MEHANIKA FLUIDA

Dajana Jelčić Dubček

Mehanika fluida (plinova i tekućina)

• gustoća tvari, tlak

• tlak fluida: hidrostatski i hidraulički tlak

• sila uzgona

• protok tekućine – jednadžba kontinuiteta

• statički i dinamički tlak - Bernoullijeva jednadžba

FLUIDI – i tekućine i plinovi imaju sposobnost protjecanja

Tekućina – poprima oblik posude, ali ima stalni volumen (nestlačivost)

Plin – poprima oblik, ali i volumen posude (gustoća plina ovisi o volumenu)

Što je volumen? Što je gustoća? Kolika je gustoća vode?

Za uvod….. malo matematike

2.3 𝑑𝑚2 = ? 𝑚2

𝟏 𝒎𝟐 1 𝑑𝑚2
2.3 𝑑𝑚2 = ?

2
1m = 10 dm

1m2 = 10 dm ⋅ 10 dm = 102 dm2

1
1 dm2 = m2 = 0.01 m2 = 10−2 m2
100

2.3 dm2 = 2.3 ⋅ 10 −2 m2 = 0.023 m2

1 𝑑𝑚3 = _______𝑐𝑚3
 3
1 𝑑𝑚 = 10 𝑐𝑚 1 𝑚 = 10 𝑑𝑚 3

1 𝑑𝑚3 = 103 𝑐𝑚3 1 𝑚3 = 103 𝑚3

1 𝑐𝑚3 = 10−3𝑑𝑚3 1 𝑑𝑚3 = 10−3𝑚3

1283 𝑐𝑚3 = 1283 ⋅ 10−3 𝑑𝑚3 1283 𝑑𝑚3 = 1283 ⋅ 10−3 𝑚3

1283 𝑐𝑚3 = 1.283 𝑑𝑚3 1283 𝑑𝑚3 = 1.283 𝑚3

1 𝑚 = 100 𝑐𝑚 1 𝑚 = 1000 𝑚𝑚
2 3 2 3
1 𝑚 = 102 𝑐𝑚 1 𝑚 = 103 𝑚𝑚
1 𝑚2 = 104 𝑐𝑚2 1 𝑚2 = 106 𝑚𝑚2

1 𝑚3 = 106 𝑐𝑚3 1 𝑚3 = 109 𝑚𝑚3

3.82 𝑚𝑚 = 3.82 ⋅ 10−3 𝑚 = 0.00382 𝑚

3.82 𝑐𝑚2 = 3.82 ⋅ 10−4 𝑚2 = 0.000382 𝑚2
3.82 𝑚𝑚3 = 3.82 ⋅ 10−9 𝑚3 = 0.000 000 00382 𝑚3
Što je gustoća?

Gustoća vode? ? kg m3 =? g cm3

 Gustoća vode? 𝟏 𝒍 = 𝟏 𝒅𝒎𝟑

𝒌𝒈 1 𝑘𝑔 1 000 𝑔 𝒈
𝝆=𝟏 = = =𝟏
𝐿 1 𝑑𝑚3 1000 𝑐𝑚3 𝒄𝒎𝟑

𝑘𝑔 1 𝑘𝑔 1 000 𝑘𝑔 𝒌𝒈 𝒕
𝜌=1 = = = 𝟏𝟎𝟎𝟎 = 𝟏
𝐿 1 𝑑𝑚3 1 000 𝑑𝑚3 𝒎𝟑 𝒎𝟑
 kg kg g kg t
gustoća vode 1 =1 3
=1 3
= 1000 3 = 1 3
L dm cm m m

𝑚
ρ=
𝑉

gustoća
= masa po jedinici volumena

𝐹𝑔 = 𝑚 𝑔 = ρ 𝑉 𝑔

gravitacijska sila, težina

Gustoća [𝑘𝑔/𝑚3]
Kockica mase 100 g izrađena je od drva čija gustoća iznosi 800 kg/m³.
a) Odredite volumen kockice i izrazite ga u m³ i u cm³!
b) Odredite duljinu brida kockice!

𝑚 0.100 𝑘𝑔
𝑉= =
𝜌 800 𝑘 𝑔 𝑚3

𝑉 = 1.25 ⋅ 10−4 𝑚3 = 1.25 ⋅ 10−4 ⋅ 106 𝑐𝑚3

𝑉 = 125 𝑐𝑚3

𝑉 = 𝑎3 𝑎=
3
𝑉 = 0.05 𝑚 = 5 𝑐𝑚
Staklena kuglica ima promjer 2.6 cm.
a) Koliki je volumen (obujam) kuglice?
b) Kolika je masa kuglice, ako gustoća stakla iznosi 2500 kg/m³?
c) Kolika je težina kuglice?

𝑟 = 1.3 𝑐𝑚 = 1.3 ⋅ 10−2 𝑚

4 3
𝑉𝑘𝑢𝑔𝑙𝑒 = 𝑟 π
3

𝑉𝑘𝑢𝑔𝑙𝑒 = 9.20 ⋅ 10 −6 cm3 = 9.20 ⋅ 10 −6 𝑚3

𝑘𝑔
𝑚 = 𝜌 ⋅ 𝑉 = 2500 3
⋅ 9.20 ⋅ 10−6 𝑚3 ili…
𝑚
kg 1000 g
𝑚 = 0.023 𝑘𝑔 = 23 𝑔 𝜌 = 2500 = 2500 ⋅
m3 1 000 000 cm3

𝐹𝑔 = 𝑚 ⋅ 𝑔 = 0. 23𝑁 g
𝜌 = 2.5
cm3
g
𝑚 = 2.5 3 ⋅ 9.2 cm3 = 23 g
cm
 Težina valjka radijusa 6 cm i visine 10 cm iznosi 60 N . Odredite gustoću materijala
od kojega je valjak izrađen!

A
𝑟

ℎ
𝐹𝑔 = 60 𝑁 𝑟 = 6 𝑐𝑚 = 0.06 𝑚

ℎ = 10 𝑐𝑚 = 0.1 𝑚
𝐹𝑔
𝑚 = = 6 𝑘𝑔
𝑔
𝑉 = 𝐴⋅ℎ= 𝑟 2𝜋 ⋅ℎ 𝑉 = 1.13 ⋅ 10−3 𝑚3

𝑚 kg
𝐴 = površina baze (kruga) 𝜌 = = 5305 3
ℎ = visina valjka 𝑉 m

5305 kg 5305⋅103 𝑔 𝑔
𝜌= 1 m3
= 106 𝑐𝑚3
= 5.305 𝑐𝑚3
Tlak = sila po jedinici površine

(okomita komponenta sile na površinu)

𝑭 𝑁
𝒑= = 𝑃𝑎
𝑨 𝑚2
U kojem je slučaju tlak o podlogu veći? A ili B? C ili D?

