TISAK U prvom redu... vijest nije ogledalo socijalnih prika, nego izvje8taj 0 jednom njihovom aspektu koji se sam po sebi nameée. Vijest vam ne govori ni8ta o tome kako sjeme dozrijeva u zemiii, ali vam moze javiti kada prva mladica nikne iz ta. iz vijesti mozete saznati i Sto tamo netko kaze da se sa sjemenom dogada u zemij, a moze zakluciti i to da se mladica nije pojavila onda kada se to otekivalo, Sto je vi8e évrstih toGaka po kojima neko dogadanje moze biti utvrdeno, objektivizirano, mjereno i imenovano, veée ‘Su moguénosti da se vijest pojavi. Gdje god postoji dobar mehanizam za biljezenje dogada- nja, suvremeni news-service radi velikom precizno8¢u. Je- dan takav mehanizam postoji na burzi dionica; vijesti o njihovo} vrijednosti pristizu na monitore to&no8cu kojoj se moze vjerovati. Drugi su primjer predsjedniski izbor, &ij se rezultati, kada se brojenje | tabeliranje obavi dobro, znaju veé kasno uveéer. U civiliziranim drustvima vijesti 0 rodenju, smrti, brakovima i rastavama ire se veoma brz0, sim kada su namjemno priktivene ili sluéajno zanemarene. Takav ustroj biljeZenja postoji samo za neke aspekte indu- i drzave i to s razlititom preciznoScu kada se radi o financijama, prehrambeno} industri, bankarskim poslo ma, transakcijom nekretnina, nadnicama i drugome. Inst @ Walter Lippman tucija carine omoguéava da vodimo evidenciju i o uvozu i lzvozu roba, njihovo) vrijednosti i opsegu. Mislim da se svakako moe pronati i potvrditi bizarna povezanost i medu pouzdanosti neke vijesti i sistema biljezenja dogada- Ja. Pokuate li se prisjetiti naéela optudbe reformatora pro- tiv tiska, shvatit Gete da su za neke teme novine kao sudac U bejzbol utakmici bez pogodaka. Sve vijesti o stanjima sviesti, karakteru, aspiracijama, raspolozenjima, motivi- ‘ma, namjerama, masovnim i nacionalnim osjecajima, jav- ‘nom mijenju tog su karaktera. Takva su i pitanja privatnog profita, osobnih dohodaka, uvjeta i efikasnosti rada, per spektiva obrazovanja, zatim pitanja nezaposlenosti, mono- tonija Zivota, zdravstva, diskriminacije, nekorektnosti, ograniéenja trgovackog deficita, konzervativizma, racikali- zma, imperijalizma, slobode i éasti. Sve veé nabrojene vrste novosti sadrze podatke koji su u najboljem sluéaju priliéno »gréevitos i »isprekidano« zabiljezeni. Razlog tome moze biti cenzura ili tradicija privatnosti, ali i cinjenica da netko nije smatrao kako bi njihovo biljezenje moglo biti znabajno, ili se pribojavao da ti podaci nisu zapravo »drzavna tajna«, Vrlo Gesto razlog te&koGama moze biti i ‘odsutnost sistema za objektivno mjerenje nekog podrugja ljudske djelatnosti. U tom slugaju vijest je diskutabilna ako nije i potpuno zanemarena. Vijesti éije nastajanje nije re- Zultat objektivnog sistema mjerenja moraju biti iznesene kao osobna ili konvencionaina misijenja ili uopée nisu vije- st Zamistimo primjerice da je uzrok nekog atrajka lo8 Zivot radnika. Koji je kriterij po kojem bi se on mogao mieriti? Vjerojatno postoje odredeni standardi Zivota, higijene, eko- nomske sigumosti i judskog dostojanstva. Medutim, indu- strija moze biti mnogo ispod nekih teoretskih standarda Zajednice, a da su njezini radhnici preslabi éak i za prosvje- de. Uvjeti, takoder, mogu biti iznad