Pitanja iz mikrobiologije

1. Što proučava epidemiologija?

Epidemiologija proučava ulogu i značenje raznih činitelja u pojavi, razvoju,

kretanju, sprečavanju i suzbivanju masovnih bolesti i stanja u ljudi

2. Objasnite pojmove: simbioza, parazitizam, komenzalizam i mutualizam.

Simbioza - zajednica dviju ili više vrsta u kojoj simbioti mogu živjeti

Parazitizam - odnos dvaju živih bića u kojem jedno od njih ima koristi, a drugo
može imati veću ili manju štetu

Komenzalizam - zajednica u kojoj jedan od komenzala ima koristi, a drugi ne trpi

štetu nego je prema njoj u indiferentnom odnosu

Mutualizam - zajednica u kojoj oba simbiota imaju koristi

3. Kakva je razlika između apatogenih, patogenih i uvjetno patogenih

mikroorganizama?

Apatogeni mikroorganizmi ne uzrokuju bolesti kod većine osoba s djelotvornom

odbranom, patogeni uzrokuju zarazne bolesti, uvjetno patogeni uglavnom ne
uzrokuju bolest, samo u određenim uvjetima.

4. Što označavaju pojmovi kontaminacije i dekontaminacije?

Kontaminacija, to je prisutnost uzročnika zaraznih bolesti na površini tijela i

sluznicama kao i na predmetima, u tekućini ili nekoj tvari, a odstranjivanje sa tih
mjesta naziva se dekontaminacija.

5. Kakva je razlika između infekcije i zarazne bolesti?

Infekcija je ulazak i prodiranje jedne vrste patogenih mikroorganizama ili više njih
u makroorganizam gdje izazivaju lokalno ili opću reakciju, a zarane bolesti nastaju
kao posljedica infekcije.

6. Objasni pojmove patogenosti i virulencija?

Patogenost označuje sposobnost izazivanja bolesti, a virulencija je stupanj

patogenosti.

7. Što je toksičnost ili inavzivnost bakterija?

Toksičnost ili invazivnost je sposobnost širenja u tkivo domaćina.

8. Što je avirulentan ili atenuiran mikroorganizam?

Organizmi koji su izgubili sposobnost uzrokovanja bolesti.

9. Što je inkubacija?

Inkubacija je vrijeme koje prođe od trenutka ulaska mikroorganizma u

makroorganizam do pojave prvih simptoma bolesti.

10. Sepsa i vrste sepse?

Sepsa je stanje kada patogeni mikroorganizmi iz ulaznog mjesta prodiru u krvni

optok i tako se prošire po cijelom tijelu. Vrste: bakterijemija, fungemija, viremija,
toksemija

11. Rekovalescentno stanje?

To je razdoblje oporavka nakon bolesti.

12. Opiši stadije zarazne bolesti?

1.lokalna reakcija

2. opća reakcija

3.rekonvalescantno stanje

4. ozdravljenje

5. preosjetljivost ili alergija

6. smrt

13. Kakva je razlika između akutne i kronične zarazne bolesti?

Akutne traju nekoliko dana, tjedana ili koji mjesec, a kronične traju godinama pa i
doživotno.
14. Navedite i objasnite vrste infekcija?

1. Superinfekcija- nastaje tijekom primarne infekcije, kada se makroorganizam

zarazi istom vrstom mikroorganizama.

2.Recidivirajuća infekcija- nastaje u vrijeme oporavka organizma od bolesti, tj ako

se u povoljnim uvjetima ponovno prouzroči bolest,

3.Kongenitalna infekcija- nastaje kada se uzročnici zarazne bolesti prenose od

majke na fetus

4.Neonatalna infekcija-pojavljuje se u prva četiri tjedna nakon rođenja

5.Bolnička infekcija- naziv je za infekciju svim patogenim mikroorganizmima i

parazitima, nastaje tijekom boravka u bolnici,

6.Ljatrogena infekcija- posljedica je intervencije zdravstvenog djelatnika

15. Koja su obilježja bolničkih i jatrogenih infekcija?

Bolnička infekcija može biti endogena, tj. autoinfekcija, kada su uzročnici bolničke
infekcije pripadnici fiziološke flore samog bolesnika, ili egzogena, kada uzročnici
nisu bili prisutni u bolesnika prije pojave zaraze.

