ALTALIGON 1 SfITLULOOGO VZ MIND vfueaozergo 1 efo8po Boysjoyspaid 1 Soues 1sourASN maanpeay teaifua/ooid oxy VIALa(G Tea fW Od DILYA ghaqnly efew pez “soqusotnye on rool "@upeE 9) aS /7O maou me ooossin zoIPe4d or1er-091-£56-806 NaST q0xg epee Tod ‘oBUOT nIOH] ‘YBN SAIN “CHIN MA, woinheAyEZ af per ‘frend wuzen‘etiSsoa08po aropeuosd ep apnfowo afuelsmmzer ez IU -Pipod - epi mapas aj wes oy Tpowod anf go esc Joysljonpes m esobftfotssjord ropmudA wouapaspo n usa fom afaeydod fix ounouod ena wfueID UOXeU 95 ep wareqpesd {b8po 10921 | elsojoud of eunfo yas AsO rBlous fun 1 wfueaoupatiaotes algo n "worrugratd uaa ay oun‘yer ro gear TEA Kvaliteta - Sto nam znadi i kako ju dozivijavamo Koje se asocijacijejavijaju kada razmisliamo o pojmu ualiteta? Zdrava hrana? Brak? Skupe cipele? Odnos? Dizajnerska odjeéa? Obitelj Ovaj priruénik? Glazba? Viti@ Optema u vitickom dnevnom boravku? Obrazovanje? Kvaliteta ivljenj... bilo, vjerujemo da cemo se sloziti kako © kvaliteti esto razmisljamo, iako ju moida tako ne nazivamo. Ceso smo zaokuplent kvaltetom svojega 2ivota jer ona obuhvaca mnoga donosi zakljucke o tome je Iii oliko je zadovoljan/nezadovoljan videnim/dotivijenim. Podrugja i djelovania koja dijelovi kojima nismo potpuno zadovolji je tijeé 0 kvalitet, juno je kako poje- RICA 0 VALET KAD JU RAZNAO Kvaliteta Zivota primatno je psiholoska kategoria, na éije formiranje djeluje razina obrazovania, status u drustvu, standard i sl. i subjektivnih, pstholoskih Ginitelja koji Konstituraju liénost pojedinca u najsirem smishis istiéu Kriz- bitnih elemenata koji utjece fa cjelokupan dofivijaj kvalitete Zivljenja po- jedinea. Kako je u foleusu naieg interesa sustav ranog i predskolskog odgoja i obra- kvalitet upravo u tom podru Nedvojbeno je da u odredenom kulturoloskom, nika odgojno-obrazovnog procesa w oz wz stalnu tendenciju rasta, Pozornost zadovoljni postignutim i uvijek v0, kada je rijet 0 kvalitet, jednostavno ne postoji, Kvaliteta u kontekstu vrjednovanja sustava ranog i predskolskog éilgoja i obrazovanja -Kvaliteta je kljuéna rijeé za'kojom tragaju roditelji, profesionalci i nepristrane osobe u programima ranog.odgoja i obrazovanja:, naglaSava Sim Poh Khim’. s¢ na trenutaénu viadinu politiku u podrugju ranog , RaglaSava -vaZnost promocije visoko kvalitet- ‘w ranoj dobi, kako bi svako dijete dobilo 090,‘eqan oz ‘alums apolowsod oppuain ouasofumid 1 sfueaoupatsaoures oureiqfeay neaPyago af Y 3 ouznu ‘axounsn ‘ofipezrueiio ‘sorupatez “eaeisns ruoneay effogod owsIG eq “2 UoSpleUOT |gnst “eurEAOUEISN iow n aoxfeayy aurzer ofuezipod eu feohin ueanzod wefeeuz wun, aeUI arsuoy ‘efuEAoupaliowes 20014: wp af oungodau afueaegnSowo 01 asyeid oluearpatideun mt eurajqosd afueavsals vz elapt stuazejeuosd ‘osqesd axgop My/i euraiqoud afuesnyarop “efuers ofuearpsain -[esowEs ‘souanetioru ‘efuessrunwoy Zouaneay apafiusn ‘ysouaneany- :ns ‘oy, ‘prupolez n yiSrup eweqanod 1 ewiaesd euraid ovgeuod 28 OWIOACSPO | eawad ozaizn ‘eqganod afoxs oeaeljonopez ousaldsn iq o¥ey noupolod wo « Soxsqoygpaid 1 Zoues tsias 0 astao vfureaoupalia : onaimeazr4af onan uaumsto YOO ee 2 8 "6661 °V OHA ‘pl woorupafez wouyexo] $ eueaozesqo 1 eloBpo Boysjoaspard 1 Soues exouessn wlupeins ‘sa001d juxozesqo-ouloSpo n eljempou isousonipIN | nolan rupeluavews ‘enouessn ausesfosd aitaopas n eureqanod unuqusad s soafp elrznpyur ‘eljaupos ylaoui 1 2oalp eqanod 1 eaeid afureaoygod ‘200!p afursopaideu ns org 0F3 ‘e/o8po Sours aiusutfas a1 “py eumffompos unao woRnyury soudn]N OUsoUpO nUTPa! BEA -yngo nlreaozeiqo'T'nfo8p9 woysjoxspaxd 1 woues n elseaoupalia se001g 1 vfoSpo Soysqoxspardy Bours earisns 1 afuaniny aseysinen af ougn ‘afuesuoPyury saporper ns Yfox} v “eBafu wsnaz) JU0 | rai Bos 80qz, ‘pu 2ovupolez oujexo] quoquat “fareuaes ‘prupems 1wpRURS “eDalp “ioupr "ifeulodpo sigaia wolgafp n s220xd reaozesqo-oulospo n yu2gnipyn ‘uaerztau Mf ousei#t ns ox as afusemnun “pu Pelugnns TuporeuNpoUuL ‘omsmmsyun ‘aBrupn ‘iivsut aouatumd ‘esounssn weAzt Pruoquii aposoid ‘sfueaoupatia oxsfuea 2fueacupata aponoid sox ewnyatqns od nirojzed sdmasud 2 1A ‘2xouEIN | eourpalod 1 nfueaoupalssowes ousoupo ‘nfueaou ~patia wafusemnun y} Wows | woysfuRA q] WouASy9 o NEOAGB ouaZOu “eavisns Souaozesqo-auloSpo aronpeAy vlueaoupalia afuend jonfenewzey. 3] OAOBo{u ez 4I0A08po 9poaoid aftresoupolia ors or fuearzeus0 0, ‘yuaprzod afuearpuain 1 plan "epepez yn sfueaipospo aingnBowo ougoposst pe ‘ninja -do #@ slo awoiqoitFh pian ‘nansnspod wourpatod n eluns Souyenuan afuearpiamn afronBowio eqpanoid exoBalN “njoxs n BiseIOd Op wOATZ oso 2598 po noalp vz aug aystommnsuy ‘ouaeisns nzju n Soaxd ory vlueaczesgo 1 elo8po Zoxjsjoxgpad 1 Bou eamsnspod 1 ospe ed “waersns Sourozesqo-ouloR po Soudnsjop arsuyeay,sfuempolideun asa efueaoupalinounes f1> TUACUSE jwsoltexoupolsaoures'- orepeBod 92a ourefosala 100080, afogtes of or _mpin ous oe ‘oxqop'dulosop - ajoqleu oures of ep ruses OMS OV z {joupos yraoytfu 5 d00lp nsazaet Egosgop v2 aljogteu ngig.esqepe ‘exupeans Zougnns “effogn ‘effanloBpo niiszyosd fprsiqepo ‘ols Jal owefnus 2u 1 o8du ‘ourazow aU ep OUNES ON, dosed 01 nfeifSiSolp ep ynserpo nzoaqo wu | moare n afjoust afogieu eu oxeid wii SiSlip oyeas ep noruatury wu mIsn(o as OwZOW, vam nae ox ADAene ro soma ope, ZaSto kvaliteti ustanove pridajemo veliku pozornost! Interes strutnjaka u svijetu i kod nas usmjeren je na procenu kvalitere indikatora kvalitete radi svhovitog wejedriovaaia u razovanja. Rezultat jednogodisnjega rada bilo je izvjeSce ))1 kojem se predlaze 16 indikatora, rasporedenih u cematika, éitanje, strani jezici, uéenje za udenje, znanost, usaviSavanje utitelja, participacija u predskolskom odgoju i obrazovanju, broj studenata u odnost prema broju racunala). podnuéje, komparabilnost i valjanost. Zakljuteno je kako su ponudeni in- dikatori, koji su dio Europskog izvjeséa o kvalitet u obrazovanju, vazan europski doprinos u provodenjy nacionalnih evalwacija w podudiu skolskih standarda.!$ Govoreti o reformi obrazovanjé ui Liti, autor Kisonient's iste kake stvo kvalitete - prioritet reforme obrazovanja-, pod kojom podrazu + kontrolu kvalitete (odgovornost odgojitelja za kurikulum, standa ‘nosti i organizaciju), Eps, 1 G02) une M O07 “Eno: cL Gama ar 3h & ce up cusses. nun * jamstvo kvalitete (obuhvaca dréavnu politiku, sustave i procese koji omo- gucuju visoku kvalitens uéenija), + procjenu kvalitete (procesi vanjskog vrjednovania: postignnca djece/uée- nike, viticka/skolska dokumentacija, statisti¢ki podatci, promatranja, buhvaéa kompleks Kontrole kvalitete, jamstva kvalitete litete, napominjuéi kako cijeli sustav mora biti dobro Nadal, Kistnient navodi‘neke od elemenata (podrudja, aktivnosti koje treba podvrgnuti samovrednovanju pojedinaca, aij vsjednovaniu ustanave, + Konia se socfalnim parmerima,onobet a2v0 djece/ucenika. Osim ovih uvjeta kvalitete, Kistnient: naglaSava kako je «svaka ustanova slo- bodria dodati svoje viastite dopunske keriteie. Navodenjem nekoliko paliféta pokuali smo upozoriti na to kolika se pozor nost posvecuje vrjednovaljlkvaitete odgojno-obrazovnog sustava u europ- skim zemnjama i Sie te Stlenti neke elemente koji su vie-manje zajedni¢ii u tom procesu. te Bez obzira na to kako priftspamo vijednovanju kvalitete susavaranog | spelt kijuéni 2a Walt cioniranje cielog sustava, all dinice (ustanove) u tom sitavu. Nadalje, upravo u nekima od 0 zaciske, prirodne i drustvene steéevine okruzenja u kojem Zivimo. Tek tadansojolo n anourien sine eluEnoyoip eBagea aioe} fuearpalideun zn wxrezoa vfurid wuzen oupefearod | Puzea OUANUAN FU aIPOIOpISN 25 fox ‘sioA082e sfeopon ez runnjnns nfep afuewoud ‘ez away, “eunoUEseS wrudnUs eu -£0 ¢ ‘adinuB 21 woofdopoy 5 run gop eworyelupiar yuopnisod pou joupos s “epma eunoranejelp wpe fyeadses ‘efeuzods yuaporpo op ‘ong uosen -feny ez wxruodasd | ous -end ewewar wrpalod o mona wogea n axeadses suanqnnsuoy 2grUpoteZ ‘ewodud eigop ns obpain x ‘euesd yruipolod nluelyweaspasd r niures0q -ypp wofjugnns ‘nfiressirumnzes woljoq n nzewod efuolugeiqo euemusumasy py gsaaeu néowt arafunsd anyey ‘msousozod wafeplad nt01 OHO 9 enatso ‘orpta/eyeipuy ‘otAtzop/ejplarzop 01 wes epry ‘Zo 01 af congez ‘gureactugelqo 02 oxy :souotunad ‘erendhod euepop miseisod aT—zou nfupia nyjeas #7, ‘2Avfod