Mr. sci. Edita Slunjski DEVET LICA JEDNOG ODGAJATELJA / RODITELJA “Mali profesor’, Zagreb, 2003,or vi si ta Suit Dever LCA EONS ODGAINTELIA RODITELIA seve ta poesor 0.0, Paka 6, aged, eltax: 01302 4 04 \Visoka uéiteljska skola u Cakoveu Za east aiserta Peon = Soto Receneent dr so Pave Brisa, 0. pot ine vesna Cn i prosavaé Glavni i odgovorni urednik: ze Bora Petrone + S80 Tektr rms. loka skorano isnt ERI ner al protec, Zane, 2002 Ntose 600 prea 1 nije dopustene ni potpuno ni djelomiéno joputtenja autor ridréana, Bez pisanog dopustens an ekevanje, ni mehaniKo, eletronigko il ftokopir SBN 953-97353-4-3 ‘va prava pr pra jpikaciji | Cip - Katalogizacija u put Resta tale kajiznica - Zagreb Nacionalna i sveutilsna Ok 3732, SLUNJSKI, Edita Devet lica je 1 Edita Slunjski. - Zagreb nog edglatelatrodtela ss ‘Mali profesor, 2003. ISBN 953-97953-4-3 421220078 Sadriaj Predgovor (dr. sci. Pavao BrajSa) 1. Neki preduvjeti uspjesnog odgoja Radim li s djecom onako kako rnislim da radim? Cije potrebe zadovoljavam svojim ponaSanjem prema djetetu? Odgajiteljeva slika o djetetu Nema recepta niti opéih pravila Razmisljam li o ¢jelovitom razvoju djeteta? Kako razgovaram s djetetom? Koliko uspijevam prepoznati stvarne interese djeteta? Kako obnavljam svoj energetski potencijal? Jesam li djetetu uvijek dostupan? 2. Devet podliénosti svakog odgajatelja Slagalica saéinjena od 9 dijelova “Jedinica” odgojitelja ("Perfekcionist") Odgajatelj Dijete Radionica Primjena u vrtiéu Upitnik "Dvojka" odgajatelja ("Pomagaé") Odgajatelj Dijete Radionica Primjena u vetiéu Upitnik “Trojka" odgajatelja ("Ambiciozni") Odgajatelj Dijete Radionica Primjena u vrtiéu ‘Upitnik. "Cetvorka” odgajatelja ("Kreativac”) Odgajatel Dijete Radionica Primjena u vrtiéu Upitnik oone 12 16 19 2 23 25 7 38 42 47 50 55 57 62 e7 69 76 7 78 82 87 90 7 98 102 108 109 117etica” odgajatelja ("intelektualac”) Odgajatelj Dijete Radionica Primjena u vrticou Upitnik "Sestica” odgajatelja ("Principijelan Oxdgajatelj Dijete Radionica Primjena u vrtieeu Upitnik “Sedmica” odgajatelja ("Hedonist") Odgajate}j Dijete Ragionica Primjena u vrtizeu Upitnikc “Osmica” odgajatelja ("Strogi Sef") Odgajatei| Dijete Radionica Primjena u vrtizou Upitrik "Devetka” odgajatelja ("Miroljubivi") Odgajatelj Dijete Radionica Primjena u vrtizeu Upitnik: 3. Eneagramske igre Cvijet od 9 latica Unutarnji tim Dobre namjere a lo8a ostvarenja Bibliografija 119 120 124 129 131 140 141 142 147 152 155 161 163, 164 168 173 474 182 183 184 188 192 195 291 203 204 208 213 215 221 223 223 225 227 230 Pozitivni primjeri i fotografije preuzeti su iz djet{ih vrtiéa: Djedji vrtié "Bubamara", Kneginee Djedji centar Cakovee, objekt "Vjeverica” Djedi vrtié Varazdin, objekt "Gortanova" Djetji centar Cakovec, objekt "Cipelica” Djedji vrtié "Grigora Viteza", Zagreb, objekt "Ivantice”™ . Zagreb + Djedji vrtié "Utrina”, objekt "Katigev prila Zahyaljujemo.navedenim vrtigima na suradnjiPredgovor (prim. dr. sci. Pavao Braja) S veseljem sam prihvatio molbu autorice ove knjige da napi§em njen predgovor. Raduje me da na naSem jeziku iztazi jo8 jedna knjiga vezana za teoriju i praksu eneagrama, a posebno u vezi predSkolskog odgoja u nasim vitiéima, Jo’ me viSe veseli Ginjenica da se tog posla prihvatila gda Edita Shinjski koja je organizirala i aktivno sugjelovala u mom seminaru o radu vrtiéa u Zagrebu prema naioj zajednitkoj knjizi “Tajna uspjeSnog roditelja i odgojtelja” (autori su Pavao BrajSa, Andreja BrajSa-Zganec i Edita Shunjski). Duboko sam uvjeren u Koristi eneagramskog pristupa problematici suvremenog predikolskog odgoja U pogtaviju “Neki preduvjeti uspjesnog odgoja” autorica enea- gramski analizira devet va2nih elemenata uspjeSnog odgoja. To je, u prvom redu, sto objektivniji uvid u stvarost svog ponafanja prema djetetu. Nije svejedno da li se na odredeni agin stvamo ponasamo ili Samo mislimo da se tako ponagamo. Na drugom je mjestu nuznost raz- likovanja viastitih od potreba djeteta: zadovoljavamo fi viastite ili djetetove potrebe: Na treéem se mjestu nalazi naSa slika djeteta, nasa vizija djeteta, na’a ofekivanja u vezi njegova ponasanja i razvoja. Cetvrto je injenica da nema gotovih recepata, a niti Evrstih pravila u odgojnim postupcima, Na petom je mjestt pitanje vodimo li raguna 0 cjelovitom razvoju djeteta ili forsiramo samo neke dijelove njegovih moguénosti i sposobnosti. Na Sestom je mjestu kvaliteta na’e komu- nikacije s djetetom, Na sedmom je prepoznavanje i uvazavanje stvamih interesa djece, na osmom vodenje raéuna 0 sebi i obnovi svog energetskog potencijala od strane odgajateljice, te na devetom kvalite- ta i iskrenost nae dostupnosti djetetu kada nas treba. Slijedi poglavije knjige “Devet podlitnosti odgajatelja” u kojem se primjenjuje eneagramska tipologija parcijalnih lignosti govjeka. U uvodu tog poglavija autorica iznosi glavne teze eneagrainske tipologije uznavodenje neke oshovne literature o tome. Iza toga slijede opisi poje- dine podlignosti. Svaki od tih opisa sadr2i pet dijelova. Prvi se odnosi na odgajatelja, drugi na dijete, treéi je “radionica” za provjeru i pri- njenw dobivenih sazanja, Cetvrti se ve2e za situaciju uw samom vrtiéu, a peti je zapravo anketni upitnik za odgajatelja kako bi on provjerio viastitu situaciju u odnosu na pojedint podlignost u samom sebi 1U prvom se dijelu iznosi eneagramska osubna Karta pojedine podlignosti odgajatelja i opisuju moguéi oblici njegovog ponasanja Interesantan je zamiSljeni razgovor s pojedinom podlitnoséu odga- jatelja, daju se preporuke boljeg odgojnog reagiranja i analiziraju moguéi konflikti s pravima djeteta, U drugom dijelu najprije dolazi eneagramska osobna Karta eteta, zatim moguéi oblici njegovog ponasanja, nagini komunikacije s ostalom djecom, kao i s odgajateljem. Opisuju se moguée frus- tracijske situacije, kao i posebne sklonosti pojedine podlignosti djeteta. Slijede specifiéni oblici pomaganja djetetu za zadovoljavanja njegovih potreba, uvjeti 2a njegov razvoj i odgoj te preporuke odgajatelju u radu 5 aja Treéi je dio prava “radionica” za odgajatelja i dijete. Tu se nalaze konkretni prijedlozi za njihov interaktivni susret na osnovi eneagramske analize njihovog ponaéanja. Ta bi radionica trebala pomoci odgajatelju da zaviri i stvamnost svog ponatanja prema djetetu ali in ono Sto se dogada u njemnti a vrijeme rada s djetetom. Cetvrti bi dio mogli nazvati “eneagramska analiza vrtiéa”. To je eneagramska tipologija vitickih situacija s opisom dominantnih principa ponaSanja prema djeci u njima, Mislim da je to doista origi- naino i u nasim prilikama jedinstveno. Peti je dio “autotest” odgajatelja kako bi doznao ne samo koja podiignost u njema dominira, nego i to da li je prvenstveno prisutna bolja, prosjetna ili loSija varijanta te podli¢nosti. To nema vrijednost abjektivnog psihotesta, ali je svakako prikladno da Eitatelj, odnosno odgajatelj. razmisli o sebi i pokuSa neito vise 0 sebi saznati Zadnje poglavije knjige mudi nekoliko interaktivnih igrica te opisuje “dobre namjere, a loSa ostvarenja” odgajateljskih nastojanja i napora odyajatelja. To je kratki “memento” svakom odgajatelj kako bi shvatio da nije dovoljno hrjeti, a niti je dovoljno samo znati pomoéi djetetu, To je nesto vise nego samo posao dobre volje i struénog znanja. © tome vige govori citav tekst knjige priie tog poglavlja Knjiga u svakom slugaju predstavlja osyjeZenje u nagoj litera- turi o predskolskom odgoju, Njeno je posebno obiljezje povezanost teorije i prakse, razmisljanja i djelovanja te teorije i Zivota u nasim vstiéima, Autorica je kao odliéna kombinacija “etvorke" i “sedmice” pokazala svojt kreativnost i Siroki interes, svoju originalnost i sposobnost 2 vizualizacije u predstavijanju svojih ideja koje je prona8la w teoriji i praksi eneagrama s jedne strane, te svakodnevnog kreativnog bavjenja s vitiékom praksom, s druge strane. Uvjeren sam da ée “Devet lica jednog odgajatelja” postati uz “Tajnu uspjeSnog roditelja i odgojitelja” korisno i omiljeno stivo struénih djelatnica i djelatnika u nagim predskolskim ustanovama, a autorici knjige Zelim jo8 mnogo takvih uspjesnih tekstova, U Varazdinu, ljeto 2002. godine Prim, dr. sci, Pavao Brajéa, psihijatar, psihoterapeut i komunikolog1. Neki preduyjeti uspje3nog odgoja u vrti¢u © Radim lis djecom upravo onako kako mistim da radi U proces odgoja, na dijete ne djeluju samo rijedi, nego cjelokupno ponasanje i litnost odgajatelja, U svakodnevnoj komu- nikaciji odgajatelj na dijete ne djeluje samo onim Sto mu govori, nego i naginom na koji mu to govori i kako se opéenito prema djetetu pona- 8a, Cjelokupnim svojim ponasanjem, dakle onim 310 djetet govori, afi isto tako i onim sto glasno ne govori, ali pred djetetom, za dijete ili s djetetom radi. djetetu kontinuirano Salje odredenu vrstu poruka koje on {odgajatelj) pritom ne mora biti svjestan (i éesto nije). Tako se éesto deSava da je ono Sto odgajatelj misli i govori o djetetu, kao i ono sto mish o svojoj_ulozi u razvoju i odgoju djeteta, neuskladeno s onim kako se prema djetetu u vrtiéu stvarno ponasa Cest je sluta} da se odgajatel} deklarativno opredieljuje 2a suvremen, humanistigki pristup radu s djecom u vrtiéu, a u praksi radi nna potpuno tradicionalan, staromodan natin i ptitom je uyjeren da je njegov pristup suvremen i humanistigki orijentiran. Odgajatelj moze, primjerice, biti uvjeren da doprinosi osamostaljivanju djeteta, jer zna da bi tako trebalo, a u stvamosti ga brojnim postupcima Kodi ili otezava (servira mu branu u tanjur, presvlagi ga, daje ne mepocredte savjete u svezi poslova koje dijete moze obaviti i samo). Odgajatel moze biti uvjeren da ut osmi8ijavanju aktivnosti u vrticu uvazava interese djece, a da stvame interese djece uopée ne prepoznaje, nego jetetu odreduje Sto i kako ée neSto raditi, rukovodeéi se “propisanim” planom i kronoloskom dobi djeteta, Odgajatelj ne komunicira s djecom u skupini samo svojom ver balnom i neverbalnom konnunikacijom, dakle svojim obraéanjem djeci ili sudjelovanjem u aktivnostima djece. On komunicita s djecom i posredno. tj. naginom na Koji oblikuje gitavo odgojno-obrazovno ozratje, potevSi od organizacije prostora u sobi, ponudom materijala za aktivnosti, postavijenjem pravila 0 tome sto je u vrtigu dopusteno, a Mo nije [(slobodno ili ogranigeno koritenje svi prostora vitiéa, koligina slobode djece pri odluéivanju o tome Sto i kako ce radtiti, Kad i koliko ée (i hoée li uopée!) jesti, hoée Iii Koliko ée spavati. kad ée iéi i koliko dugo ée “boraviti na zraku” i dr) 4 Pedagoska i psiholoska znanja odgajatelju su zasigurno potreb- na za kvalitetan pristup djetetu, no sama po sebi nikako nisu garancija da ée njegov pristup djetetu uistinu biti kvalitetan. Kvalitetu pristupa djeci u vitiéu ne odreduje samo ono Sto odgajatelji 0 odgoju znaju (Gega su obigno svjesni), nego kako to Sto znaju prevode u odgojnu stvamost (ega éesto nist svjesni). Stoga problemi neprimjerenog pris- tupa djeci obigno, a pogotovo u vrtigu, najéeSée ne potjecu iz nedostat- ka psiho-pedagoskih znanja, jer su vrtii ustanove w kojima s djecom rade profesionalni odgajatelji. Problemi neprimjerenog pristupa djeci najéeSée su rezultat uvjerenja (zablude) odgajatelja da rade upravo onako kako znaju da bi s djecom trebalo raditi, dok u praksi desto rade potpuno razliéito od toga. Uzrok neprimjerenog pristupa djeci u vitiéu zapravo leZi u nemoguénosti (neosposobljenosti) odgajatelja da pre- poznaju i otkriju stvarnu kvalitetu svog rada s djetetom. Ova se vjeStina ne moze razviti pohadanjem struénih (metodickih) seminara ili predavanja'koji-se povremeno organiziraju sa svrhom “unapredenja rada odgajatelja”. Stvarno unapredenje rada odgajatelja_ nuzno mora zapoteti prepoznavanjem, otkrivanjem i osvjestavanjem svojeg odgo- jnog pristupa, fj. stvarne kvalitete svog rada s djecom, Sto je moguée postiéi jeditio Kontinuirano istrazujuéi i preispitujuci svoju odgojmu praksu, raspravljajuéi 0 njoj s kolegicama i timom, tj. stvarajuéi i oblikujuéi zajedno s kolegicama zajednigku teoriju odgoja koja polazi iz vlastite odgojne prakse. Valja razmi8ijati o slijedeéim pitanjima: BADIM 11 5 DUECOM UPRAVO ONAKO KAKO MISLIM DA RADIM? KAKO DA DOZNAM STVARNU RVALITETU SVOG RADA $ DJECOM?Cije potrebe zadovoljavam svojim ponasanjem prema djetetu? Dobro poznavanje svakog djeteta u skupini ponaosob, odnosno poznavanje njihovih individualnih i vrlo razliéitin razvojnih potreba, vazan je preduvjet u stvaranju uvjeta za njihov uspjeSan razvo}. Medutim, potrebno je poznavati i svoje vlastite potrebe, jer nepozna- vanje vlastitih potreba, odgajatelju takoder moze onemoguéavati kvalitetan odgojni utjecaj na dijete. Nepoznavanje viastitih potreba ‘moze znaéajno snizavati kvalitetu odgajateljevog odgojnog rada s djecom zbog opasnosti da svojim postupcima u vrtigu nesvjesno zadovoljava svoje potrebe, racionalizirajuéi ih potrebama djeteta, Primjerice, on moze iskazivati njeznost prema djetetu onda kad njemu treba njeznost, a ne kad to treba djetetu, ili potencirati one aktivnosti za koje on osobno ima vige afiniteta, uvjeren da to djeca vole i Zele raditi, a zapravo on to voli raditi. Primjerice, desava se da se u nekim odgojnim skupinama mnogé vie pjeva nego u ostalim, u cirugim se skupinama pak mnogo de&ée erta dok se u nekim recitira ili ‘glumi, jer “djeca upravo to Zele i traze”, kaze odgajatelj, a zapravo on te aktivnosti preferira. Kako svaka odgojna_skupina broji dvadesetak ili tridesetak djece, koja imaju medusobno vrlo razlitite interese i sklonosti, malo je vjerojatno da éitava skupina djece preferira upravo Jednu, odredemu, vrstu aktivnosti Pitanje (ne) razlikovanja svojih potreba od potreba djece moze doéi do izrazaja veé u naginu na koji odgajatelj organizira prostor sobe dnevnog boravka djece u vrtiéu. Soba moze biti prostorno organizirana tako da djeca mogu zadovoljiti svoju potrebu za privatno8cu (ako ima skrivalica”. kuéica za osamljivanje djece). da mogu zadovoljiti svoje raznovrsne interese (ako su. ponudeni zanimijivi materijali za istrazivanje). da mogu zadovoljti svoju potrebu za samostalno8cu (ako je materijal djeci stalno dostupan i ponuden tako da ga djeca mogu Koristiti bez suvignih intervencija odgajatelja) i sl. Supromo tomu, prostor moze biti organiziran tako da odgajatelj istodobno moze vidjeti sv djecu (kako bi zadovoljio svoju potrebu za kontroliranjem ili nadziranjem djece), materijali mogu biti negdje “pospremljeni”, @ djetetu dostupni samo onda kad ih odgajatelj ponudi (potreba odea- jatelja za vremenskim i didakti¢kim uobliavanjem aktivnosti djece). materijala moze biti premalo kako bi se sva djeca u skupini imala Eime 6 baviti, no sobu s manje materijala lakSe je odrZavati pospremljenom (potreba odgajatelja za “urednoséu" i pospremljenoscu sobe) i sh Potrebno je prepoznati vlastite potrebe i razlikovati ih od potreba djeteta, a od djeteta docnavati (od svakog djeteta ponaosob) njegove potrebe kao i nagine na koje ono mote zadovoljavati svoje potrebe. Tek ako tazumije stvame potrebe djeteta, odgajatel) moze podréati Kvalitetan razvoj i odgoj djeteta. U tom si smishr valja postaviti pitanja’ ? 1dE POTREBE ZADOVOLIAVAM ODREDENIM SVOJIM PONASANJEM? {JE POTREBE ZADOVOLIAVAIU DJECA? KAKO DA DO2NAM STVARNE POTREBE DJETETA? ‘BAVI LI SE DIJETE ODREDENOM AKTIVNOSCU ZB06 SEBE ILI ZBOG ODGAJATELIA?* Odgajateljeva slika o djetetu Kvaliteta rada odgajatelja uvelike ovisi od ofekivanja koja on ima od djece, odnosno od toga Sto on misli o djeci s kojom radi. Njegova razmisijanja o djeci nazivaju se odgajateljevom slixom o djetetu Tass slika 0 djetetu odrazava na sve Sto odgajatelj za dijete ili s djetetom radi, jer na odredeni natin oblikuje sve njegove odgojne postupke. Primjerice, ako odgajatelj o djetenr misli kao o biéu u koje se moze imati povjerenja, tj. ako on u dijete ima povjerenja, njegov ée pristup biti potpuno razligit od pristupa odgajatelja koji o djetetu misli kao 0 malom, bespamoénom biéu kojem valja stalno "biti za petama da mu se Sto rie desi. Kad odgajatelj ima povjerenja u dijete i njegove sposob osti, on Ge omoguéavati djetetu aktivnosti Kojima ée ono svakod- nevno imati priliku svoje postojeée kompetencije usavrSavati, tj. dalje razvijati, U protivnom, ako dijete smatra "premalim" i tako ga tretira, dijete neée imati prilike isprobavati sebe i svoje moguénosti, niti ée ih moi dalje nadogradivati, pa ée se te sposobnosti razvijati mnogo sporije nego bi se mogle razvijati u povoljnijim uyjetima. Primjerice, ako 0 djetetu mislimo kao 0 nespretnom (npr. ne moze si samo naliti vodu iz vréa u Eau), onda éemo to éiniti mi umjesto njega (da ne bi prolilo). Tako Gemo djetetu, zbog svog stava da ono to joS ne moze, uskratiti priliku da vje2ba nalijevanje vode u éa8u. Ono Sto se moze desiti kao posljedica ovakvog "zagaranog kruga" je nesto sto se ponekad naziva samoispunjavajuce proroganstvo. Ono je postalo espretno jer smo mi tako o njemu razmisljali. Misle¢i nesto 0 djetetu, to smo od njega i uéinili! U odgojnoj je praksi (u vitidima) podcjenjivanje djeéjih moguénosti éest sluéaj. Mnogi odgajatelji nemaju povjerenja u djecu pa djeca npr. ne smiju "iSetati" iz svoje skupine kako bi posjetila pri- jatelja ili brata u susjednoj skupini da ne bi "pobjegla iz vrtiéa"! Ne smiju se igrati vodom da se ne bi polila niti Koristiti noziée da se ne bi porezala. Ovakav je natin razmisljanja i rada odgajatelja jo8 CeSée zas- tupljen u jasligkim skupinama pa se dijete ne smije popeti na stolac da ss njega ne padne, ne smije baratati odredenim sitnijim predmetima da i “ne pojede", ne smije se samo presvlatiti jer je" jo8 malo i nespret- no" pa to predugo traje, niti samo jesti da se ne zamaze i sl. Postoji primjer jaslica u kojem odgajatelj djecu vodi na premotavanje u hodnik 8 (gdje su postavijeni stolovi za premotavanje), no kad vodi jednog, ostalih 15 takoder povede, jer nema povjerenja ostaviti ih nekoliko minuta u sobi bez nadzora. Koliko vremena prosjeéno svako dijete ove skupine provede "na ekanju premotavanja svog susjeda", ako se djeca prosjegno premotavaju 2 ili 3 put na dan?! Koliko je tu vremena od igre izgubljeno? Kako cjelokupno ozragje u kojem zajedno Zive jasno komuni- cira uvjerenje i stav odraslog o djetetu, njegovim moguénostima, nje~ govu uéenju i njegovu razvoju, sliku odraslog o djetetu je moguée u npr. vitiéu éesto veé na prvi pogled prepoznati. Naime, ako su sva vrata vitiékih soba zatvorena, jer djeca nemaju "Sto traziti na hodniku" bez odgajatelja, pa takva_ atmosfera vie podsjeéa na zatvor nego na obiteljski dom u kojem ukuéani slobodno Secu po svim prostorijama, valja se pitati "Sto odrasli misli o djetetu ako mu slobodu kretanja ogtanigava samo na prostor koji on mo3e dose¢i pogledom?” Ako je vrtiéka soba puna visokih ormara u kojima su zatvorene igraéKe j ostali materijali, a djeca ée ih dobiti onda kad odgajatelj to ‘odludi, jasno je kako se o njima misli! “Ti si jos premali da odlucujes Sto ée¥ raditi i sto ce se igrati, prigekaj vrijeme kad ée5 za to biti dovoljno "odrastao” (pitanje je samo hoée’ li se tad jo8 Zeljeti igrati?!)". U tom je smislu potrebno temeljito preispitati svoju "sliku 0 djetetu", tj. stav o djetetu, jer ona (slika o djetetu) oblikuje svaku odgojmu strate- giju odraslog, kako u vitiéu tako i u roditeljskom domu Oéekivanja odraslog mogu biti neuskladena s individualnim specifignostima i razvojnim moguénostima djeteta pa neostvarenje odredenih ogekivanja od djeteta odgajatelj_moze pogre’no interpreti rati kao svoj neuspjeh. Svoja ofekivanja od djeteta valja bazirati na éinjenici da se dijete prirodno razvija po svom vlastitom programu, i to tako da sva nova iskustva (i utjecaje odraslih) interpretira na svoj vlastiti, osobit nagin, Koji ne mora odgovarati namjerama i planovima odgujatelja. Dijete je autor svog razvoja, a razvoj se ne mote (ine treba) unaprijed isplanirati! Umjesto toga, valja razumjeti i uskladi- vati se s prirodnim razvojem djeteta i u tom smislu kontinuitano preispitivati viastita o&ekivanja od djeteta. Pristup djeci u vrtiéu se zbog vike razloga ne bi trebao temeljti na njihovo} kronolo&koj dobi (nesto je opravdano ili pozeljno za 4- godisnjake, za 6-godiinjake...), nego na njihovim vrlo razliditim 9interesima i razligitim razvojnim moguénostima. Cinjenica je da se kronoloska i razvojna dob djeteta ne moraju mnogo podudarati, pa bi se u unificiranoj didakti¢ki oblikovanoj aktivnosti za djecu odredene kronolo’ke dobi moglo desiti da je manje kompetentno dijete izlozeno vanjskom pritisku da "mora" ostvariti nesto Sto je bitno iznad njegovih moguénosti, Sto moze voditi slabljenju njegove motivacije i gubljenju samopouzdanja. Ista bi aktivnost kompetentnijem djetetu mogla biti nezanimljiva ili prejednostavna, pa bi se ono w njoj puno manje angaziralo nego bi mu sposobnosti koje ima dopustale, Zato je potrebno u svim odgojnim skupinama (ako su djeca veé podijeljena prema kro- noloskoj dobi, a bilo bi bolje da nisul), stvoriti zanimljivo, raznovrsnim poticajima bogato i sigurno okruzenje, w kojem ée svako Aijete imac pritiku zadovoljavati svoju znatizelju i prirodnu potrebu za istrativanjem, stalno ispitivati svoje moguénosti i samo postavljati granice svojih sposobnosti. Pod "sigurnim okruzenjem” ovdje se misli emocionalna sigumnost, Sto podrazumijeva da dijete smije pogrijesiti bbez opasnosti da ée 2bog tog biti kaznjeno ili kritizirano. U tom smislu, valja promatrati djecu, podrZavati njihovu znatizelju, poticati ih na samostalnost u suogavanju s problemima, a ne rjeSavati probleme unjesto:njih, pozurivat ih i nuditi gotova rjesenja, te ih kritizirati kad unekoni nastojanju ne uspiju. Preispitujuci svoju sliku o djetetu, tj, svoja o¥ekivanja od djeteta, odgajatelj bi trebao preispitati i sliku 0 svojoj ulozi u poticanju razvoja gjeteta. Sto on ofekuje od sebe vezano uz podrZavanje razvoja djece? Cest je sluéaj u praksi da se prelaskom na tzv. "novu koncepciju" rada s djecom, u kojoj odgajatelj viSe nema dominantnu, autoritarnu ulogu 1 poticanju razvoja i aktivnostima djece, nego stvaratelja uvjeta u kojima €e dijete moti izgradivati svoju autonomiju, tj. sve vie poslova oba- vijati samostalno, odgajatelii podinju osjecati neuspjesnima i beskori- snima. Poéinje im se éiniti da zapravo "nista ne rade ako djeca sve rade sama’. $ obzirom da bismo opéenito mogli reéi da svrha odgoja zapra- Vo i jest osposobljavanje djece na Zivot bez nas, a ne na Zivot ovisan ‘o nama, vise pomazemo djeci onda kad im direktno "ne pomazemo", nego kad im omoguéujemo da sve Sto mogu, uéine sama, bez nas. U tom smishy, teziste dozivijaja svoje uspjeSnosti valja prebaciti s onog Sto "radimo za djecu” (ili umjesto djece), na sve ono Sto su djeca, 2a hhvaljujuéi naSem promiSljanju okruzenja, uspjela udiniti sama. 10 ‘KAKO GLEDAM NA DIJETE I NJEGOVE MOGUCNOSTI? 370 OD DJETETA OCERWEM? 