KRIVIČNO PRAVO

1
1. Struktura/klasifikacija krivičnog zakonodavstva BiH/šta sačinjava krivično pravo?
- Krivično zakonodovastvo u našoj zemlji sačinjavaju:
1. Krivični zakoni BiH, FBiH, RS i BD;
2. Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brčko distrikta, kojima su eventualno propisana krivična djela - u svim
ovim zakonima koji čine dopunsko krivično zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se
propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivičnog zakonodavstva.
3. U širem smislu, ovdje se ubrajaju Krivični procesni zakoni (ZKP BiH, FBiH, RS i BD) i Zakon o
izvršenju krivičnih sankcija;
4. Posebno krivično zakonodavstvo (npr.Zakon o ravnopravnosti spolova i sl.) koje mora biti u
skladu sa krivičnim zakonima u pogledu uslova odgovornosti i kažnjivosti.

2. Kada je doneseno naše krivično zakonodavstvo?

- 2003. god. odlukom Visokog predstavnika nametnut je Krivični zakon Bosne i Hercegovine, koji je
stupio na snagu 1. marta 2003. god. Po donošenju KZ BiH donešeni su entitetski krivični zakoni i
KZ Brčko Distrikta BiH, koji su stupili na snagu 1. jula, i 1. avgusta iste godine.

KRIVIČNI ZAKON BiH

3. Šta je teritorija BiH?

- Teritorija Bosne i Hercegovine je suvozemna teritorija, obalno more i vodene površine unutar
njenih granica, kao i vazdušni prostor nad njima.

4. Šta je službeno lice?

- Službeno lice je:
 izabrani ili imenovani funkcioner u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Bosne i
Hercegovine i u drugim državnim i upravnim ustanovama ili službama koje obavljaju
određene upravne, stručne i druge poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ih je osnovala;
 lice koje stalno ili povremeno vrši službenu dužnost u navedenim upravnim organima ili
ustanovama;
 ovlašćeno lice u privrednom društvu ili u drugom pravnom licu kojem je zakonom ili drugim
propisom donesenim na osnovu zakona povjereno vršenje javnih ovlašćenja, a koja u okviru
tih ovlašćenja vrši određenu dužnost;
 i drugo lice koje uz naknadu ili bez naknade vrši određenu službenu dužnost na osnovu
ovlašćenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.

2
5. Načelo zakonitosti?
- Načelo zakonitosti označava da se krivična djela i krivičnopravne sankcije propisuju se samo
zakonom. Takođe, nikome ne može biti izrečena kazna ili druga krivičnopravna sankcija za djelo
koje, prije nego što je učinjeno, nije bilo zakonom ili međunarodnim pravom propisano kao
krivično djelo i za koje zakonom nije bila propisana kazna.

6. Načelo zabrane retroaktivnosti/vremensko važenje krivičnog zakona?

- Znači da se na počinioca krivičnog djela primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme
učinjenja krivičnog djela. Izuzetno, odstupanje od načela zabrane retroaktivnosti postoji ako se
poslije učinjenja krivičnog djela jednom ili više puta izmijeni zakon, u tom slučaju primijeniće se
zakon koji je blaži za počinioca.

7. Kada je zakon blaži za učinioca?

- Zakon je prvenstveno blaži kada konkretno djelo ne predviđa kao krivično djelo.
- Ako oba zakona predviđaju učinjeno djelo kao krivično, blaži je onaj zakon koji sadrži neki od
osnova isključenja protivpravnosti.
- Ako bi po oba krivična zakona postojali krivično djelo i krivična odgovornost, tada bi blaži bio onaj
zakon koji u konkretnom slučaju predviđa oslobađanje od kazne.
- Ako kažnjivost učinioca postoji po oba zakona, blaži je onaj zakon koji za konkretan slučaj
predviđa sporednu kaznu, ako oba zakona predviđaju sporednu kaznu, blaži je onaj zakon koji
predviđa blažu vrstu sporedne kazne.
- Blaži zakon je onaj koji ne predviđa nikakve pravne posljedice osude za konkretno krivično djelo,
odnosno onaj zakon koji predviđa blaze pravne posljedice osude.
- Pri utvrđivanju blažeg krivičnog zakona poseban problem nastaje ako sud zaključi da su oba
krivična zakona jednaka za učinioca, onda će se primjeniti raniji krivični zakon jer je pravilo da
se primjenjuje krivični zakon koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela, dok se novi krivični
zakon primjenjuje izuzetno, pod uslovom da je blaži za učinioca