aurpolod is mruselqo 1 ypfumnze afjoq org oisq OE, ‘eyeasosoruw, ‘epesindsur “epmnatsd af sea elox amaesony wpa Wlbolp wSrup asyerd 2 ‘asqesd ayso8epod M/t onsoumise evosd nfupsan myeas wz anfesnjod eljaridod Soyeas nfeny eu ‘ews “elupia unuapnuod uniezeyud oupyqa - eueura unuipotod o rpnfelsruze afuesoupatisoures ousoupo ‘naradses 1 fu fur afuatuselgo e ssoupalia | 2A0URR afueaoupatisoures wz [sity ruipolod org mruselqo altuqospod ouray resn}0d ‘gn vloy thoeziy -2i0 n afueaoupotia oxgiupems | sluesoupolinowes ~ reoqesd ru ‘Sorupotee oupexo | epnun ‘jongo omsiotnred/7S0Up0 ‘aynsespo | s0eIp aftagn 21 efeBpo Bowes ummm “9 “paoteisn Baap ws NIA wef pnfraged -Tas~ eu -ef: po - elyozopy vuafuafrTosd abi prea nasadses | ofuvaoupotsaoues ‘ofuefisquszes ez 2u72I, ‘fon eloy youpofez 1 wourpalod afueaopard wourwuopypen sosdnseu ouswasans -Frefuofmus 9s os OF, eu 2 oynessodiond dilsiio oy autatua 1 afuaznnjo oupefuorens ‘oxsoxd ™ ‘eurajqosd efuearsolr roar, foas nofarz ren 1 (alu woe op wap n eoreuze unas WU) soUPO FMEA “C ‘esoo01d Bounoze3qo-oulo8po ey -aquiig a80jn 91 afta monet elupes8ay ‘nonsa wrolzalp nef “anoueisn nsoupolua y mgrefes :efueaoupal xg nruselqo aftliap.outop regnjod ‘asuofusoudau ¥foalou ‘pa a ep elueaozesqo | vfo8po Zoysjoyspaid | Zoues vsourssn Uizusioid 729 “euenezpgo 1 foBpo Zoysjoyspasd 1 Goues-eaxssns wuesow nsyeid nfnpaspo afoy nsoupaliia | wagiefeas “eyozopl -polta | eiuznoupotsaouies ejppom/eueu Ynsow po wepel rypnuod H2I9Z ‘ofuapatideun ourzalu ez a1grzejod ousnss nfearingiso 21 vfueaozeigg.1elo8po Zoxsjoyspoid 1 Soues asyeid ayso8epod INAW O Vonrid suzeinuan sfuesoupatiaewpaneny nirgngowo oupeundo a11Jea3 HOU az nc 09:08ene yo nou pera Zivjeti svoj Zivot Sui Zivimo svoje privatne i profesionalne Zivote prema osobno} flozofiji, Stajaliftima i vrijednostima za koje se zalnzemo, 1 koje vjerujemo i nastojimo ih prenositi na osobe u svojem okruzenju. Katkad ih mozemo jasno artiku- lirati, a ponekad bas i ne, ali iz. naseg keojima smo u interakeiji, naéina kor autentigni, vjerodostojni, lako nas je prozreti, vaZni drugie u nasim osob- ‘nim i profesionalnim Zivotima ne smatraju nas pouzdanima, odgovornima, postenima, ostavljamo dojam osobe koja se prigodnigarski ponasa, Kada bismo se ée8¢e analizirali nakon pojedinih situacija u kojima se na- dode do rijeci, umjesto njega zavrSava revenicu, uskave u njegovu pricy éim sugovornik uzme dah kako bi nastavio - nije vjerodostojna; osoba koja je gorljvi zagovornik postivanja djegih prava, au svoju odgojnu grupu/razsed odbija prihvatti dijete s posebnim potrebama - nije vjerodostojna. Ovakvih bismo primjera mogli navesti mnogo, no to nam nije namjera. te i pozomost na Ginjenicu da éesto o scbi imamo pomalo ideali- a drugi nas, vide il manje, doziviiavaju drukéije, Tada se prema ranim stajalistima, o€ekivanjima ili percepcijom sebe. A mi smo frustrirani, Jjutimo se, razoéarani smo, nesretni itd., pa odgovaramo neprimjereno, i opet ne u skladu sa stajalistima za koja se zalazemo. Najée8ée se branimo, napa- amo, povlatimo, kri , ogovaramo i sl. Kada bismo se ee sustayno samovrjednovali, izbjegli bismo mnoge zamke svakidasnjice i vierojatno bis- ‘nam kritiéne totke, na kojima sami trebamo raditi kako bismo ih otklonili ii ublazil. Ako to ne mozemo sami, najvjerojatnije imamo ‘osobu od povjerenja koja nam moze pomodi otkriti nage slabe tocke. Zaito ove primjere navodimo u kontekstu jednog od temeljnih kriteria vrje- dnovanja ustanova ranog i predskolskog odgoja i obrazovania - filozofije (Ghvacanje svijeta) te stajalsta i vrijednosti Koji odreduju praksu pojedinih ject v 2 Zhog, toga Sto osobna filozofif, stajalista i vrijednosti odreduju najprije nas same, a zatim na5 privatni i profesionalni Zivot i djelovanje. ‘Dragi je razlog Zelja da samovrjednovanje postane sastavni dio Zivotne filo- 2ofije svakog pojedinca jer je to jedan od najudinkovitjh nacina mijenjanja pojedinca nabolje. U daljnjem tekstu pokugat Cemo ova pitanja razmatrati u kontekstu ranog, i predikolskog odgoja.i obrazovanja, nase profesionalne opredijeljenost, ‘obveze da mijenjamo osobna zastarjela i nedjelotvorna stajalita, jer kao pro- fesionalci u ustanovama ranog i predskolskog odgoja i obrazovanja imamo golemu odgovornost prema djeci u najeanijoj Zivotnoj dobi pa je zato nasa ‘ukupna odgovornost jos veca. Kako smo se mijenjali- suvremeno nasuprot tradicionalnom ‘Tradicionalno poimanje.ranog odgoja, u predvidivost i linearnost”. temelji se ishodiste imaju u -melianicisti¢kom ‘gojno-obrazovnom praksom odgojitl one (djecu) koji viSe-manje uspjeSno reproduciraju znanje, fragmentamo Luge, tek povremeno celoyito sagledavaju problem, oxeky situaciji, uvjek trade odigbrenje za neki postupak od ravnat ‘Medutim, suvremena znanstvena ist dominiraju -pravocrtnost, cima i sustavu veijednosti Koji vijetae'®, Sto je rezultiralo od- o ~rad qwafasoxd wuraid apon wloy exrzejod ns estes euotuolrord euapaney -wunzalngo 1 eumsonuoyez wiloas be G@undn ano pnfeaefunds: iqos 0 orpneu/eygneu (oxou) wes o¥$ “T sefoena x «© Ton eu ns auoposs noolp | eanotpo oy auau 2 wiogzt nsouprow non woletp welou A -9 xe ® al wu nipaeo oupotin ar now au ‘oupo8n nfeafso ou ysespo 25 malo n nom“ x *« * Saaned oansen ee Hueaa] 2 -sunaes‘peouapentud ‘efueacigod ‘nowindis fepalo newy eiow aafp oyeas notin wakalp A x «© ‘Gojeipo “eolp) wuipalod “wueqonod nearpoltqud agou ou gn 9 ool -¢ x «x -s‘nfgeszo ‘nfonsn wafusemnun ‘euresSozd paryeay 2 od nltoges oueuz ougosnpous 35 EN -Z i x a ~nged uepys Opa HE net EO “nfesruomyuny 1 preupal ns osor08 Ionia thal 145“ ‘uataad we foag, asunyg doy ase es: VINGUAL Mp dnyfjrouzodead pyzsa fous of riusp ot “THA, wumara rape ox ums‘yar ro gen oyereth Najéesée nije potrebno nista reéi - dovoljno je osvijestiti Sto osjecamo Katkad je dovolino provesti nekoliko minuta u nekoj ustanovi ranog i predikolskog odgoja i obrazovanja, promotrti okruzenje, porazgovarati s ‘osobljem djetjeg vita i/li obratiti pozomnost na djegju igru, medusobnu komunikaciju i komunikaciju s odraslima, pa da steknete dojam 0 ozragju, stroju i funkcioniranju te ustanove. Jedan od evidentnih rezultata flozo- fije koja vlada u odredenoj ustanovi ranog i predskolskog odgoja i obra- ‘od ravnateja, preko strucnih snson® istiée kako je u novije njegovu utjecaju na kvalitets teristike Sefovskog upravijanja su: + Sef odreduje zadace i standarde, bez. Konzultacije s radnicima, a radnici snose posijedie ako zadace nis izvrene; rad pa radnici rade samo onoliko jevima i ne vode raéuna o kvalitet; . isilom (najéesée kaznjavanje) kako bi postigao veci uéinak. Rezultat Sefovskog upravijanja u svakoj zajednici (sustavu) jesu radni uyjetiu ” vrijednosti, odnosno osobine koje bi odgojno-obrazovni sustav trebao raz- vijati i poticat, Karo Kod djece tako i kod odraslih. Tradicionalne hijerarhi- (ustavu) ne mogu uspjesno zadovoliti te svoje potrebe nisu motivirani za kkvalitetan rad, Sto se negativno odrazava na kvalitetu cijelog sustava (zajed- KNJIZNICA ustanovom nazivaju transakeijskim. On se temelji na -tradicional rokratskom konceptu hijerarhije i kontrole-. Autoritarni, Kontroliraj vodenju ustanove ili odgojne grupe onemogucuje kvalitetnu: komt interakcie, ukdjucivanje i djelatno sudjelovanje te tako ugrozava temeljne psi- hitke potrebe, ali i postivanje prava Zimbenika odgojno-obrazovnog, procesa Stoga Benson’? istice kako -prerigidan rukovoditeljski sus- ilnost, ignorira individualne potrebe i pojedinéeve kapacitete dda sudjeluje... to paralizira mist i djelovanje... Organizacije koje upravijaju na ompetitivne i kontrolirajuce nadine gube svoj ljudski potencija. Mosda ste tijekom skolovanja ili rada u nekoj od ustanova ranog i predskolskog odgoja i obrazovanja naisli na ovakav sustay upravijanja i i sve Funkcionira prema tradicionalnom, Sefovskom ustroju? Kako vas i vaSu grupu dozivijavaju ostale kolege, strucni suradnici, ravnatel? A roditelj? Jeste Ji Gesto frustrirani i/li nezadovoljni? itd. Ako je, pak, va8 odgovor ~Apiitekiad, éesto ili uvijek se ponasam Sefovski, mada to nazivam odgovornim i jatno pitate: to i kako udinitt rad i disciplina u grupi budu djece budu zadovoljni te da mojim radom i napredovanjem \dredeni? 3 Suni, E006, 3) 2 Benton, b 208, 28.