Hector Berlioz

- Pariz u to vrijeme preferira operu, voli virtuozitet i natjecanja, zastupljena je

salonska muzika i nema interesa za lied, instrumentalnu i kamernu muziku

- odabire muziku nad medicinom te ga otac više ne financira

- studira u Parizu, a nakon osvojene nagrade Prix de Rome mora ostati u Rimu, no
ostaje samo godinu dana razočaran zastarjelošću i siromaštvom tamošnjeg muzičkog
života
- kompozitorski uspjeh u inozemstvu, neprihvaćen u Parizu
- dirigent, majstor orkestracije, muzički kritičar
- traži svoju srodnu dušu, zaljubljuje se u glumicu
- neuzvraćena ljubav – nastaje Fantastična simfonija
o pet stavaka
o programnost
o nije u klasicističkom stilu
o tema je idée fixe - javlja se u svim stavcima uz prilagodbe i
mijenjanja raspoloženju
- bogata, napredna, moderna orkestracija
- napisao Traktat moderne instrumentacije (kasnije dodan i dio o dirigiranju)
- ostale simfonije
o Romeo i Julija
 dramatizacija simfonije - koristi ljudski glas
 8 stavaka
o Harold u Italiji
 prema Byronu (Hodočašće Childea Harolda)
 programno orkestralno djelo u 4 slike
 opis Haroldovih osjećaja – subjektivno, autorski
 Haroldova tema – idée fixe
o Velika žalosna i trijumfalna simfonija za srpanjske žrtve iz 1830.
 3 stavka: Posmrtna koračnica, Nadgrobno slovo, Apoteoza
 pisano za veliki puhački sastav namijenjen izvedbi na
otvorenom, kasnije dodani i gudači
o orkestralne uvertire: Kralj Lear, Rimski karneval, Gusar
- duhovna muzika – monumentalnost
o Requiem za oko tisuću izvođača
o Te Deum
o oratorij Kristovo djetinjstvo u 3 slike – kamerno tretiranje orkestra
- koncertna dramatska opera Faustovo prokletstvo na Goethea
o u operama dramu prenosi u orkestar
o tri glavna lika – Faust, Margareta, Mefisto
- ostale opere: Benvenuto Cellini, Trojanci, Beatrice i Benedikt

Fantastična simfonija H. Berlioza je prvo pravo programsko muzičko djelo u historiji muzike.
Komponovano je na vlastiti kompozitorov književni predložak te zbog toga nosi podnaslov Epizode
iz života umjetnika, što je u prvoj verziji bio i naslov Simfonije. To jasno upućuje na programnost
zasnovanu na vlastitim životnim iskustvima. Znano je da je glavni lik Epizoda... sam kompozitor,
ali ličnost koja je pokrenula cijelu Simfoniju je engleska glumica Harriet Smitsohn u koju se
kompozitor beznadežno zaljubio. No kada je glumica ipak pristala na zajednički život, nastupa
razočarenje potaknuto opijumskim vizijama koje je onda Berlioz pretočio u vlastitu kompoziciju.
Kako je u libretu kompozitor objasnio glavna misao vodilja ili idee fixe (franc. fiksna ideja) je jedna
melodija data u I. stavku nakon opširnog uvoda, a koja se transformira onako kako se mijenja
umjetnikov odnos prema ženi.
Druga zanimljivost jeste sam oblik stavaka. Simfonija je petostavačna, ali svaki stavak je oblikovan
kao zasebni i pauzom odijeljeni neki od tipova muzičkog oblika.