nekog teoretskog pro- sjeka a da radnici ipak Zestoko prosvjeduju. Zakijuéujemo, standard je u najboljem slugalu nejasno mjerilo. Bilo kako bilo, mi emo pretpostaviti da su uvjeti u nekoj tvorici ispod prosjeéni, mjereni u ovom siugaju kriterjima uredni- ka. Ponekad i'ne éekajuéi da radnici poénu prijtiti, na znak socijalnog radnika, glavni ée urednik postati grupu novinara da istraze problem i tako ée na nj usmjeriti pozor- Preneseno iz zbomika »Moé media nost javnosti. On nuzno, takvo Sto ne moze éiniti Sesto. police Washington 1984 Za takve istrage treba vremena, novea pa italenta i narav- Scanned with CamScannerise od svega MNOgo prostora ‘4 san zvotnim uvietima racnika in esas Nara loroawvo novinskin redaka. Da bi se regis i | Uv site pared Je BUDA istraivata, mg 8 0 rad Ge. Nie Moguee zamisiti da i ig fo"emen Sppmalno pratt tkv0 istrazivanie, Vijey gl AMEVni nompranice dnevnog novinarstva, ' $8 do} investevati o Stralkovima nallakse je ' fom dogadalu postane ocit Gin opisata fvakodnevni Zivot titatelia, To je pocrugjs gape Kao java gdje je nlegoy interes najizrazenij. Giavna, ja yee" POZO. Einjerca Koja ojelule na rade i retormatare ag unravo prec novinama ka0 0 kreatorima promisiiens dezmiry gf aee Vaso cage fein problema u otkrivanju tema i emocionaine tage aeie: Prolapse roblem usin interesantnim Gitatelima, Jedint nacre oS Nek udalng faze Emerson, »éinjenicu predstaviti samo kag in °3,5° 10 Postigne jr | iskusiva, Gime se postize Komparativnl efente’ "OM lo na 3 829 obiteliskog ‘Ako bismo prouéavali na koji su nagin mnogi | mmogi bismo Zaku da su takvi dogada} fetes MoM Preston u tsk, | tuitamo u onom prvom, vaénijem, diel isa, aio se sea stanicama, | re pie. Obustava rad u nekom drugom graau moss Coste ima uonts | bi viest o njoj iznosila prepirku izmedu radinika i postaie i 2naeaina da | iagleda redovit tok vijesti, as nekim manjin Fee Tako otpriike piimjenuje i na vanjskopoitiske i druge medunareae clam 18 Se rutina 'arodne novosti. Pod vijeSéu se podrazumijeva praéenje otitin i progam su Sirokom Gitateljstvu interesantne, peak fa tone open ms fees obrascu dolazi § mnogo strana. Prvenstveno od ekonomije dnavea som Tala rarsiva Koja Kaze vdajte nam samo stereotipe nekog coycdsen eee mogué je priisak i zbog pomanjkanja kadrova s nuznom novinarskom ine: ginacijom, koji Ge znali gledati i ono za &to nisu bil stikino nestrey Medutim, i pod pretpostavkom da imate u viastitoj redakeiji visnog novinara, problem je u pronalazenju prostora u listu gdje bi i em je. v listu se jedan takav dobar i | neobigan Glanak mogao objaviti. Pritisak je i ekonomska nuznost da se Giatelja zainteresira brzo ali i opasnost da ga se ne zainteresira uopée, li | unajgorem sluéaju uvzijedi nekom neotekivanom vijeScu formuliranom ne- | spretno manjkavo. Sve !e teskoGe stvaraju nesigumost kada se radi slozenijim problemima i sioga je prirodno da uredhicl daju prednost nesum- njivim Ginjenicama i predstavijaju ih prosjeénom éitatelju. U danagnjoj organizaciii industrije sve duble ili potisnute istine do kojih se teZe dolazi vrlo su nepouzdane. One ukljuéuju vrijednosne sudove o Zivot- nom standardu, produktivnosti i ljudskim aspektima, dakle o aspektima Zivota koji su beskrajno