-nsopsip a eagrup, 1 oer ‘anoueisn oe 10s foureous fouoystusospou | fouse! eu auafauan alas sussonofop prupatez afueaseasso eu yruasofuisn wSOUpO YUNSUTEA ‘oqusoxo oy ‘afueresofaid 1 afueaorgod ‘afuepeayd afudteuod ns of, cexaeinzes unas wx) exopon epofusn 14 3f OS efeopoa apefeeon, “ folo%1 0 *€ erorfogeppyeas loss wnsafis0 ep ofoméd nfvelrurzes n afuapon onyend af NU OMIOM 2 eyqunda as0 Daten gps 0 eONeU/oIDNEU (oAOU) ures og “L refer saa earow canvate ro soe opera visi Hi sreca pojedinca o kvalitetaim odnosima s dugima. Kvaliteta meduljudskih odnosa oduvijek je bila vazno pitanje, kako za ‘znanost i struku, tako i za laike. No to pitanje postaje sve aktualnije u su- ‘vremenom, ubrzanom svijetu za koji se Cesto kaze da je nehuman, da raz- dvaja jude, a umjetno ih spaja suvremenim tehnologijama; svijeru u kojem je gotovo sve podredeno brzini, zaradi, pr jim interesima. Veliki dio Zivota provodimo na radnim mjestima, vti¢ima s djecom, nji- i veseljem na posao i imamo li potrebu ivota ljudima s kojima smo svakodnevno u tu potrebu uspjesno zadovoljavamo, znadi da u svojem radnom okruzen) kkvalitetne odnose, s kojom ‘moé, s kojom mozemo po takvih osoba i odnosa imar { prihvacajucih odnosa, a oni su izravno povezani s filozofijom, vizijom i sti- om vodenja u ustanowi i utjegu na sve aspekte njezina funkcioniranja. Katz naglaSava kako -..kvaliteta odnosa medu osobljem ima indirektan ut niu jednom podrugju Iiudskog djelovanja visoka kvaliteta komunikacije nije toliko vagna kao u prosyjetno} = strugni suradnik - odgojitelj- , odnosno trajno je ‘mijenjati, unapriedivati te stalno podizati njezinu kvalitets.47 koliko unesre¢uju sudionike u odnosu te ugrozavaju sam odnos. No povi nas uéi da ljudi evoluiraju, a upravo se ta evolucija dogada -povezano s inter nija uloga za- jednica koje ude - stvaranje uvjeta za formiranje kvalitetnih timova koji dine 1D Anderson, (1996). Gob, at 28, vei San, 2006, sr 1). ones suai zane bit organizacije. Formaino imenovanje timova najmanje je jamstvo za njihovo Uspjesno djelovanje, suradnju, stvaranje, inoviranje, razvoj, napredovanje. Umijece Zivijenja u zajednici koja udi Kako uspjesno formirati tim v, primjerice, novom djetjem vrticu uw kojemu (Pojedinc ili grupe) -vuéer na svoju stranu; u viticu u toliko stroga da odgojtelt i pomocno osoblje komun ofa 0a i potpomagati, emu je preduvjet kvaliteta komunikacija. 1 opet se vraéamo Kohezivnih sila? koje ih pri Kvalitetno funkcioniranje tima zajednice koja udi nije dobra pojedinca/pojedinaca, nego pt temeljni princip, profesionalna, ho- orirana obveza, Svatko moze i mora neSto ponuditi i moguée je da upravo ‘osobina, vje3tina, sposobnost ili znanje koje pojedinac percipira kao svoj nedostatak ima veliku vagnost u cjelokupnom funkcioniranju tima. Suradnjom do uspjeha Benson®? naglagava kako su najudinkovitii oni timovi u Kojima se -ijeni ra- dozivijavaju 4 80 ih ‘dotive’, pomazu im u razvoju, dopustaju da ude i svoj pogrjeSakay,zakljucuje Wreiahean os te pues riparia ek, zd, rote Seay ‘ada pronide kompailan do, gu io vaste slobode. 4‘npeq, -po | nupozes seu a9 021g ‘ouaeidsy oupal ors oigrefeas afoas newnaurey oureavgrojod nualio nyras pod 1 aqas oures ouregnys | OUNpIA e “UEZEA OpoU ‘af wen Oey OwWOOB OWES ONY TEQUAINE fig OUMEIOW WoYAd ‘OUAEIEN, ‘nfueaoSafy naoyyu eu nefensn 1 ye ‘esoupo nuolwosd ev nesohin ounpez oye - ‘wouaaupoyeas n ns afoy Hide -tapo ouzea af ouusyuzy 3s0UzeA NpOA gol UN ESOUPO HOMEY (1 ¥ GNPI “EOS ‘pra ‘feuqo) eoolp wusonipyn ns ofoxy n euresrupatez n ‘uuNpayy “SUTeUOISY “oid | 2d ‘sorupofez xvas vluestuomUN ns fjourDn OUPO ROME ‘SUTEN ‘ofuenoupatia ez elon] yrulfauiar po Uepal eu as Ipnfeatsnajoy “uaysodez of fol “oy 1 a,0unsn afueaoupolsa 1 afuesoupaliaoures OwAeisns nijareIp npnowo 2s0l efaejBod Boao nfesy wu azopeu os ofoy ofuelruszes ez ewan | eupsas {1 aacwervewnnsisonao -s1 yrumuaoa) ereajnzas 1soudmasop azewod un auos n Bove! ofueaofrumzes afoas | nungola nujeuorsajoud nlons aualeziqon nfegan spore ‘afepop ‘wepmnpesd “<2ppeef eat ‘ouleuzods n nipoBop zou ou ofueaoind 9s OF ON “Waly | euTRANdNS Uustaprapardou s ofreaoind oxpprapasdou va ofrapyeu woso8po ofuazen eBo1g “efooun 1 epyayaqu ‘aBets suaneany foazer ognod ewiluagals wronfereao#po |} BuRLOAO#po vz afuesexL, “eouIpolod euearpalideun 1 eloazes “euaiuoud 9e3 -anjod ns thuzeusteu nlefjweisod 2eupatod 1 esyjead wigoSepad 1s afoy wozez] eIOgEpP afrulfeisp ours au epes yt ed nfjarjod wows wwo|qosd eluenesols Zos9qa lourgn Tuantzod rupos08np “prupafez n 1soupo nieasnse. afuenuo}quny eu wx ‘wanpaus ‘nfoewss0yst ‘eBolu ueazi Tonia wolgolp n eureurze was eu | BUNACIO/IIS uns n oftfesanut 1 nfoeyTunWoy nuEOUISSU wz vio{an afueIEAIS wl A eLO% nfpezpueavo n aupeuoroypen 71 epnua Boh Uuepal “eBorg “(eoeuppalod yuusquoK -u 1 eqanod afueaeljoaopez ru oni ‘ceunpnia ‘eusehioeztue8i0 “eureorupaf -¥z n apnBow aft OL ‘uate eae ucan| ven ro noms ' oven suman. zane ‘Teme za razmiSljanjc, samovrjednovanje i caspravu | L Komunitacija u vrticu HL. Djeca uce komunikacifu od nas Redsi TVRDNJA Nesdianse Nemoga Saban Real TVRDNIA Nesaiemse Nemogs Sabense Lid roe bon) : proienih 1. Komonikacija u mojem vitiu je iznimno 1. Mismo otvoreni i prijateljski Komuniciramo kvalitetna, x x x pa tako komuniciraju i djeca iz naSih grupa. x x x 2. Kvaliteti komunikacije posvecujemo veliku 2, Po djeci se najbaljé prepoznaje kako odgo- pozornost pa povremeno onganiziramo ko- jteji medusobno kemuniciraju x x x munikaciske treninge koje vode struénjaci, x oe > Ee = ee eee ee 3. Djecu rane i predskolske dobi moguce je 3. U mojem viticu svi smo u prijatelskim nautiti kvalitetno komuni x x x ‘odnosima. x x 4.__ Nai su oxnosi naraéen jer posiof nekolko x ox x | x ox x | su ravnate, str suradnic, x ox (x | 7 ostalo osoblfe komuniciaju a i totvoreno. x ok x oe 6 Uodnosima postotjasna granica izmedu ravnatelja i ostalih zaposlenika. x ox x eee x ox x 7. Odgojiteji i osalo osoblje nemaju osobito a bee wed of aE ae = ijateljske odnose sa strucnim suradnicima, = xXx eca, uéeci od na Salih, uée komunici- —_ * rati meduscbno. xox x 8 Ondle adje postoji prisla, nema dobre Oe 9. Djeca u naioj grip uzivaju kada vide da se ee kolegica ia dobré zabaviiamo, pievamo, : seni. x x «x 9, Kad raspravijamo, Gesto smo na rubu ince 7 denta, x x x 10, Nabe su rasprave oitre, ali civilizirane, x x x‘asoupo Hizos8n oyfour o1 1q Jaf herao8zer oureansolqzy wuro|sejSnsou “IT amor nema soxa0 x snss voy owegnsod wouny(n 1 oureseno8ze ‘sfoems aystlaqqoxd ru omapieu pry “OT x ‘fueaopaidau afulep 1 aluagn ez aozeny (oy 1 oumsH0y euAfu s 2¢ oureArZONS ‘Dhow ayswo}gord eu owpreu pry %6 — : = x “epeas afiqz} au ep 1 ouresu0u x ex 3 ongou af ep ze “SEL -8) ‘fens dysua\Gord eu owapres 8 vezns a “28 NU Pey Hoa 2U ONIN “Bt = eee = x ‘ngoso ouppedeu ou epex x «x ‘Buljoupor § (ou9Wa3n0d) ae os See aoiseiSnsau ourpal afowod noma wogeU “LL ieee ea aise - = x ‘owelesdses ouvnuowndie yohan "9 x x x “aUgos0 Oy feAefArZop = ee eeeeraenere a eee x omoplpeimsonorp -ei8n apgopleu wurtpenns uNDTGUO| “OT load mye mpepez x % 7 bi Souaisyayes pelig ovouy/e(four ures /euses te pe: non ez ywalqosods sof owameay, seat tai didn gee 1 nfeansoli 2¢ nwajqoxd wna waseU “ST x ‘ouqop, SST a ‘wxpalso au ouigo vunfu a as ed pyupeins x x x ‘eBoyehip Souarsyoyos ‘ozn ughins yt ffereuaes nfefjaeises salina ancwyy, sadsyja auanyajoy ‘oreqop warnd ‘¢rysum) — prupaez oweaegols ow9jqoud/01se8nsoN “pI x “un esi ouresyworpauny | Our x «x “efupeas yafian af eaofalu “orseyansou — HR O1GOP 8H juny rounpey sfuvavsols wz wusznpez eqoso of areuacy “£1 x ‘oyu woseu n eoqueuzodau A omsupatez 7 x x x ‘oweasgefansn 1 oweA x jupotez aujeyo) “ean yup -vfjoons yp ye ‘ofopr augizes oweun cups ZT {sod wuraud yuDJ0M0 OWS OBA "TE om suas Mlouay ume ViNCRIAL 17H Sipe iepiserinseu ofuoansofa ‘nossa n oassrupelez ‘auf ae oz oree f ‘opnos sudan 248 7 | Pitanja: IV. Moj urtié- moje (ne)zadovoljstvo 1. Sto sam (novo) nauéila/nautio o sebi ispunjavajuci ove upitnike? 2. 0 kojoj Cu od navedenih tema (tvrdnja i rezultata) raspravijai s kolegama? 