870 OCERUJEM OD SEBE VEZANO U2 RAZVOJ | ODGOJ DJECE? ‘NA CEMU TEMELJIM OSJECAJ IASTITE USPJESNOSTI U RADU S DJECOM? n* Nema recepata niti opéih pravila Svako dijete razvija se prema svom vlastitom programu koji je odreden njegovim interesima, osobnom strategijom uéenja i tempom ‘uéenja, ranijim iskustvom i predznanjem, kao i socio-kultumim kon- tekstom obitelji v kojoj Zivi. $ obzirom na sve te razliitosti, u odgoju djece ne vrijede recepti, kao ni opéa pravila ‘Sva iskustva koja dijete stjege u viticu ili w obitelji, ono tumadi na svoj, jedinstven nagin i ugraduje u svoj individualno zacrtani okvir. Kvalitetan odgojni pristup treba ne samo uvazavati, nego i podréavati razligitost djece. Odgoj svakog djeteta treba biti uskladen s njegovom individualno’éu. Odgajatelj mora dobro peznavati svako dijete ponaosob, dakle stvame potrebe, interese i moguénosti svakog djeteta, kako bi mu mogao omoguéiti da svoje predispozicije aktualizira i "razvije se u ono Sto potencijalno jest”. Na neki nadin, odgajatelj bi tre- bao omoguciti svakom djetetu w vriiéw da se drukéije, na svoj naéin, razvija i odgaje. Medutim, odgajatelji koji se bave djecom takoder se medusob- no velo razlikuju. Odgajatelji imaju razlidita pedagoska i psiholos znanja, razligitu struktura osobnosti, Zivotni stil, preferencije i dr., a sve se to odrazava i na njihov pristup djéci. Svjetonazori, tempera- ment, uvjerenia i vrijednosti koje odgajatelj inage,cijeni, utjegu na to kakvo ée djeci okrugenje u vitiéu organizirati, Kako t koje materijale ce im nuditi, kako (i koliko) €€ on s decom komunicirati, Koliko ée poti- cati djecu da Komuniciraju medusobno, kako ée se odnositi prema kreativnosti djece, keliko ée uvazavati njihovu inicijativu i sligno. Primjerice, odgajatelj Koji inate posebno cijeni urednost. teze Ge prihvatiti da djeca slobodno koriste materijale na razligitim mjesti- ma u wrtiékoj sobi, jer ée se on (odgajatel}) lo8e osjeéati u "neurednoj sobi". Zbog tih razloga, poneki odgajatelj neée djeci u vrtiéu nuditi pedagoski neoblikovani ili reciklirani materijal (koji djeca inaée jako vole i koji moze snazno potaknuti njihove kreativne potencijale). jer takav materijal moze smatrati "smecem!". Isto tako, odgajatelj koji je kreativan mnogo ée lakSe prepoznati i podrZati kreativnost djece nego onaj Kaji to nije, @ odgajatelj Koji je i u privatnom Zivotu sklon improviziranju i koji s¢ zna snaéi u neplaniranim situacijama, lakSe ée pribvatity nepredvidivost situacija u vitiéu, nego li onaj koji sve u 12 Zivotu ranije planira i strikeno se svog plana pridréava. U tom smislu na proces odgoja djece djeluju ne samo osobine, t. razliditost djece, nego i specifigne osobine, j. individualitet njihovih odgajatelja Medutim, o svojim osobinama, a posebno ograni¢enjima, valja voditi raéuna, te svoje stavove ili navike koje bi mogle ugroZavati kvalitetu rada s djecom osvijestiti i Kontrotirati. To naravno ne znati da se odga- jatelj treba odreéi svoje prirode, jer je preduyjet kvalitene komu- nikacije s djetetom odgajateljeva autentiénost i prirodnost. Dijete bi intuitivno vrlo brzo otkrilo “odghimljeno” ponaganje odraslog i na svoj nagin na njega reagiralo, Djetetu treba odgajatelj kojem iskreno vjernje i koji je autentiéan pa nije po2eljno (niti posteno!) pred djete- tom ghimiti pokuSavajuéi biti neSto Sto nismo, nego valja na dijete djelovati iz. “svoje najbolje varijante", tj. djetetu davati "najboljeg sebe". To znati da odgajatelj najprije samog sebe treba upoznati, kako bi svoje prepoznate "jaée strane" sto bolje iskoristio u poticanju razvo- Ja djeteta, a osvijestene "slabije strane” uspio kontrolirati ili nadviadati tome kako prepoznavati stvarnog sebe i kako razvijati "svoju bolju varijantu", govorit éemo kasnije, KOLIKO PO2NAJEM SEBE, A KOLIKO SVAKO DIJETE PONAOSOB? ‘KAKO 1 CIME SVE PODRZAVAM ODGQJ RAZLICITOSTI? OMOGUGUJEM LI DJECI DA SE RAZVIJAJU PREMA NJIHOVOM, VLASTITOM ILI PREMA MOJEM PROGRAMU?jam li o cjelovitom razvoju djeteta? Usenje i razvoj djeteta dogadaju se objedinjeno pa takva treba biti i podrSka razvoju, odgoju i uéenju djeteta. Stovise, svaka aktivaost djeteta (i svako odgojno nastojanje odraslog) koja potige jednu dimen- ziju uéenja, utjete i na druge dimenzije i s njima je blisko povezana Npr. odredeni stupanj fizitkog razvoja djeteta koji mu omoguéuje vise kretanja (primjerice, kad nauéi hodati) poveéava Sansu djeteta da se, kreéuéi se, susretne § mnogo vi8e zanimljivih predmeta tj. sadrZaja i prikuplja vie novih iskustava. Istodobno, do dragocjenih iskustava koja potigu djetetov intelektualni razvoj, ono dolazi i kroz druzenje s drugom djecom, dakle razgovorom i raspravama s drugima, a kvalite- ta druzenja s vrinjacima ovisi o stupnju njegovog socijainog razvoja. Suradujuei i igrajuéi se s drugima, ono uéi postovati odredena pravila ponaSanja u grupi, 3t0 je povezano i s njegovim moralnim razvojem, a ppravo se w Zivotu u zajednici moze uvjeZbavati tolerancija i uvazavanje drugih. Dijete se istodobno ima priliku razvijati i emo- cionalno, jer se za vrijeme druzenja i zajedniéke igre s drugom djecom u vitiéu mnogo puta treba suoditi sa svojom Ijutnjom (netko mu je sruSio gradevinu od kocaka), tugom (zbog odvajanja od majke w peri- odu prilagodbe na vitié), rado8éu (zbog zanimljivih aktiviiosti i druzenja) i sl. Zbog tih je razloga neprimjereno umjetno odvajati podrugja razvoja ili organizirati aktivnosti koje bi imale cilj utjeceti ia pojedino, izdvojeno podrudje razvoja, Kad se dijete bavi nekom aktivno8éu koja ga zanima, ono istodobno angazira razligita podrugja svog razvoja, Koja se prirodno povezuju i dijete se tako razvija. Dijete najbolje uéi na prirodan navin, injenjem, dakle konkretno, s konkretnim predmetima i Ijudima, " prve ruke", uronjeno u odredenu situaciju. Zato je potrebno stvoriti uyjete 2a "prirodne", cjelovite aktivnosti djeteta, Sto znaéi organizirati poticajima bogato okruzenje koje ée djetetu omoguéiti autentigno Udenje, a ne umjetno organizirati aktivnosti rascjepkane podrugjima Uugenja, ili djetetu prenositi sadr2aje u obliku izravne instrukeije. Primjerice, kad se dijete igra trgovine (a ta igra moze biti mnogo bogatija i sadr2ajnija kad se djetetu osmisle uvjeti tj. pomude odredeni potrebni materijali, Sto i jest zadatak odgajatelja), dijete ée imati priliku razgledavati, vagati, mjeriti, usporedivati i imenovati 14 predmete koji se prodaju, (npr. voée, povrée i slitno), razgovarati suradivati s drugom djecom koja dolaze u trgovinu, pisati ili Citati istaknuta imena proizvoda koji se prodaju, raéunati Koliko je potrebno novaca dati, a Koliko uzvratiti pri kupnji nekog predmeta i drugo. Predskolsko dijete ne ui matematiku tako da olovkom pridruzuje elemente skupova u radnim listiéima, ne uti slova tako da ispisuje ¢itav red istih znakova u pisanci niti uéi o prirodi ako da mu odrasli prepritava i tumati wzroke nastanka nekih prirodnih pojava. Dijete uéi kroz vlastito neposredno iskustvo i to u aktivnostima koje su cjelovite, autentitne, medusobno povezane i koje za dijete imaju smista, KAKO (CIME) PODRZAVAM CJELOVITI RAZVOJ DJECE?© Kako razgovaram s djetetom? Naéela koja generalno vrijede u suvremenom pristupu, vrijede i za postizanje kvalitetne komunikacije odgajatelja s djetetom. Kako nam nije cilj rezvijati poslu8nu, nego samosyjesnu i samostalnu djecu koja imaju pravo na vlastita stajalista i vlastite prosudbe, komunikacija odgajatelja s djecom bit ée to kvalitetnija Sto se vertikalna hijerar- hijska razdaljina izmedu njih smanji na Sto manju mjeru. Tradicionalan pristup odgoju temelji se na pretpostavci da ‘odrasli ne&to (ili sve!) "znaju", a djeca to “ne znaju” (iti znaju malo i povrSno) pa odrasli trebaju dijete svemu poutiti, umjesto njih o nji- hovim aktivnostima odlutivati, 2 kvalitetu tih aktivnosti procjenjivati po kriteriju podudamosti s ranije definiranim otekivanjima odraslog, Kvaliteta rada odgajatelja u "starom pristupu" kao da je proporcional na koligini izgovorenog djetetu; on djetetu treba govoriti, objasnjavati, savjetovati ga i instruirat Suvremeni kriteriji kvalitetne komunikacije s djecom su: od jatelj ne tvrdi, ne analizira, ne procjenjuje iskaze djeteta i ne namece ‘svoja objanjenja, nego pita, otkriva i zajedno s djecom istrazuje. On sebe i svoja znanja ne nameée djeci, nego medusobnim prilagodavanjem stalno razvija ne8to novo, jo8 nepoznato njemu kao i djetetu, Ovakav stil Komunikacije u vrtiéu nije moguée razviti bez korjenite revizije svog stava prema djetetu koji se odnosi na iskteno poStivanje djeteta i njegovih, najée8¢e, premalo cijenjenih sposobnosti. Suvremen pristup odgoju polazi od ideje da dijete ima mnogo intuitivnih znanja, a odrasli mu treba stvoriti uvjete da svoja postojeca znanja samo propituje. provjerava i nadograduje. Prema tome, na znanja djeteta ne gleda se kao na "paket informacija” koji mu raoze prenijeti ili isporuditi odrasli nego kao na viastitu tvorevinu djeteta satkanu od mnogo autentiénih iskustava djeteta, Dijete stjeze znanje (a ne prisvaja od odraslog!). i to tako da svoje postojeée znanje stalno nadograduje, slitno kao kad se gradi gradevina u Kojoj se svaki novi kat nadograduje na prethodni, veé sagradeni i u kojoj se svaka cigla treba smjestiti upravo na codredeno mjesto i évrsto se vezati na prethodno postavljenu eigh. Da bi djeters mogao omoguciti ovakvo nadogradivanje znanja, odgajatelj najprije treba saznati (od djeteta) Sto ono do sad 2na i kako odredene probleme koji ga zanimaju razumije. Samo ako ima wvid u predznanje 16 djeteta, orgajatel| moze u pravo vrijeme servirati one "cigle” (resurse) koje djetetu trebaju za daljnju nadogradnju "gradevine" (znanja) koju svako dijete gradi individualno za sebe i koje se prema tome, kod razlitite djece mogu jako razlikovati, Prema tome, u stvaranju uyjeta za dalinje ueenje djeteta, odgajatelj dijete treba vite sluSati, a manje mu govori "Slusati dijete" znavi kontinuirano promatrati Sto dijete radi w okruzenju koje mu je zanimljivo, kako istrazuje i koristi portudene materiale, o Zermu razgovara s drugima, 3t0 ga zanima i sliéno,s nam- jerom da se Sto bolje razumije smisao aktivnosti djeteta. Naime, svaka aktivnost kojom se dijete bavi ima smisla pai onda kad odgajatelj taj smisao ne razumije. No, Sto odgajatelj bolje razumije smisao nekog nastojanja (aktivnosti) djeteta, lakSe Ge poduprijeti pritodan razvoj zapoéete aktivnosti, na nagin da djetetu osigura nove resurse koji bi tu njegovu aktivnost mogle obogatiti. Mnoga tumaéenja o smistu njegovih aktivnosti moguée je dobiti kroz iskren i uvazavajuéi razgovors djetetomt (razgovor bez procienjivanja, ispravljanja ili davanja nepotrebnih sayjeta. Razvoju djece vike koristi ravnopravan, partnerski, uvazava- jnéi odnos s odraslima, nego li bilo kakve "strategife odgoja” ili “dosljedno postovanje odgojnih principa". Dyosmjermi i uvazava- juéu komunikaciju u vrtiéu moze razviti onaj odgajatelj koji prepozna- je u djetetu samosvjesnu i autonomnu osobu koja ima pravo na svoje ‘misljenje, tumatenje, dozivijavanje i osjeéanje i Koji svbje vege znanje ne smatra jaéom pozicijom, nego veéom odgovornoséu i obavezom razvijanja kvaliteine kommunikacije Odgajatelj treba biti i struénjak za stalno prilagodavanje i mijenjanje svoje komunikacije s obzirom na potrebe djece. Takva komunikacija, u kojoj odgajatelj nastoji od djeteta doznati kakva mu je (djetetu) konverzacija potrebna, kako bi Sto uspjeSnije prilagodio svoju Komunikaciju potrebama pojedinog djeteta i sa svakim djetetom Komunicirao drukéije, u literaturi se naziva i reflektirajuéa komu- nikacija. Kako su u starom pristape aktivnosti djece uglavnom pro- iclazile iz aktivnosti odgajatelja, tad smo se vi8e bavili pitanjem "Razumije li me dijete dobro?”