krivična stvar 2. Objektivni koneksitet postoji kada: više lice izvrši jedno krivično delo 3.Subjektivni koneksitet postoji kada: jedno lice izvrši više krivičnih dela 4. Sporedni predmet krivičnog procesnog prava su: prethodna pravna pitanja, imovinskopravni zahtev i troškovi krivičnog postupka 5. Mešoviti koneksitet postoji kada: više lica izvrši više krivičnih dela 6. Krivični događaj obuhvata: krivično delo i učinioca krivičnog dela 7. Prethodna pitanja: su uslov za rešavanje krivične stvari 8. Prethodna pitanja koja rešava krivični sud mogu se ticati: svojstva službenog lica 9.Imovinskopravni zahtev: je posledica krivičnog događaja Da li će krivični sud rešavati imovinskopravni zahtev: zavisi od volje oštećenog 11.Zahtev za povraćaj stvari podnosi: oštećeni Predlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahteva može se podneti najkasnije do: završetka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom 13.Zadatak krivičnog procesno prava je: rasvetljenje i rešenje krivične stvari 14.Troškovi krivičnog postupka su izdaci koji nastaju: od pokretanja do završetka krivičnog postupka 15. O imovinskopravnom zahtevu uvek odlučuje: sud Osuđeni će snositi troškove krivičnog postupka: ako je sud doneo osuđujuću presudu 17.Rasvetljenje i rešenje krivične stvari znači: ko je učinilac krivičnog dela 18.Uređenost radnje zakonom znači: njeno izvođenje na način, u vreme i na mestu kako je određeno zakonom 19.Krivičnoprocesna radnja predstavlja: zakonom predviđenu i uređenu delatnost subjekata u krivičnom postupku usmerenu na rasveteljenje i rešavanje krivične stvari 20.Predviđenost radnje zakonom znači: da subjekt može da preduzima samo one radnje na koje je zakonom ovlašćen 21.Krivičnoprocesne radnje mogu biti optužne, odbrambene i sudeće: u odnosu na glavne funkcije u krivičnom postupku 22.Mogućnost da se u toku celog krivičnog postupka može predlagati izvođenje dokaza kojima se utvrđuje postojanje spornih pravno relevantnih činjenica, na latinskom jeziku zove se: beneficium novorum 23.Rokovima se istovremeno: pospešuje efikasnost organa krivičnog gonjenja i štite ljudska prava i slobode učesnika u postupku 24.Krivičnoprocesne radnje izvode se: u sedištu krivičnog suda 25.Rok je vremenski period u kome se krivičnoprocesna radnja: može, mora ili ne sme preduzeti 26. Prema vremenu kada se izvode krivičnoprocesne radnje mogu biti: predsudeće i sudeće 27.Rokovi organa krivičnog postupka se u zakonom određenim granicama: mogu produžavati 28.Ročište je: određeni momenat u vremenu u kome je potrebno da više subjekata istovremeno preduzme delatnost na istom mestu 29.Pravo povraćaja na pređašnje stanje dato je: svim navedenim procesnim subjektima 30.Nalog za postupanje je: smernica organa krivičnog postupka kako postupati u određenoj situaciji 31.Krivični spisi predstavljaju: zakonom propisanu formu u kojoj se fiksiraju rezultati izvedenih krivičnoprocesnih radnji 32.Rok za podnošenje molbe za povraćaj u pređašnje stanje iznosi: 8 dana po prestanku smetnje 33. U krivičnom postupku prvenstveno se utvrđuju: pravno relevantne činjenice 34.Pravno relevantne činjenice utvrđuju se posredstvom: činjenica-indicija 35. Podnesak predstavlja: svaki akt kojim se pismeno komunicira sa organom krivičnog postupka 36.O svakoj krivičnoprocesnoj radnji preduzetoj u krivičnom postupku sastavlja se: zapisnik 37.Dokaz je: činjenica kojom se utvrđuje postojanje spornih pravno relevantnih činjenica 38.Dokazno sredstvo je: zakonom određeni izvor dokaza 39.Sud će uvek utvrđivati činjenice na koje je ukazao: ovlašćeni tužilac 40.Sudska odluka može da se zasniva samo na: dokazima 41.Materijalni dokazi su: posredni dokazi 42.Originirani dokaz je: iskaz svedoka očevica 43.Sadržinu krivične stvari i osnov odluka krivičnog suda čine: pravno relevatne činjenice 44.Iskaz svedoka, iskaz okrivljenog, iskaz veštaka i uviđaj su izvori: neposrednih dokaza 45.Latinski izdraz onus probandi znači: teret pružanja dokaza 46.U Republici Srbiji krivični postupak je: optužno-raspravni 47.Teret pružanja dokaza u krivičnom postupku je na: ovlašćenom tužiocu 