Programski sadržaj Oblik

I. stavak: Sanjarenja. Strasti Uvod (1–64), c mol
Mladi muzičar prvi put put vidi ženu u kojoj su Ekspozicija (64–167)
sjedinjene sve draži idealna bića o kojima je I. tema (72–111), C dur
njegova mašta sanjala: on se zaljubljuje; njena Most (111–150), C dur–G dur
slika se javlja u umjetnikovom duhu povezana za II. tema (150–167), G dur
određenu muzičku misao, u kojoj on nalazi neki Razvojni dio (168–232), G dur +
strastveni karakter, ali otmjen i bojažljiv, poput modulacije
onoga, što ga pridaje voljenom biću. Taj Repriza (232–493)
melankolični odraz uzora neprekidno ga progoni Uvod (232–239), G dur
poput fiksne ideje. To je i uzrok zbog kojega se I. tema (239–279), G dur
kroz čitavu simfoniju neprekidno javlja melodija Most (279–311), G dur
kojom počinje prvi stavak. Prijelaz iz tog II. tema (t. 311–332), G dur–C
melankoličnog sanjarenja u stanje strasti čini dur
sadržaj prvog dijela. Završna grupa (332–358), C dur
Završno razvijanje (358–494), G
dur + modulacije
Koda (494–527) , C dur
II. stavak: Na balu Uvod (1–39), a mol
Umjetnik se nalazi u najrazličitijim životnim A (39–110), A dur
prilikama, posred vreve neke svečanosti, u Prijelaz (110–121), A dur–F dur
promatranju prirodnih ljepota, u gradu, u polju, B (121–163), F dur
prilazi mu ljubljena i unosi nemir u njegovu dušu. Prijelaz (163–176), F dur–A dur
A (176–257), A dur
C (257–302), A dur
B (302–320), D dur–A dur
Koda (320–368), A dur
III. stavak: Prizor u polju Uvod (1–20), F dur
Nalazeći se jedne večeri u prirodi, začuje iz A (20–49), F dur
daleka dva pastira kako naizmjence izvode na Prijelaz (49), F dur
fruli pastirske napjeve. Taj pastirski dvopjev, B (50–59), F dur
mjesto na kojem se odigrava prizor, lagani šum Prijelaz (59–69), F dur–a mol–C
stabala koja vjetar pomiče, nada što se u njemu od dur
nedavna počela buditi, sve to daje njegovu srcu A (69–79), C dur
mir na koji ono nije bilo naviklo, a njegovim Prijelaz (79–88), C dur–B dur
mislima vedriju boju. On razmišlja o svojoj C (88–113), B dur
samoći o nada se da doskora neće više biti sam. Prijelaz (113–131), B dur–F dur–
Ali ako ga bude varala? To miješanje nade i C dur
straha, te misli o sreći, pomućene crnim A/D (131–150), C dur–F dur
predosjećanjima, čine sadržaj adagia. Pri kraju, Koda (150–198), F dur
jedan od pastira ponovno počinje prijašnji napjev,
drugi na njega više ne odgovara... Udaljena
tutnjava grmljavine...Samoća...Tišina.
IV. stavak: Marš k stratištu Uvod (1–18), g mol
Uvjerivši se da mu ljubav nije uzvraćena, Ekspozicija (18–78)
umjetnik se otruje opijumom. Količina toga I. tema (17–50), g mol – Es dur –
pogubnog sredstva, preslaba da mu zada smrt, g mol
baca ga u san, praćen najstrašnijim vizijama. On Most (50–62), g mol – B dur
sanja da je ubio ženu koju voli, da su ga osudili, II. tema (62–78), B dur
odveli na stratište i da prisustvuje svome Razvojni dio (78–124)
smaknuću. Povorka kreće uz zvukove čas turobne Uvodni odsjek (78–89), B dur
i divlje, čas sjajne i svečane koračnice, u kojoj se Centralni odsjek (89–105), B dur
potmuli šum teških koraka, bez ikakavih prijelaza, Završni odsjek (105–124), B dur
javlja s najbučnijim kikotom. Pri kraju koračnice – g mol
pojavljuju se četiri prva takta idee fixe kao Repriza (124–171)
posljednja ljubavna misao, prekinuta kobnim I. tema (124–140), g mol
udarcem. Most (140–165), g mol
II. tema (165–171), g mol
Koda (171–178), G dur
V. stavak: San o vještičjem sijelu Uvod (1–241)
On vidi sebe na sijelu vještica pored strašne čete I. odsjek (1–21), C dur
sjena, čarobnjaka, svakovrsnih nakaza što su se II. odsjek (21–102), C dur – Es
okupile zbog njegova sprovoda. Čudni šumovi, dur – c mol
jecaji, grohotan smijeh, daleki krikovi kojima kao III. odsjek (t. 102–241), c mol
da odgovaraju drugi poklici. Ljubljena melodija Fuga (t. 241–474), C dur
ponovo se javlja, ali ona je izgubila karakter Koda (t. 474–584), C dur
otmjenosti i bojažljivosti. Sada je to samo prosta
plesna pjesma, surova i groteskna; to ona dolazi
na sijelo... Radosna rika pri njenu dolasku... Ona
sudjeluje u demonskoj orgiji...mrtvačko zvono,
burleskna parodija "Dies irae". Kolo vještica i
"Dies irae" skupa (prema: J. Andreis, knjiga 2:
429).