8. Može li se vršiti kumulacija krivičnih odredbi?

- Presuda treba da se zasnivasamo na jednom zakonu, a nikako na varijanti “mješovitih” zakona
koja bi činila kombinaciju starog i novog zakona, jer bi se tada radilo o nekom nepostojećem
zakonu.

9. Vrste krivičnopravnih sankcija?

- Krivičnopravne sankcije su:

1. KAZNE :
a) KAZNA ZATVORA– od 30 dana do 20 god.
b) KAZNA DUGOTRAJNOG ZATVORA – od 21 – 54 god.
c) KAZNA MALOLJETNIČKOG ZATVORA – od 1 – 10 god. (samo starijem maloljetniku koji je
počinio KD sa propisanom kaznom zatvora preko 5 god.)
d) NOVČANA KAZNA.

3
 2. USLOVNA OSUDA–sa vremenom provjeravanja od 1 – 5 god.

3. MJERE SIGURNOSTI/BEZBJEDNOSTI(sve se mogu izreći i maloljetnicima osim mjere pod c):

a) OBAVEZNO PSIHIJATRIJSKO LIJEČENJE
b) OBAVEZNOLIJEČENJE OD OVISNOSTI
c) ZABRANA VRŠENJA POZIVA, DJELATNOSTI ili DUŽNOSTI– od 1 – 10 god.
d) ODUZIMANJE PREDMETA.

4. ODGOJNE/VASPITNE MJERE (za maloljetnike):

a) DISCIPLINSKE MJERE - disciplinska mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike.
b) MJERE POJAČANOG NADZORA - od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja; u drugoj
porodici; ili od strane nadležnog organa socijalne zaštite.
Pri izricanju neke od vaspitnih mjera pojačanog nadzora sud može maloljetniku odrediti
jednu ili više posebnih obaveza u vidu: ličnog izvinjenje oštećenom; naknade štete u
okviru vlastitih mogućnosti; redovnog pohađanja škole; osposobljavanja za zanimanje
koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima; uzdržavanja od uživanja
alkoholnih pića i opojnih droga; posjećivanja odgovarajuće zdravstvene ustanove ili
savjetovališta; te uzdržavanja od druženja s licima koja na njega štetno djeluju.
c) ZAVODSKE MJERE - upućivanje u vaspitnu ustanovu, u vaspitno-popravni dom ili u drugu
ustanovu za osposobljavanje.

 Prema maloljetnom počiniocu krivičnog djela mogu se primijeniti vaspitne preporuke za

krivična djela s propisanom novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine, i to:

a) lično izvinjenje oštećenom;

b) naknada štete oštećenom;
c) redovno pohađanje škole;
d) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;
e) prihvatanje odgovarajućeg zaposlenja;
f) smještaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu;
g) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi;
h) posjećivanje vaspitnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta.

10. Svrha krivičnopravnih sankcija?

- Generalna prevencija: svrha kazne je da utiče na široke mase građana da se uzdrže od vršenja
krivičnih dela.
- Specijalna prevencija: sprečavanje učinioca da čini krivična dela i uticanje na njega da ubuduće
ne čini krivična dela.

11. Primjena tj. na koga se primjenjuje KZ BiH?

- Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakom ko počini krivično
djelo na teritoriji BiH, prema svakom ko počini krivično djelo na domaćem plovilu, bez obzira

4
 gdje se plovilo nalazilo u vrijeme izvršenja krivičnog djel, prema svakom ko počini krivično djelo u
domaćem civilnom avionu dok leti ili u domaćem vojnom avionu, bez obzira gdje se avion
nalazio u vrijeme izvršenja krivičnog djela.
- Odredbe Opšteg dijela ovog zakona primjenjuju se prema počiniocima svih krivičnih djela
propisanih u zakonima BiH, kao i prema maloljetnicima i privrednim društvima - osim ako ovim
zakonom nije drugačije propisano.
- Ne primjenjuje se prema djeci (do 14 god.)