C
A

B
D

𝑝𝐴 < 𝑝𝐵 𝑝𝐷 < 𝑝𝐶
Čovjek mase 90 kg, stane na snijeg na skijama. Površina jedne skije je 12.5 dm².
a) Odredite tlak na površinu snijega!
b) Zašto propadne kada na isti snijeg stane samo u pancericama? Pretpostavite
da je površina jedne pancerice jednaka 2.5 dm² .

𝑚 = 90 𝑘𝑔

𝐹𝑔 = 900 𝑁

- na skijama: - u pancericama:
2 2
𝐴 = 2 ∗ 12.5 dm = 25 𝑑𝑚 = 0.25 𝑚 2 𝐴 = 2 ∗ 2.5 dm2 = 5 𝑑𝑚2 = 0.05 𝑚2

𝐹 𝑚𝑔 F mg
𝑝𝑠𝑘𝑖𝑗𝑒 = = = 3 600 𝑃𝑎 𝑝𝑝𝑎𝑛𝑐 = = = 18 000 𝑃𝑎
𝐴 𝐴 A A

𝐴𝑝𝑎𝑛𝑐 < 𝐴𝑠𝑘𝑖𝑗𝑒 ⟹ 𝑝𝑝𝑎𝑛𝑐 > 𝑝𝑠𝑘𝑖𝑗𝑒 pa podloga više ne izdrži

Tlak fluida?

1 bar ≈ 750.0616827 Torr 1 bar = 100 000 Pa 1 atm = 101 325 Pa

HIDROSTATSKI TLAK - tlak zbog težine tekućine

𝑭 𝑚 ⋅ 𝑔 ρ𝑉𝑔 ρ𝐴ℎ𝑔 𝑁
𝒑= 𝑝ℎ = = = = ρ𝑔ℎ = 𝑃𝑎
𝑨 𝐴 𝐴 𝐴 𝑚2

𝒑𝒉 = 𝛒 𝒈 𝒉

𝒉 … . dubina mjerena od površine ℎ

tekućine

ρ = 1000 𝑘𝑔 𝑚3 …gustoća vode Ali ne!!!

Tlak tekućine ne djeluje samo odozgo, nego

djeluje u svim smjerovima jednako!!!
(okomito na površinu)
Koliki je tlak na ronioca kada zaroni na dubinu od 10 m?
Atmosferski tlak na razini površine vode iznosi 1 bar.

𝑝 = 𝑝0 + 𝑝ℎ
𝑘𝑔 𝑚
𝑝 = 𝑝0 + 𝜌 𝑔 ℎ = 100 000 𝑃𝑎 + 1000 3 ⋅ 10 2 ⋅ 10 𝑚 = 200 000 𝑃𝑎
𝑚 𝑠

(svakih 10 metara dubine „zaradimo” približno 1 bar)

1 bar = 100 000 Pa 1 atm = 101 325 Pa

Koliki je tlak na ronioca kada zaroni na dubinu od 10 m, 20 m, 30 m…?

Atmosferski tlak na razini površine vode iznosi 100 000 Pa.

Ronilac zaranja u podvodni kanal na slici.
a) Koliki je tlak na ronioca kada se nalazi u točki A, ako je atmosferski tlak na nivou površine vode
105 Pa?
b) Hoće li se tlak povećati, smanjiti ili ostati jednak kad ronioc dođe do točke B? Obrazložite!
Gustoća vode iznosi 1000 kg/m3.
Ronilac zaranja u podvodni kanal na slici.
a) Koliki je tlak na ronioca kada se nalazi u točki A, ako je atmosferski tlak na nivou površine vode
105 Pa?
b) Hoće li se tlak povećati, smanjiti ili ostati jednak kad ronioc dođe do točke B? Obrazložite!
Gustoća vode iznosi 1000 kg/m3.

𝑈 𝑡𝑜č𝑘𝑖 𝐴 … ℎ = 15 𝑚

𝑝ℎ = 𝜌𝑔 ℎ = 150 000 𝑃𝑎

𝑝 = 𝑝𝑎𝑡𝑚 + 𝑝ℎ

𝑝 = 2.5 ⋅ 105 𝑃𝑎 =250 000 Pa

ℎ𝐴 = 15 𝑚
ℎ𝐵 > ℎ𝐴 ⇨ 𝑝𝐵 > 𝑝𝐴 (ne možemo se „sakriti” od pritiska
ℎ𝐵 = 27 𝑚 vode tako da uđemo u
spilju :)
Posude A i B imaju dno istog polumjera, ali je posuda B u gornjem dijelu sužena.
Posude su ispunjene vodom do iste visine.
Je li hidrostatski tlak vode o dno posude B veći, manji ili jednak tlaku o dno posude A?

ℎ
 Hidrostatski tlak
𝒑𝒉 = 𝛒 𝒈 𝒉
• ovisi samo o dubini i gustoći tekućine

• ne ovisi o obliku posude

• djeluje na sve strane jednako

(okomito na stijenke „posude”)

ℎ𝐴 = ℎ𝐵 ⇨ 𝑝𝐴 = 𝑝𝐵
ℎ (iako je količina vode u
posudi B manja, tlak je u
obje posude jednak jer
je jednaka dubina)
Zakon spojenih posuda: u ravnoteži su tlakovi tekućina izjednačeni

⟹ razina tekućine u spojenim je posudama svugdje jednaka

Hidrostatski tlak

• ovisi samo o dubini i gustoći tekućine

• ne ovisi o obliku posude
• djeluje na sve strane jednako
 U cijevi oblika U nalazi se voda, a zatim se u jedan
krak pažljivo nadoda ulje gustoće 920 kg/m³.
Visina stupca vode h1, mjerena od dodirne
površine iznosi 1.4 cm. Gustoća vode iznosi 1000
kg/m³. Kolika je visina stupca nadodanog ulja?

Zakon spojenih posuda:

u ravnoteži su tlakovi tekućina
izjednačeni

Tlakovi tekućina pri tom se

zbrajaju.
 U cijevi oblika U nalazi se voda, a zatim se u jedan
krak pažljivo nadoda ulje gustoće 920 kg/m³.
Visina stupca vode h1, mjerena od dodirne
površine iznosi 1.4 cm. Gustoća vode iznosi 1000
kg/m³. Kolika je visina stupca nadodanog ulja?

ℎ2 = ? ℎ1 = 1.4 𝑐𝑚

𝜌2 = 920 𝑘𝑔/𝑚3 𝜌1 = 1000 𝑘𝑔/𝑚3 N.B. gustoća ulja manja je od gustoće vode!!!

𝑝2 = 𝑝1 Zakon spojenih posuda:

u ravnoteži su tlakovi tekućina
izjednačeni
𝑝0 + 𝜌2 𝑔 ℎ2 = 𝑝0 + 𝜌 𝑔 ℎ1
Tlakovi tekućina pri tom se zbrajaju
𝜌1 (ali se u ovom slučaju atmosferski tlak
ℎ2 = ℎ = 1.52 𝑐𝑚
𝜌2 1 sa lijeve i desne strane poništava).
U cjevčici se nalazi živa. Cjevčica je jednim krajem spojena na posudu sa plinom, a sa druge
je strane otvorena. Kolik i je tlak plina u posudama? Usporedite ga s atmosferskim!