3, Sto €u promijeniti u svojem ponaganju kako bih bio/bila blize i imao/imala a bolji odnos s kolegama/kolegicama? Rola TVRDNJA Teslalomse We moga —Slamse bj projet 4, Koja je od navedenih tema dobar poticaj za rasprave s roditeljima djece tz 1. Tabjegavam etiketiranje kolegica/kolega, one - roditelja, ravnatelja, suradnika. x x x 5. Koju éu od navedenih tema iskoristti za razgovor's djecom u grup? 2. Ogovaranje smatram najvecim zlom u nekom kolektivu. x x x 3. Bila bih sremna/sretan kada bil imala/imao druge radne kolege. x ox x i Kad naidem na problem, u pravilu se po- vlaéim. x ox x 5. Rado bih promijenila/promijenio radnu sredinu, x x x | 6 Moje kolegice/moji kolege najveci su mi poticaj u radu, x x x 7. Radna sredina me podupire moja |, opranigava i ne inja za uvodenje promjena (nabolje). x x x 8 _ Svakodnevno ucim od svojih kolega i osta- ih struénjaka u vriicu, x x x 9. Sretna/sretan sam sto radim upravo u ovom vrtiu. eeyg touromd rong, pia ola (EUpOM S) x eps /u28f | navsdsus | afueaoupofsaowes ‘ofuefisruzes ¥2 9091, FUTESIED ows omTTO% -effzuoURD eysUOMIOLA wourea nxourfurnsofiaso ouffoaop H owso{- ofuaenr0 ouTefisovENT | 501S0 Wop fBnsp ovy vaourrsn euaozesqo-oUfo8PO pn vfoy 1o}uUpatez n eourpalod afueaopasdeu vz ayanisochaid - ousoftia | afuaznrjo ourefrorenn ‘io1s0ld SVN OO LafIAS‘ere Fo agen ogre. 1 kojima ih zatjegemo a na nas se i ne obazins, ako nemaju potrebu svakih nekoliko sekunda traziti pomo¢ od odgojiteja da ih obrani od nasrthvca, ako ée prileci i odmoriti se bez obzira na to sto su stigli gosti (a nisu im oso- bito zanimljiv), ako ce uzetikist i tempere i stati pred Stafelaj,iako se blizi bjeSeni panoi s umjemikim radovima odgojtelja, a visoko su podignutt da ih djeca ne bi ostetila, visoki i naravno zatvoreni ormari u kojima se na sigurnom éuvaju skupi didaktigki material i preglasnu glazbu s lokalne radiopostaje, koju povremeno prekidaju reklame i vijesti - pred nama je prizor koji ne odgovara naioj predodbi poseljnoga djedjeg vrtica, © éemu je rijeé? O percepeii svijeta koju snazno odreduju nasa filozofija, vrijednost, stajali8a, za ‘gotov odgovor na pitanje kakav je pozelj Eitatelja potakcnut da odgovori na pitane: judima, potrebu za dinamikom, potrebu za osamljivanjem, svoj karakter ida iskreno odgovorite na pitanje. Prostor i materijaino okruzenje - jesmo li dovoljno osvijestili njihovu vaznost Wvod je trebao pripremiti itateja na promisljanje 0 vaznosti éetvrtog kriteija samovrjednovanja i vrjednovanja djetjeg viica- zajednice koja ud, a ‘odnosi na prostor i materijalno okruzenje, koji gine svojevrsnu mater ciju odgojne filozofie diecjeg vitica. Organizacjsko-prostori uvjeti 4 ‘Sap ORD Nas ioniranja odgojno-obrazovne ustanove (stil upravijanja, vizija, vrijednosti, jaci® naglasavaju va2nost prostornoga i materijalnog okruzenja Mnogi stun e ‘uci njihovw ulogu u kvalitet uéenja i ju kako prostor w kojem djeca i odrasli comogucuje ucenje Einjenj organizirano, fleksibilno nego sto je odredena vrsta material ustanove. Katz posebnu pézornost posvecuje vaznosti radnog okruzenja za ‘osoblie jer smatra kako je ne mote biti kreirano za djecu ako nije dobro za odrasle Koji njemu rade: Elaborirajuti vatnost oknuenja za djetetovo ucenje, Dowling istite kako je ete u kojima ce dijete moces Tee “puoge(Bousid af inoueien n wlasE yo Bouetioreur 1 eBousorseud souzeA ~ 6 x x x exes pe af afp8 repnuan woxeas n eu: P91 pasou ereaas Ope) 26 Jo al npn od aoalp efuerany Soupogols tap “Z x x x npqua 0 nS Hop negofiw nfeqan au as ed mauoap eu piztup now 2s ouljonop ednuf ympnzes 21 ral °9 x x x “npnia od soalp nfuerany woupogoys o afopi anou urostdnpod og pers x euD!OM0 EG 19 ep au & ‘soalp asoumndis epeAnges 1q OFF alowsod vyxez0q SousauP Iq0s FU TIEN“ x x x ‘ReIaDy OUPOG -o}s nour 2 ep e1orsord oupoqo}s e1sop ‘Rea nfexow w]ABIOg ZouAaUP Iqos n wold *E x x x a Pip “apaid yt iq nuepjalosd ‘osolaez 1 apesiiasd ‘suganod eyaeiog ousoup 1gos ns eq—Z x x x ‘prun easy yp ofeas 270 m ffanfo8po 1 as0urp af roma Jonson —*T ‘wkd fo as noma eRe VINCAAL MFR epnua tole mp vaavteg Souaaup vqos “1 nawudses | ofovaoupafsaowes ‘oftrefygrmrzes ez UI, sex ono sats ‘saoweasn eluesfhoqod Bu nunjeiod affampos Fenn Bafgalp ayuneyalp elupuan yr 324 29 ep ouis Tuoxpfan ‘Foporye], “2aourisn Isyead n ot feud o¥sORepad fonoupe n tuatuatp ovsoupo ‘Tuafidnasez ourenean (awolta 1 fuaznIyo ‘iefuereur sowaxd) puwojo 140 ns oxnoy wofiaso ep wuNarEI rowod e{jarjfod Sono nfeny et 1 afuelisuze ez away auspnuod 29 oyey ouENeUg 1 (unsexpo 1 20olp) weupofod yyss efueuz. nfioynnsuoyns 1 niioxInNsyOY ‘easpniowo olox euagn nsoutuoucate efaeaeindiso Hipsuny n euouun ue) ents 2 nfuaan nao8A't eralp nfoBpo woudnyoqofo n euros yPASUOULaIA "nofaan ofuesoeqpo fq ‘2pyep "a OeqaN Yan Hoy oTUpAA ‘fiqopzes wolimp ‘19a ‘euEp woxofn dimes ou ‘ruoworasioezuetti drasud ueNRES|OY Mes -nBiso af ourea apn ofoy ursqupfeen‘hioqn wapsTIGO WIE|EAPIPUL 2rekip) seupatod 1 «; upaf ovr ‘ausotsn ea gpriiouaia wéiigénod nuwofu ny wand wnnseja foxzes 2inpnifowo _tuatlp woyeasofoy elftznjo Boupivowey- 1 Fovsuaido owefoq nfueses Taq 270ur & ‘af ednys ‘afuremnsuoy ez “nsougosods afoas iynleliazer 1 popes id ‘euroxdo wuyefsroU03 EAN, jonopez nalargop widow 19 Ome, ‘erefuareus yn nu_ HOY NNESop 1 oxe ooUPAf Te “eUNTMONeEW sun drusud ninpnZowo wr 2foy weass axope miaegeu owze of Dolce “Suyaog | andnpodlueljgnuzer ono yfpreund olor b ‘afoas eaiso } afizes ep nfronBouo mareip soy newposd t retzon Frudmasop oe] ‘Taasuposfeas ninpngod agtaleu 1 apgapfeu sarstur tfpolp ep ‘asus no nHvercro we opt IL. Roditeljt t novt trendovi ML. Stoboda tzbora -»medvjeda uilugas deci? ‘SWE ORD Nas Reda TVRDNJA Neskdemse Nein Saiamse Redd TVRDNJA Neslaemse Nemogn Saiemse beoj roe bea rent 1. Roditelji su nezadovoljni kad ne znaju edje 1. Ponuda matesijala det je vaina, al jt muda materjala deci je vain, ali posjedaje im je dijete kada dodu po ajega x x x vjeme tomu se posvecuje x x 2. Kad se roditeljima predstave prednosti 2 je djeci ponuditi kvalitesan didak- otvorenog vitica, oni ga jako dobro pri- ‘nego kojekakav otpad. x x x vaca xx rn x -dna aktivnost koju odgojitelj dobro 3. Novitrendovi zbunjuju djecu, roditelje igre platinim bocama i drugim odgojitele. ee eer x xox 4, Roditelje jako veseli kada zajedno oprema- 4. Kvalitetnu opremu irgotove didaktitke igre i mo djegju sobu ili izradujemo igracke. x x x peek ne te ai niakay drogi ma- : x 5. Ne Zelim roditelje molt da uviié donose—=SSCS*~S~S~S~S 50 Samo je da odgoniGh rode dja, materiale To je evens osn 5 Sama je go eee op vaca xxx ee a Seem eee Zerotena/egroten siti Wad w nekim vticima vidim kutiée ogradené'zavjesama, paravanima i slignim pregradama x x x 7. U wtigu bi se uebao znati red: kada se dolazi/ codlazi,kada su obroci, kada je odo. x x x 8 Kada bi se dopustilafgksibilnost kad je - je€ 0 dolascima, prebtait odmonu, bila bi to smedvjeda uslugas dé x x x 9. Kad roditelji dovode dje kasnije u vii, ta ]pIp auDpape HITE ei eu ag -od sous alp wpe euz afogten lroulo8po x x x vipeiz| oupaez ows afoy 2428181 ————rc—c ieftfouvod apnst “ounayrUNS | RSOUAR ye ‘esa0oud yrUpelvos vfuafuselqo RsoUPNBoU n FZ9q (ox “fumzes 1 afpezqerdsouey souze,. edmsud onpyzer tnneroyy fouoworans 19s waloy uauioury Fy oxouEIsN numajn5| MIpalpo OUNIA¥O OU!99 TeEND|Od on vfoy 2opupofes ema ‘nna wowsoa o vontz morons -uos uugorod snd gai aouersn n ypseapo | soap fuaon 1 tae rooney alnpaipo OUreu7 ow anoursn nkteaoupala 1 nfzeaoupolmotses nln wouzea 1 eyuaqiag po woupal ony ‘oxouen suxozEIG0-OulE “po wmamoy meio els iuencupelnnibeseas naoBa t asousozod suo nosed eqan nt epereyaia Baboip ynp igezo al oxy “poftopou fr efergew outiq nfo 1 wiouszodouuoufpeod twoupesop oeseret "wouzmo/uojean WouRIsau/meNnss "oUpORNAY/AoupOsR YON agro dtistums oxorptu Hfago altap ano nfayyzes os nua oa ‘gud anid 21 eBouolpo af yhupain ‘altwoywoy ‘afrurapour wofquroido 1038 -osd af org 01 eu ex12q6'z0q (nlueapyanst n ‘oupoSypeu ‘oredeu ‘ouemaloz01 “ousgoyn ‘oustuiou 3 Siw70150) -ngolsod 29309 M! OusiistAod nlox sapoxia ofpenus Bnuplsiypu amnalsud yeinuian wu 2s oy “ourgndo ‘ouljoa ‘ouams ‘oupdBti'Snepals0 (ype onesdn upyewop Punfoy eu meso 1 ewuided 1 ewexpedsi imfolp wouednaid 41 wouagnys ojewod aynSow) jo ayezow ou 01809 “afurzod afuagrup wpoan nf} nizfpuso reins 23 opsoten ‘oupoin extol “ogra n pozen -cunekAFfewogs yp uroTeundo n wary elon oNdO Sep urea foxou 1ofsod n ex(shipib onalumd ‘moar Boureatsd zy