. U. novom pristup aktivnost se zapotinje i osmi8ljava, a odgajatelj se s tom aktivnoseu djeteta treba Sto uspjesnije uskladiti, stoga se primjerenije bavitipitanjem 7"Razumijem li ja dijete dobro?”. Dobro ranumnijevanje djeteta impe- rativ je kvalitetne komunikacije. ‘KAKO "SLUSAM" DIJETE ? KAKO S DJETETOM RAZGOVARAM? STO PODUZIMAM AKO BIH BOLJE RAZUMIO DIJETE? 18 Kako uspijevam prepoznati stvarne interese djece? Djeca imaju urodenu potrebu za istrazivanjem i razumijeva- njem svijeta oko sebe, Nema djeteta koje ne bi neSto zanimalo i koje nema potrebu netita se baviti. Interesi djece, medutim, mogu biti i najéeSée jesu, vilo razligiti. Nazaost, u Klasignim, sterilno opremlje- nim vetiéima mnoga djeca nemaju priliku baviti se onim sto ih zanima niti pronaéi nesto vrijedno njihove paznje i interesa, Prepoznavanje stvamih interesa djece predstavija veliki izazov odgajateljima, alii nezaobilaznu stepenicu u stvaranju uyjeta za kvalitetno Zivijenje djece u vrtiéu. U tradicionalno} koncepeiji rada s djecom u predskolskoj instituciji (koja je bila dugo i kod nas na snazi) postojao je propisani program sadréaja koji se s djecom odredene kronoloske dobi trebao “obraditi” i ti su se sadréaji obradivali kroz didaktiéki uobligene aktivnosti koje je za djecu osmislio i vodio odgajatelj. Da bi djeca sud- jelovala u aktivnosti koju je za njih pripremio odgajatelj, (a koja desto djecu, a osobito ne svu djecu istodobno, sama po sebi nije zanithala), bilo ih je potrebno "motivirati" na sudjelovanje u toj aktivnost "Motivirati" dijete da radi ne8to Sto je éesto protivno njegovoj prirodi i naginu na koji ono prirodno uéi (npr. da sjedeti na tepihu ponavlja neki sadr2aj, razgovara o temi koja ga ne zanima, pjeva iako miozda nije raspolozeno za pjevanje ili naprosto ne voli pjevati, spava kad nije pospano i sl.) u praksi moze znatiti i "nayjerati dijete da radi nesto 810 ono ne Zeli raditi ali mora, jer je to za njegovo dobro, samo je dijete jos premalo pa toga jos nije svjesno" (tako razmisljamo kad ne poStu- jemo dijete). ‘Umijesto da trazimo naéine kako uspjeSnije motivirati djecu za neSto Sto ih ne zanima i Sto ne Zele raditi, a Sto mi mislimo ili vjeruje- ‘mo da je 2a njih opéenito dobro (a éesto smo pritom u krivu!), valja si postaviti pitanje "Kako éemo saznati Sto je za djecu stveeno dobro? Sto je za svako pojedino dijete dobro? Kako cemo (od svakog djeteta) doznati Sto je upravo za njega dobro? " TeSko bismo mogli odrediti Sto je za neku drugu osobu dobro (osobito kad je ta druga osoba malo dijete!) i to ne samo zato jer nemamo pravo iz svojeg kuta gledanja 0 dobrobiti nekog drugog odludivati (a Ginjenica je da nemamo!), nego i zbog pitanja Sto nam garantira da ée djetetu upravo odredene informacije koje mi za njega 19odaberemo, a ne neke druge, biti u stalnih promjena u kojen Zivimo? Ussuvremenom pristupu odgoju djece u vrticu dakle, ne polezimo od pitanja “Kako motivirati dijete za ono §to bi ono trebalo raditi ili uéiti?” jer smatramo da dijete najefikasnije uéi ono Sto ga zanima, dakle ono Sto je podudarno njegovim interesima, razvojnim moguénostima i prirodnom naginu uéenja. Mi webamo motivirati sebe za prepoznavanje onog sto dijete zanima, za saznavanje onog Sto dijete veé zna i otkrivanje natina na koji dijete ui prirodno. Tako Ge neko dijete u odredenom trenutku zanimati vatra, drugo moda avioni, lijetnik ili gravitecija, dok neku djecu neée te teme wopce zanimati, ali ée zato svoju punu paznju posvetiti izgledy dvorea i Zivotu vitezova. Kad dijete ima priliku baviti se negim sto ga odredenom trenutku stvamo zanima, kvalitet njegovog sudjelovanja ' toj aktivnost gotovo ni na jedan nagin nece ogranitavati njegova kronolo&ka dob. Protivno tomu, dijete bilo koje kronaloske dobi angazirat ée mnogo manje svojih potencijala u aktivnosti u kojoj sud- jetuje samo formalno jer ga ne zanima, nego bi stvamo moglo. votu potrebne i korisne, u vrijeme ‘KOLIKO USPIJEVAM PREPOZNAT/ STVARNE INTERESE DJECE? en 41 SE tf RADU S DJECOM NJIHOVOM KRONOLOSKOM ILI RAZVOJNOM ? 20 * Kako obnavijam svoj energetski potencijal? Cinjenica je da rad s djecom raduje i ispunjava, no s druge strane Govjeka moze i iserpiti. S time ée se vecina odgajatelja sigumo sloziti. Odgajatelj nema neogranideni energetski potencijal, nego svoju energiju treba statno obnavijati, *servisirati", tj. dodavati’ joj nov energiju i tako se ponovo osposobljavati za rad s djecom. Naime, isc pljen, nezadovoljan ili frustriran odgajatelj nuzno je lo8 odgajatelj, jer se njegovo opée raspolozenje (nezadovoljstvo) ili "negativne vibraci- je” automatski odra2avaju na njegov rad s djecom. Odgajatelj koji nema uvid u sebe iu svoje reagiranje na dijete, teSko ée mo€i osvijestiti (i posredno, kontrolirati!) svoj utjecaj na dijete, Tako ée se neosvi- jeStenom odgajatelju utjecaj na dijete vise "dogadati", nego da tim utjecajem svjesno upravlja, sto moze biti za dijete opasno i Stetno. Naime, u "afektu" tj. preplavljenosti emocijama, odgajatelj moze ‘uéiniti ili reéi djetetu neSto Sto svjesno ili namjerno nikad ne bi ueinio, ali mu se to moze "desiti" 2bog nagomilanih, nerazgradenih,frustracija koje tak i ne moraju biti povezane s djetetom. (Kad Ijutnja odgajatelja nije povezana s djetetom, a 5 obzirom da ju nije moguée poput paketa jednostavno ostaviti "ispred vrtiéa’ niti ju je moguée pred djecom prikriti, postenije je djeci etvoreno prizgnati svoju Hjuitaju iti lo8e raspo- o2enje, ali naglasiti kako ono nije povezano s njima). Dakako, rad na sébi pomoéi ée odgajatelju da svoju Kjutnju kao i njen pravi uzrok osvijesti, a nakon toga da njome upravlja i raz- graduje je, So se treba desavati bez djece i izvan vit Proces odgoja je dvosmjeran, sto znati da kroz zajednitka druzenja ne djeluje samo odgajatelj na dijete, nego i ono djeluje na odgajatelja. Odgoj je dijalog u kojem svi oni Koji su ukljuteni jedni na druge dietuju, svatko se pod utjecajem onog drugog mijenja i odgaia, To znati da i dijete djeluje na odgajatelja, tina njeza utjece, a tog utje- caja valja takoder biti syjestan da bi se njegove eventualne, po odga jatelja Stetne posljedice, mogle sprijetit. To je jo5 jedan od razloga zbog Kojeg je osobi Koja radi s dhe com potreban kontinuiran rad na sebi, tj. "odréavanje” sebe drzavani" odgajatelj_nastoji stalno doznavati kako ga drugi odrasli i djeca vide i dozivijavaju, kako on na druge (i djecu) djeluje, te kako drugi (i djeca) djeluju na njega. "Odreavani", osvijesteni odgajatelj w 21stanju je prepoznati pravi i2vor svojeg nezadovoljstva i rjeSavati ga bez "koristenja" djeteta, 2 sebe sacuvati od pretjeranog iscrpljivanja i "izgaranja" koje se esto dogada kao posljedica duljeg bavljenja dje- com ("bum-out" sindrom), JARO OBNAVLJAM SVOS ENERGETSKI POTENCIJAL ? # Jesam li djetetu uvijek dostupan? Za postizanje kvalitetnog odnosa, s djetetom nije pozeljno raz~ govarati Sto vise, nego sto kvalitetnije. Kvalitetan se razgovor s djete- tom, kako smo ranije govorili, sastoji od paZljivog sluSanja djeteta te pribvaéanja i wvazavanja iskaza djeteta bez procjenjivanja ili kri- tiziranja. Sligno tomu, kvalitetan pristup djetetu i njegovim aktivnostima he podrazumijeva sto vise intervencija odgajatelja, dapaée, esto je Uupravo obratno. Odgajatelj treba biti u stanju prepoznati kada i kako se u aktivnost djeteta treba ukljutiti (ukoliko ga dijete stvarno treba), vodedi raéuna o tome da i nakon njegovog eventualnog ukljudivanja, aktivnost djeteta i dalje ostane djetetova, tj. da nakon ukljuéivanja odgajatelja ona ne postane viSe odgajateljeva nego djetetova. Naime, ukljudivanje odgajatelja u aktivnosti djeteta treba biti s ciljem podupi- ranja prirodnog smjera razvoja te aktivnosti i to na natin kako je dijete vodi pa se ne smije desiti da odgajatelj preuzme "korntito” od djeteta i nastavi aktivnost Voditi u svom smjeru, Kako je krajnji cilj odgoja osamostaljenje i odvajanje djeteta, a ne njegovo pretjerano vezivanje i ovisnost o odgajatelju, odgajatelj bi trebao biti djetetu stalno dostupan, no ne i stalno meposredno prisu- tan. Dijete ima pravo na bliziny odrastog kao i blizinu druge djece, ali ima pravo i na distancu koja mu je za odréavanje kvalitetnog zaje- dniéwva, i. Zivljenja u grupi, jednako tako potrebna. Pravilnu ravnotezu blizine i distance djeteta u svom socijalnom okruzenju (koju svako dijete odreduje samo za sebe) odgajatelj moze osigurati ponajprije tako da omoguéuje djeci prostor za druzenje, ali i 2a privremeno izdvaja- nie i osamljivanje (razlicite kucice, skrivatice i druga slitna mjesta), te potite raznovrsne oblike samoorganiziranja djece u prostoru. Zboz istih razloga valja_izbjegavati i frontalno vodene aktiviosti sa svom diecom istodobno, jer dijete treba imati moguénost da intenzitet svoje ukljuéenosti u grupna zbivanja i druzenja s dengom djecom i odga- jateljem samo odreduje. Dakle, dijete ima pravo da samo odabere s kim ée se igrati i « vrtigu druditi, a to pravo odabira ili neodabira par- ‘mera za svoju aktivnost proteze se ina odgajatelja, kojeg dijete takoder ima pravo ne odabratt, Odgajatelj treba djetetu biti na raspolaganju, 2ali ne nametati djetetu svoje drustvo. 2 ‘KAKO OMOGUCWJEM DJETETU POSTIZANJE RAVNOTEZE BLIZINE I DISTANCE U ODNOSU WA GRUPHA ZBIVANJA? 24 3. Devet podlitnosti svakog odgajatelja Ranije smo istakli da kvalitetu odgoja t). utjecaja na dijete ne odreduju samo razligita pedagoska i psiholoska znanja odgajatelja. Ta su znanja, dakako, za rad s djecom vazna, ali sama po sebi nisu dovolj- na. Kad bismo kvalitetu odgoja mogli poistovjetiti sa "znanjem odga- jatelja 0 odgoju”, tad bi Sitava pedagoska praksa funkcionirala mnogo bolje nego sad, jer su odgajatelji mahom obrazovani profesionalci koji su ovladali znanjima iz razigitih podrugja i disciplina tijekom svog formalnog Skolovanja. No, na dijete djelujemo gitavom svojom osobom, tj. ne samo onim $10 zramo, nego i onim sto jesmo. A Sto to mi zapravo jesmo, Sto to odreduje Sto nam jest, a Sto nije u Zivot vazno, za8to Sesto Teagi- amo na neki prepoznatljiv. "na nadin", a ne na neki drugi, zasto nam Je nesto vazno, a tiesto drugo nije, od dega se sastoje naSa uvjerenia, stavovi? Sto to utjege na strukturu nae osobnosti, Zivotni stil, prefe- rencije, syjetonazore i sI.? Po Zemu se to toliko medusobno razlikuje- mo? Sigurno je da bismo mogli s razligitih strana prici ovom problermu i na razligite nagine pokuSati osvijetliti put do nas samih...No, oko jednog bi se zacijelo Iako slozili: svatko tko na bilo koji: nagin eli ufjecati ili podréavati razvoj druge osobe, treba se baviti“é dsvjesta- vanjem i kontiniiranim-razvojem vlastite osobe. Ovaj je zahtjev posebno vazan u situaciji kid je te druga osoba dijete, dakle osoba koja se intenzivno razvija i na kojul odrasli (otigajatelj) moze imati snaZan utjecaj, a posebice s obzirom da utjecaj odraslog moze za dijete biti jednako tako Stetan, koliko moze biti Koristan, Djetetu za razvoj treba druzenje s kvalitetom odrastom osobom. Stovise, dijete ima pravo na podrsku kvaliteme odrasle osobe! A kako mozemo doprinositi razvo- ju sebe kao osobe, kako se stalno pretvarati u "svoju bolju varijantu", kako doprinositi tome da svatko od nas stalno postaje "kvalitetniji ja"? U tom se je smistu potrebno pozabaviti se sljededim pitanjima, ® Kako bolje upoznati sebe? © Kako postajati sve bolja, kvalitetnija osoba? Pomoé u trazenju odgovora na ta pitanja na razlidite su navine probali ponuditi mnogi autori i mnogi psihoterapeutski smjerovi. U 25svojoj knjizi "Umijeée snalazenja pomosu eneagrama”, na8 