enje o izvr{enim revizijama u~inka u 2021. godini
Procedura o izmjeni i dopuni Procedura i kriterijuma (hrvatski jezik) 82
za podno{ewe zahtjeva za saglasnost na godi{we Saop{tewe o izvr{enim revizijama u~inka u 2021.
programe izdavawa i pojedina~na izdawa po{tanskih godini (srpski jezik) 82
Broj 4 - Strana 84 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Petak, 28.1.2022.

Izdava~: Ovla{tena slu`ba Doma naroda Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine, Trg BiH 1, Sarajevo - Za izdava~a: sekretarka Doma naroda
Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine Gordana @ivkovi} - Priprema i distribucija: JP NIO Slu`beni list BiH Sarajevo, D`emala Bijedi}a 39/III -
Direktor: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: 722-030 - Direktor: 722-061 - Pretplata: 722-054, faks: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049, 722-050, faks:
722-074 -Slu`ba za pravne i op}e poslove: 722-051 - Ra~unovodstvo: 722-044 722-046 - Komercijala: 722-042 - Pretplata se utvr|uje polugodi{nje, a
uplata se vr{i UNAPRIJED u korist ra~una: UNICREDIT BANK DD 338-320-22000052-11, ASA BANKA DD Sarajevo 134-470-10067655-09,
ADDIKO BANK AD Banja Luka, filijala Br~ko 552-000-00000017-12, RAIFFEISEN BANK DD BiH Sarajevo 161-000-00071700-57 - [tampa:
"Unioninvestplastika" d.d. Sarajevo - Za {tampariju: Jasmin Muminovi} - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska glasila.
"Slu`beni glasnik BiH" je upisan u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 731.
Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I - 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni broj
01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavanja poreske fakture.
Pretplata za I polugodi{te 2022. za "Slu`beni glasnik BiH" i "Me|unarodne ugovore" 120,00 KM, "Slu`bene novine Federacije BiH" 110,00 KM.
Web izdanje: http://www.sluzbenilist.ba - godi{nja pretplata 240,00 KM