Asocijacija

Prvi zadatak

A1 stari vijek B1 stilski pravac C1 upotreba D1 veličanje rata

slobodnog stiha

A2 humanizam i B2 odsustvo logike i C2 izraženost D2 upotreba

renesansa razuma ekstaze neologizama i
vulgarizama

A3 prosvjetiteljstvo B3 slobodna igra C3 književni pravac D3 stepenasto

asocijacija oblikovanje
stiha

A4 moderna B4 automatizam, C4 krik duše D4 stilska

diktat misli orijentacija

Drugi zadatak – posmatranje slike ,,Gospođice iz Avinjona“ !

Treći zadatak – pravilno i adekvatno lokalizovanje pojedinih razdoblja u okviru književne

periodike 20. vijeka!

Prilog broj jedan

Proučite opise vremenskih odrednica glavnih umjetničkih pojava od početka 20. vijeka i
imenujte ih u odgovarajućoj koloni.

Ovaj period će započeti teorijom i stvaralačkom praksom Šarla

Bodlera, a okončava krajem vijeka ( fin de siecle ).
Pojava ovih umjetničkih pokreta uokviruje vrijeme prije i poslije Prvog
svjetskog rata, u kojem nastaju djela potpuno nove orijentacije u okviru
raznorodnih umjetničkih pravaca, tendencija i stilskih formi, uz koje u
isto vrijeme opstojava i tradicija realizma. Ovo doba karakteriše
pojava brojnih stilskih pravaca, umjetničkih grupa i promovisanje
mnoštva raznovrsnih poetskih i estetskih načela.
U ovom periodu dolazi do sinteze iskustava doba moderne i
stvaralaštva prvih decenija 20. vijeka; otkrivaju sr konflikti
savremenog svijeta, kao i fragmentarnost ljudskog iskustva, posebno
nakon Drugog svjetskog rata.
Razdoblje je nakon šezdesetih godina 20. vijeka u kojem kao postupak
dominiraju ironija i igra fakta i fikcije. Virtuoznom književnom
obradom, uz upotrebu trivijalnih tema, izražava se skepticizam i
konačna svijest o kraju modernizma.
Četvrti zadatak – ovladavanje bazičnim znanjima iz svijeta avangardne umjetnosti!
Prilog broj dva

Precizno razvrstajte navedene iskaze tako što ćete upisati + ( plus ) ukoliko je misao tačna
ili, pak, - ( minus ) ako data rečenica ne odgovara kursu avangardne umjetnosti!

Avangarda se drugačije zove moderna.

Avangarda se drugačije naziva neoromantizmom.

Avangarda se zove drugačije modernizmom.

Avangarda je isto što i dekadencija.

Avangarda je stilski pravac, optedruštveni pokret i književna epoha.

Avangarda je stilska formacija, ali nije i epoha.

Avangarda slovi za mirno i statično doba.

Avangarda je prepoznatljiva po živom i dinamičnom pulsiranju i

strujanju najrazličitijih poetičkih i idejnih opredjeljenja.

Avangarda je književni pravac koji se javlja 60-ih godina 20-og vijeka.

Avangarda nije jedinstveni pokret već opšti naziv za niz izama koji se
javljaju u međuratnom periodu.

Najznačajniji pravci avangardni jesu: parnasizam, realizam,

ekspresionizam, futurizam, impresionizam.

Najpoznatiji avangardni pravci jesu: romantizam, simbolizam,

naturalizam, nadrealizam, dadaizam.

Najvažniji avangardni pravci jesu: futurizam, ekspresionizam,

dadaizam, zenitizam, nadrealizam, kubizam, fovizam.

Najbitniji avangardi pravci jesu: ekspresionizam, dadaizam,

nadrealizam, futurizam, kubizam i impresionizam.

Peti zadatak – uspostavljanje paralele između dvije po svemu različite epohe: moderne i
avangarde!

Šesti zadatak – prepoznavanje i izdvajanje glavnih karakteristika avangardne umjetnosti!