ℎ
ℎ
Tlak plina u posudi određuje se mjerenjem visine stupca žive u cjevčici, koja je
jednim krajem spojena na posudu sa plinom, a sa druge je strane otvorena.
Izmjerena je razlika h visina žive u dva kraka cjevčice je 20 cm. Gustoća žive iznosi
13600 kg/m3.
a) Odredite baždarni tlak plina u posudi (mjeren u odnosu na atmosferski tlak)!
b) Koliki je tlak plina u posudi, ako je atmosferski tlak jednak 1.01 ⋅ 105 Pa?

pposuda = patm+ρ g h

pposuda= 101 000 Pa +27200 Pa

ℎ
pposuda=127 200 Pa
 U cjevčici se nalazi živa. Cjevčica je jednim krajem spojena na posudu sa plinom, a sa druge
je strane otvorena. Kolik i je tlak plina u posudama? Usporedite ga s atmosferskim!

𝑝𝑎𝑡𝑚 = 755 𝑚𝑚 𝐻𝑔
princip rada
manometra

𝑝𝑔𝑎𝑠 𝑝𝑔𝑎𝑠

ℎ
ℎ

-24
Koliki je tlak plina neona u kugli, ako
je atmosferski tlak 1010 hPa.
Gustoća žive iznosi 13 600 kg/m3

baždarni tlak
= 80 mm Hg=10 880 Pa
princip rada (u odnosu na atmosferski tlak )
manometra
Koliki je tlak plina neona u kugli, ako
je atmosferski tlak 1010 hPa.
Gustoća žive iznosi 13 600 kg/m3

𝑝1 = 𝑝2

𝑝𝑁𝑒 + 𝜌 𝑔 ℎ = 𝑝𝑎𝑡𝑚

𝑝𝑁𝑒 = 𝑝𝑎𝑡𝑚 − 𝜌 𝑔 ℎ
baždarni tlak
𝑝𝑁𝑒 = 101 000 𝑃𝑎 − 10 880 𝑃𝑎 = 80 mm Hg=10 880 Pa
(smanjenje tlaka u odnosu
na atmosferski tlak )

princip rada manometra

 Manometar – mjerenje tlaka baždarni tlak
(razlika tlaka u odnosu na atmosferski)
apsolutni diferencijalni
tlak tlak
(razlika tlakova)

Pritisak o površinu zbog atmosferskog tlaka

jednak je kao da
na svaki cm² stavimo uteg od 1 kg.
Ali je i jednak u svim smjerovima!!!
Atmosferski tlak

Torricellijev barometar
(1608–1647)

1 atm = 101 325 Pa = 1013 hPa ≈ 760 mm Hg

(karakterističan tlak na razini površine mora)

𝜌ž𝑖𝑣𝑒 = 13 600 𝑘𝑔/𝑚3 1 bar = 100 000 Pa 10 m vode ≈ 750 mm Hg

Atmosferski tlak postepeno se smanjuje sa visinom… približno 100 hPa svakih 800 m

1 atm = 101 325 Pa = 1013 hPa

na razini površine mora

Određivanje visine mjerenjem tlaka - princip rada altimetra

Hidraulički tlak – vanjski tlak na tekućinu

Mogu li utezi biti u ravnoteži?

Utezi su u ravnoteži….

𝐴2 = 5 𝐴1 → 𝒑 𝟏 = 𝒑𝟐

… jer je veća težina „raspodijeljena” po većoj površini

Hidraulička dizalica

Hidraulička preša

Hidrauličke kočnice

F
200 kg

𝒑𝟏 = 𝒑𝟐
Hidraulička preša…

𝐹1 𝐹2 𝑭𝟐 𝑨𝟐
𝒑𝟏 = 𝒑𝟐 = =
𝐴1 𝐴2 𝑭𝟏 𝑨𝟏
HIDRAULIČKI TLAK - vanjski tlak na tekućinu prenosi se jednako na sve
Pascal (1623–1662) strane i u sve dijelove tekućine

≈
okomito na
stijenke
posude!

https://www.youtube.com/watch?v=lDMcrvjDpCY ViewDo: How To Break the

http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/pasc4.html#c1 Bottom Out of a Bottle
Plastične boce prešaju se hidrauličkom prešom. Boce se stavljaju na klip radne
površine 1.2 m². Sa suprotne strane preše radnik djeluje silom od 50 N na klip
površine 40 cm². Kolika je sila koja djeluje na boce prilikom prešanja?

boce radnik
𝐹1 = ? 𝐹2 = 50 𝑁 𝐹1 𝐴1
=
𝐹2 𝐴2
𝐴1 = 1.2 𝑚2 𝐴2 = 40 𝑐𝑚2
Plastične boce prešaju se hidrauličkom prešom. Boce se stavljaju na klip radne
površine 1.2 m². Sa suprotne strane preše radnik djeluje silom od 50 N na klip
površine 40 cm². Kolika je sila koja djeluje na boce prilikom prešanja?

boce radnik
𝐹1 = ? 𝐹2 = 50 𝑁 𝐹1 𝐴1
=
𝐹2 𝐴2
𝐴1 = 1.2 𝑚2 𝐴2 = 40 𝑐𝑚2

𝐴1 1.2 𝑚2 1.2 ⋅ 104 𝑐𝑚2 12 000 𝑐𝑚2 (u omjeru je svejedno u kojim

𝐹1 = ⋅𝐹 = = = ⋅ 𝐹2
𝐴2 2 40 ⋅ 10−4 𝑚2 40 𝑐𝑚2 40 𝑐𝑚2 mjernim jedinicama računamo)

𝐹1 = 300 ⋅ 𝐹2

𝐹1 = 15 000 𝑁

Pazi: radnik djeluje znatno manjom

silom od sile kojom se prešaju boce!
 Na manji klip hidrauličke dizalice polumjera
1 cm čovjek djeluje silom od 100 N.
Koliki mora biti polumjer većeg klipa da bi
čovjek mogao podizati auto mase 1t?

𝐹1 = 100 𝑁 𝐹2 = 𝑚 𝑔 = 10 000 𝑁

𝑟1 = 1 𝑐𝑚 𝑟2 = ?

2
𝐴2 𝑟22 𝜋 𝑟2 𝐹2
= 2 = =
𝐴1 𝑟1 𝜋 𝑟1 𝐹1
𝑭𝟐 𝑨𝟐
=
𝑭𝟏 𝑨𝟏 𝑟2 𝐹2
= = 10 → 𝑟2 = 10 𝑟1 = 10 𝑐𝑚
𝑟1 𝐹1
Hidraulične kočnice
Uzgon
Tri kuglice jednakih volumena 𝑉 = 10 𝑐𝑚3 izrađene su od različitih materijala.

Kuglice ubacimo u vodu. Hoće li potonuti ili isplivati?

Usporedite sile uzgona vode koje djeluju na kuglice!