12. Šta je zastarjelost i vrste?

- Zastara je institut krivičnog prava koji, protekom određenog vremenskog perioda, onemogućava
krivično gonjenje učinioca krivicnog djela ili izvršenje izrečene kazne zatvora, novčane kazne i
mjere sigurnosti.
- Zastara može biti relativna (nastupa u rokovima koji su predviđeni zakonom) i apsolutna kad
protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost.

13. Zastara krivičnog gonjenja?

- Krivično gonjenje ne može se preduzeti kad od učinjenja krivičnog djela protekne vrijeme koje je
tačno određeno zakonom, a u odnosu na zaprijećenu kaznu za to konkretno krivično djelo.

14. Najduži zastarni rok?

- 35 godina za KD sa propisanom kaznog dugotrajnog zatvora.

15. Zastara izvršenja kazne?

- Izrečena kazna se neće izvršiti kada od dana pravosnažnosti presude kojom je kazna izrečena
protekne vrijeme koje je tačno određeno zakonom, a u odnosu na zaprijećenu kaznu.
- Novčana kazna kako sporedna kazna zastarjeva u roku od 2 godine od dana pravosnažnosti
presude kojom je izrečena.
- Zastarjelost izvršenja mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i mjere bezbjednosti
oduzimanja predmeta nastupa kad protekne 5 god. a mjere bezbjednosti zabrane vršenja poziva,
djelatnosti ili dužnosti nastupa kad protekne onoliko vremena koliko je sud odredio za trajanje
te mjere.

16. Tok i prekid zastarjelosti krivičnog gonjenja?

- Zastarijevanje krivičnog gonjenja počinje od dana kad je krivično djelo učinjeno (to je vrijeme
koje je u činjeničnom supstratu optužnice navedeno kao vrijeme počinjenja KD).
- Zastarijevanje ne teče za vrijeme za koje se po zakonu krivično gonjenje ne može preduzeti ili
nastaviti.
- Zastarijevanje se prekidasvakom procesnom radnjom koja se preduzima radi gonjenja počinioca
zbog učinjenog krivičnog djela (radnje policije, suda, tužioca, radnje u istrazi…), i kad počinilac u
vrijeme dok teče rok zastarjelostiučini isto tako teško ili teže krivično djelo.
- Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovno teći.

5
17. Tok i prekid zastarijevanja izvršenja kazne i mjera bezbjednosti?
- Zastarijevanje izvršenja kazne počinje od dana pravosnažnosti presude kojom je kazna izrečena,
a u slučaju opoziva uslovne osude, od dana pravosnažnosti odluke o opozivu uslovne osude.
- Zastarijevanje ne teče za vrijeme za koje se po zakonu izvršenje kazne ne može preduzeti (npr.
kada je osuđeni u bjekstvu).
- Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja
kazne.
- Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovno teći.

18. Nezastarivost KD / koja KD ne zastarijevaju?

- Krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao krivična djela za koja po
međunarodnom pravu zastarjelost ne može nastupiti.

19. Šta je krivično djelo?

- Krivično djelo je protivpravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično djelo, čija su
obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivičnopravna sankcija.

20. Kako može biti KD prema načinu izvršenja?

- Krivično djelo može se učinitičinjenjem ili nečinjenjem.
- Krivično djelo je učinjeno nečinjenjem kad je počinilac koji je pravno obavezan sprečiti
nastupanje zakonom opisane posljedice krivičnog djela to propustio učiniti, a takvo je
propuštanje po djelovanju i značenju jednako učinjenju tog krivičnog djela činjenjem.

21. Vrijeme učinjena KD?

- Krivično djelo je učinjeno u vrijeme kad je počinilac radio ili bio dužan raditi, bez obzira na to kad
je posljedica činjenja ili nečinjenja nastupila.