Prilog broj tri
 Date su vam izvjesne karakteristike književnih epoha i stilskih pravaca. Prepoznajte samo
one koje se odnose na poetiku avangarde! Ako je odgovor tačan, upišite T! Ukoliko, sa druge
strane, ne odgovara zakonitostima avangardne umjetnosti, upišite N!

Javlja se potreba za poetičkim radikalizmom.

Zagovaranje i isticanje estetizma.
Striktno poštovanje tradicije.
Zadovoljstvo postojećom umjetnošću.
Jednostavna percepcija i velika razumljivost tekstova.
Dolazi do interesovanja za čovjekov unutrašnji život i svijet.
Nezadovoljstvo postojećim umjetničkim sadržajima.
Osporava se prototipska stvarnost kao vodeća inspiracija umjetničkog
stvaralaštva.
Zanemarivanje estetizma i odustajanje od njega.
Afirmisanje poetskih, pripovjedačkih i dramskih konvencija iz vremena
moderne.
Izražava se želja za stvaranjem i pronalaženjem novog izraza.
Niska komunikativnost tekstova.
Negiranje, preoblikovanje i prevazilaženje tradicije.
Iskazuje se poštovanje prema postojećim umjetničkim formama.
Formira se nova stvarnost koja ima imanentne zakonitosti.
Uspostavlja se stroga granica između književnih rodova i vrsta.
Narušava se logika, iznevjerava sintaksa.
Objavljuju se manifesti, pokreću zajednička glasila ( časopisi,
magazini, revije ... )
Dolazi do prožimanja i pretapanja različitih rodova i vrsta.
Zagovara se aktivno promišljanje umjetničkog sadržaja.
U modi je preplitanje različitih vrsta umjetnosti.
Umjetnik je snažan individualac koji se povlači u sebi svojstven svijet.
Umjetnik je snažni individualac koji u grupnom radu iskazuje potrebu
za bliskošću sa ogromnom grupom istomišljenika.
Umjetnik je snažni intelektualac koji u grupnom radu iskazuje potrebu
za bliskošću, razumijevanjem i saradnjom sa manjom grupom
istomišljenika.
Dolazi do grafičkog oblikovanja tekstova.
Umjetnik avangarde često je neshvaćen, depresivan i razočaran.
Umjetnik avangarde nerijetko je neshvaćen, ali nije razočaran.
Umjetnik avangarde često nastupa sa pozicije neshvaćenog čovjeka, ali
ne razočaranog već buntovnika.

Sedmi zadatak – determinisanje avangardnih pravaca na osnovu odlomaka iz manifestativnih

tekstova!
Prilog broj četiri

Na osnovu sljedećih tekstova prepoznajte avangardne pravce i obrazložite svoje mišljenje:

I

Nikada radost nije bila tako daleko i sloboda tako mrtva. Sada je kriknula
bijeda:čovjek je kriknuo za svojom dušom, sve današnje vrijeme je jedan jedinstven krik
bijede. I umjetnost je kriknula u dubokoj tami, kriknula je za pomoć, kriknula je za duhom
... Umjetničko djelo može da dođe samo iz unutrašnjosti čovjekove ... Mi svi uzimamo
stvarnost za sredstvo svoga stvaranja ... Realnost nije u stvarima, već je realnost u
dejstvu stvari na nas ... On je ravolucionaran i traži smisao u dinamici ili mogućnosti
dinamike ... Novi svijet mora da se kreće, da se mijenja ...

II

Mi želimo da opjevamo ljubav prema opasnosti, energiju iz navike i ludu smjelost.

Glavni elementi naše poezije biće odvažnost, smjelost i buntovnost ... Jedino se u borbi
nalazi ljepota. Nema remek-djela bez agresivnog momenta ... Hoćemo da slavimo rat –
jedinu higijenu svijeta – militarizam, patriotizam, razorni gest anarhista, lijepe misli koje
ubijaju i prezrenje žene ... Hoćemo da razorimo muzeje, biblioteke, da se borimo protiv
moralizma, feminizma i svih kukavičluka ... Pjevaćemo o ljudima koje pokreće rad, o
zadovoljstvu, o buntu, o mnogobrojnim, mnogonijansiranim pučinama revolucija u
modernim gradovima; o noćnim vibracijama arsenala i radilišta pod njihovim žestokim
električnim mjesecima;o proždrljivim željezničkim stanicama punim dimnih zmija ...