Ovisi li uzgon o dubini na koju smo zaronili kuglice?
 Arhimedov zakon:
na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje
sila uzgona koja je jednaka težini
istisnute tekućine

Archimedes of Syracuse
(Ἀρχιμήδης; c. 287 BC – c. 212 BC)
𝐹𝑢 = 𝐹2 − 𝐹1 = 𝑝2 − 𝑝1 𝐴

UZGON
posljedica razlike 𝐹𝑢 = ρ𝑔 ℎ2 − ℎ1 𝐴 = ρ𝑔𝑉
hidrostatskih
tlakova na gornju i
donju plohu tijela
𝐹𝑢 = ρ𝑡𝑒𝑘 𝑉𝑢𝑟 𝑔
(hidrostatski tlak
djeluje okomito
na površinu tijela) o ne ovisi o gustoći tijela!
o ne ovisi o dubini!
ovisi o gustoći tekućine!
𝑉𝑢𝑟 = dio volumena tijela koji je uronjen u
o

tekućinu = volumen istisnute tekućine

Kako se odnose sile uzgona na kuglice jednake veličine (𝑉 = 10 𝑐𝑚³)
izrađene od pluta, aluminija i žive?

● ne ovisi o gustoći tijela!

● ne ovisi o dubini!
𝐹𝑢 = ρ𝑡𝑒𝑘 𝑉𝑢𝑟 𝑔
●ovisi o gustoći

tekućine!
Arhimedov zakon – tijelo uronjeno u tekućinu gubi na težini kolika je
težina tijelom istisnute tekućine

𝐹𝑢

𝐹𝑔

𝐹𝑢 = ρ𝑡𝑒𝑘 𝑉𝑢𝑟 𝑔 vs. 𝐹𝑔 = ρ𝑡𝑖𝑗 𝑉𝑔

𝑉𝑢𝑟 = 𝑑𝑖𝑜 𝑣𝑜𝑙𝑢𝑚𝑒𝑛𝑎 𝑡𝑖𝑗𝑒𝑙𝑎 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑗𝑒 𝑢𝑟𝑜𝑛𝑗𝑒𝑛 𝑢 𝑡𝑒𝑘𝑢ć𝑖𝑛𝑢

 Veliki kamen ima volumen 200 l. Gustoća kamena iznosi 2800 kg/m³.
a) kolika gravitacijska sila djeluje na kamen (kolika je težina kamena u zraku)?
b) kolika sila uzgona djeluje na kamen kada ga uronimo u vodu?
c) kolika rezultantna sila djeluje na kamen u vodi ((prividna) težina kamena u vodi)?

U zadatku pretpostavite da uzgon u zraku možemo zanemariti.

𝑉 = 200 𝑙 = 0.2 𝑚3

𝐹𝑔 = 𝑚 𝑔 = 𝜌 𝑉 𝑔

𝐹𝑔 = 5 600 𝑁

𝐹𝑢 = 𝜌𝑡𝑒𝑘 𝑉 𝑔 = 2 000 𝑁 (= 𝑡𝑒ž𝑖𝑛𝑎 𝑖𝑠𝑡𝑖𝑠𝑛𝑢𝑡𝑒 𝑣𝑜𝑑𝑒)

𝐹𝑅 = 𝐹𝑔 − 𝐹𝑢 = 3 600 𝑁

𝐹𝑅 prema dolje → tijelo tone

 Tijelo volumena 200 litara izrađeno je od pluta gustoće 300 kg/m³.
a) kolika gravitacijska sila djeluje na tijelo (kolika je težina tijela u zraku)?
b) kolika sila uzgona djeluje na tijelo kada ga uronimo u vodu?
c) hoće li tijelo u vodi potonuti ili isplivati na površinu?
d) kolikom silom bi morali pridržavati tijelo da bi mirovalo ispod površine vode?
U zadatku pretpostavite da uzgon u zraku možemo zanemariti.

𝑉 = 200 𝑙 = 0.2 𝑚3

𝐹𝑔 = 𝑚 𝑔 = 𝜌𝑡𝑖𝑗 𝑉 𝑔

𝐹𝑔 = 600 𝑁

𝐹𝑢 = 𝜌𝑡𝑒𝑘 𝑉 𝑔 = 2 000 𝑁 (= 𝑡𝑒ž𝑖𝑛𝑎 𝑖𝑠𝑡𝑖𝑠𝑛𝑢𝑡𝑒 𝑣𝑜𝑑𝑒)

 Tijelo volumena 200 litara izrađeno je od pluta gustoće 300 kg/m³.
a) kolika gravitacijska sila djeluje na tijelo (kolika je težina tijela u zraku)?
b) kolika sila uzgona djeluje na tijelo kada ga u potpunosti uronimo u vodu?
c) hoće li tijelo u vodi potonuti ili isplivati na površinu?
d) kolikom silom bi morali pridržavati tijelo da bi mirovalo ispod površine vode?
U zadatku pretpostavite da uzgon u zraku možemo zanemariti.

𝑉 = 200 𝑙 = 0.2 𝑚3

𝐹𝑔 = 𝑚 𝑔 = 𝜌𝑡𝑖𝑗 𝑉 𝑔

𝐹𝑔 = 600 𝑁

𝐹𝑢 = 𝜌𝑡𝑒𝑘 𝑉 𝑔 = 2 000 𝑁 (= 𝑡𝑒ž𝑖𝑛𝑎 𝑖𝑠𝑡𝑖𝑠𝑛𝑢𝑡𝑒 𝑣𝑜𝑑𝑒)

𝐹𝑅 = 𝐹𝑔 − 𝐹𝑢 = 1 400 𝑁 (𝑝𝑟𝑒𝑚𝑎 𝑔𝑜𝑟𝑒 → 𝑘𝑢𝑔𝑙𝑎 𝑏𝑖 𝑖𝑠𝑝𝑙𝑖𝑣𝑎𝑙𝑎)

d) da bi kugla mirovala ispod površine 𝐹𝑟𝑢𝑘𝑒 = 1 400 𝑁 (𝑝𝑟𝑒𝑚𝑎 𝑑𝑜𝑙𝑗𝑒)

Tri kuglice jednakih volumena 𝑉 = 10 𝑐𝑚3 izrađene su od različitih materijala. Kuglice
uronimo u vodu.
Zašto će kuglice izrađene od aluminija i olova potonuti, a ona od pluta neće?