22. Mjesto učinjena KD?

- Krivično djelo je učinjeno kako u mjestu gdje je počinilac radio ili je bio dužan raditi, tako i u
mjestu gdje je posljedica činjenja ili nečinjenja potpuno ili djelimično nastupila.
- Krivično djelo je u slučaju kažnjivog pokušaja učinjeno kako u mjestu gdje je počinilac radio ili je
bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je prema njegovom umišljaju posljedica njegovog činjenja
ili nečinjenja potpuno ili djelimično trebala nastupiti.
- Krivično djelo je u slučaju saučesništva učinjeno u mjestu gdje je počinilac radio ili je bio dužan
radititako i u mjestu gdje je saučesnik radio ili je bio dužan raditi ili u mjestu gdje je
premaumišljaju saučesnika posljedica njegovog činjenja ili nečinjenja trebala nastupiti.

23. Osnovi koji isključuju krivičnu odgovornost?

a) BEZNAČAJNO DJELO (djelo malog značaja) – to je djelo koje, iako sadrži obilježja krivičnog
djela određena zakonom, zbog prirode i težine djela, načina izvršenj ili neznatnosti ili

6
 nepostojanja štetnih posljedica, odnosno pribavljene imovinske koristi i niskog stepena
krivice učinilaca, predstavlja beznačajno djelo i zbog toga nije krivično djelo.

b) NUŽNA ODBRANA - je ona odbrana koja je neophodno potrebna da počinilac od sebe ili
drugog odbije istovremeni ili direktno predstojeći protivpravni napad, a koja je srazmjerna
napadu, i zbog toga nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u nužnoj odbrani. Počinilac
koji prekorači granice nužne odbrane može se blaže kazniti, a ako je prekoračenje učinio zbog
jake razdraženosti ili straha izazvanog napadom, može se i osloboditi od kazne.

c) KRAJNJA NUŽDA - postoji kad je djelo učinjeno da počinilac od sebe ili drugog otkloni
istovremenu ili direktno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla
otkloniti, a pritom učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo, zbog toga nije krivično djelo
ono djelo koje je učinjeno u krajnjoj nuždi . Počinilac koji sam izazove opasnost ali iz nehata, ili
prekorači granice krajnje nužde, može se blaže kazniti, a ako je prekoračenje učinjeno pod
naročito olakšavajućim okolnostima, može se i osloboditi od kazne. Nema krajnje nužde ako
je počinilac bio dužan izložiti se opasnosti (vatrogasci, policija…)

d) SILA i PRIJETNJA–Sila može biti odoljiva i neodoljiva. Počinilac koji je počinio krivično djelo pod
dejstvom odoljive sile ili prijetnje može se blaže kazniti. Nije krivično djelo ono djelo koje je
počinjeno pod dejstvom neodoljive sile, u tom slučaju, kao počinilac krivičnog djela smatraće
se lice koje je primijenilo neodoljivu silu.

24. Ko odlučuje o tome da li je neko KD beznačajno djelo?

- Sud.

25. Kazna za neznatna, bagatelna djela?

- Nije krivično djelo (misli se na djelo malog značaja).

26. Pokušaj?
- Pokušaj postoji kada učinilac sa umišljajem započne činjenje krivičnog djela ali ga ne
dovrši(izvršenje krivičnog djela bilo onemogućeno ili spriječeno usljed uticaja nekih spoljnih
okolnosti, nezavisnih od volje učinioca).
- Učinilac će se kazniti za pokušaj ako se za to krivično djelo može izreći kazna zatvora 3 god. ili
teža kazna ilikad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.

27. Kazna za pokušaj?

- Učinilac se za pokušaj kažnjava u granicama kazne propisane za to krivično djelo, a može se i
blaže kazniti.

28. Kakav može biti pokušaj?

- Pokušaj može biti:
a) SVRŠENI– kada je radnja svršena ali je iz bilo kojih razloga posledica izostala.