diskutabilni upravo zbog odsutnosti sustaviog pre- ¢enja i kvantitativne analize. | sve dok se ne ustanove takva egzakina Mjerila, tok vijesti o njima kretat ée se, kaze Isocrates, izmedu dva isrona »Od krtignjaka rade¢i planine i od planina krtiénjake«. (?) Sve dok ued he ti ne poénu previadavati zakoniti postupet i posebno naobrazenistruénjac| potnu pozorno ispitivati uéinak i rezultate, ono Sto je za atatele senzacia, bit ée i novinarima najzanimljvije. U takvim odnosima Kofi zasad jos PEN davaju u industri, éak i kada postoje odredeni dogovor | tise 2a Nedostaje neovisno filtriranje éinjenica koje formiralu Pett Ogee A oz javnost neée biti jednaka onoj za internu upotrebu. i ato nogu podniel pel u novinama breme koje citatelii ni tisak ne Zele 1 goa n898 Sve dok ne posigji stvarni zakon i red vetina Ge Wiest ON Eee, Izve- je svoje probleme ne rijeSavaju zakons! lesz insta ackim stam fall s mjesta dogadanja radije Ce biljeziti teSko ‘cae aetaju nedodtiv~ Nego uzroke atrajka koji su do njega dovell. Raz ovako: j Zatim ga opigay @ OStaviti da yi | . rethodne ke Citatelja rezultat Je Pct u Svaki primjerak novina koji dosplle u "Uke, reer na oem selekcije ij stovi trebaju biti © narotito nagiasil listu, atk proeiors Welgu gauzimet isto clan Je bot standar iclovi su takvog odabira. U tom posi ne POAT 'y ston te) Postoje dogovori. Uzmite, primjerice dva lista 6 perinu 2a P ra. U naslovu prvog éitamo: ja Pot >Britanija $e 0% nO vaseg Pro francuske agresijew; nFrancus, ot gman. S02! Poon tha a tT kako ne var HSE _— Scanned with CamScannerje pitanje osobnog kriterija, nego procjene koji ée od ta dva dogadaja privuci pozomnost éitatelia pola sata tog jutra, a da bi se to postiglo natini Prezentiranja vijesti daleko su od moralnin i etiékih nagela, odnosno od feligioznog uéenja o istini. Rijet je isk’judivo 0 izazivanju osjecaja osobnog sudjelovanja i identifikacije sa sudionicima napisa. Vijest koja ne omoguéava articipaciju, ne moze prodrijeti do siroke javnosti. | itatelj mora sudjelovati U prigi, bas kao &to sudjeluje u kazaligno} predstavi, dakle mora sebe pre- Poznati u dogadajima. Kao Sto svaki gledatelj zaustavi dah kada se glavna glumica nade u opasnosti, na sliéan naéin éitatelj »ulazi« u vijest. A da bi U nju usao mora naci dodime toéke sa samim sobom, Sto se u élanku Postize uporabom odredenih stereotipa. Primjerice, kazu mu da se udruze- nje vodoinstalatera naziva »combine« (udruzenje vie osoba radi kontrole {raista odnosno postizanja politickih ciljeva) i to je dovolino da u njemu izazove negativan efekt. Ako se pak jecno takvo udruzenje nazove »grupa vodetih biznismena« tada se dobiva kljué za pozitivnu reakciju, Snaga koja kreira masovno mijenje podiva na kombinacijitih elemenata. Stoga su éitateli glavnih dnevnin novosti u velikoj neprilci. Ako ih uopée Zele proéitati, moraju za nijih biti zainteresirani, Sto znaci da se moraju Uivjeti u bit problema, da im ne smije biti svejedno kako Ge se on razrijeéit Citatelj, medutim, na taj nagin, osim ako njegove novine nemaju objektivnost kao glavni motto, tesko moze saéuvati nepristrano stajaliste. Sto strasnije tude u neku problematiku, to ée vige odbijati drugadije misljenje, te | odba- Civati one dijelove