𝐹𝑢𝐴 = 𝐹𝑢𝐵 = 𝐹𝑢𝐶 = 𝜌𝑡𝑒𝑘 𝑉 𝑔 = 0.10 𝑁

𝐹𝑔𝐴 = 𝜌𝑝𝑙𝑢𝑡𝑜𝑉𝑔 =0.02 N 𝐹𝑔𝐴 < 𝐹𝑢𝐴 ….. kuglica A pliva

𝐹𝑔𝐵 = 𝜌𝑎𝑙𝑢𝑚𝑖𝑛𝑖𝑗 𝑉𝑔 =0.27 N 𝐹𝑔𝐵 > 𝐹𝑢𝐵 … . kuglica B tone

𝐹𝑔𝐶 = 𝜌𝑜𝑙𝑜𝑣𝑜𝑉𝑔 = 1.13 N 𝐹𝑔𝐶 > 𝐹𝑢𝐶 … . kuglica C tone
Sidro je izrađeno od metala gustoće 7870 kg/m³. Sidro se čini 200 N "lakše" u vodi
nego u zraku.
a) Odredite volumen sidra!
b) Kolika je masa sidra?
Gustoća vode iznosi 1000 𝑘𝑔/𝑚3
U zadatku zanemarite uzgon zraka.
Sidro je izrađeno od metala gustoće 7870 kg/m³. Sidro se čini 200 N "lakše" u vodi
nego u zraku.
a) Odredite volumen sidra!
b) Kolika je masa sidra?
Gustoća vode iznosi 1000 𝑘𝑔/𝑚3
U zadatku zanemarite uzgon zraka.

𝐹𝑔 = 𝜌𝑡𝑖𝑗 𝑉 𝑔
𝐹𝑢 = 200 𝑁
𝐹𝑢 = 𝜌𝑡𝑒𝑘 𝑉 𝑔

𝐹𝑢 𝐹𝑔 𝜌𝑡𝑖𝑗
𝑉= = 0.02 𝑚3 =
𝜌𝑣𝑜𝑑𝑒 𝑔 𝐹𝑢 𝜌𝑡𝑒𝑘

𝑚 = 𝜌𝑠𝑖𝑑𝑟𝑎 𝑉 = 157.4 𝑘𝑔 𝜌𝑡𝑖𝑗

𝐹𝑔 = F = 1574 N
𝜌𝑡𝑒𝑘 u
Kuglu volumena 200 l izrađenu od pluta gustoće 300 kg/m³ (iz prethodnog zadatka)
ispustimo ispod površine vode te pričekamo da se smiri.
Koliki dio volumena kugle će biti uronjen ispod površine vode?
Gustoća vode iznosi 1 000 kg/m³.
Kuglu volumena 200 l izrađenu od pluta gustoće 300 kg/m³ (iz prethodnog zadatka)
ispustimo ispod površine vode te pričekamo da se smiri.
Koliki dio volumena kugle će biti uronjen ispod površine vode?
Gustoća vode iznosi 1 000 kg/m³.

𝑉𝑖𝑧𝑣𝑎𝑛 = 70 % 𝑉 = 0.14 𝑚3
Komad leda pliva na vodi u posudi. Gustoća leda je 920 kg/m³.
a) Koliki dio volumena leda viri iznad površine vode?
b) Hoće li se i za koliko promijeniti razina vode u posudi ako se led rastopi?

𝜌𝑡𝑒𝑘 𝑉𝑢𝑟 𝑔 = 𝜌𝑡𝑖𝑗 𝑉𝑔

𝜌𝑡𝑖𝑗
𝑉𝑢𝑟 = 𝑉 = 0.92 𝑉 = 92 % 𝑉
𝜌𝑡𝑒𝑘

𝑉𝑖𝑧𝑣𝑎𝑛 = 8 % 𝑉

N.B. gustoća morske vode je veća

(uvijek isto u postotcima, (𝜌𝑚𝑜𝑟𝑒 ≈ 1030 kg/m3),
nezavisno od toga je li pa iz mora viri približno
volumen leda veliki ili mali) 11% volumena.
 Komad leda pliva na vodi. Gustoća leda je 920 kg/m³.
a) Koliki dio volumena leda viri iznad površine vode?
b) Hoće li se i za koliko promijeniti razina vode u posudi ako se led rastopi?

𝜌𝑡𝑒𝑘 𝑉𝑢𝑟 𝑔 = 𝜌𝑡𝑖𝑗 𝑉𝑔 Nakon što se led rastopi…

𝑚𝑙𝑒𝑑𝑎 𝜌𝑙𝑒𝑑𝑎𝑉
𝜌𝑡𝑖𝑗 Δ𝑉𝑣𝑜𝑑𝑒 = = = 𝑉𝑢𝑟
𝑉𝑢𝑟 = 𝑉 = 0.92 𝑉 = 92 % 𝑉 𝜌𝑣𝑜𝑑𝑒 𝜌𝑣𝑜𝑑𝑒
𝜌𝑡𝑒𝑘
⟹ razina vode se neće promijeniti
𝑉𝑖𝑧𝑣𝑎𝑛 = 8 % 𝑉
Klimatske promjene i topljenje ledenjaka???

(uvijek isto u postotcima, Razina voda ne raste kada se tope ledenjaci

nezavisno od toga je li koji plutaju u moru, ali raste ako se topi
volumen leda veliki ili mali) kopneni led koji povećava ukupnu količinu vode!!!
Dječji balon napunjen helijem pobjegne djetetu iz ruke.
Volumen balona je 3 dm³, a njegova masa zajedno sa helijem je 3.5 g.

a) Kolika rezultantna sila djeluje na balon? Pretpostavite da u početku uspona, otpor zraka
možemo zanemariti (otpor zraka postaje značajan kad balon postigne veće brzine).
b) Kolikom (početnom) akceleracijom se podiže balon?
c) Na koju se visinu balon podigne u prve tri sekunde?

Gustoća helija iznosi 0.179 kg/m³, a zraka 1.293 kg/m³

𝑉 = 3 𝑑𝑚3 = 0.003 𝑚3 𝐹𝑅 = 𝐹𝑢 − 𝐹𝑔 − 𝐹𝑜𝑡𝑝 = 0.00375 𝑁 (𝑝𝑟𝑒𝑚𝑎 𝑔𝑜𝑟𝑒)

𝐹𝑢 = 𝜌𝑧𝑟𝑎𝑘 𝑉 𝑔 = 0.03875 𝑁 𝐹𝑅
𝑎= = 1.07 𝑚/𝑠 2
𝐹𝑔 = 𝑚 𝑔 = 0.035 N 𝑚
1 2
ℎ = 𝑎𝑡 = 0.48 𝑚
2
Dinamika fluida: protjecanje tekućina i plinova

Velika posuda puni se vodom kroz cijev

poprečnog presjeka 1 dm². Voda struji kroz
cijev brzinom 12 dm/s.

a) Koliko litara vode protekne kroz cijev

svake sekunde?

b) Koliko vremena treba da se posuda

napuni do vrha, ako su njezine dimenzije:
duljina 3 m, širina 5 m i dubina 80 cm?
Dinamika fluida: protjecanje tekućina i plinova

Velika posuda puni se vodom kroz cijev

poprečnog presjeka 1 dm². Voda struji kroz
cijev brzinom 12 dm/s.

a) Koliko litara vode protekne kroz cijev

svake sekunde?
Δ𝑉 = 𝐴 ⋅ 𝑣 Δt
b) Koliko vremena treba da se posuda
napuni do vrha, ako su njezine dimenzije:
duljina 3 m, širina 5 m i dubina 80 cm?
𝚫𝑽
𝒒= =𝒗⋅𝑨
𝚫𝒕