elie nnafsud 1 eunaasnoyst 1 etullBlistzop tnfons ‘iqas eurasd nysotuisn 2s owfesnjog, 82 kero ‘ana nate os uaavine rosgem oper ‘koje prepoznaje i prihvaéa razlititosti, postuje i razumije razligito podrijetlo interese, religijske poglede, socijalne i laulturne korijene, spolne, fizitke i mentalne prednosti i ogranivenjar, istive Rowe” Pojedinac i kultura zajednice ‘Objasnjavajuci kultura ustanove, a pozivajuci se na Golemanov koncept ‘emocionalne inteligencije, Benson”? kulturu ustanove dovodi u usku svezu 's emocionalnom inteligencijom élanova ustanove, i to s interpersonalnom. (sposobnost razumijevanja drugih) i s intrapersonalnom (sposobnost razu- mijevanja sebe samoga) emocionalnom inteligencijom. Goleman’ emocio- smatra Glasser”. Zadovoljan pojedinac najéese svoje zadovoljstvo i entuzi- jazam prenosi na druge (u svojem okruzenju), tolerantan je, promilja svoja Ponaéanja, gradi odnose itd.,a sve su to aspekti pozeljne kulture ustanove. Kako navodi Benson”, National College for definirao je éetiri domene emocionalne inteligencije ) - empatija te Wjanje odnosom) - utjeca} e kreiranje »podrZavajuce kul- jjenama i sve vecim postignucima u ravnotedi s Ijudskom krhkoscu... U ovakvim organizacijama ne moramo uvijek pokazivati svoj imidz kompetentne i samopouzdane osobe. Mozemo podijeliti s drugima svoju nesigurnost i frustracife te’ osjecaj teretay, istiée Ben- son”, “Upravijanje emocijama povecat Ce EQ organizacije,, dodaje. Puce 0 pownost ona Razumijevati kulturu zajedaice (koja uéi) Navedeno potvrdujé kako knilturu neke ustanove nije moguée jednostavno odrediti, upravo 2bog njezine slozenosti i uyjetovanosti nizom éimbenika, i nije ju moguée spoznati izolirano od ostalih aspekata odgojno-obrazovne ustanove jer je istodobno i konstitutivni dio i proizvod te ustanove. Mnogi autori iticu multidimenzionalnost prirode kulture ustanove i zalaZu se za nu istrazivanju te vijednovanju. Kvaliteta meduljudskih ali i odnosa s imbenicima izvan odgojno-obrazovne ustanove, no istodobno ona utjece na svaki od tih elemenata bismo spoznali cjliru (odgojno-obrazovnu ustanovu) njezine dijelove (podsustave, meduodnose, komunikaci na to da su sve stvafi istodobno uzrokovane i wzroci neve; povezatié prirodnom i ncosjetnom vezom k najrazlidtije stvari, drzim da je nemoguée spo kao Sto je nemoguce spoznati wvodi Pascal. Njegovo navelo Gini se prim turi ustanove kakva je djedii vic. OsvjeSe interakeije, prednosti i ograniéenj , inu - kultura ustanove, te i pojedincu i grupi ‘moze stvarati osje¢aj ugode ili neugode. koji Zive i djeluju u Stoga, u kontckstu fiéfiatranja kritenja samovrjednovania i vxjednovania, kulturi ustanove moramo posvetiti vecu pozornost, kako bismo osvijes- tli njezinu mulidimepzionalnost i potzebu holistiékog pristupa u njezinu i je cil naplaSavanje meduovisnosti mijenja- ino-obrazovne ustanove. Smatramo kako ée teme ‘oniranja vrticke zajednice te pojedince potaknuti ygucim udinkovitjim rjeSenjima u stvaranju jedin- sivene kulture njihqve, zajednice. {© scl (prema Morin, 002, 5 42.a “anouEisn aurayroy fuearpobadean & trorsoxd ofr gol yforsod nmin wolow “zt x x x “eustazl 9pnq ep OWI fg ou “eagop af axounisn age earaIRY “Ty eee x ~ “eaouewmn surajrof aweais | aulfezod npourzy sofurzerou of weoprAs moniA wo!OW “oF x x x ‘saoueasn aro} wuaquip uezea af esorsord vfezueig +6 x x x "EWPRREaIP np: “fo79] afuerems afngnsousou0 Piswexjome efjseidn taourssn 96 lowe +g x * x "epei ouamynpasd 1 wlpesz0 Soupo8n rwou ‘epsud yorsod alp alpuq—- x x x ‘axoweasn ayali (2fgex20) ee umn} eu ogohin ouzeus efueliwesdn yng fae x ‘fjupoBn ofouus ‘palp ouqasod & ‘ou fwedn ms “9 ‘uu 1q euuias "Yearpeins ogta owsIg epeX —“S x x x -Juezaaod ouljoaopau ougosnpow ows = o1ez ourouroy afgesz0 nonin af wogeu eee -afjoq fot = aS ee es 1 G2ljoupes + pningnfpyn) eumisespo 1 Dotp oS a ‘jason ‘nsour 2f on ‘anoueten myroy eurzes esa OK" © -uods ‘tsouny afersopou npnsa woseu “py ee x ‘afueseued abaip x x x ‘noRtA wogeu n alpeuzo wu agohn ouzeus ‘eu ngohn oxounisn urujnay n oualwiord —“£ 21 tannspo afinp w!B9}0y po mPU af oY“ x x x tfruasnpoxd ne Prep & ‘ninpaxdeu rr a "PUIEUFZES WAS BU YSOUPO aljoq roolp nfgeszo wouagndo 1 wojesea AZ yspnlinpow yusiazt wougasod ns wSeN “7 es Xone owoy WEN O1¥ nonIA waged n abgeuZ0 x x xe sanqyny fousuazt ‘ouposn ningofumad wonpos oy r ofp tL y foloas od ontadn wamsimpal gna af foW “1 ood toa asta fog awamg lousy aus VINCHAL PH suuges rowan asusresa VINCUAL ER ‘sina Rowson 0 vorut pos manny} mga n afoot “Th 25. -ysoupo raspnfimpous ‘enounisn BAnaEY 7 naeidses | ofuvsoupofraowes ‘oferipsTmzes ez amay ais nah ox A‘ane ro sommes IIL. Tho fe pozvan podizati kulturu ustanove? IV. Vrticha kultura 1 ometajuci Cimbenici ‘mses 6 enon Dente Rein TVRDNIA Vedas Nemogu Slemse Relat TVRDNJA Tedlemse Nemogi Salemse be jet be . eet 1. Uvtié dolazim radi, a ne zabavijat se x we 1, Viemenska dimenzija, koja je u naSem ve- = tie veomna kruta, znatno umanjuje kvalitens 2. Nisam spremna/spreman razvijati prisnije eeepc umsawes ROG codnose s kolegama u vrticu x ox = ; 2, Stes { kvaliteina kultura ne idu zajedno, a 3. Vaino mi je da je djeci dobro i ugodno u djelataici mojeg vitiéa su stalno pod stre- mojoj odgojnoj grup x ox x ao x x Trodim se svakodnevno pridonosit razvoju 3 Osoblje mojeg vaiea svjesno T upomo radi kulture moje wstanove Kook x ee 5. Kwvalitetni odnosi osoblja i rodielja znatno Z ~ pridonose kvalitet’ kulture ustanove. x x x yo OG 6. Potrebna nam je pomo¢ struénjaka sa 5. Ne mode se otekivati dobra vricka kultura strane da naucimo podizati razinu kulture kada se osoblje izmjenjuje svake skolske ustanove x x ox oA 7. Kada bi svi osvijesil vagnost kulture dca halrora nije moguéa kad jew elk broj djece. x x bismo vise radili na njezinu poboljSanju. x x x vel broj a ——_—————— : sanove usko je povezaria s pri- 8 Titiés osrednjom kulturom ustanove acca peal a move osigurat izvrsne uvjete 22 13210} eee cee eee djece. x x x 8 Za vaicku kultura Bdgovorni su isdjucivo —_ zaposlenici x x 9. Kada bi kulbura ustanove bila na vigoj __ apes razini, bila/bio bih sresnija/sretnit i produk- 9. Viticka Kultura rezukat je flozofie, vijed- tivnija/produlaivnj x x x nos i stajalista osoblja. 10. © Kultur ustanove mnogo se govori i pise, ~ a nama (odgojtelima, osoblj) din se da 0 tome malo znamo. x ox xsrenasdo peur. -ofuagn ou2sofasnoures: 01ge7, ayruogn wevssazy HE nuoON Tego Ta0p foxsjoxspasd 1 fowex n 2004p afua9n vfueaozesqo 1 efofpo Hoxsjoyspasd y fours WFAN owsofruomzes o8 ose F upon 2f ong ‘uaa yruapaneu po af elo “¢ Upsexpo 1 a0afp afuagn uid wuz gouges 01 of ra 0152, a1 efueaozeigo 1 vlo8po Soysjoyspaid 1 Soues wnyNPNy Q‘aco som DEA Sto je kurikulum i kako ga razumijemo Tako se termin kurikulum u struénoj i znanstvenoj literaturi upotre! ‘dugo i predmet je mnogih pedagoskih i socioloskih rasprava®, jos nesuglasje u njegovu tumacenju, Cak nailazimo i na potpuno suprots stajaista. Dok jedni kurikulum, vile ili manje, poistovjecyju s nastavnim planom i programom, primjerice Peko™, Mijatovi¢ i dr, drugi ga, npr. Matijevie™, odreduju znatno Sire, kao safp 1] NSO! 10d eind oxoxou ‘yuasaf o nfjoex}o0s ME norwseld nuposud ‘oumpeiqo u2sel n as oey ‘afoq aysuaso! ns aloy ‘epoyszy upset O76 pafp 1 920] 9A0uIA roIQUESH OxpjoyaU RseIqO ‘oued TuqOS nisenjn ‘elog yujaised exded zejox po wags] #1 wapsy] uNyns ‘ouposud ffeulo8po 99 wpuo ‘-uasel eJop weU- ep ouesidez nuejd woUZDS[ur N of OV ‘uafumad ianueepye sof epzour I “ouzeA afueur af wamsespo ‘eBouagneu fezsp ae 1 efuagn ewellpenis umeuzod osqop n owspousns id bayer efueaozergo 1 wlolfpo Zoysjoyspond 1 Zoues syed fogeu -, snfypoa nojprupotez nfeum yoy runsoupofuua + cums “pen eu as sfjewar aoalp axsjo¥spexd wluagn wsaoaid af muy 01 97z PE 3 ‘efuagn fomseya nuaie nurisod pey 2 ‘woreye ov} wosoa08 aisuoy 9s pey-p ‘(euusexpo | worolp) ewssrup s ns pey > ‘ye aoseiqo ouagney aguaesn auipue n op 1 nfeazzelod “wsofuagnio unloas _2ferenst prypipa nfpequesio n wanmioysuen 26 elo tact vonSou P fuafnu | afnkungapeu “eaeso(nord ouemmunuo roqesd n 2 “ourisn n z=2201d Soulofpo exruorpns was ofpedronzed 1 riuearzen Soxprupolez nijowaPEtteinasuosns “fh ipers nprupal aauafo nape ox pms‘yee ro em gE ‘no sukonstruiraju visu razinu znanja