psihijatar i psihoterapeut dr. Pavao BrajSa opisuje kako u svakom od nas postoji devet podlignosti (ili devet inteligencija), koje zapravo u velikoj mjeri odreduju Sto nam je u Zivotu vaznije, za Sto se najvise zalazemo, sto najvi8e cijenimo. Mudrost eneagrama i eneagramska tipologija po- naSanja Covjeka, zapravo se spominje jo’ u Babilonu i Mezopotamiji negdje oko 2500 god. prije naSe ere, a onda kasnije u uéenju sufizma u 14. i 15. stoljeéu i koristi za razumijevanje pona’anja covjeka w razliitim podruéjima njegovog Zivota. Primjerice, Margaret Frings Keyes u knjizi "Emocije i eneagram" opisuje kako postoji devet "2ivot- nih strategija” Koje desto dovode do toga da Ijudi,-iako Zive jedan pored drugog, mogu zapravo Zivjeti u potpuno razligitim svjetovima, fj. svatko u svojem, ovisno 0 tome koju od devet ivotnih strategija najéesée koristi, &to je Eesto uzrokom njihovog medusobnog nerazu mijevanja, Autorica knjige "Eneagramska inteligencija i razumijevanie osobnosti djeteta", Janet Levin, tumati upotrebljivost ove stare mudrosti u funkeiji uspjeSnijeg uéenja i poucavanja djece u Skoli, a Elizabeth Wagele, autorica knjige "Eneagram roditelistva", kori8te- njem eneagrama pokuSava pomoti roditeljima da lakSe razumiju i podrZe razvoj vlastitog djeteta. Vigestrukom, sloZenom pritodom Sov- jeka i uzrocima njegovog ponaSanja i reagiranja u razligitim zivotnim Situacijama, dakako, bavili su se i mnogi drugi autori i psihoterapijski smjerovi Ako bi se Koristili terminima Erica Berna, tvorea transakcijske analize, rekli bismo da se ovjek ponaSa is drugima kommunicita uvi- jek iz jednog od 3 tv. “ego-stanja": roditelja, odraslog i djeteta Naravno, ne ponasa se. svaki put iz istog ego-stanja Poznati komunikolog Schulz von Thun, opiseo je kako w svakom od nas postoji éitay tzv. “unutarji tim” koji u veliko} mjeri odreduje nagin na koji razmisljamo i na Koji se u odredenom trenutkuy ponagamo. Ove bismo jo8 spomenuli Glasserovu "Realitetnu terapiju’ tj "Teoriju izbora’, dija bi primjena u odgoju itekako mogla biti korisna i pomoéi odgajateljima da shvate zaito je ideja 0 moguénosti kon- troliranja djece samo iluzija, tj. za8to tu ideju (sreéom) nije moguée ostvariti 1? 26 Za potrebe ovog rada, a to je pomoé boljem medusobnom razumijevanju odraslih i djece u vrtiéu (jer smatramo da je bolje medusobno razumijevanje i neizostavna pretpostavka njihovog kvalitetnijeg zajednigkog Zivljenja) mi neemo dublje ulaziti u analizu pojedinog od navedenih (a ima ih jos i mnogo vie) uéenja. Ovdje Gemo koristiti, recimo "posuditi”, neke od ideja spomenutih autora (videstrukost inteligencija, postojanje unutamjeg tima sastavljenog od nekoliko podlitnosti), kako bismo bili ilustrativniji u tumagenju onog Sto smatramo da utjege na ponasanje Covjeka, (odraslog i djeteta) i oireduje njihov medusoban odnos i kvalitetu njihovog zajednitkog rasta j razvoja. Naime, ovdje se ne Zelimo baviti tradicionalnim pitan- jem "Kako da odgajamo djecu", nego "Kako da se mi stalno razvi- jamo i tako kvalitetnije podriimo i razvoj i odgoj djece". Naime, ‘odgajanje sebe na neki je nagin pretpostavka odgajanja djece! Dakle, mogli bismo reéi da.svatko od nas u sebi ima komple- tan jedan "umutarnji tim" saginjen od devet podlignosti, no éeéée slusa i rukovodi se glasom upravo neke-odredene podliénosti, nego ostalih. Zato bismo mogli reéi da je svakom dovjeku neka podliénost domi- nantna u odnosu na ostale. Razliditi autor’ Koji se bave eneagramom ove podlignosti nazi- vaju razligitim imenima, no mi éenid ih, radi lakSeg tumagenja nagina na koji one odreduju svjetonazore i ponaSanje odgajatelja, a time u neku ruku odreduju i smjer njegoveg “iijécanfa na dijete, nazivati sljedegim imenima: miroljubiv strogi Sef oN perfekcionist hedonist 7 > pomagaé PODLICNOST| 3 ambiciozan $ 4 kreativac intelektualae————~ “T° principijelan 6 7Svatko od nas, dakle, u sebi ima po jedaog "Perfekcionista’, Pomagaéa". “Ambicioznog", "Kreativea", —“Intelektualca”, Principijeinog” . "Hedonista”. "Strogog Sefa" i "Miroljubivog” koji stalno u nama pregovaraju i na neki natin se bore za prevlast. Iz koje svoje podlignosti éemo u odredenoj situaciji reagirati? Sto ée nam prvo pasti na pamet? Ako se i predomislimo. zbog eega (Koje podli¢nosti) ée se to desiti? Sto éemo wbiie?? Mozemo pitanje postavjti 1 ovako: Koju od svojih podtignosti najradije i najge8ée slusamo, a kojn najrjede? Koja nam zadaje najvise problema? Iz. koje podliénosti sé najéesée ponaSamo kad smo kod kuée, s prijateljem. partnerom., susjedom ili poznanikom? A iz koje se 3ée ponaamo kad Komuniciramo s vlastitim djetetom? A s die- com kojn profesionalino advajamo? Poznajete li odgajatelje koji su strogi. autoritativni (Osmica!)? Poznajete li kojeg odgajatelja Koji stalno nesto reze.lijepi crta i koji je "porpuni kreaivac" (Cetvorkal)? A jeste li kad sreli pasivnog. Hlegmatignog i apatignog odgajatelja (ili roditelja) 2a kojeg se Gini da djeca samo Sto mu "ne skaéu po glavi" (Devetkal)? Poznajete Ii kojeg roditelia Koji je svoje dijete veé s pet godina nauéio metsopole sviheuropskih drzava, ili neki sligan “nuzno-potreban" sadr2aj (Petical)? ZaBte rade ba tako? Zaato im je ba8 to vazno? No. prigi o eneagramskoj tipologiji ponaSanja Covjeka ovdje nije kraj Ta je priga slozenija nego se na prvi pogled Eini, Svaka od devet pod- Jignasti Covjeka ima dva pola. dvije suprotne strane. dvije krajnosti 28 * #& Jedna je. naravno pozeljna. dobra. "prava", dok je druga njena ‘mratna strana”. njena suprotnost. njena loa varijanta, Svaka pod- Jignost ima nesto So bi Karl Gustav Jung nazvao “sjenom". Kao kad gledamo goblen s motivom zalaska sunca na obzorju i mali otogié u pozadini. $ prednje strane vidimo lijepi prizor. No. ako goblen pogledamo s druge, krive strane, motiv zalaska sunca vidjet éemo u mnogo losijem svjetlu, samo kao neSto Sto je "trebalo biti tako. a ispa~ lo je drukéije". Taj ée zalazak sunca biti s puno petlji, évorova i astata- ka konaca. Problem je, medutim. ti tome Sto svatko od nas gledajuéi na sebe i svoje ponafanje. vidi "sunce s ofogiéem’. a tek gledajuéi drugu osobu. mozemo vidjeti "sunce s cvori¢ima, koncima i petljama" Svaki Skriac 0 sebi misli da je Stedljiv. svaka “cjepidlaka” o sebi misli da je uredna, a svaki dosadnjakovie misli o sebi da j¢ principijelan Svatko od nas sklon je svojem ponaSanjus (ma kakvo ono bilo). pripi- sati dobru namjera Kojom se rukovodimo i tako ga pravdati "Svaki je Covjek roden kao blizanac: hao onaj koji je u stvari i kao onaj za kojega se smatra!" —(M. Kessel) Problem je u tome. sto je svoje stvamno ponaSanje teSko osvi- jestiti, prepoznati i sebi priznati. Medutim. teSko bi bilo i zamisliti da éemo ita u svom mentalnom sklopu i ponasanju mijenjati i poduzimati te se razvijati kao osoba, ako prethodno ne osvijestimo i priznamo sebi svoju sadaénju kvalitetu, sadasnjeg sebe, Bez toga tapkamo na miestu i vitimo se ukrug. Bez kontinviranog osobnog razvoja nismo zado- voljai sami sobom. nisu drugi zadovoljni s nama. a nisma korisni djeci za koju smo uyjereni da ih odgajamo, am je jedan od instrumenata rada na sebi koji moze pomoéi boljem upoznavanju sebe. prepoznavanju svojih podlignost njihovih boljih i lo8ijih varijanti te olakgati razumijevanje ponasanja sebe i drugih. Ostalo svatko mora uéiniti sam. Koristenjem eneagramske matrice svaka osoba moze trag smjera: ti u ova dva 29* Koliko je moje ponaSanje uopée vezano za obiljezja odredenog, tj. Koja je moja dominantna podlicnost? '* Koliko svaku od mojih podliénosti koristim w boli) ili lo8ijoj varijanti? Dakle, nama ovdje neée biti zadatak pronalaziti "koji smo broj", ili Koji je "na8 bro}", jer smo svi mi tkanje svih devet brojeva. Isto tako, nije nam cilj Koristiti eneagram kao neko proroéanstvo ili "prst sudbine" koji ée nam onda eventualno moéi predstavljati oprav- danje za to Sto smo takvi kakvi jesmo, i "tu se niSta ne moze" (sliéno kao Sto se nekad zloupotrebljava horoskopski znak za opravdanje svih nasih lodijih osobina). Eneagram ovdje, koristimo kao sredstvo, tj. instrument, koji nam moze pomoéi da lakSe "Secemo po sebi', da se bolje upoznajemo i pokuSamo "grubo" tkanje svih svojih brojeva ili podlignosti pretvarati u Sto “finije” tkanje. Odgajatelji koji rade s dje- com u viti¢u, primjerice, mogu "Setati po sebi' u sljedecim smjerovi- ma ENEAGRAM *Kakav mislim da jesam ? Kakav sam u stvarnosti ? *Kakav mislim da drugi Kakvog me drugi stvarno ‘misle da jesam ? vide ? *Kakav misfim da bih Kakav bi mogao postati ? ebao biti ? (modificirano prema Braj8a, 1998.) U kontekstu svakog broja moZemo se koristiti mno8tvom poj- ‘mova. Tako mozemo govoriti o potrebama, 0 pravima, 0 nastojanjima, © velinama i ogranitenjima svakog pojedinog broja. Nor: Podlignost br: | ili PERFEKCIONIST; (mozemo je radi jednostavnosti nazivati samo "Jedinicom"), ima naglaSenu potrebu za urednoséu, disciplinom, pedantnoSéu i redom, "Dvojka” ili POMAGAC ima potrebu da nekom pomaze i da ga netko prihvaéa i voli i sl. "Trojka” posebno cijeni uspjeh, postignuée i nadmoé "€etvorka" voli biti autemtigna, kreativna i razligita od drugih. "Petica” sve analizira, nastoji razumjeti i logitki objasniti. "Sestica" je oprezna, 30 skeptigna i principijelna. "Sedmica” je hedonist koji se voli zabavljati i ima mnogo razligitih interesa. "Osmica” je snazan i autoritativan Sef. dok "Devetka" ima dominantnu potrebu za mirom i zato izbjegava svaki nesporazum ili konflikt Da bi “unutarnji tim” svakoga od nas mogao funkcionirati (i opstati). \j. da se njegovi élanovi ne bi medusobno *posvadali”, da se tako slikovito izrazimo. jer bi to moglo dovesti do dosta neugodnih posijedica za datog pojedinca (a vjerojatno time i svih osoba s Kojima on Zivi_ is kojima radi), svaki broj treba imati pravo na to da zadovolji sebi svojstventipotrebu ("“Fedinica” za recom’, "Dvojka" za pomaganjem. "Trojka" za uspjehom...). Evo zbog ega smatramo posebno vaznim’naglasiti vaznost pojmova potreba i pravo u kontekstu odredenih podlignosti! Kao Sto mozemo govoriti 0 eneagramskim podlitnostima ili eneagramskim inteligencijama odrasle osobe, isti sistem moZemo primijeniti u rasvjetljavanju potreba i prava osoba koje nisu odrasle,t. djece. (Jer. osoba je osoba!). Dakle, eneagramskim rjeénikom reéeno. svako dijete ima devet osnovnih podlignosti (koje su kod svakog dieteta takoder razlitito rangirane po uéestalosti javljanja). pa takoder i devet prava i devet potreba. Dijete koje samo po sebi Gesto ne8to reda, nize u slijedove, smo posprema igratke, uredno erta, vjerojatno to radi da bi odgovorilo pozivu svoje "Jedinice". Dijete koje voli njegovati svoju bolesnu lutku, pazi na nju i brine se 0 njoj, rado pomaze prijateljima, vjerojatno to radi iz svoje "Dvojke". Neka su djeca u stalnom natje- canju sa svojim prijateljima, uvijek moraju "biti glavni” i u centra paznje, na Sto ih navodi njihova "Zrojka". Djeca spontano biraju ponasanja kojima ée zadovoljiti svoje prirodne potrebe. a iz svih prirodnih potreba proizlaze prava na zado- voljenje. Eneagramske potrebe djece u vrticu stoga bi bile: biti u pravu pomagati drugima i biti aktivan i uspjeSan biti svoj. poseban, drukéiji razumjeti svijet oko sede biti siguran i prihvaéen od drugih7. zabavljati se 8. biti neovisan. autonoman 9. biti na miru Eneagramskim rjeénikom regeno. vrtié treba omoguéiti djetetu da zadovolji sve svoje eneagramske potrebe. Dijete ima pravo da zadovolji svilt svojilt devet potreba! Iz tog proizlaze slijedeéa prava djece: 1. Pravo na pogresku 2. Pravo na bezuvjetnu ljubav i pribvaganje 3. Pravo na aktivnost i uspjeh 4, Pravo na razligitost, vlastito miSljenje i izraZavanje 5. Pravo na uéenje na prirodan nagin 6. Pravo na sigumost i podrsku 7. 