𝑚 𝑚 3 𝑑𝑚 𝑑𝑚 3 𝐿
2
⋅𝑚 = ili 2
⋅ 𝑑𝑚 = =
𝑠 𝑠 𝑠 𝑠 𝑠

𝒒 = 𝒗𝒐𝒍𝒖𝒎𝒏𝒊 𝒑𝒓𝒐𝒕𝒐𝒌 𝒕𝒆𝒌𝒖ć𝒊𝒏𝒆

Velika posuda puni se vodom kroz cijev poprečnog presjeka 1 dm². Voda struji kroz
cijev brzinom 12 dm/s.
a) Koliko litara vode protekne kroz cijev svake sekunde?
b) Koliko vremena treba da se posuda napuni do vrha, ako su njezine dimenzije:
duljina 3 m, širina 5 m i dubina 80 cm?

dm 2 dm3 L
𝑞 = 12 ⋅ 1 dm = 12 = 12
s s s
m 2 m3
𝑞 = 1.2 ⋅ 0.01 m = 0.012 𝑉 = 3 𝑚 ⋅ 5 𝑚 ⋅ 0.80 𝑚
s s
L
𝑞 = 12 𝑉 = 12 𝑚3 = 12 000 𝐿
s

𝑉 12000 L
𝑡= = = 1000 s
𝑞 12 L/s

𝑡 = 16 min 40 s
Iz cijevi promjera 5 cm voda izlazi brzinom 8 m/s.
a) Koliki je volumni protok vode iskazan u litrama po sekundi?
b) Koliko vremena treba da se kroz cijev napuni bačva od 500 L?
c) Koliko bi litara vode isteklo iz cijevi za pet minuta?
 Iz cijevi promjera 5 cm voda izlazi brzinom 8 m/s.
a) Koliki je volumni protok vode iskazan u litrama po sekundi?
b) Koliko vremena treba da se kroz cijev napuni bačva od 500 L?
c) Koliko bi litara vode isteklo iz cijevi za pet minuta?

5 𝑐𝑚
𝑟= = 2.5 cm 0.5 𝑑𝑚
2
𝑟= = 0.25 𝑑𝑚
2
𝐴 = 𝑟 2𝜋 = 4.91 𝑐𝑚2 = 1.96 ⋅ 10−3 𝑚2
𝐴 = 𝑟 2𝜋 = 0.196 𝑑𝑚2

𝑚3
𝑞 = 𝐴 ⋅ 𝑣 = 0.0157 = 15.7 𝑙/𝑠 𝑞 = 𝐴 ⋅ 𝑣 = 1.57 d𝑚3 /𝑠 = 1.57 𝑙/𝑠
𝑠
sve se može od početka računati u
Δ𝑉 = 𝑞 Δ𝑡
dm³, čime direktno dobivamo litre
Δ𝑉 0.500 𝑚3
Δ𝑡 = = = 31.8 𝑠
𝑞 0.0157 𝑚3/𝑠
𝑙
𝑡 = 120 𝑠 ⟹ 𝑉 = 𝑞 ⋅ 𝑡 = 15.7 ⋅ 300 s= 4710 𝑙
𝑠
Kroz cijev promjenljivog presjeka …

1
Je li protok tekućine u suženom dijelu cijevi
veći, manji ili jednak protoku u širem dijelu?
 Kroz cijev promjenljivog presjeka …

𝑞1 = 𝑞2

𝒗𝟏 ⋅ 𝑨𝟏 = 𝒗𝟐 ⋅ 𝑨𝟐 jednadžba kontinuiteta

Zbog nestlačivosti tekućine

volumni protok tekućine je kroz zatvorenu cijev stalan bez obzira na poprečni presjek cijevi.
Promjena presjeka odražava se na brzinu protjecanja tekućine!
Brzina protjecanja vode kroz široki dio horizontalne vodovodne cijevi je 50 cm/s.
Cijev se na nekom mjestu suzi tako da joj se promjer smanji dva puta. Koliko vode
protekne kroz cijev svake sekunde? Kolika je brzina vode u suženom dijelu cijevi?

𝑟1
𝑟2 =
2

1
Brzina protjecanja vode kroz široki dio horizontalne vodovodne cijevi je 50 cm/s.
Cijev se na nekom mjestu suzi tako da joj se promjer smanji dva puta.
a) Kolika je brzina vode u suženom dijelu cijevi?
b) Kolika je brzina vode na izlasku iz cijevi?

𝑟1 𝑞1 = 𝑞2 jednadžba kontinuiteta
𝑟2 =
2
𝑣2⋅ ⋅ 𝐴2 = 𝑣1 ⋅ 𝐴1
2
2
𝐴1 𝑟12 𝜋 𝑟1
𝑣2 = ⋅ 𝑣1 = 2 ⋅ 𝑣1 = ⋅ 𝑣1
1 𝐴2 𝑟2 𝜋 𝑟2

𝑟1 = 2 𝑟2
𝑣2 = 4𝑣1 = 200 𝑐𝑚/𝑠=2 𝑚/𝑠

nap. brzina mlaza se dodatno poveća kad

voda izađe iz cijevi koja je pod pritiskom
(detaljnije u nastavku predavanja)
Bernoullijeva jednadžba

zakon očuvanja energije u fluidu

𝑚𝑣 2
𝑝⋅𝑉 + + 𝑚𝑔 ℎ = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡 /: 𝑉
2

𝜌𝑣 2
𝑝+ + 𝜌𝑔 ℎ = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡
2

(statički) tlak dinamički tlak

kinetička energija po
jedinici volumena

𝜌𝑣12 𝜌𝑣22
𝑝1 + + 𝜌𝑔 ℎ1 = 𝑝2 + + 𝜌𝑔 ℎ2
2 2
Bernoullijeva jednadžba za horizontalnu cijev

(ℎ1 = ℎ2 ) 𝝆𝒗𝟐
𝒑+ = 𝒌𝒐𝒏𝒔𝒕
𝟐
(statički) tlak + dinamički tlak = konst

𝜌𝑣12 𝜌𝑣22
𝒗𝟏 ⋅ 𝑨𝟏 = 𝒗𝟐 ⋅ 𝑨𝟐 𝑝1 + = 𝑝2 +
2 2
 𝐴2 < 𝐴1

𝑣2 > 𝑣1

𝑝2 < 𝑝1

𝒗𝟏 ⋅ 𝑨𝟏 = 𝒗𝟐 ⋅ 𝑨𝟐
jednadžba kontinuiteta

𝝆𝒗𝟐𝟏 𝝆𝒗𝟐𝟐 Bernoullijeva

𝒑𝟏 + = 𝒑𝟐 + jednadžba
𝟐 𝟐
za horizontalnu cijev

U suženom dijelu cijevi raste brzina fluida, odnosno dinamički tlak,

ali se statički tlak smanjuje, tako da je ukupni tlak konstanta
Kroz horizontalnu vodovodnu cijev površine poprečnog presjeka 10 cm2 protječe voda
brzinom od 50 cm/s. Cijev se na nekom mjestu sužava tako da joj je presjek 5 cm2 .
a) Koliko vode prođe kroz cijev svake sekunde?
b) Kolika je brzina vode u užem dijelu cijevi?
c) U kojem dijelu cijevi je statički tlak veći? Kolika je razlika tlakova između šireg i užeg
dijela cijevi?