7
 b) NESVRŠENI–kada je radnja izvršenja započeta, ali nije dovršena niti je posledica nastupila.
c) KVALIFIKOVAN POKUŠAJ– postoji kada je radnjom kojom je pokušano izvršenje krivičnog
djela ostvareno biće nekog drugog krivičnog djela, koje je zakonom određeno kao posebno
krivično djelo.
d) NEPODOBAN POKUŠAJ–postoji kada učinilac pokuša učiniti krivično djelo nepodobnim
sredstvom ili prema nepodobnom predmetu, u tom slučaju učinilac se može osloboditi od
kazne ili se može blaže kazniti.
e) DOBROVOLJNI ODUSTANAK – postoji kada je učinilac pokušao učiniti krivično djelo, ali je
dobrovoljno odustao (sam učinilac koji je započeo izvršenje krivičnog djela dobrovoljno
odustane od izvršenja ili otkloni posljedicu – u tome je razlika od običnog pokušaja) i u tom
slučaju učinilac se može osloboditi od kazne. U slučaju dobrovoljnog odustanka od kažnjivog
pokušaja počinilac će se kazniti za one radnje koje čine neko drugo samostalno krivično
djelo(npr. kod pokušaja silovanja ostvareno je biće krivičnog djela bludnih radnji).

29. Šta je bitno za pokušaj?

- Umišljaj, da je započeto izvršenje krivičnog djela i da je izostala posljedica.

30. Saučesništvo?
- Saučesništvo postoji u slučaju kada u ostvarenju nekog krivičnog djela učestvuje više lica,
učestovanjem u učinjenu krivičnog djela ili preduzimajući šta drugo čime se na odlučujući način
doprinosi izvršenju krivičnog djela.

31. Vrste saučesništva i njihovo kažnjavanje?

a) SAIZVRŠILAŠTVO/SAUČENITELJSTVO – učešće dva ili više lica u izvršenju radnje krivičnog

djela(može biti iz nehata i umišljajno). U tom slučaju svaki od njih će se kazniti kaznom
propisanom za to djelo.

b) PODSTREKAVANJE – postoji kada jedno lice s umišljajem podstrekava drugo lice da učini
krivično djelo(može biti samo sa umišljajem). U tom slučaju podstrekač će se kazniti kao da ga
je sam učinio to krivično djelo.Ko drugog s umišljajem podstrekava na učinjenje krivičnog djela
za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora 3 god. ili teža kazna, a krivično djelo ne bude ni
pokušano, kazniće se kao za pokušaj krivičnog djela.Radnje podstrekavanju su: upućivanje
molbe, ubjeđivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od učinjenja krivičnog djela, davanje ili
obećavanje poklona, zloupotreba odnosa podređenosti ili zavisnosti, dovođenje ili održavanje
lica u stanju stvarne ili pravne zablude.

c) POMAGANJE–postoji kada jedno lice s umišljajem pomaže drugo lice u učinjenju krivičnog djela
(može biti samo sa umišljajem). Pomagač će se kaznitikao da ga je sam učinio to djelo, a može
se i blaže kazniti. Radnje pomaganja su: davanje savjeta ili uputa kako da se učini krivično djelo,
stavljanje na raspolaganje počiniocu sredstava za učinjenje krivičnog djela, uklanjanje prepreka
za učinjenje krivičnog djela te unaprijed obećano prikrivanje krivičnog djela, počinilaca,

8
 sredstava kojima je krivično djelo učinjeno, tragova krivičnog djela ili predmeta pribavljenih
krivičnim djelom.

- Kod svih vrsta saučesništva, ukoliko neko od njih dobrovoljno spriječi učinjenje krivičnog djela,
sud će ga osloboditi od kazne (dobrovoljni odustanak).
- Osnovi za isključenje krivice, oslobađanje od kazne ili ublažavanje kazne cijene se posebno za
svakog od saučesnika.

32. Kvalitativni eksces?

- Postoji onda kada izvršilac učini sasvim neko drugo krivično djelo od onog krivičnog djela koje je
saučesnik imao u vidu. U tom slučaju je saučesništvo isključeno.