u svojoj-ustanovi, pa je rezultat procesa ugenja djece i odraslih u zajednici koja uéi napredovanje pojedin(a)ca koje inicira pozitivne promjene u ponaSanju i stajalistima, i pojedinca samog i onganizacije u cijelosti. *Dobar uéenike ili izvrstan utenik Spoznaja da je pojedinac cienjeni Glan zajednice koja udi ima vaznu ulogu jer se njegova stajalista i razmislianja postujy, te onda kad odrasli sebe i ecu vide kao suistraZivaée na puru utenja - iskren oclnos je uspostavjen i zajednitko uéenje moze zapoteti ‘Claxtont04 navodi -sedam Cudesnih nagina kako biti dobar uéenike: * elasti¢nost, i drugi imaju mnogo zajednitkogs hoée li se ponasati kao -bespomocni fascinirani putovanjeny, naglaSava Jaeckde"®, -Oni su zainteresi proces udenja nego za neke vanjske ciljeve ii nagrade, suotavaj izazovima i odusevijavaju se trazenjem inovativnih rjeSenja. Pogrjeske dotiv- Jjavaju kao prigode za kriticko misljenje, sjesavanje problema i kreativnost, analiziaju traze nove moguénostis, dodaje. Drustwo znanja, zajednice koje uce, cjelozivotno ucenje - sintagme su koje se ‘u ovom vremenu uéenja esto rabe, ne zato Sto dobro zvuce, nego 2ato sto je takva realnost. Pojedinci nespremni na uéenie, stjecanje novih informacija i kompetencija ne 6e moti opstati. Stoga su ssamousmjereno usenjes!” ili -samoregulirano uéenjes"® o¢ekivani slijed, odnosno poticaj i djeci i odras- lima na promisjanje i traganje za najefikasnijim osobnim na¢inima uéenja i razvoja 1 ese § GOD, we. Skane 3 SET ito atc ct 29 128 Benson, 206, 5 287) " zaxtopeadirremay vere ZaSto ~samousmjereno ucenje- znati opstanak nudi odgovor; -Zato Sto je vazno za vlastti opstanak kao indi- Govorimo 0 temeljnoj judskoj kompetenciji - sposobnosti da pojedinac sam. uti - to je iznenada postao preduvjet za Zivot u ovom novom svijetu Iz navedenog proizlazi da je kurikulum od sbrazovne ustanove neo- jedan od kriterija samo- predskolskog odgoja i obrazovanja, codnosno djegjih vrtica, treba i¢i u smjeru istrazivanja, pracenja i osvjes¢ivanja te stalnog inoviranja, radi unaprjedivanja djegjih vrtica i njihove transformaci- je u zajednice koje ee. Smatramo da je vrjednovanie, i vanjsko i unutamje, nezaobilazan dio od- ‘onda kad smisieno uéenje zauzme mjesto medu élanovima Namecu se, stoga, logiéna pitanja: 5t0 je to smisleno uéenje jitelj, suradnici, ostalo osoblie, ‘alco, ito u kontekstu stalnoga strutnog usaveSavanja svih djelatnika-u-ustanovama ranog i predskolskog odgoja i obrazovanja. ada proces obrazovanja fetmalno zavrsi UCenje je individualan proces i tu Ginjenicu moramo posteygi.‘Treba postovati tempo i stil uvenja svakog pojedinca, no posebno treba postovati Cinjenicu da svatko ima pravo na pra-x * * cusnyRoqEN| af ong nqzpopard nusel nfemau rawloBpo ¢ x x x AHRANSUOD|NS 1SHeId ns rloy effodasuoy eysti0a1 of unyroUN, —} x x x eunlezspes uruaeiseu s a0ofp elioqesanur af ui, *¢ x x x ‘sep0sd juatiseu of uy °Z x x x weifoid 1 urd ruxeseu of umjnyuny —“T ‘wala fom sup Mow ay sua YINGUAL Mpa cuargriguaney of 1S nacsdses } ofaeaoupo{saowes ‘ofteltrmnzes ez SUID, ‘aun nivenaunevaco v2 “euroueises wppsfjaupos eu eunfjaupos s 1 1 ‘epRuA vuSRUIEFafp UNEISO nefjavidses o1gop ofg 1q eunfoy o yuo MIq eUFefupIar wMUApNUOd NpaLE 99 ‘ep ourenews ‘9poye], AgN nfesous F[svspo | sez - eAcyseupod 2} ofuend eu uosoSpo yper 1839 omeorel4 “ystipo ooofp afuagn eu woxsE|BeL wT -qorod s ‘elursozeiqo y wlofpo Zoues eunjroysnay afuszeays ofoas nlnupatea Enfrupataowes ep eunfaraig powod nous aluefisuszes ez aur auapnuod ‘as ez vfawuz soudmsop ‘olnuzealeu oufosala a or ‘on seid 1 380% -fuotursd eaoupla yefueuz qnaou woust0y ‘eunsofa 1 eueuz (qinou) efuoohs aa rm ox 7088vam ro soem opera UL. Vrtie- tzmedu tradicife { suvremenosti $$ Rei TVRDNIA Teslaense Wenge “Siem e bo pec it 1. Radim u dobrom, starom, tradicionalnom vticu u kojem nista ne treba mijenjati x ox x 2. Moj je vitié na puta promjena. Jos razmisijamo i dogovaramo se wi kojem smjeru krenuti x x x 3. Moj se vrtié transformira u organizaciju koja Udi iu tome svi sudjelujemo, x x x 4. U mojem se vitieu éekaju iskustva dragih koji su promene poteli uvoditi. Ako budu Zax Lopes remy verte 10. Djetii vitié je mjesto institucijske skrbi, zastite 1 odgoja djece. x x 11, DjeGji vitié je mjesto odgoja i obrazovanja diece. x x 12, Djegii vitié je zajednica koja ui. x x 13. Djegji viti¢ je mjesto pripreme djece za skolu. x x 14. Djeéji vnié je nadopuna obiteljskom od- pozitivna, i mi éemo kreniuti u akciju x x 5 goju. x x 5. U mojem su vrticu promjene poéele, ali 15. _ Djeéji vite je mjesto radosnog Zivijenja samo u odredenim grupama, Ostali se ne ddjece i odraslih x x slau s uvodenjem promjena. tucija kako bismo poéeli uvoditi promjene. x x x 7. Vetina mojih kolega smatra da je priga 0 potrebi transformacije vrtica tenutagni hit koji Ce se ubrz0 pokazati x x x 8 Intenzivno razmisjame formacije vrtica u zajednicu koja ud, ai bbojimo se da to znaci mnogo vise posta za nas odgojitele. x ox x 9. U mojem vitiéu ima mnogo poticaja Gtruéna literatura, kvalitetna sluzba, strugni skupovi) koji nas osnazuju na putu prema viticu - zajednici koja uéi. x ox x‘aoqeid asotepad 2] wfuend wue7fUoy ‘Bu 210,080 nfep au ep ore euErdoUOy ‘fjaulo8po vluearguaem eupnns ns 39S99N “OL vifafcpo wonspos pod ‘ougopems apes souanye mou pry apn afoqfeu tok yL nfenmvaavoxep 8 20h afuapn nfearzano morlp eponew Boueao% ~qoou afnqo t sous yu20 wlosgoHOUN “Ct "edn Soypeaupad sfueavgiaesn eugnis nlereao8po ru astale "euDAIA A OUAEIZI YpoAosd eff -o8po aftreaeguaesn 2s epey Wioneu aN *B. ‘dru n eumseapo Tmooefp + woyesaur n pn afjogteu aaa -z1 x x x ‘npnma wou -Jeuoprpest n 1 egndous af efueuz ehoynnsvoyng “11 ye ed Rospworpes coofefa | Daleampo oeaesunesn exgnns nfexeno8po mm agtaen °L 2gahs a1otp afoy ouo af shueuz afuneneaxfen “OF ~ ex capfagipyn 98 ope o5yed Re a auawarans eunashyec | euseqanod wou po apn roofp ems o1sog noma wobsIp nn °6 sepeppe n ofceasgiason oupnns of HE x x x ‘aneqez ¥ a8 uroind yn as aoqieN “8 < ** ee ee kata fous po pnen apafea nour mola Z — = x x x ‘eueuz oSouw eee rnafwuand ofp azou [rlofipo wmawesy 9 cen eeu prupens ns 7 oe eae xe ® ‘eloBpo Boasjoaspaxd -Po) se1po 1 eofp 199n ‘in wloy MUpolEZ “6 | Bowes) expnosoat pourod 1 nlupems zn x «x ~uogn po mil uesaqueiie ng egan exupeins pune -oapo vga ry fm furste CumnTe WZ 1 efonjodpo sfuereuaeen cunne owes "-— 2 eRe ‘ypepo jnfyeuodo apn ola ¢ "uozango wolpss 1 oA = $ ead unfoas } weneuss afuagn omoazoplD x * x Me “UTSeIPO po agn agialeu igop fo»on wolq = Z ee - eee "app fomegpad ‘weou ‘unper op ep ures uersolas/eusalag —-T Hoven yiuonsedteu af yezour la “1 poten oo sous roma aungs aN VINCHAL pS ——— rr afupnvsuavsn oupnas “AL ann atarannsvaao nev waked fou aus “Tey AER aan voolp omey TL ‘uaa ra os 38vie ro somber Pitanja: 1. Sto sam (jo8) nautila/naudio 0 sebi razmislajuti o ovim temamta? 2, Koliko su moja stajali8ta 0 pojedinim pitanjima évrsta? Imam li dovoljno primjera/argumenata iz. pedagoske prakse kojima mogu potkeijepiti svoja razmiijanja? 3. Koja su mi pitanja/teme posebno intrigantna, a nisam o njima do sada razmisljala/ razmiBijao? 4.0 kojim temama Zelim raspraviati sa svojim kolegama? Sto bi mi to znaci- 16? Za8to to smatram vatnim? 5. Koje Gu teme ponudit roditeljima kao potical za raspravu na roditeljskim, ssastancima? Kakve bismo koristi od tih rasprava mogli imat? 6. Koliko ée mi ponudene teme pomodi da steknem drukéije stajaliste 0 djeci i njihovom udenju? Koliko mi je to vaino? 