𝐴1 = 10 𝑐𝑚2

𝑣1 = 50 𝑐𝑚/𝑠

𝐴2 = 5 𝑐𝑚2
Kroz horizontalnu vodovodnu cijev površine poprečnog presjeka 10 cm2 protječe voda
brzinom od 50 cm/s. Cijev se na nekom mjestu sužava tako da joj je presjek 5 cm2 .
a) Koliko vode prođe kroz cijev svake sekunde?
b) Kolika je brzina vode u užem dijelu cijevi?
c) U kojem dijelu cijevi je statički tlak veći? Kolika je razlika tlakova između šireg i užeg
dijela cijevi?

𝐴1 = 10 𝑐𝑚2

𝑣1 = 50 𝑐𝑚/𝑠

𝐴2 = 5 𝑐𝑚2

𝑞1 = 𝑞2 𝑣2 > 𝑣1 → 𝑝1 > 𝑝2

𝐴1 𝜌𝑣22 𝜌𝑣12
𝑣2 = ⋅ 𝑣1 = 2 𝑣1 = 100 𝑐𝑚/𝑠 𝑝1 − 𝑝2 = −
𝐴2 2 2
𝜌 2
𝑣2 = 1 𝑚/𝑠 𝑝1 − 𝑝2 = 𝑣2 − 𝑣12
2

𝑝1 − 𝑝2 = 375 𝑃𝑎
 Kroz glavnu vodovodnu cijev u prizemlju zgrade, voda protječe brzinom 1.2 m/s pod tlakom od
500 kPa. Voda se kroz zatvoreni vodovodni sustav vodi do potrošača na petom katu na visini 18
metara u odnosu na prizemlje zgrade. Promjer cijevi koja vodi do potrošača dva puta je manji od
promjera glavne cijevi.
a) Kojom brzinom voda dolazi do potrošača na petom katu?
b) Pod kojim tlakom voda dolazi do potrošača na petom katu?

𝑟0 𝜌𝑣02 𝜌𝑣ℎ2
𝑟ℎ = 𝑝0 + 0 + = 𝑝ℎ + 𝜌𝑔ℎ +
2 2 2

2
𝐴0 𝑟0 𝑝0 = 500 000 𝑃𝑎
𝑣ℎ = ⋅𝑣 = 𝑣0
𝐴ℎ 0 𝑟ℎ
𝑚 ℎ = 18 m
𝑣ℎ = 4 𝑣0 = 4.8
𝑠
2
𝜌(𝑣 h − 𝑣02
𝑝ℎ = 𝑝0 − 𝜌 𝑔 ℎ −
2

𝑝ℎ = 309 200 Pa

Tlak vode na petom katu je manji nego u prizemlju i zbog veće visine i zbog povećane brzine vode.
 *Velika otvorena bačva promjera 80 cm, napunjena je tekućinom do visine 126 cm. Na
dnu bačve otvori se ventil na malom otvoru promjera 9.6 mm.
a) Kojom brzinom tekućina istječe kroz otvor?
b) Koliko tekućine istekne iz bačve, ako je ventil otvoren 20 s?
c) Za koliko se pri tom spusti razina tekućine u bačvi?

Δℎ 𝑣1 … brzina kojom se spušta 𝐴2

𝑣1 = 𝑣 ≪ 𝑣2
razina tekućine u bačvi 𝐴1 2

𝑣1 ≈ 0 ⟹ 𝑣22 ≈ 2𝑔 𝑧1 − 𝑧2 = 2 𝑔 ℎ
m
𝑣2 ≈ 2 𝑔 ℎ = 4.9
s
𝑚
Δ𝑉 = 𝑞 ⋅ 𝑡 = 𝐴 𝑣 𝑡 = 𝑟 2𝜋 𝑣𝑡= 0.00482 𝜋 𝑚2 ⋅ 4.9 ⋅ 20
𝑠
𝑣2 … brzina istjecanja
tekućine kroz mali otvor ΔV = 0.007 m3 = 7 𝐿
na dnu bačve
Δ𝑉 0.007
ΔV = Abačve ⋅ Δℎ ⟹ Δℎ = 2 = = 0.014 𝑚
𝑅 𝜋 0.42 𝜋
 Venturijeva cijev
određivanje brzine zrakoplova na osnovi
mjerenja diferencijalnog tlaka

1
2

𝜌𝑣12 𝜌𝑣22
𝑝1 + = 𝑝2 + 2
2 2 𝜌𝒗𝟐𝟏 𝐴1
𝑝1 − 𝑝2 = −1
2 𝐴2
𝑣1 ⋅ 𝐴1 = 𝑣2 ⋅ 𝐴2
Princip rada raspršivača Princip leta aviona
•CC BY-SA 3.0
•File:Karman trefftz.gif
•Created: 27 March 2009
 Kako leti avion? aerodinamički uzgon

Zašto ne padne?

𝜌𝑣12 𝜌𝑣22
𝑝1 + = 𝑝2 +
2 2

𝜌𝑣12 𝑣22
𝑝1 − 𝑝2 = −1 •CC BY-SA 3.0
2 𝑣12 •File:Karman trefftz.gif
•Created: 27 March 2009

Zbog oblika i nagiba avionskih krila, brzina zraka koji struji oko krila veća je sa gornje nego li
sa donje strane krila (𝑣2 > 𝑣1 ). Tlak zraka na avionsko krilo stoga je veći sa donje nego sa
gornje strane. Javlja se dinamički uzgon koji ovisi o gustoći zraka i brzini aviona.

Karmanova linija ~ 100 km visine

Aerodinamičko podrhtavanje i nestabilnosti:

- složeno međudjelovanje dinamike tijela i dinamike fluida („vortex” = vir)

Idealne tekućine
– 1 „stupanj slobode” – tekućina u cijelom presjeku ima jedinstvenu brzinu

Realni fluidi???