III

Čist psihički automatizam. Diktat misli u odsustvu svake kontrole razuma, izvan svih
estetskih i moralnih preokupacija ... Nabavite sebi pribor za pisanje, pošto ste se smjestili
na što pogodnijem mjestu za usredsređenje svog duha u sebi samom ... Odlučno recite
sebi da je literatura jedan od najžalosnijih puteva koji vode u svijet. Pišite brzo da se ne
biste zaustavili i došli u iskušenje sebe da pročitavate. Prva rečenica doći će sama od
sebe... Nastavite koliko vam se sviđa. Oslonite se na neiscrpni karakter našeg šapata ...

IV

Sve što je besmislenije, utoliko je bolje ... Iznenadite, zbunite i šokirajte publiku ...
Ukrotite racionalne konvencije u umjetnosti! ... Vratite se primitivnim glasovima i
asocijacijama bez smisla ... Poričite svaki smisao! ... Izražavajte besmisao! ...

Prilog broj pet

 Pažljivo pročitajte date odrednice, a potom zaključite na koje se avangardne pravce odnose
konkretne parole!

Srušiti tradicionalne kanone!

Najvažnije je izraziti se!
Drama i lirika!
Emocije, strasti i psiha!
Dinamičan ritam!
Slobodan stih!
Preziremo urbani stil življenja!
Nećemo površnost, tražimo dubine!
Bježimo u san, u fantaziju, u kosmos!
Mi ne opisujemo, mi izražavamo suštinu pojavnosti i predmetnosti!
Dolje i presionizam!
Budimo hrabri, smjeli, buntovni!
Nema više ljepote osim u borbi!
Veličajmo rat!
Nećemo prošlost, hoćemo budućnost!
Brzi automobili kao brze riječi!
Oda jednoj mašini!
U jednom aparatu više je života nego u jednom malograđanskom srcu!
Prezirite malograđanštinu!
Slavimo revoluciju!
Ne zazirimo od nepoetskih riječi!
Lomimo i stepenasto oblikujmo stihove!
Cirih
Dolje buržoaska revolucija!!!
Ne! Da! Ne! Da!
Igra, igra, čigra ... !
Dolje smisao, gore besmisao!!!
Smisao je loš, besmisao je bolji!!!
Ništa, ništa, ništa ... nećemo ništa!!!
Hoćemo nešto samo da bi publika rekla:
Mi ne razumijemo ništa, ništa, ništa ...
Dolje tradicija!
Ukinimo granice između svjesnog i nesvjesnog!
Izostavljajmo interpunkciju!
Stvarajmo neobične slike i alogične veze!
Slijedimo asocijacije nesputane razumom!
Snovi, košmari, halucinacije!
Proljeće lijeće proleti proljeće prolijeće!
Misli misli misli se misle misli se misli misao!
Nemoguće je moguće nemoguće!
Snov snevati san an dan danas
Snasansansandandansansansansansansansansansansan ...

Deveti zadatak – razvrstavanje avangardnih književnih pravaca na osnovu vremensko-prostorne

lokalizacije, manifestativnih i programskih tekstova, stilskih obilježja i glavnih predstavnika!
Prilog broj šest

Prepoznajte odgovarajuće avangardne pravce na osnovu sadržaja koji slijedi:

Ovaj avangardni pravac nastao je kao reakcija na impresionizam u Njemačkoj

oko 1910. godine zagovarajući tezu da pravo umjetničko djelo može da nastane
samo iz unutrašnjosti čovjekove. Njegovi predstavnici se često izražavaju kroz
manifeste, pa im je i sama poezija manifestativna i programska. Poetskom slikom
izražavaju suštinu neke pojave, a izraz im obilježavaju uzvik, ekstaza i veliki
dinamizam. Težište ovog pravca jeste prikazivanje čovjekovog duhovnog svijeta i
kosmičke filozofije života. Nezadovoljni javom reprezentanti ovog pravca bježe u
stanje sna prepuštajući se kosmičkim širinama i daljinama. Psihička uzburkanost
prepoznatljivo je obilježje ove avangardne škole baš kao što je i žustro zalaganje
za slobodni stih temeljni princip njen.U evropskoj književnosti njegovi
predstavnici su: Georg Trakl, Bertold Breht i Franc Kafka, a kod nas ovaj pravac
reprezentuju:Miloš Crnjanski, Rastko Petrović, Ivo Andrić u knjigama poetske
proze tipa ,,Ex Ponto“ i ,,Nemiri“.
Ovaj avangardni pravac radikalno kida vezu sa tradicijom okrećući se
budućnosti. Revoltirani postojećom stvarnošću predstavnici ove avangardne
škole prepuštaju se buntovnom duhu svom veličajući rat i
smatrajući da je rat jedini izlaz za čovječanstvo. Veličaju borbu, hrabrost i
odlučnost slijedeći misao da nema remek-djela bez agresivnog momenta. Zalažu
se za razaranje galerija, muzeja, biblioteka, za spaljivanje knjiga , za zvuk mašine
i brzine kao jedine ,,krasote svijeta“, za nove, nepoetske, čak i vulgarne, riječi i
sasvim drugačije oblikovanje stihova. Kolijevka ovog stilskog pravca je Italija, a
njegov manifest objavio je 1909. godine Filipo Tomazo Marineti. Tri godine
kasnije ovaj izam se javlja i u Rusiji sa pojavom manifesta ,,Šamar u lice javnom
ukusu“. Dok je italijanski destruktivan, agresivan i brutalan, ruski je
humanistički orijentisan i revolucionarno intoniran tako da umjetnost postaje
ogledalo života i instrument vremena. U Rusiji glavni predstavnici ovog pravca
jesu: Vladimir Majakovski, Vladimir Hljebnjikov ...
Ovaj avangardni pravac jeste radikalna i nihilistička pobuna građanskih
intelektualaca, slikara i pisaca. Javio se u Cirihu 1916. godine, a njegov idejni
tvorac bio je Rumun Tristan Cara. Trajao je do 1920. godine kada je i sam postao
podložan raslojavanju. Glavni cilj ove avangardne škole bio je da se publika
šokira i zbuni, kao i da se racionalne konvencije u umjetnosti u potpunosti
isključe. Poenta nije shvatiti poruku ,već je ne razumjeti!
Ovaj avangardni pravac je nastao u slikarstvu i književnosti u Francuskoj
promovišući umjetnost nadstvarnosti. Pretpostavlja čist psihički automatizam, tj.
diktat misli u odsustvu kontrole koju bi vršio razum. Pisac treba da bilježi sve što
mu padne na um , prepuštajući se slobodnoj igri asocijacija posredstvom koje se
dolazi do automatskog pisanja. Pored asocijacija u svijet književnosti
predstavnici ovog pravca uvode snove i halucinacije, stvarajući alogične veze i
neočekivane slike koje najčešće izranjaju iz čovjekove podsvijesti. Andre Breton
je autor manifesta ovog pravca (1924). U Evropi pored Bretona predstavnici ove
avangardne škole su Pol Elijar, Luj Aragon, Gijom Apoliner, slikar Salvador
Dali.Kod nas glavni reprezentanti ovog izma jesu:Marko Ristić, Milan Dedinac,
Oskar Davičo, Aleksandar Vučo, Koča Popović, Dušan Matić ...
Deseti zadatak – razvrstavanje imena navedenih predstavnika iz različitih avangardnih
umjetnosti u odgovarajuće kolone.

Prilog broj sedam

Razvrstajte imena predstavnika likovne, muzičke i književne umjetnosti u adekvatne kolone:

Bela Bartok, Vladimir Majakovski, Salvador Dali, Gijom Apoliner, Igor Stravinski, Oskar
Kokoška, Pablo Pikaso, Luiđi Pirandelo, Karl Orf!

Likovna umjetnost Muzička umjetnost Književna umjetnost