8 9. Pravo na zadovoljavanje vlastitih interesa . Pravo na autonomnost i neovisnost Pravo "na nesudjelovanje” Medutim, ponekad se deSava da su potrebe raznih podlignosti medusobno konfrontirane. To se rijetko deSava unutar jednog “unutamjeg ima", . jednoj osobi, jer "unutarnji tim" jedne osobe nema jednako utjecajne sve élanove tima. Obitno je jednoj kreativni- joj osobi (s dominantnom "Cetvorkom") manje vaano hoée li sve sta~ jati na svom mjestu i biti sve pospremljeno (&to bi joj bilo vano da ima dominaninu "Jedinicu”). Slikovito regeno. njegova je 2 na, ona sjedi na prijestolju. dok mu "Tedinica" negdje éuéi u kutu, na pomoénom stoleigu i jedva da koji put dobije pravo glasa Problem, medutim. moze nastati u sluéaju ako su odredene potrebe odgajatelja u kolizijis odredeniin potrebama i pravima djece. Primjerice. 8to ako odgajatelj ima dominantnu "Dvojku", pa ima stal- nu potrebu da nekom (djetetu) pomaze. a dijete ima dominant "Osmicu” koja ga navodi da pokusava biti neovisno?! Kako to pomiriti? Sto ako odgajateli ima dominantnu "Jedinicu” j najvadnije mu je da soba dnevnog boravka bude uredna i pospremljena. a dijete ima domi- nantnu "Peticu i stalno 2eli istra2ivati svijet oko sebe, a nema S10 istrazivati. jer je odgajatelj uredno pospremio materijale u ormar da soba bude uredna? Postoji odgovor na to pitanje, ali taj odgovor nije moguée pronagi ni u jednoj knjizi. Taj odgovor treba svatko od nas potraditi u sebi samom. Nijedna podlitnost sama po sebi nije “dobra" ili “lota" "Dobro" ili "“loSe" je ono Sto mi sa svojim podlitnostima utinimo; koliko smo u stanju prepoznati stanje u kojima se trenutno nalaze nase podlignosti i kako losiju varijanta svik svojik devet podlignosti pret- varati u njihov pozitivan ekvivalent, U Knjizi "Korijeni naSeg ja” Robert Ornstein kaze da se mi éitavog Zivota mijenjamo i da zapravo mozemo sami sebe reprogramirati. U tom nam smislu moze pomoéi i eneagramski instrument. 33Slagalica saginjena od 9 dijelova Dogada li Vam se ponekad da na sliéne dogadaje u svojoj okolini reagirate na vrlo razlitite na¢ine? Iznenadujete li ponekad sami sebe natinom na koji se ponaate? Cini li Vam se koji put da kao da se "sami sebi deSavate”. da se ponaSate kao da to 2apravo niste Vi, bar ne onakvim kakvim se poznajete? Je Hi Vam se kad u@inilo da se sustojite od vige dijelova? Biste i Zeljeli malo "prosetati" po sebi, "posloziti” iti “preslo2iti" svoje sastavne dijelove, pokusati od sebe uciniti "svoje bolje ja"? PokuSajte upoznati "dijelove svoje stagalice" i posloziti ih tako da postignuta kombinacija daje Sto éi8¢u. bistriju, o8triju sliku. Pokutajte od "obitnog sebe" utiniti "boljeg sebe"! SLAGALICA Ovo je jedna slagalica saéinjena od 9 dijelova! veéi od ostalih! A neki dijelovi su, opet,manji od veGine drugih! ‘Znate li to predstavijaju ti djelii? I zaSto'su razlititih veligina? Sada su erveni jer su okrenuti na pravu stranu. 34 Ta slagalica ste vi i to su manji djeliéi'vaSeg "ja", vase "podligndsti”. Tinia ih ukupno 9, Vase "JA" sastoji se od 9 "Ja", a'svako "ja" ima’svoje lice i naligje. Ako Zelite sloZiti svoju slagalicu, trebate udiniti dvije stvari: sve djelige okrenuti na pravu, crvenu stranu i pre- poznati koji djelié je najveéi kako biste oko njega uspjeli sloziti sve ostale dijelove."Nevolja je u tome Sto su Ijudi previse zaokupljeni popravijanjem onoga Sto ne razumiju." (A. de Mello)"Jedinica" odgajatelja PERFEKCIONIST ODGAJATELJ 1, Osobna Karta Dominantua potreba: bi iti w_prave Slika 0 sebi: temeljit, savjestan, nepogresiv KIjuéni pojmovi: urednost, tonost, kritiénost Komunikacija s djetetom usmjerena naz otklanjanje pogreSaka, ispravijanje djeteta Da bi zadovoljio svoje potrebe, odgajatelj s dominantnom "Jedinicom", ponekad koristiti ée pozitivne, a ponekad negativne oblike ponaSanja karakteristigne za "Jedinicu". 38 Pozitivni aspekti ponasanja svojstveni "Jedinici": -objektivan u odnosu prema djetetu -temeljit i savjestan u poslovima koji se tiéu odgoja -prateéi ponaSanje i razvoj djete- ta uogava mnogo sitnica i detalja ¥ Negativni aspekti ponaSanja svojstveni "Jedinici ~uotava sve pogreske’kod diete- ta, desto dijete ispravija i kri- tizira, nastoji dijete "popraviti" ~ nestrpljiv i sitnitav u ofekiva- njima od djeteta -postavija djetetu previsoke ide- -marljiv i ustrajan u radu s dje-} ale ofekujuci od deteta da bude com -ima visoke ideale i ofekivanja od sebe i od djece -vrlo pravedan, van -samodiscipliniran i uzornog ponaSanja -djecu stalno potiée da probaju vise i bolje -pomaze drugima wogiti pogresku ili uvidjeti druge moguénosti -opaza i vodi raéuna 0 svim detaljima u vezi djeteta vrlo uredan i pedantan. ne voli nered i povrSnost -svakom poslu koji se tie djece pristupa ozbiljno i predano savrseno -hikad djetetu ne priznaje vlasti- tu pogresku, sklon obrambenim an i objekti- | mehanizmima -~Zesto je nestrpliiv u odnosu s djecom -djecu previ8e kontrolira i daje im nepotrebne savjete -€esto razgovor s djecom pret- vara u predavanje i propovijed manjka mut fleksibilnost. zna biti rigidan -Gesto se ponavlja. zbog straha da ne pogrijesi -insistira na nepotrebnim detalji- ma i sitnicama -Gesto ne prepoznaie stvane potrebe djeieta jer misti da on najbolje zna Sto djetetu treba3. Zamiljeni razgovor s odgajateljem "Ni jedna odrasla osoba nije savrse- na, a svako je dijete druktije." J. Juul "Pametni roditelji dopustaju svojoj djeci da poneki yogrijede!” Gandhi "Najstrasnije je sebe smatrati savrSenim!" G. Jung "Do istine mozemo do¢i samo onda ako nam je dana slo- boda da grijedi- Tagore "SavrSenstvo ne postojis shvati ga, trijumf je Ijudske Kakvo biste dijete Zeljeli odgojiti? -uredino -odgovorno -sayjesno -disciplinirano Sto je za Vas odgoj Proces u kojem se djeci pomaze da postaju sve bolj i kvalitetniji judi: savjesni, odgov- ‘omni, temeljiti; ime god da se u Zivot bavili Slikovito reéeno, odgoj je kao kad u vrtu uzgajate cvijet pa u okolici cvijeta uklanjate kotov kako bi cvijet mogao bolje rast Koja je Vasa uloga u odgoju djeteta? Pomogi djetetu da izgradi unutarnji Kompas za prepoznavanje onog Sto je dobro od onog Sto je pogreSno, pravih od krivih natina pon- aSanja, lijepog od ruZnog i sl. Stvar je odgoja koliko ée netko postati i biti dobar Eovjek. Vas stil Komunikacije s djecom? -jasan i direktan uz davanje potrebnih savjeta -uz éesto davanje povratne informacje djetetu je liu pravu ili nije, radi li dobro ili ne i dr. Sto mislite da djeca dobro misle o Vama? Djeca znaju da sam vrlo pedantan, savjestan i da imam mnogo strpljenja za poslove koji se {itu ili njih ili nas zajedno, 40 inteligeneije; tjeti ga postiéi, najopasnija je od svih ludosti A. de Musset "Kad bismo sami bili bez ijedne mane, ne bismo toliko uzivali primjeéivati ih La Rochefoucauld "Mnogo je teze suditi o sebi negolio drugima” A.de Saint Exupery 4. Preporuke Sto mislite da djeca lose misle 0 Vama? Misle da ponekad cjepidlagim oko nekih sitni- ca, no ja smatram da se Zivot zapravo i sastoji od sitnica, Ponekad mi i Kolege kazu da sam previse uredan; jednostavno mi smeta nered i povrSnost. Djeca znaju da sam ozbiljan i da njih shvaéam ozbiljno. Vake poslovice 0 odgoju: “Zivot se sastoji od malih stvari. Velo rijetko pojavijuju se prilike u kojima odjednom ‘mozemo uéiniti puno, Istinska veligina sastoji se u tome da budemo veliki u malim stvari- ma." Odgoj je neuspje8an ako...... dijete ne nauéi razlikovati dobro od loseg i tou bilo kojem podrugju svojeg postojanja i djelo- vanja. Najvecom pogre’kom odgajatelja u vrtiéu smatrat Najveéa je pogreska pasivnosti odgajatelia, t propustanje prilika da djetetu ukage na neke pogreske, tj. da ga uputi u to kako ih izbjeci ili ispraviti © Opustite se, udivajte, aemojte na sve gledati tako ozbiljno. * Va8 posao nije "Popraviti" svijet oko sebe. Va posao nije niti da popravljate druge Ijude, a takoder niti djecu oko sebe « Priwvatite da Zivot neée nikad biti savrSen; probajte pronaéi smisao i zabavu u tim svakodnevnim nesavréenostima, * Dozvolite i sebi da ponekad pogrijedite. I to je Ijudski! 415. Konflikt s pravima djeteta ‘Ako odgajatelj ima dominantnu podlignost "1", tj. potrebu BYTLU PRAVU pa je sklon éestom ispravijanju djeteta, s kojim od 9 prava djeteta to moze ezbiljno kolidirati? 1. Pravo sna pogresku 2. Pravo na bezuyjetnu ljubav i prihvaganje Pravo na aktivnost i uspjeh Pravo na razliitost, viastito misljenje i izra2avanje Pravo na utenje na prirodan naéin Pravo na sigumost i podrsku Pravo na zadovoljavanje viastitih interesa Pravo na autonomnost i neovisnost Pravo "na nesudjelovanje" DIJETE 1. Osobna karta Dominantna potreba: biti u prave Slika 0 sel uredno, sayjesno, ozbiljno Komunikacija s odgajateljem i drugom djecom: uogava mane kod drugih, ispravlja druge Da bi zadovoljilo svoje potrebe, dijete s dominantnom “Jedinicom" ée ponekad koristiti pozitivne, a ponekad negativne oblike ponasanja "Jedinice". 2. Moguéi oblici ponaSanja % Pozitivni aspekti ponaSanja "Jedinice" djeteta: ~Zeli da sve So tadi bude bez greske -vrlo odgovorno spram svojih obaveza i odgovornosti -nastoji svojim ponaganjem biti drugima uzor -samo-disciplinirano i vilo sav- jjesno -sve radi temeljito, totno i pire cizno -izrazito je uredno i pedantno -sve oko sebe nastoji poboljSati, popraviti uvijek traga 7 istinom i'prav- dom -voli aktivnosti s tonim i detaljnim uputama -sve analizira, usporeduje, uota- va sitnice i detalje -u aktivuosti koju prepozna kao *pravu stvar" posebno é se angazirati, uloziti posebne napore -nastoji savreno utiniti ono Sto se od njega ovekuje -razmisija analitigki i logigno -rijetko napusts aktivnost Koj zapotne dok ne ostvari viastiti cilj ili zadatak Negativni aspekti ponaSanja "Jedinice” djeteta: ~Gesto se usporeduje s drugima ~voli druge kritizirat, ismijavati, eli biti uvijek v pravu -boji se biti kritizirano od drugih -koncentrirano na pronalazenje tudih pogrjeSaka, Zeli da drugi priznaju svoju pogresku voli druge ispravijati i vati -ponekad svoje misljenje i ideje izrazava nametljivo i nasilno -sklono osudivanju i kaznjavanju drugih -netolerantno je i nepovjerljivo w odnosu na druge -Eesto je introvertirano, osamljeno -nerado priznaje da nije u pravu ili da je pogrijesilo nema povjerenja u druge, Eesto je svadljivo to se izgubi u detaljima pa propasti iti ne wo@i bitno -ponekad mu nedostaje spon- tanost i mastovitost avjeto-3. Komunikacija s drugom djecom Dijete s dominantnom "Jedinicom’ potite djecu oko sebe na tognost i temeljitost u svim aktivnostima kojima se bave. Ono éesto uotava i ukazuje na pogreske i rado ispravija drugu djecu. Ponekad ispravijaniem drugih zapravo prikriva vlatit ranjivost i nesigurnost. Kako éesto kritizira druge, deSava mu se da bude neprihvaéeno i odbaéeno od djece. Rado daje drugoj djeci savjete, ponekad im nameée svoju ideju ili prikazuje sebe kao uzor. Zna biti svadljivo i netolerant- no prema djeci pa u igri i drugim aktivnostima esto ostaje samo, ‘Te&ko dijeli odzovomost s drugima jer « njit nema dovoljno pov- jerenja. 