Laminarno strujanje Turbolencije – iznad neke kritične brzine

(mirno, predvidivo tekućine javljaju se vortexi (virovi) i
kretanje u slojevima) kaotično (nepredvidivo) ponašanje

𝑅 < 2300 𝑅 > 2300

𝜌⋅𝒗
𝑅~ Reynoldsov broj
𝜇
(na sobnoj temp) 𝝁 [m Pa s]
𝝁 … viskoznost [𝐏𝐚 ⋅ 𝐬]
Zrak 0.02
Aceton 0.3 - otpor tekućine protjecanju ili
Benzin 0.6 otpor na objekte koji se kreću
Voda 1 kroz fluid
Alkohol 1.2
~ "zapinjanje" slojeva tekućine
Živa 1.6
Mlijeko 2
Ulje 60
Pazi:
Teška ulja 600 viskoznost ≠ gustoća !!!
Med 6 000
- ulje ima veliku viskoznost,
Kikiriki maslac  100 000 ali mu je gustoća manja od gustoće vode!!!
Bitumen 100 000 000 000

𝜌⋅𝑣
𝑅~ … . . Reynoldsov broj 𝑅 > 2300 … 𝐭𝐮𝐫𝐛𝐨𝐥𝐞𝐧𝐜𝐢𝐣𝐞
𝝁
𝜇
𝑣𝑐 ∼
𝜌
𝜌⋅𝑣
R ovisi i o obliku i veličini objekta uronjenog u tekućinu, 𝑅 = ⋅𝑑 za valjak, ali to nećemo ovdje razmatrati
𝜇
 𝜌⋅𝒗
𝑅~ Reynoldsov broj
𝜇

Laminarno strujanje Turbolencije – iznad neke kritične brzine

(mirno, predvidivo tekućine javljaju se vortexi (virovi) i
kretanje u slojevima) kaotično (nepredvidivo) ponašanje

𝑅 < 2300 𝑅 > 2300

(male brzine, male gustoće, velika viskoznost) (velike brzine, velike gustoće, mala viskoznost)
 Što je to fluid???

"pitch drop experiment"

●bitumen – izgleda kao kruta tvar, a
zapravo je tekućina vrlo velike viskoznosti

● eksperiment teče od 1927. god. i dosada

je kapnulo samo devet kapi
1. Podmornica se nalazi na dubini od 48 m.
a) Koliki je tlak na toj dubini, ako je atmosferski tlak na razini površine vode 105 Pa?
b) Kolikom silom voda djeluje na 1 cm² oplate podmornice?
Gustoća mora iznosi 1030 kg/m³.
(Rj. 594 400 Pa, 59.44 N)

2. U cijevi oblika U nalazi se voda. U jedan krak cijevi pažljivo dolijemo ulje gustoće 760 kg/m3 i pričekamo da se tekućina
smiri. Visina h2 stupca vode mjerena od nivoa dodirne površine vode i ulja (slika) iznosi 10 cm. Kolika je visina stupca h1
nadolivenog ulja? Gustoća vode iznosi 1000 kg/m³.
(Rj. h=13 cm)

3. Radnik uz pomoć hidrauličke dizalice podiže automobil mase 1.2 t. Polumjer većeg klipa na kojem se nalazi automobil
iznosi 10 cm.
a) Kojom silom treba radnik djelovati na manji klip polumjera 1 cm da bi podigao auto?
b) Da li je sila kojom radnik djeluje na klip veća ili manja od težine automobila?
(Rj. 120 N, 100 puta manja od težine automobila!)

4. Kuglica volumena 60 cm³ izrađena je od mramora gustoće 4000 kg/m³.

a) Koliko iznosi težina kuglice u zraku?
b) Kolika sila uzgona djeluje na kuglicu ako je potpuno uronimo u vodu gustoće 1000 kg/m³?
c) Kolika je prividna težina kuglice (kolika rezultantna sila djeluje na kuglicu) kada je u potpunosti uronjena u vodu?
(Rj. 2.4 N, 0.6 N, 1.8 N)

5. Tijelo volumena 4 l izrađeno je od materijala gustoće 800 kg/m³.

a) Kolika sila uzgona djeluje na tijelo ako ga potpuno uronimo u vodu?
b) Tijelo ispustimo ispod površine vode. Kolika rezultantna sila djeluje na tijelo? Da li će tijelo potonuti ili isplivati na
površinu? Obrazložite!
Gustoća vode iznosi 1000 kg/m³. U zadatku zanemarite otpor vode.
 6. Metalno sidro čini se 200 N "lakše" u vodi nego u zraku. Gustoća vode iznosi 1000 kg/m³, a gustoća metala je 7870 kg/m³.
a) Kolika sila uzgona djeluje na sidro?
b) Koliki je volumen sidra?
c) Kolika je težina sidra u zraku?
Uzgon u zraku u zadatku možete zanemariti.
(Rj. 0.02 m3, 157.4 kg)

7. Tijelo pliva na moru tako da je 25% njegovog volumena ispod razine vode. Kolika je gustoća materijala od kojeg je tijelo izrađeno,
ako je gustoća morske vode 1030 kg/m³?
(Rj. ρ=257.5kg/m3)

8. Dvije kuglice A i B jednakih volumena izrađene su od različitih materijala. Gustoća kuglice A tri puta je veća od gustoće kuglice B.
a) Kako se odnose težine kuglica u zraku (gravitacijske sile koje djeluju na kuglice)?
b) Obje kuglice uronimo u nepoznatu tekućinu. Kako se odnose sile uzgona na njih ? Obrazložite!
(FgA = 3 FgB, FuA = FuB, uzgon ne ovisi o gustoći tijela, nego samo o gustoći tekućine)

9. Iz vatrogasne cijevi polumjera 3 cm voda izlazi brzinom 5 m/s.

a) Koliko vode istekne iz cijevi svake sekunde?
b) Koliko vremena je potrebno da se uz pomoć cijevi napuni veliki kontejner zapremnine 800 litara?
(Rj. 14.14 l/s, 57 s)

10. Kroz horizontalnu cijev polumjera 4 cm protiče voda brzinom od 90 cm/s. Cijev je na nekom mjestu proširena, tako da se
brzina vode u tom dijelu smanji na 40 cm/s.
a) Koliki je polumjer šireg dijela cijevi?
b) Koliko litara vode protekne kroz cijev svake sekunde?
c) Kolika je razlika (statičkih) tlakova između šireg i užeg dijela cijevi? U kojem je dijelu cijevi (statički) tlak veći?
( Rj. 6 cm, 4.52 l/s, statički tlak je veći u širem dijelu cijevi za 325 Pa)
. Ultra-high vacuum chambers, common in
chemistry, physics, and engineering, operate below
one trillionth (10−12) of atmospheric pressure
(100 nPa), and can reach around 100
particles/cm3.[4] Outer space is an even higher-
quality vacuum, with the equivalent of just a few
hydrogen atoms per cubic meter on average.[5]

The atmospheric density within the first few hundred

kilometers above the Kármán line is still sufficient to
produce significant drag on satellites. Most artificial
satellites operate in this region called low Earth
orbit and must fire their engines every few days to
maintain orbit. Above 100 kilometers
the air density is about
10−7 the density on
For an airplane flying higher and higher, the the surface
increasingly thin air provides less and less lift,
requiring increasingly higher speed to create enough
lift to hold the airplane up. It eventually reaches an
altitude where it must fly so fast to generate lift that it
reaches orbital velocity. The Kármán line is the
altitude where the speed necessary to
aerodynamically support the airplane's full weight
equals orbital velocity (assuming wing loading of a
typical airplane).