33. Kada je osoba krivično odgovorna?

- Kada je pri izvršenju krivičnog djela postupala sa umišljajem i bila uračunljiva.

34. Sadržaj/elementi krivične odgovornosti/krivica i kada ona postoji?

- Krivica/vinost je psihički odnos učinioca prema krivičnom djelu.
- Krivica postoji ako je počinilac u vrijeme izvršenja krivičnog djela:
a) bio URAČUNLJIV,
b) postupao sa UMIŠLJAJEM, a ako je počinilac postupao IZ NEHATA, ali samo ako to zakon
izričito predviđa.

35. Šta je uračunljivost?

- Uračunljivost je svojstvo normalnog i duševno razvijenog čovjeka da ispravno rasuđuje, tj. da
shvati značenje određenog djela i da se u skladu sa tim ponaša.

- KZ BiH negativno definiše uračunljivost pa kaže da nije uračunljivo lice koje u vrijeme učinjenja
krivičnog djela nije moglo shvatiti značaj svog djela ili nije moglo upravljati svojim
postupcima(isključuje krvičnu odgovornost)zbog:
a) trajne ili privremene duševne bolesti,
b) privremene duševne poremećenosti ili
c) zaostalog duševnog razvoja.

- Kada sud utvrdi da je učinilac počinio KD u stanju neuračunljivosti (vještačenjem), takva osoba
neće biti krivično odgovorna ali će sud donijeti rješenje kojim utvrđuje da je KD učinjeno i da je to
djelo počinilo lice koje je neuračunljivo. Neuračunljivo lice se ne kažnjava ali se smješta u
odgovarajuću ustanovu.

36. Bitno smanjena uračunljivost?

- Bitno smanjena uračunljivost je prelazno stanje, u kome učinilac krivičnog djela nije potpuno
uračunljiv, a niti potpuno neuračunljiv, a zbog istih razloga kao kod neuračunljivosti. U tom
slučaju učinilac se može blaže kazniti (ne isključuje krivičnu odgovornost).

9
37. Skrivljena neuračunljivost ili Actiones liberae in causa?
- Znači da je kriv je počinilac krivičnog djela koji je upotrebom alkohola, droga ili na drugi način
doveo sebe u stanje u kome nije mogao shvatiti značaj svog djela ili upravljati svojim postupcima,
ako je u vrijeme dovođenja u to stanje djelo bilo obuhvaćeno njegovim umišljajem ili je u
odnosu prema krivičnom djelu kod njega postojao nehat a zakon za takvo djelo propisuje krivicu i
za nehat. Bitno smanjena uračunljivost u koju se počinilac doveo na navedene načine ne može
biti osnov za ublažavanje kazne.

38. Kako zakon stepenuje uračunljivost?

a) Uračunljiva osoba – pretpostavlja se,
b) Bitno smanjeno uračunljiva osoba i
c) Neuračunljiva osoba.

39. Kada se provjerava da li postoji uračunljivost?

- Ako se pojavi sumnja da je isključena ili smanjena uračunljivost osumnjičenog, odnosno
optuženog, ili da je osumnjičeni, odnosno optuženi učinio krivično djelo zbog ovisnosti od
alkohola ili opojnih droga, ili da zbog duševnih smetnji nije sposoban učestvovati u postupku,
odrediće se psihijatrijsko vještačenje.

40. Šta je umišljaj?

- Umišljaj (dolus) jetežioblik krivice, i on se uvjek zahtjeva za postojanje krivičnog djela, ali
izuzetno, kod nekih krivičnih djela predviđen je i nehat kao blaži oblik krivice

41. Vrste krivice?

a) UMIŠLJAJ :
 direktni - kada je učinilac bio svjestan svog djela i htio njegovo učinjenje.
 eventualni - kada je učinilac bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili nečinjenja može
nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

b) NEHAT:
 svjesni - kada je učinilac bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti
zabranjena posljedica, ali je olako držao da ona neće nastupiti ili da će je moći sprečiti.
 nesvjesni - kad počinilac nije bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice,
iako je prema okolnostima i prema svojim ličnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan
te mogućnosti.