48.Poligrafom se: uopšte ne dobija dokaz 49.Načelo slobodne ocene dokaze podrazumeva: da sud nije vezan zakonom pri vrednovanju dokaza 50.Zakonska vrednost dokaza karakteristična je za: inkvizicioni postupak 51.Slučaj odstupanja od načela slobodne ocene dokaza je: obdukcija 52.Dokazi se mogu otkrivati: u toku celog krivičnog postupka 53.Latinski izraz in dubio pro reo znači: u sumnji za optuženog 54.Prema načelu in dubio pro reo činjenice koje idu na štetu optuženog: moraju biti utvrđene sa potpunom sigurnošću 55.Prema načelu in dubio pro reo činjenice koje idu u korist optuženog: uzimaju se za utvrđene kada su samo verovatne 56.Slobodna ocena dokaza primenjuje se u: akuzatornom postupku 57.Nalaz i mišljenje veštaka unose se u: zapisnik 58.Veštak je: procesno neutralan subjekt 59.Iskaz veštaka predstavlja: dokazno sredstvo 60.Latinski izraz iura novit curia znači: sud poznaje pravo 61.Krv, pljuvačka, sperma i urin su: biološki materijal 62.Prema redosledu veštačenje može biti: prvo, dopunsko i ponovno 63.Prema predmetu veštačenja, veštačenje može biti: veštačenje telesnih povreda, leša i duševnog stanja 64.Prilikom obdukcije veoma je važno utvrditi: uzrok smrti preminulog 65.Pravo na podnošenje zahteva za postavljanje stručnog savetnika imaju: okrivljeni i oštećeni kao supsidijarni tužilac 66.Predmet psihijatrijskog veštačenja je: duševno stranje okrivljenog u vreme izvršenja krivičnog dela 67.Iskaz stručnog lica u svojstvu svedoka: predstavlja dokazno sredstvo 68.Ekshumaciju određuje: sud 69.U svojstvu svedoka mogu se ispitati: oštećeni, oštećeni kao tužilac ili privatni tužilac 70.Privilegovani svedok: je oslobođen dužnosti svedočenja 71.Privilegovani svedok je srodnik okrivljenog po krvi u pobočnoj liniji zaključno: do trećeg stepena 72.Rekonstrukcija događaja je: postupanje stručnog lica 73.Deca i maloletnici: mogu biti svedoci 74.Prisustvo svedoka se obezbeđuje: pozivanjem ili dovođenjem 75.Usvojenik i usvojitelj okrivljenog su: privilegovani svedoci 76.Javni tužilac može da poveri preduzimanje dokazne radnje ispitavanja svedoka: policiji 77.Svedočenje se završava: ocenom iskaza svedoka 78.Putem video-konferencijske veze može se: ispitati posebno osetljiv svedok 79.Prepoznavanje lica u predistražnom postupku obaviće se tako da: lice koje se prepoznaje ne može da vidi svedoka 80.Ako bi javnim svedočenjem svedoku bili ugroženi život, telo, zdravlje, sloboda ili imovina većeg obima, svedok može biti: zaštićen 81.Uviđaj se konstatuje: zapisnikom 82.Uviđaj lica predstavlja: telesni pregled 83.Uviđaj stvari preduzima se na: pokretnim i nepokretnim stvarima 84.Policija može lica zatečena na mestu izvršenja krivičnog dela držati do dolaska javnog tužioca najduže: do 6 sati 85.Forenzička registracija osumnjičenog je: uzimanje biometrijskih uzoraka 86.Forenzičko-genetička analiza podrazumeva: analizu dezoksiribonukleinske kiseline 87.Telesni pregled okrivljenog će se vršiti: bez obzira na pristanak okrivljenog 88.Rekonstrukcija je: radnja dokazivanja 89.Pretresanje stana i drugih prostorija mora se započeti: najkasnije 8 dana u roku od dana izdavanja naredbe 90.Ako neko zove u pomoć, u tuđe prostorije se može ući i vršiti pretresanje: bez naredbe suda 91.Pretresanje lica mogu vršiti: samo lica istog pola, uz prisustvo svedoka istog pola 92.Posebne dokazne radnje preduzimaju se u slučajevima: organizovanog kriminala, ratnih zločina i krivičnih dela protiv ustavnog poretka 93.Angažovanje prikrivenog islednika moguće je: kod krivičnih dela organizovanog kriminala 94.Tajni nadzor komunikacije može trajati: tri meseca 95.Tajni nadzor komunikacije predlaže: javni tužilac 96.Tajni nadzor komunikacije naredbom određuje: sudija za prethodni postupak 97.Tajno praćenje i snimanje osumnjičenog naredbom određuje: sudija za prethodni postupak 98.Prikriveni islednik se u krivičnom postupku: može ispitati kao svedok, pod šifrom ili pseudonimom 99.Tajno praćenje i snimanje osumnjičenog predlaže: javni tužilac 100.Kod krivičnih dela organizovanog kriminala i ratnih zločina tajni nadzor komunikacije može trajati najduže: do jedne godine