vijesti koji ne odgovaraju njegovim viastitim predodzbama, 272 Stoga mnog' listovi uvidaju da usprkos herojskim pokuSajima viastith cita~ telja, ne mogu mijenjati situaciju; To se dogada kada glavni urednik smatra da Ginjenice govore u prilog odredenom stanju. Ako je djelovanje nuzno, ono ée se ostvariti delikatno i s velikom dozom opreznosti. Novine se u naGelu ne upuataju u riskantne pothvate. Sigumije je imati vijest koja se Javiia i nestaje, nego dolijevati ulje na vatru problema. tisak Vijesti, istina i zakjuéak Hipoteza koja se do sada pokazala najtoénijom i najplodnijom jest ta da vijest i istina niposto nisu dvije jednake stvari pa ih stoga treba jasno razlikovati. Funkcija vijesti jest da javija 0 nekorn dogadanju, dok je zadaca istine da iznese sakrivene cinjenice, da ih stavi u medusobni odnos i stvori sliku stvarnosti na koju ljudi mogu ragunati. Samo na onim razinama gdje socijaine prilike imaju prepoznatljiv i mjeriv oblik, Korpus vijesti i istine moze se poklapati. Cinimo li usporedbu, vrlo je malo podruéja udskog interesa za koje moZemo regi da je mjerenje dovoljno egzakino da bi se 0 neko} stvari donio sud koji je blize istini nego pristranom misljenju. Ne postoji obrana, nema isprike da se primjerice Sest puta u nekim novinama napise da je Lenjin mriav, ako se izvor te »povjerliives vijesti vise puta pokazao nepouzdanim. U ovakvim sludajevima vijest treba glasiti: »Helsingors kaze da je Lenjin umro«. Moze se, medutim, dogodit da se jedne novine, odnosno njihov glavni urednik, pozove na odgovornost zbog éinjenice da Lenjina nije »progiasio dovolino mrtvim«, iako je izvor bio potvrden i provjeren. AKO postoji situacija kada se od urednika tradi naroéita odgovornost, onda je to svakako prilikom njegove proojene pouzdanosti izvora vijesti. No, u konkret- 1noj situacij, kada treba reagirati brzo kao recimo u priéi Sto Zeli ruski narod, provjere tognosti navoda uglavnom ne postoje. Odsutnost tih egzaktnih testova pouzdanosti, vise od bilo dega oslikava karakter novinarske profesije. Samo je malo egzakinog znanja i to ne treba biti narosito osposobljen. Sve je ostalo novinarska razboritost. Kada jedan- Put u svijet ode vijest da je ured grofovije Clerk sa sigumo8éu ustvrdio bankrot Johna Smitha, sva évrsta mjerila nestaju. Zaéto je John Smith propao, njegove vrline i mane, analize ekonomskin prilika u kojima se »njegov brod nasukaox, sve to moze biti isprigano u stotinu priéa na stotinu naGina. Ne postoji disciplina primijenjene psihologije, kao &to postoji u me- dicini, inzinjerstvu pa i pravu, koja bi svojim autoritetom vodila misao novi- nara U trenutku kada on prekoracuje granicu izmedu vijesti i sirokog podrugja Istine. Ne postoje kanon! koji bi tada vodili njegovu misao, kao &to ne postoji zakon koji bi obuzdao ¢itatelja ili izdavata. Verzija istine nekog novinara pak je samo njegova osobna verzija. A koliko on uopée moze dokazati istinu svoga videnja? Sigumo nita vise nego gospodin Sinclair Lewis kada Scanned with CamScannerda je izrekao itavu istinu 0 may | wrost,novinar Je Spremnil prznat da {gansta jlenje posta mo © shy. era, nlegovo Misijenje postaje miera ziyona: FU Ne postop ™8C8 svoj mbfeotipove, u sluzbi njegova intorese 2. Proizadia