42. Razlika između direktnog i eventualnog umišljaja?

- Razlika između ovih vrsta umišljaja javlja se u intezitetu volje i htjenja. Tako se kod direktnog
umišljaja volja učinioca manifestuje u htijenju, tj. on hoće da učini djelo. Nasuprot tome, kod
eventualnog umišljaja volja se manifestuje u vidu pristajanja na nastupanje posljedice.

10
43. Šta je zabluda?
- Zabluda je nepostojanje svjesti ili postojanje pogrešne svjestikod učinioca o nekim pravno
relevantnim okolnostima krivičnog djela. Posljedica je krivična neodgovornost učinioca.

44. Stvarna zabluda (zabluda o činjenicama)?

- Nije kriv počinilac koji djelo učini u neotklonjivoj stvarnoj zabludi, tj. ako počinilac u vrijeme
izvršenja krivičnog djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonskog propisanog obilježja, ili je
pogrešno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo
činile dozvoljenim.
- Ako je počinilac bio u stvarnoj zabludi iz nehata, postojaće krivično djelo počinjeno iz nehata, ako
zakon za to krivično djelo propisuje kažnjavanje i za nehat.

45. Promašeni udarac?

- Promašeni udarac postoji kada učinilac preduzima radnju radi izvršenja djela prema jednom
objektu, a posljedica nastupi na drugom objektu. (npr. lice A puca na lice B ali ga promaši i
pogodi lice C, ili prilikom pucanja na lice A dođe do rikošeta (odbijanja zrna od tvrdi predmet) i
povređivanja nekog lica prema kome nije usmjeren napad). U ovom slučaju će se raditi o
pokušaju ubistva lica prema kome je pucano i ubistva iz nehata lica koje je metak pogodio. Ta dva
djela tretiraju se kao djela u sticaju.

46. Pravna zabluda?

- Postoji kada počinilac krivičnog djela iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno,
on se u tom slučaju može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

47. Razlika između pravne i stvarne zablude?

- Pravna zabluda se odnosi na pogrešnu predstavu učinioca u pogledu zabranjenosti djela (učinilc
ne zna da je ono što radi zabranjeno), dok se stvarna zabluda odnosi na pogrešnu predstavu u
pogledu činjeničnog supstrata na kojem se zasniva ocjena učinioca o društvenom značaju djela
(učinilac ne zna šta radi).

48. Svrha kažnjavanja?

- Svrha kažnjavanja je:
a) da se izrazi društvena osuda učinjenog krivičnog djela,
b) da se utiče na počinioca da ubuduće ne čini krivična djela i podstakne njegovo
prevaspitavanje,
c) da se utiče na ostale da ne čine krivična djela i
d) da se utiče na svijest građana o pogibeljnosti krivičnih djela i o pravednosti kažnjavanja
počinilaca.

49. Šta je kazna?

- Kazna je prisilna mjera kojom društvo reguliše poštovanje pravnog poretka.

11
 - Propisivanje i izricanje kazne zatvora je limitirano određenim načelima savremenog krivičnog
prava, kao što su načelo krivice, legitimiteta, pravednosti, humanosti i sl.

50. Glavna i sporedna kazna?

- Kazna zatvora može se izreći samo kao glavna kazna.
- Novčana kazna može se izreći i kao glavna i kao sporedna kazna.
- Ako su za jedno krivično djelo propisane obje kazne, samo se jedna može izreći kao glavna.
- Za krivična djela učinjena iz koristoljublja novčana kazna kao sporedna može se izreći i kad nije
propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da će se počinilac kazniti kaznom zatvora ili
novčanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

51. Kazna zatvora i kao se izriče?

- Kazna zatvora ne može biti kraća od 30 dana ni duža od 20 godina.
- Izriče se na pune godine i mjesece, a do šest mjeseci i na pune dane.
- Kazna zatvora ne može se izreći maloljetnicima. Maloljetnicima se može izreći kazna
maloljetničkog zatvora pod posebnim uslovima propisanim.