4. Komunikacija s odgajateljem Dijete s dominantnom "Jedinicom” voli dokazivati da je u pravu, da radi i ponaa se "ispravno". Kako teiko podnosikritiku, nas- tojat Ge svaku eventualnu pogresku izbjesi, ili ako je vee uéinjena, prikriti, Za svoje eventualne neuspjehe sklono je pronalaziti razna opravdanja, okrivijujuci drugu dject ili neke nepovoljne okolnost Cesto odgajatelju ukazuje na pogreske koje su uéinila druga djeca pa ga oni zato smatraju "tw2ibabom”. U aktivnostima od odgajatelja ogekuje togne i precizne upute radije nego da samo eksperimentira s raznim moguénostima. Vazno mu je da mu odgajatelj odaje priznanje, Sto ga ispunjava osjeéajem sigumosti 5. Frustrirajuée situacije Zbog prirodne potrebe za urednoseu i precizno8éu, nedisciplina, povrinost i Slampavost drugih posebno nervira dijete s dominantnom “Jedinicom’. Isto tako. zbog straha od kritike, nastojat é¢ izbje¢i svako eventualno otkrivanje pogreske koju je wtinilo. Zbog straha da u neéemu neée biti "dovolino dobro", nastoji izbjeci sve nesigume i nepredvidive situacije i aktivnosti te se radije odluéuje na one poznate i predvidive Urodena sklonost perfekeiji t122i omoguéavanje dovoljno vremena za aktivnost kojom se bavi kako bi wi njoj mogao posvetiti dovoljno paznje svim sitnicama i detaljima, Zato mu smeta kad ga se pozuruje ili kad mu se ogranigava vrijeme potrebno za izvrfavanje nekog zadatka, 6. Sklonosti Dijete s dominantnom "Jedinicom" voli biti priznato i biti u pravu, te ée uloziti mnogo truda da nstvari te potrebe. Voli aktivnosti Kojima se cijeni toénost, preciznost j sini detalji. Odgovara mu orga- nizirano okruzenje u kojem sve ima svoje mjesto iu kojem sve mode Jako pronaéi u trenutku kad mu zatreba, Rado sudjeluje u aktivnostima w Kojima je potrebno razmisljati analiti¢ki i logiéno, Isto tako, voli prige s naglaSenom moralnom porukom, gdje "ispravno" i dobro pob- Jeduje eto, 7. Pomaganje u zadovoljavanju potreba U radu s djetetom koje ima dominantnu "Jedinicu" potrebno je Poticati aktivnosti u kojima ée dijete modi koristiti i razvijati svoje analitiéko j kritiéko misljenje. Dobro je éesto davati djetetu povratu informaciju o tome da ga se prihvaéa i cijeni kao osobu. a osobito onda kad se ono osjeéa neuspjesnim ili samo sobom nije zadovolino. Posebno je vaéno ne kritizirati i ne ispravljati dijete, nego mui ostavijati pravo na vlastito misljenje, stavove. natine rjeSavanja problema i sl Tako valja djetetu stalno omoguéavati de se bavi aktivnostima u kojima se cijene toénost, preciznost, temeljitosti isl 8, Uvjeti za razvoj i odgoj Dobro je usmjeravati dijete u problemskim (kosiflikinim) situacijama na trazenje rjeSenja, a ne krivea. Podeljno je pred djetetom lasno priznavati viastitu pogresku jer ée ono tako postupno prihvaéati da je ponekad u redu pogrijesiti, da se to deSava i odraslima te da i ono ima pravo na pogresku. Zato valja poticati i koristiti situacije'w kojima “pogreska” predstavlja "moguénost" 2a razvoj nove kvalitete ili dosizanje neke nove razine razvoja. Korisno je poticati smijegne. duhovite simacije u kojima je “nesaviSenost" osobina koja moze biti Pozeljna ili cijenjena. Dijete s dominantnom “Jedinicom" dobro je Poticati na preispitivanje i revidiranje svojih otekivanja od sebe. kao i od drugih. Potrebno je postupno pomagati djetetu da bolje razumije druge i potrebe drugih, da se u2ivijava u njihov nagin razmisljanja te da prepoznaje njihove dobre namjere « nekim njihovim ponaSanjima9. Preporuke « Prihvatite dijete kakvo jeste i kako se razvija # Tebjegavajte direktno ispravljati dijete; pokuSajte djetetu omogueiti a ""pogtesku" uvidi samo # PokuSajte na "pogresna’ reamisijania djeteta gledati kao na njegove "privremene teorije" koje Ge s vremenom dopuniti,ispravitt © Pokuiajte djetetu davati Sto manje gotovih savjeta; umjesto togs potigite ga da tazvija i oslanja se na vlastite prosudbe © U razgovoru s djetetom trudite se dijete Sta vi8e aktivno slusati, a manje mu govoriti # Priznajte pred djetetom kad ste pogrijeili ili niste bili w pravu; time Gete mu pokazati da je prirodno ponekad pogrijesiti i da ono takoder ima na to pravo * Budite oprezni s kritikama! Bolje je izraziti neslaganje s nekim konkretnim ponaSanjem djeteta, nego ga kritizirati kao osobu © Osvijestite da dijete ima razlitite potrebe od va8ih. Pokuiajte pre~ péznati njegove potrebe popsseTNik £25 losnovna potreba podlitnosti_ |Osnovno pravo podlinosti djeteta "1" djeteta . Pravo da ga se ne ispravlja, t- PRAVO NA POGRESKU! IBITI U PRAVU 46 10. Radionica Prepaznajete li ponekad sebe dok sluSate Sto vam dijete govori? "Tata... sa8t0 1h pasta istiskujed od sredine. a ne od kraja? Zasto éet- kicu lijepo ne driis desnom rukom? Zasto ne zatvoris vodu dok cetkas zube? | zasto prvo ne peres sjekuiée nego...?" Navedite nekoliko situacija u Kojima vi (a najboljoj namjeri!) ispravljate dijete ! 47Kako biste se postavili prema predskolskom djetetu koje pike ovako? Kako osiguravate djetetu da korektnost svog miéljenja samo ispituje i da samo sebe ispravi, umjesto da ga vi ispravljate? "Sto je dobro, a Sto nije dobro -treba li nam wopée netko recite stvari 2!" (R. Pirsig) Aktiyno sluSanje Odrasli esto promatraju i sluSaju djecu u okviru svojeg pro- gramiranog stava pa je sve sto vide i fuju uvjetovano tim stavom. Buduéi da ih sluSaju "iz svog stava", Eesto ih uopée stvarno ine éuju, Npr. Odrasli: "Ivice, kako si se ti promijenio....prije si bio buemast, a sad si tanan, prije s, imiao rudlavu kosu, a sad ravnu...prije ti je 1 put bila nekako svjetlija Dijete: "Ali ja nisam Ivica, ja sam Marko!" Odrasli: "Ohooo...znaéi promijenio si i ime!" Kako vi aktivno sluSate dijete? "Sto nas to prijeti da vidimo? Nasa uvjetovanost. Naki koncepti, razne kategorije, naSe predrasude, nase projekcije, sve etikete koje smo izvukli odnekud iz svojih proslih iskustava.” (A. de Mello) 49Sto za Vas znati 11. Primjena u vrtiéu * aktivno sluSati dijete? **kritizirati odredeno ponaSanje djeteta, a Sto kritizirati dijete kao osobu? Sladete li se da je ova vrtiéka soba uredna?! Ali Sto u njoj djeca mogu raditi? Nita posebno zanimljivo! +omoguéavati djetetu da samo uvida i ispravlja svoje pogretke, a Sto ispravijati dijete? *davati djetetu savjete (kakve i koliko)? *poticajno, a to "uredno” prostomo okruzenje? Ovaje je bogatija ponuda materijala pa je soba mozda manje uredna ali je sigurno poticajnija i djeci zanimljivijat Volite li u vrtiéu vise pospremljenu sobu ili zaposlenu djecu? 30STO U VRTICU ZNACL. .. aktivno sluSati dijete? pr. Odgajateljica je zapocela razgovor s djecom o jez Zamolila je djecu da odgovore na nekoliko pitanja w sv jeza, izmedu ostalih i "Koga sve jef sreée u svom prirodom okrudenju?", Djeca su pocela nabrajati Sumske Zivotinje, to je odgajatelfica prihvadala s odobravanjem. No, Eetverogodiinja Janica rekla je da se jez stalno shriva od ribe. Odgajateljica ée na to: "Nee...pa gdje bi se jet mogao susresti s ribom!?” i nastavila djeci postavijati pitanja o Sumskim Zivotinjama, Tako nije nikad saznala da [je Janica mislila na morskog jeza. npr. Djcca su pokugavala objasniti kako se glista moze kretat s obzirom da nema noge. Neki su tvrdili da se ona zapravo pokrece pomicanjem tijela, drugi pomicanjem krusiéa na svom tijelt, dok su neki wrdili da ima notice koje ponekad uvuce u tijelo, a ponekad ispusti van. Odgajateljica nije mogla do kraja razumjeti kako djeca to kretanje samisija- jiu pa im je ponudila komade 2ice i Spage da prike polozaje tijela gliste 2a vrijeme kretanja, dok je drugima ‘ponudila kola® papir da izraze kako zamisljaju micanje “erusiéa” od kojih je glista sadinjena, Trecu je grupicu djece zamolila da nacriaju kako glista ispuita i wvlaci notice u tjelo te da joj to uz pomoé svog crieia objasne. 52. Sto ispravljati dijete? -omoguéavati djetetu da samo uvida i ispravlja svoje pogreske, a Celverogodiinja Andreja rado je ispisivala svoje ime na komadicima papira, Poznavala je gotovo sva slova, iako je rneka pisala naopako, Tako je u njenom imenu obiéno "N” izgledalo kao "E" npr Odgajateljica pride Andrejt i primijeri: "Aha..pises svoje ime...samo N i E se tako ne pisu...naopako si th napisala, Gle, ja éu ti pokazati kako treba...". pa napise ispravno npr. Odgajateljica je primijetila Andrejin poseban interes za slova, Zato je djevojéici ponudila razlicite materijale 2a pisanje, koristenje i kombiniranje vee izrezanih ili napisanih slova, slagalice, mreze slova'i sliéno. Sjela je kraj djevojcice i promatrata kako th ona koristi a lavati djetetu savjete (kakve i koliko)? npr. Djevojtica Doris se u parku Zeli spustiti s tobogana. Odgajateljica je promatra i savjeuje je: "Hodes se popeti...moras iéi jednu po jednu preckicw...rvo na prvu, po onda... a tu se primis rucicom, ali pazi da ti se ne posklizne... tako...sad se tu primi malo vise, a druga notica ide tu, eva...dr2i8 se? Dobro, tako...a sad...” 53*poticajno, a 3to "uredno" prostorno okruzenje u vrticu? tq Soba dnevnog boravka te odgojne skupine wijek je izgledala wredno kao apoteka. Tu je sve stafalo pospremijeno ra svojem mjestu; materijali su uglavnom bili pospremljent visoko, van dohvata djece da th oni ne bi razbacali ili potrgali, Kad su se dogovorili s odgajateljicom, ili kad je ‘ona tako isplanirala, dohvatila im je odredene materijale i mogli su s njima baratati uw KRY ‘ap. ‘Soba ove odgojne skupine prepuna je raznoraznih prrodnit, rneoblikovanih i didaktickth materijala izlozenih na niske police kako bi ih djeca mogla koristti kad to potele. Na ‘podu je mnogo kutija, kartona, Zice i stiropora, Sarenth papira, skarica i \jepila, razli¢itih kamenéiéa, Skoljaka, bocica i posudica. Kako se sva djeca bave onim Sto ih zanima i koriste materijale koji im za njihovu aktivnost trebaju, aimosfera je radna, @ prostor nalikuje laboratoriju raznovrsnih istradivanja. . -ritizirati odredeno ponasanje djeteta, a sto kritizirati dijete kao osobu? Nikola se wnaletu borbe oko lopatice razbjesnio i pljusnuo svog brata Vedrana posred nosa. npr ‘Majka primifeti sukob pa odluci.intervenirati: "Sram te bilo, Nikola...ti si obiéan grubijan * nasilnik...nisi ga mogao lijepo zamoliti da ti posudi lopaticu?!" npr Majka pride Nikoli: “Nikola...pa sto se to desava?! Ti nisi nasilnik, a udario si brara? Ja ne mogu dopustiti da njega netko tuée, kao sto ne bih dopustila ni da tebe netko udari! Kako bi mogao sad ispraviti sto se dogodilo?" 12. Upitnik: Kakva je moja "Jedinica"? wee BOLJA VARIJANTA Moj je moto: "Ljudski je pogrijesiti! Pogreska je sastavni dio utenja!" Uvijek djetetu priznam kad nisam u pravu Velo sam samokritiéan u vezi svog rada s djecom. Lako prepoznajem i potiéem dobre strane djeteta, Djetetu nastojim omoguéiti da samo uvidi propuste ili pogreske koje utini. Mnogo radim na svom struénom usavrSavanju.Nastojim uvijek biti korektan, pravedan i tofan. Rijetko kad zaboravljam svoje obveze ili zadaé: PROSJECNA VARWANTA Volim kada se djeca u vrtiéu ponaSaju disciplinirano. Znam biti priligno razdrad\jiva u radu s djecom, Smeta me kad je soba u kojoj borave djeca razbacana, Cesto se usporedujem sa svojim kolegicama. Ljuti me kad moje kolegice ne prihvate neke moje ideje ili savjete u vezi rada s djecom. Jako sam disciplinirana u vezi svojih postupaka s djetetom L odgoju sam stvarno principijelan, Nerado pred djecom pokazujem svoje emocije LOSIJA VARIJANTA . Mislim da odrasli najbolje znaju sto djetetu treba. Odgojem iz djeteta treba "izbaciti" sve Sto ne valja, Djetetu treba makar i nametnyti ono Sto je za njega dobro i ispravno. U odgoju ne treba puno popustati,"s ni odustajati od donesenih odluka, Te&ko podnosim kritiku na moj rad s djecom. Skion sam i kazniti dijete kada je o¥ito da je pogrijesilo. Jako me smeta nered u sobi u kojoj djeca borave, a mislim da razbacana soba i na djecu ne djeluje odgojno. TeSko se svladavam od kritiziranja djeteta kad je otito da nije u prave. ije djetetov zadatak, a ni duznost, da zadovolji potrebe svojih roditelja." A. Miller 37"Dvojka" odgajatelja POMAGAC LP ODGAJATELJ 1. Osobna karta a Dominantna potreb: trebati i pomagati djetetu Slika o sebi: emocionalan, topao, blizak Kljuéni pojmoviz emocije, davanje, prihvaéanje Komunikacija s djetetom usmjerena na: zadovoljavanje potreba djeteta, pomaganje i zastitu djeteta Da bi zadovoljio svoje potrebe, odgajatelj s dominantnom "Dvojkom" ponekad ée koristiti pozitivne, a ponekad negativne oblike ponaSanja karakteristiéne ca "Dvojku". 