Bos i sipjektivny prizmu, i ne moze poredi da ida zna da eSOVh viastithy ‘od raznobojnog stakla, obasjane Bik 20 810 je udgio St Vidi kroz Broznale njegovo Je Samopouzdanje neprestans posjedovatl Sv moraine hrabrosti, koje neye |MUSMil. Novi te fedostale mu neprestana potvrda nekin isha ere POSEGu. egg? avale otcjeplienie fizike Od teoloske kontrole., Be” SU Plimjerice gti™ fede metode koja le 2taru data rego intlogng, ©, 2osupan rae na sve sile sviieta. Njegove su pretpostavke pie my body ber omy! rjegovi dokazi Superior’ tradici, da su se naposiey on neisten || trl. Novinar, medutim, nema takvog saveznika uy yi ot eoloska Kart cama. Kontrola njegovih citatela i njegovog gla lest | Gnjents ine nad predrasudom, nego mislienje nad ayn09 uredhika, nj vent rzno manje istinito. ‘GIM misllenima koje nije i ru _. Moguée je i ujedno nuzno da novinar iarakter istine, na kojem se onda grade rihows eu us donese nesig ji odobravanjem potiée socijalna znanost da stvara woe atta to kitkom drustvenin Ginjenica, a ujedno prisijava p a upotreblive formulacia institucija. Tisak se, drugim rijecima, moze izborii ea ee alive obike djelovanja istine. Medutim, nagin na koji je danas wees isina, ne dopusta da novine iz broja u bro) titatala orang demokratska teorija masovnog mijenja zahtjeva, Raslog ter ewan oe U Einjenic da tisak funkcionira unutar drusiva u kojemen ong eee 278 prikriveni, a nihovo je postojanje nemoguée pouzdane bijesit Seton Teoria koja kaze da tisak sam moze pratt na joi mnaaa normalno zabijezti samo ono sto adie Inatucle aang eee 80 viadine instituclje smatraju da treba zabiljeziti. Sve osim toga je raspravijanje i misljenje, nesigumo istrazivanje samosvijest i hrabrost jjudske misi.. Ako tisak nije tako univerzalno pole: ren li ako duboko uroiniéki... on je mnogo slabasniji nego Sto to demokrat- ska teorija danas priznaje. Preslab je da nosi breme popularnosti dréavne Vlasti | da nepresiano opskrbljyje istinom za koju demokrati misle da je bogom dana stvar. Kada se pak stalno oekuje zadovoljavanje takvih istino- snih standarda, formiraju se pogreéni kriteriji prosudbe, pogresnog shvata- nja ogranigenog karaktera vijesti, precjenjivania viastite izdrdljvosti, duha javnostii svestrane kompetencije. Mi tada pretpostavljamo apett za neinte- Tesantnom istinom, koja nije zadovoljila na$ ukus nijednom postenom ana- lizom. Ako novine onda trebaju objasnjavati citav javni Zivot ljudske vrste kako bi svaki odrastao ¢itatelj mogao stvoriti viastiti sud ba’ o svakom problem, one u tom posiu ne mogu uspjeti. One su u tom sluéaju osudene na propast i sada i u buduénosti, Opéenito nije moguée pretpostavit da ée suit (nastavi li s podjelom rada i distribuiranjem struénjaka), moc: bit voden. Univerzainim misijenjam éitave svoje populace. Takva teonia nerazsne Postavija svakog ‘itatelja kao teoretski Kompetentnu osobu, i na tal Tete 7a tisak navaliuje sve breme koje su viada, diplomaciia industria pron UBinit. Od tiska, koji na svoje citatelje djeluje SO minuta v 24 se traje dan, oéekuje se da stvara mistiénu snagu nazvanu as pak, poate: itako oslobodi drzavne institucije od jo8 jedne brige, Novi Tet elk no, vrlo éesto pretvaraju da mogu uéiniti upravo 10. re ijeni koju sam