7. Kakve ée koristi od toga imati djeca? ZAJEDNO SMO JACI Odnosi/partnerstvo obitelji, ustanove ranog i predskolskog odgoja i obrazovanja te lokalne zajednice Povezivanjem do bolje suradaje i partnerstva Kada i kako poveti graditi partnerske odnose ustanove i obiteljivf efoeunoye ewolurzes 08 “gn elo4 solupotez 0A¥z n effonpol 2fueal> -nlpin vz ns aigrzejod afuepeauud 1 ofueasfunzes ‘sfueaoigod ouqosnpoyy ‘stepop “awepmad ound (so ss ‘20alp nfuesozeiqo | nloSpo a eBojn yploas asfuereatid y woluearrsalasC, “auttypine altonipyez “ruaretp 0 roms, nearfundiodn ‘oupatez popes 29 oyey 21 “epag0d oures po nloazex naoiaralp 0 Borelp qweRTuRUOY 8 HIpAlpyN HfoupOr 9s 39 ep wUnluRapa90" eu as afjouIEN BSOUPO {pjsioured afuoper® wu rwarokusn weyeuo|ssjad yoden “aganod auzeNU an anowialp eu efueresospo Bowremyape 1 Sougopoxesd ousoUpO “eIDIofP ‘nsovaTu} ans v “roe[euors2joud } effonpos NsouETAnoW y ysouuIaIds “eu =p1go 1 orpen ‘eh + fousngyry 0 oustso 10d 1 ewnsounow © a1 Fuze: fouAoZ¥IGO por vz amngoiq SuaneunIOyUT “eIUsNUT wINd ‘sfuesmmsoyur ‘nia eroriolp old efuexeuzodn Sougosnpoar yes ‘myumses afueszuesio ‘noma eff snuuop naorotafp r9lsod snipes hig ou axournsn 1 [forgo Hupemns n eso tas “e(ueAozeigo 1 wlo#po Soysjoyspoud 1 Bowes eaouersn euresBoxd po PjaU n zx P22nkpin eoolp os org ‘Bou aftad | vun{jaypos $ esoupo ypupoxdisos Couzens vumegRnfexd af ed noolp nfoas nfeuzod afjogfeu rugs /Maupow Heng | asourrsn 2soupo ayssoupIEd PEPEIS PaQOd OEY | EPEM “eonia Bolgolp roaKz n aoqupatez auTEHO1 1 ano nsoUsD -nipyn fopaa o wfapy aftueaaso 9s ousdawsod 959630 lousozesqo-oulospo ‘smiqud eatsnysr euomsueuz ep eyusasuEUZ wlodEU 1 He ‘Seu POH T maflAs 1 vluearzensr qumsueuz youu wenZas Wafeohn pod ‘euEpos ysfupofisod veuipezod pygofosr4 upptices aoalp nfjoesBansy nugeidsn ez wupnsaid ounjosde af tues cnorple a9n0d ep ugew ru runypor = ehpexTUNIO ‘yuznu nfueaopalsod au n ousoupo 11 979] o|zes vp 2onBow “sorupatez aufE3|0] 1 hago ‘eoNIA eassoured upesiz; n oaneforur fweurznasd 1 ofuearonipyn Ouanye 2 (UHEISO ¥ ehaulo® -po) eoupafod nsouwuasds tafjoz - eanyej Bouqoso -aed nupesfizt‘esoupo afveailiqnpoid 1 1 tougo ‘epnua esoupo nfueasfiqnposd + nfuearzspo ‘nluapess 1h (upTeISO 1 eljouloSpo eusezepe7 1 1Zo[n o elueuz Soul}onopau ‘wolupeans OW “Nijp worst ewaid fund eu nfapems ouljoxopau ep Tur oueaozeigo 1 ouslo8p6 ‘omuaiadwoy ‘ouepznodowes ‘oaespz -e2 nfews! sol ‘o8tup wutOupof ruazolwisn ouposud ffpugo para i seaieaourssn n epeBop ouseArs 98 orf HOU 1 eNO eu efoquo npaurzs yesoyses Yowod oxey- rignipyez 2z0W as -soud 1 yuprya axuodard aor 0324 pony ¢,28pUE ‘nSyed mysoBepad nya oarnipis. nerd ou wojqard fra oN “asfesd auAozeIqO-oUlo8po_ ysieany ofspeu eq of ong O8ou ‘ofuemuuzes ez wfopteaqop ovy euEpEAys af Some gu PSOFON GRP eadnasecs + es0TEUTpI00y; nBlojn nlons wlaeqO =p nljoupor ofuearpndicii4 ssvord rusozeiqo-oulotpo n efoypor wsowagnipyn ‘Suen ‘ourears afulil’e ‘ouapeunoU | OUAREZEp|aP 9g{A OUD of O31E5] FACT -alan seu esd ‘orsobt-ofoxs nfewy eorupotez ea fougo e9RA oalp "yuepon 1 yueszreio OuUO EN RUNTE uyErUpY URUAREAON nOFM vowesqo 1 “epnsa nooarg n aoqupotez auyExo] nlzeaorolpns wofruanye 2 ffouqe t anounisn 2uA0zeIq0-Abfo8po nasiouned | Hupeins foueAs 26 [npoasod pn eloy aorupat cat 8 Bokgolp nfurligquosd n ysomozod euqasoa C] beassomared 1 ofapems offog op wofswarzaa0d ‘aauafa ae O88‘vane ro mex npere, ‘odnosno treba ih prihvatti i ukljutiti kao ravnopravne Clanove timal2! u zajednici koja udi. Benson'? navodi kako srazvoj tima zahtijeva dul ‘znanje 0 uéenju odraslihy, ali i voditeljske kompetencije odgojtela, Kako bi roditelji stvarno, a ne samo formalno bili ukljuéeni, aktivno sudjefovali te unapriedivali svoju osobnost i rociteljska umijeca. -Pomazuci odraslima ‘odluka-, vidi Benson,§ roditeljima omogucujemo razumijevanje viastita roditeljstva i stjecanje dodatnih pedagoskih kompetencija auznih za njegovo unapriedivanje. Medutim, gradenje partnerstva s roditeljima temeljeno na uu kojem ¢e struénjaci, profesionalci biti domi- gotova rjesenja i preporuke, a koje proizlazi potrebne vjestine kako bi kompenzirali svoje ‘Ovo je -defictaran Upravo je odgovornost kdjucni pojam u razumijevanju partnerstva roditelja i profesionalaca u ustanovi. NaZalost, iskustvo nam potvrduje kako u nasoj pedagoskoj praksi ovo pitanje najéeSte postaje aktualno kad je rijet 0 stvar- ‘nim (/li potencijalnim konfliktima roditelja 1 profesionalaca, obostrano neis- unjenim ‘/li nerealnim o¢ekivanjima, neslaganju oko odgojno-obrazovnih, By Ga Sct. oe wen Seep ger ss aes u komunikacij), nejasnoce i sh. Sve studije koje su prouéavale efekte aktivnog uldjutivany zovanje svoje djece dokazyju obostranu dobrobit, To uk pomoé ustanovi u razumijevanju svih aspekata djeteta, 2a roditelja u shvacanju:finkcioniranja djeteta u institucionalnom okruzenju. Curtis! naglaSava: -Reciprocitet znati obostrano uldjucivanje, obostranu odgovornost, obostranu'dobit, shvacene u Sirem kontekstu zajednice, drustva i kulture u kojoj dijete 2ivi: Stoga je cilj samovsjednavanja i vrjednovanja ustanove ranog i predskolskog, 0% obrazovanja, prema kriteriju izgradenih partnerskih odnosa vrtiéa, lokalne zajedaice, shvaéanje i prihvacanje roditelja i anova lo- jednice kao ravnopraynih partnera u odgoju i obrazovanju djece te ‘ustanova, ali ipotaknuti ih na razmisijanje kakva je razina novama ranog odjoja, gdje su moguée kritiéne tocke te Sto se moze Giniti kako bi se unaprijedil. 1 ta, ss 136._—_ TapRnDy wORPHEUPOF n aanuod Tnsoliaego nen rmoqaeu nfewou iexpoy ZI x x x “eunAopes | euTEIUaWOY wAIQAAP S oud fenjod nfeazspez aljnpfeu 28 oupou “TT x x X-(ureurasdyd wy afoy ewNsouamye WHITZS n alnyeipns opes adnuf fou 21 200fp Yieupod “OT x x x ‘ofeaeds 1 off arekp 1 af ‘eunuez ourpal odruB alow z} a0!p affsupoy 6 IEEE Eee x x x ‘nlueaoposdeu ‘uBt ‘nfueseuod naoioralp o sonoBzes ez resisosaIUTez agin aas ns Wfeupod —-B ar . _ nn eee xx x “woraielp unloas ws 2945 a ‘naplaes azen efpalofipo po o1sa9 tfenpou —“L : 7 Oe x oe x ‘oamyonou YF pop SyeUEIKs Pyslo2!pOs ‘eu onozod as up epey & ‘eroralp WH 5 8 ouljonop nfnpems aU ep 2] rofs} PUANZOd CUS WEWEN 9 ee x xe Ss eax x nuatelp ‘eumfjoupor § tS0upo YPRrupems afwapey —“¢ 0 afjoeusoguy a1ezes appz 2pganteu rljoupou eee ee x x x “uioppua 6 wolupesns w10790 ez soxaiun rureass ninzeyod eopua 1 feude esoupo YPpUpeINe wonTeAN “> x x x ‘eoouraia nfewou oft x x x sof nlupesns menoneas e “nea “3p apa #0 HH 15 Po “so apnfour affu egnua ryfamgo omssouned —“¢ oa zea banpal a een ieee eee et neem ee ———eeE—eeee x x eae come x x x eweyeayod FU ns MIE & "290 : ae 8 efyoupor | epnta wfiqoso soup Pysrouned —-2 een ee ees ‘mvaload souagys Bown UREA punsfoupos s punzosodson “TL qsoulozod naan ‘oiua{ngansod au us Jaf ruotazes nequ gna 2 wolow n ewffonpos s woupo vysiouwed “1 ‘olpxd - fo aus ou oS VINGUAL 8° os uifonpos s oupo provapeans. “1 naeadses 1 ofoesoupo|ssoures ‘ofuefirurzes ez 9091, eae mame OADva Foam nga IIL. Roditelji mi nisu/jesu potrebni IV. Lodgojitelji katkad grade xtiut aIIVRONA rears ieioi TVRDNA Nestime Wang Sn il ane be He 1. Podupirem rodielsko pravo na izbor vr 1,_Moja suredaja s rodtclina jeosrednja, xXx fea, koncepeije, odgojitelja itd. x ox x 2. Rodielji djece iz moje grupe Geto dolaze 2 Briga rodlelfa e odgoj deem u obuclis au ra indivdualne Gavjetodavne)razgovore x ox x viticu je to briga odgojiteja. oe, 3. Sano unaprjedojem suradnju s roditeljima Se “__tiudi im nove oblikesuradne x x x ox x 1 Tijekom studi i djekorn rada u vaicu z ss nismo dovolino osposobljeni za rad s pirat u radu vniea x ox x — a 5. Ne podupivem iu anes Uunaprijediti suradnju 5 roditeima, rave s djecom u gray x x x ae —___* * 5 3 vie usmjerila/asmjerio na i vtica ponaiprife mi 's djecom. x ox x tii staalista ae ae are mnogo vike slo ‘Nuzna mi je pomoé stuénih suradnika ca socked x x * kako bin kvalitetnije suradivala/suradivao s a roditejima, x x x sobi dnevnog bora laa Beeatx 8. Jo8 osjecam strah od roditelskih sastanaka 3 Na potetku svake skolske godine najpriie iako vie od pet godina radim u djetjem istradim Sto roditelt ogekuju od ustanove. erates eee vite, x x NN eae eee ure una n 7 10. _ Na kraju Skolske godine zajedno s roditelj- 9. Mislim da je roditeljima, Kad je nije o su- ma valoriziram svoj rad yaeee eee radnii, najvatnia zavetna svecanost. x x x aa 10. Dobro obrazovan odgojtelj u podrugju sura iaeee eee partnerstva s roditeljima je et egal Ha Je ompetentan ~ oS x 12. Mnogi bi se roditeljiaktvinije ulljudil, ali ——" TT odgojitei katkad grade zide x ox x 13, Svaki jedan u rodielskom kutiéu postav- jam nove edukativne material. x x x 7for ez ena vfuesoupa{ssouses edous AUTpes ep URSTUD OFS F UIDZ Og CUO CLAN) H WUIPEY gn vfoy porupatez 1n afueacupolia 1 afueaoupalsaowres - regnyesd rwaIsyoyou If1Od LL one, | 01g afopr p94 weU “9 ypos org newzes tee 1 WIZ geumunses wostoupor a ised 37 PORE UHTOH| © “6 fusaueasy orpes8zi ewiljoupor s YG Oe ‘eujsoupo nsousozod ofoum walN7DASOd “} courea 01 10 J 20UZPA Tag ofBous sof 1q owOH