Jatrogena infekcija javlja se kada se tijekom dijagnostičkih i terapijskih zahvata u

tijelu unose patogeni mikroorganizmi.

16. Kakva je razlika između infekcije i invazije?

Razlika između infekcije i invazije je što se mikroorganizmi kod infekcije

razmnožavaju a kod invazije se ne razmnožavaju.

17. Koji su činitelji potrebni za nastanak i širenje zaraznih bolesti?

Izvor mikroorganizma, putevi širenja, ulazno mjesto, količina i virulencija,

dispozicija makroorganizma.

18. Što su kliconoša i rezervoar uzročnika zaraze i koji je njihov epidemiološki

značaj?

Kliconoša je zdrava osoba ili životinja koja u sebi nosi uzročnike bolesti i izlučuje
ih u okoliš, rezervoari su čovjek ili životinja u kojima se uzročnici razmnožavaju i
zadržavaju do trenutka prenošenja u primljivog domaćina.

19. Objasnite pojam zoonoze i navedi primjer?

Ako je životinja kralježnjak izvor uzročnika zaraze za koju je primljiv čovjek i

obratno, takva se zarazna bolest naziva zoonozom (salmonela, Q-groznica, krpeljni
meningoencefalitis, trihineloza i tularemija).

20. Kako se šire uzročnici zaraza izravnim doticanjem?

Izravnim doticanjem smatra se širenje uzročnika bolesti horizontalno od zaražene

osobe na zdravu osobu, ili vertikalno, tj. od roditelja na potomstvo.

21. Kako se šire uzročnici zaraza probanog i dišnog sustava?

Uzročnici zaraza dišnog sustava šire se zrakom tj. malim kapima, a uzročnici
probavnog sustava šire se vodom i hranom.

22. Što su vektori i koje su značajke transmisivnih zaraza?

Vektori ili prenositelji koje čini kukci i grinje. Transmisivne zaraze su bolesti koje
se prenose vektorima.

23. Što je tropizam mikroogranizma?

Pojedini mikroorganizmi imaju određenu sklonost prema nekim tkivima što se

naziva tropizmom.

24. Opiši pojmove endemije, epidemije i pandemije.

Endemija je naziv za dugotrajno postojanje neke zarazne bolesti na određenom

području, epidemija naziv je za učestalu pojavu neke zarazne bolesti na nekom
području, pandemija je noblik pojavljivanja zarazne bolesti u velikog broja ljudi na
širim prostranstvima.

25. Opiši pojmove incidencije i prevalencije.

Incidencija mjera je učestalosti neke pojave, prevalencija označava proporciju svih

pojedinaca oboljelih od neke bolesti.

26. Koji su ciljevi epidemioloških istraživanja?

1.Opisati zdravstveno stanje pučanstva,

2.Objasniti etiologiju bolesti,

3. Predvidjeti broj oboljelih,

4. Nadzirati raspodjelu bolesti.

27. Opiši pojmove morbiditet i mortalitet.

Morbiditet odnos je broja oboljelih na nekom području i broja stanovnika, a

mortalitet odnos je broja umrlih na nekom području i broja stanovnika u
određenom razdoblju.

28. Opiši posebne ili epidemiološke mjere primarne prevencije.

Opće ili higijensko-sanitarne- smatraju se svi postupci što nisu usmjereni prema
jednoj određenoj bolesti, već djeluju prema svi zaraznim bolestima.

Posebne ili epidemiološke- one uključuku obvezno cijepljenje.

29. Što su sekundarne ili protuepidemijske mjere?

Sekundarne mjere provode se radi suzbijanja bolesti što se već pojavila kako se
ona ne bi razvila u epidemiju.