plaéa, neprestano stimulira demokreciy Otiginalnim premisama i opskrbljuje viadine organ 682 csp nisu u stanju sami pribavijati. Propustivsi, medutim, ji stanovnistvo- ‘kao ‘mentima znanja, novine postaju »svezani« nese nesiguran problema, koji Gjeline, Gitajuéi tisak kao cjelina, treba ries . ytvorene C Drugim jegima, na tisk se potelo gledali Ke0 72.9 im rein Ho je, opterecen svakodnevnim ocjenjivaniem Po o> iva, Sud v9 ima vrlo éesto funkeiju inicijative, izjasnjavante iv i Nia otvoren danju i noéu treba neprestano pros Takvo 8to jednostavno ne moze funkc! or cao ato smo vies 10 postoje upravo nzamis vo. Neu olor ie Je proporcionaina s precetn iment Wedtasu Osim da se neki zest ‘4 i dogadaj moze ia ovist ilo karakteru vijest il postale Scanned with CamScanneri ie, u cjelini, kvaliteta obavijesti u nekom suvremeno, artene Pa ob Pd ancl rine organizacije. Sto bolje funkcioniraju inein oe sens viereltii interesi u rjima zastupljeni, to se vi8e problema ee n> nosava, kaiteri su objektivij va time i neki dogadaj moze bit Uspjesnife | toenije predstavijen u nekim izvjestajima. U najboliem slug Hee eS oe civar sluga institucija. U najgorem, sredstvo kojim nekolicing eksploatira drustvenu dezorganizacly rad postizania wast clive Sno iko drus nove ne uspijevaju n f rat, Beskre, io cto usveneustarove ne epleval rema cont, ba om obavijestima, Tisak stoga niposto nije supstitut za institucije. On je poput rflektora 80 se neprestano kreée pretrazujuci okolinu u mraky donose¢i »epizodu po epizodu« pod snop svjetlosti. Covjecanstvo ne moze pomoéu tog svjetia. Jedno drustvo ne mose i daéu samo s | tog SVj : Oba Oe gpizedama, dogadajima | incidentima. Samo Kada eq pod »normainim osvjetiienjem« tisak uspijeva obaviti svoju ulogu u otktiva- jia dovolino jasnih za presudivanje. Problem drustva dublii je od ae ee acle “mo njegovo ‘jesonje. A ono leZi u formiranju drustvert organizacija temeljenin na sistemu analiza i praenja, sa svim konzekven- cama koje iz toga proiziaze; odbacivanjem teorije 0 »svekompetentnom gradaninu«, decentralizacijom odludivanja i prosudivanja, koordinacijom od- luka na temelju usporedbe razlitin analiza i istrazivanja. Ako se u sre Stima upravijanja neprestano polazu racuni, koji posao gine jasnijim i onima koji ga obavijaju i cnima koji se bave njegovim nadzorom, tada problemi, kada se pojave, ne predstavijaju samo sukob siijepih. Tada viadin sistem 274 obavjestavanja otkriva odredeni problem koji zatim novine prezentiraju kao aan vijest na svojim stranicama, éiju valjanost pak ponovo testiraju izvori infor- macija. To je radikalan put. Naime, te&koée tiska, kao i te’ko¢e predstavnidke viade, bile one prostorne ili funkcionaine, jednako kao i problemi industrije, bila ona kapitalistika, kooperativna ili komunistiéka, imaju uvijek zajedni¢ki osnovni izvor: nemoguénost slobodnih liudi da previadaju svakodnevno iskustvo i viastite predrasude, kreirajuci, osmisljavajuéi i organizirajudi ustro} znanja. Taj osnovni izvor problema javija se prvenstveno zbog nedostataka pouzdane slike svijeta koju unatoé svim nastojanjima viade, skole, novine | crkve ne uspijevaju stvoriti. Nasuprot tome oditi su promaSaji demokracije Preveo: Bojan Lunzer Scanned with CamScanner