You might also like

• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5814)
• The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  

  From Everand

  The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  Brene Brown

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1092)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (845)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Principles: Life and Work

  

  From Everand

  Principles: Life and Work

  Ray Dalio

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (609)
• The Glass Castle: A Memoir

  

  From Everand

  The Glass Castle: A Memoir

  Jeannette Walls

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1717)
• Grit: The Power of Passion and Perseverance

  

  From Everand

  Grit: The Power of Passion and Perseverance

  Angela Duckworth

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (590)
• Sing, Unburied, Sing: A Novel

  

  From Everand

  Sing, Unburied, Sing: A Novel

  Jesmyn Ward

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1104)
• Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  

  From Everand

  Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  Margot Lee Shetterly

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (897)
• Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  

  From Everand

  Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  Phil Knight

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (540)
• The Perks of Being a Wallflower

  

  From Everand

  The Perks of Being a Wallflower

  Stephen Chbosky

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2104)
• The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  

  From Everand

  The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  Ben Horowitz

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (348)
• Bad Feminist: Essays

  

  From Everand

  Bad Feminist: Essays

  Roxane Gay

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1018)
• Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  

  From Everand

  Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  Ashlee Vance

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (474)
• Her Body and Other Parties: Stories

  

  From Everand

  Her Body and Other Parties: Stories

  Carmen Maria Machado

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (822)
• The Outsider: A Novel

  

  From Everand

  The Outsider: A Novel

  Stephen King

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1866)
• The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  

  From Everand

  The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  Siddhartha Mukherjee

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (271)
• The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  

  From Everand

  The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  Viet Thanh Nguyen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (122)
• Angela's Ashes: A Memoir

  

  From Everand

  Angela's Ashes: A Memoir

  Frank McCourt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (441)
• Brooklyn: A Novel

  

  From Everand

  Brooklyn: A Novel

  Colm Tóibín

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (1947)
• The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  

  From Everand

  The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  Meik Wiking

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (401)
• A Man Called Ove: A Novel

  

  From Everand

  A Man Called Ove: A Novel

  Fredrik Backman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (4770)
• The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  

  From Everand

  The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  Thomas L. Friedman

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2259)
• Steve Jobs

  

  From Everand

  Steve Jobs

  Walter Isaacson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (807)
• The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  

  From Everand

  The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  Sarah M. Broom

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (98)
• Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  

  From Everand

  Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  Gilbert King

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (266)
• The Art of Racing in the Rain: A Novel

  

  From Everand

  The Art of Racing in the Rain: A Novel

  Garth Stein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (4203)
• A Tree Grows in Brooklyn

  

  From Everand

  A Tree Grows in Brooklyn

  Betty Smith

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1929)
• Yes Please

  

  From Everand

  Yes Please

  Amy Poehler

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1898)
• A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  

  From Everand

  A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  Dave Eggers

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (231)
• Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  

  From Everand

  Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  Doris Kearns Goodwin

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (234)
• The Woman in Cabin 10

  

  From Everand

  The Woman in Cabin 10

  Ruth Ware

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2522)
• Fear: Trump in the White House

  

  From Everand

  Fear: Trump in the White House

  Bob Woodward

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (738)
• Wolf Hall: A Novel

  

  From Everand

  Wolf Hall: A Novel

  Hilary Mantel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3811)
• John Adams

  

  From Everand

  John Adams

  David McCullough

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2409)
• On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  

  From Everand

  On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  Naomi Klein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (74)
• The Light Between Oceans: A Novel

  

  From Everand

  The Light Between Oceans: A Novel

  M.L. Stedman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (789)
• Manhattan Beach: A Novel

  

  From Everand

  Manhattan Beach: A Novel

  Jennifer Egan

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (792)
• The Constant Gardener: A Novel

  

  From Everand

  The Constant Gardener: A Novel

  John le Carré

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (104)
• The Unwinding: An Inner History of the New America

  

  From Everand

  The Unwinding: An Inner History of the New America

  George Packer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (45)
• Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  

  From Everand

  Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  Jay Sekulow

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (137)
• Little Women

  

  From Everand

  Little Women

  Louisa May Alcott

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (104)