58 2. Moguéi oblici ponaSanja % Pozitivni aspekti ponaSanja "Dvojke’ -usmjeren na potrebe djeteta -fleksibilno se prilagodava potrebama djeteta i nastoji na njih odgovori -brizan i pun Ijubavi prema djeci -spreman na stalnu emocionalnu podréku djetetu ~) losnovna potreba podli¢nosti|Osnovno pravo podlignosti "2" djeteta '2" djeteta ITREBATIIPOMAGATI —_|PRAVO NA BEZUVJETNU IDRUGIMA LJUBAV I PRIBVACANJE 66 10. Radion Pomagete li djetetu kad to njemu_stvarno treba, ili kad vi imate potrebu pomagati? "Zaboga, Branko, ako odmah ne poénemo pomagati malom da sagradi taj dvorac, on ée ga sagraditi bez nas!!!" Na koje sve natine saznajete od djeteta Sto mu stvarno treba? Podnosite li teSko situacije u kojima vas dijete ne treba? Koje su to situacije u vrti¢u (ili obitelji) ? "Maestro pomaze svojim uéenicima da nauée svirati, ali ne tako da svira umjesto njih!" (Kantor i Whaley 1997.) 6711. Primjena u vrtiéu ve 4 Navedite eke situacije u kojima dijete u vrtigu stvamo treba vaSu pomoé! @ Navedite neke situacije za koje niste sigueni treba-ii djetetu pomoé ili ne treba? Ako je materijal.u.vrtiéy ponuden ovako, djeca ga mogu koristiti sama, bez vas. Navedite neke primjere koji ilustriraju nepotrebnu intervenciju odga- jatelja tj. nepotrebno pomaganje djetetu! A ovako? Da ste dijete, a znate da je materijal zatvoren w ormary, ili smijeéten visoko gore, ito biste mogli utiniti? Kako biste se pritom osjecali? 68. 9Tka voli resetke, sterilnost, dosadu? Djeca svakako ne! Okruzenje djece u vrtiéu treba biti ugodno, toplo i slititi na roditeljski dom! I kod kuée je svaka soba drukéija, razmjeStena onako kako je ugodno stanarima. 70 Sto za Vas znai ‘izratavati njeznost kad ona treba djetetu ili kad treba odgajatelju? | *pomagati djetetu "ispred” i "iza” kulisa (direktna j indirektna pomoé odgajatelja)? *uvjetovati djetetu svoju naklonost? "Sto je osobno i toplo, a Sto neosobno i hladno ozragje u skupini? * razlikovati svoje od potreba djece? *laskati roditeljima? nSTO U VRTICU ZNACL.. wubiti njeZan kad njeznost treba djetetu ili kad treba odgajatelju? npr. Mala Andelica je djevojéica kakvu bi svarko Zelio imati; ili bar malo podréati w krilu. Njeni bucmasti obrazi, kedkice s Toknicama i sitne nausnice s buba-marom éine je djetetom iz djeéjih éasopisa. Osim toga, ona je i tako umiljata i draga djevojéica... Andelicina odgajateljica takoder ne moze odoljeti njezinom Sarmu: kad god ima priliku, uzme jew krilo i évrsto zagrli! Andelica se ne buni, nego uziva u odgajateljicino} toplini? npr. Marko je novi djeéak, u skupini. Orkad je dosao u vrtié prije éetiri dana. iid jednako Satostan tzraz lica. Njemu se sve 10 cinilo drukéije kad mu je mama objasnjavala sto adi "igi u vrtié", A sada... Odgajateljica pride Marku i pita ga kako se osjeca. "A kako bi se mogao osjeéati cov- Liek kojeg su ostavili samog bez mame wu takvoj galami?” ‘misli Marko u sebi. Onda tiho promrmlja kroz dudu koju stalno drdi uw ustima: "Cuvey me!" Odgajateljica uzme Marka u krilo i njeino ga poljubi. wtvjefovati djetetu svoju naklonost npr. "Bravo, Vanjice, tako si lijepo naertala ovog leptira volim te kad si tako marljiva i lijepo crtas!" n --pomagati djetetu "ispred” i "iza" kulisa (direktna i indirektna pomoé odgajatelja)? Tpr Djevojéica Sonja uporno ali bezuspjeino pokuSava izreza- 1 pravokutnik od papira, koji ée biti pokrivac za njemu [papirnatu lutku. Odgajateljica vidi da dievojéica ne uspi- jeva jer joj se papir pod skaricama trga. npr. "Sonjica, ne motes odrezati? Daj, ja éu ti!" Odgajateljica uzme papirié i skare, te bez problema izreze Zeljeni oblik npr. "Sonjica, imas préblema?” Sonja kima da ima Odgajteljica: "A w emu je problem?" Sonja: "Ovaj se statno trga!” Odgajateljica: "Zasto se to dogada?" Sanja kate da valida ne valjaju skarice, Odgajateljica kaze da je 10 moguée, ali predlaée Sanjici da proba prema gore primiti skare (pokacuje joj kako). Sanja pokusava drukcije primiti skarice i napokon uspijeva odrezati papir laskati roditeljima? lnpr. lOdgajatelfica: "Gospodo Rudi. vidi se stvamo da vi sa malom| |Emicom jako puno radite..ona je tako bist i pamemo dijete, la kako tek raguna...stvarno, ona vam najbolje od sve djece| [zna radunati..." Bto je neosobno i hladno, a Sto osobno i toplo ozragje uw skupini? npr. Soba dnevnog boravka uredna je i cista, Zidovi su uglavnom prazni, osim jednog zidnog kalendara i nekoliko slika mrtve prirode te nekoliko ukrasnih aplikacija cvjetiéa na panou. Pored prozora nalazi se sedam stolova s stolicama, a uz zidove sobe veliki ormart i samostojeéa polica s knjigama i didaktikom. Sredisnji je prostor sobe prazan, da bi stale ledaljke 2a vri- jeme spavanja djece. U kutiéu za roditelje nalazi se jelovnik 2a ovaj Gedan, nekoliko obavijesti za roditelje te uplarnice za vrtié. fpr. Prostor sobe je policama, pregradama.i paravanima pre~ graden-u.viSe centara altivnosti kako bi svako dlifete moglo ‘odabiati cime se Zeli baviti, Osim toga, ima i nekolito manyih jesta za powemeno osamljivanje djece, kad se zele iedvojiti Jpojedinacno ili u manjim grupicama, U sobi ima dva veltka ‘ugodna naslonjaca, mnogo podnih jastuka, te zavjesom od tka- nine odijelieni centri za priganje priéa i citanje knyitica. Na idovima je mnogo panoa na Kojima su izyjeseni crtet i slike djece, od kojih je svaki potpisan. Takoder, rukopisom djece ispisami su vaéniji dijelovi profekata koji sujos w tiieku, a njima su dodane i fotografije diece za vrijeme njihovih razliéiih ‘aktivnasti. Pored prozora nalazi se mnogo kutija s imenima Gece koje shee odlaganju predmeta koje su deca donijela od Iruée ili koje su izradila u vrtiéu, a Zele th pospremiti. Na poli- ‘cama su icloieni trodimencionalni uraci djece pored kojih se asim imena njihovih autora nalazi pisano tumaéenje S10 radak djeteta predstavija ili kako je nastao. 4 -azlikovati svoje od potreba djece Viijeme je rutka. npr. Odgajateljica je stavila svakom djetetu dvije Seflje variva u tanjur Veeina djece zavréila je s objedom, a nekolicina djece sjede za stolom i razmisljaju kako da se rijese viska hirane iz svog tanjura jer vise ne mogu jesti: Elica je inaée tiha i povucena djevojéica koja gotovo nikad ne pruéa otpor, niti protuslovi drugima, No, njeno siéusno tijela javlja joj da mu je dosta hrane. Odgajateljica primijeti da ici ne ide pa jof pride: "Hodi, Elice, ja éu ti pomoéi ! Mora se sve pojesti, da narastes velika!” pa uzme Elicinu Alicu i poéne joj gurati varivo w usta. npr. Odgajateljica je stavila zdjele s varivom na stol i zamolila djecu da si stave u tanjur koliko mogu pojesti. Djeca su to udinila i uglavnom pojela hrama iz tanjura, osim Ivana koji javlja odgajateljici da vise ne moze. Odgajateljica mu odgovara neka vrati tanjurié na kolica i usput dodaje: "Cinilo ti se da si gladniji nego si srvarno bio, ha?” 1812. Upitnik: Kakva je moja "Dvojka"? BOLJA VARIJANTA 1. Dijete prihvacam i kada se ne ponaSa sukladno mojim otekivanjima. 2. Dijete nije dovoljno samo razumjeti veé treba s njim i suosjeéat 3. Mislim da odgoj nije i ne smije biti rutina 4, Ne volim naglaSavati kada djetetu pomognem. 5, Ne oekujem od djeteta zahvalnost za ono Sto sam za njega utinio. 6. Mogu reéi da volim samog sebe. 7.U odgoju su mi vazniji osjeéaji od uspjeha. 8. Nastojim djetetu dati Sto njermu treba, a ne Sto ja inate volim davati PROSJECNA VARIJANTA Mislim da nisam dovoljno cijenjen zbog svega Sto radim s djecom. Volim o svom radu s djecom dabivati priznanja od okoline. Volim drugima pomagati, ali oBekujem i pravedno vra¢anje usluga. ‘Vaznije mi je zadovoljiti potrebe djeteta nego vlastite potrebe. Pred djecom gotovo nikad ne sakrivam svoje osjecaje, ni one pozitivne ni one negativne. Cesto mi se degava da obavijam poslove umjesto djece. Jako mi je vaino da me djeca vole i pribvagaju Djeca s kojom radim te8ko podnose moje odsustvo. LOSIJA VARIJANTA 1. Ja se za dijete toliko zrtvujem. a dijete to uopée ne primjeéuie. 2, Smatram da brige za dijete nikad ne moze biti previ8e. 3. Od onoga kome pomazem trazim samo potpunu vjemnost i nista drugo. 4. TeSko se razdvajam od djeteta 5, Najsretiji sam kada mogu nekome pomoti. 6 7 ‘TeSko podnosim nezahvalnost. Cesto drugima dajem komplimente j jzriéem pohvale. 8. Ne govorim drugima Sto mislim, kiko ne bih izgubio njihovu naklonost. 16 "Kad svoje dijete tjeram da bude onakvo kakvo ja Zelim, sprecavam ga da bude ono Sto jest. Ali to uskraéujem i sebi samom. Jer ne Zivim vise u sebi, nego u njemu." P. Rerrucei 1"Trojka" odgajatelja AMBICIOZNI ODGAJATELJ 1. Osobna karta Dominantna potreba: biti uspjesan Slika o sebii ambiciozan, uporan, Kompetentan Kljuéni pojmovis uspieh, natjecanje, cil) Komunikacija s djetetom usmjerena nat ostvarivanje rezultata i postignuée djeteta Da bi zadovoljio svoje potrebe, odgajatelj s dominantnom ““frojkam", ponekad ée koristiti pozitivne, a ponekad negativne oblike ponaganja karakteristitne 2a "Trojku". B 2. Moguéi oblici ponaSanja svojstveni "Trojei" -ambiciozan, pun energije i angadiran u postu ima mnogo inspiracije i inicija- tive, stalno potige dijete na aktivnost -podrZava nastojanja djeteta -ima dobre organizatorske sposobnosti -zna motivirati djecu i odraste oko Sébe -mnogo dr2i do profesije, Zeli biti priznat kao struéujak, stalno se strutno-usaveSava -postavija si visoke ciljeve i na njihovoj realizaciji,ustraje -ima visdka o€ekivanja od sebe i od djece -ima visoku socijanu kompetenciju -stalno istrazuje nove moguénos- ti rada s djecom -istodobno u vrtiéu djeluje na vie razina -nastoji Sto bolje razumjeti smisao aktivnosti kojima se djeca bave -ima mnogo planova za sebe i djecu -voli razgovarati o sebi i svom radu s djecom ¥ Negativni aspekti pona¥anja svojstveni "Trojei": -ima visoka o€ekivanja od djeteta -stalno mu postavlja razlisite zaditke -previse je usmjeren na ostvari- vanje ciljeva i zadataka u radu s djecom -vike cijeni rezultat od procesa aktivnosti djece -pokazuje posebnu naklonost uspjesnijoj djeci -svoje potrebe (za uspjehom i priznanjem).prenosi na djecu i esto ih zédovoljava postignugima djece -usporeduje se i takmiti se s drugim odgajateljima; voli biti w centru paznje -ima stalnu potrebu za dokazi- vanjem i priznanjem od autoriteta

You might also like

• Ezop - Basne

  

  Document38 pages

  Ezop - Basne

  Edisdugi

  100% (4)
• Kraljevna Na Zrnu Graška

  

  Document1 page

  Kraljevna Na Zrnu Graška

  carmen012

  No ratings yet
• 11 Mira Peric Kraljik - PISANJE LUTKARSKIH IGROKAZA ZA DJEČ JE VRTI Ć E

  

  Document10 pages

  11 Mira Peric Kraljik - PISANJE LUTKARSKIH IGROKAZA ZA DJEČ JE VRTI Ć E

  carmen012

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• 3 Dana

  

  Document84 pages

  3 Dana

  carmen012

  No ratings yet
• Agresivnost - Seminarski Rad

  

  Document11 pages

  Agresivnost - Seminarski Rad

  carmen012

  100% (2)
• M. Jakubin - Osnove Likovnog Jezika I Likovne Tehnike

  

  Document90 pages

  M. Jakubin - Osnove Likovnog Jezika I Likovne Tehnike

  carmen012

  78% (9)