52. Kazna dugotrajnog zatvora i kako se propisuje?

- Za najteže oblike teških krivičnih djela učinjenih s umišljajem može se propisati kazna
dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 do 45 godina.
- Nikada se ne može propisati kao jedina glavna kazna za pojedino krivično djelo i ne može se
izreći počiniocu koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije navršio 21 godinu života.
- Izriče se samo na pune godine, a pomilovanje se može dati tek nakon izdržane 3/5 kazne.

53. Zamjena kazne zatvora (za novčanu)?

- Izrečena kazna zatvora do 1 godine će se na zahtjev osuđenogzamijeniti novčanom kaznom koja
se plaća u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana, tako što se svaki dan izrečene kazne zatvora
izjednačava s jednim dnevnim iznosom novčane kazne ili sa 100 KM ako se novčana kazna
utvrđuje u određenom iznosu.
- Ako se novčana kazna ne plati u navedenom roku, sud će donijeti odluku o izvršenju kazne
zatvora. Ako se novčana kazna plati samo djelimično, izvršiće se kazna zatvora srazmjerno iznosu
koji nije plaćen.

54. Rad za opšte dobro na slobodi (zamjena kazne zatvora)?

- Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora do 1 godine, istovremeno može odrediti da se izrečena
kazna, uz pristanak optuženog, zamijeni radom za opšte dobro na slobodi, uzimajući u obzir da
izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, ali da
istovremeno uslovna kazna ne bi bila dovoljna za postizanje opšte svrhe krivičnopravnih
sankcija.
- Rad za opšte dobro na slobodi određuje se u trajanju od najmanje 10 do 90 radnih dana.
- Rok izvršenja ne može biti kraći od 1 mjeseca niti duži od 1 godine.

12
 - U slučaju kada osuđeni po isteku određenog roka, nije izvršio ili je samo djelimično izvršio rad za
opšte dobro na slobodi, sud će donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora u trajanju srazmjernom
vremenu preostalog rada za opšte dobro na slobodi.
- Raspoređivanje na rad za opšte dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta vrši Ministarstvo
pravde Bosne i Hercegovine, vodeći računa o sposobnostima i znanjima osuđenog.

55. Uslovni otpust?

- Osuđeni koji je izdržao 1/2, izuzetno 1/3 kazne zatvora, može biti oslobođen izdržavanja kazne
zatvora pod uslovom da ne učini novo krivično djelo prije isteka trajanja kazne.
- Osuđeni koji je izdržao 1/2 - ako se za vrijeme izdržavanja kazne zatvora njegovo ponašanje
popravi do te mjere da se može opravdano očekivati da će se nakon otpusta s izdržavanja kazne
zatvora ponašati primjereno, a naročito da neće učiniti krivična djela. Prilikom odlučivanja,
uzeće se u obzir njegovo ponašanje u toku izdržavanja kazne kao i druge okolnosti koje ukazuju
na to da je svrha kažnavanja postignuta.
- Osuđeni koji je izdržao 1/3 - može biti uslovno otpušten ukoliko postoje isti navedeni uslovi iz i
ukoliko posebne okolnosti vezane za ličnost osuđenog jasno ukazuju da je postignuta svrha
kažnjavanja.
- Osuđeni na kaznu dugotrajnog zatvora može biti uslovno otpušten nakon izdržane 3/5 kazne.
- Osuđeni na kaznu zatvora zbog izvršenja krivičnog djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine,
terorizma, finansiranja terorističkih aktivnosti, javnog podsticanja na terorističke aktivnosti,
vrbovanja radi terorističkih aktivnosti, obuke za izvođenje terorističkih aktivnosti i organizovanje
terorističke grupe ne može biti uslovno otpušten.

56. Opoziv uslovnog otpusta?

- Opoziv uslovnog otpusta može biti:
a) OBAVEZNI –ako osuđeni za vrijeme uslovnog otpusta učini jedno ili više krivičnih djela za koja
mu je izrečena kazna zatvora preko 1 godine ili teža kazna.
b) FAKULTATIVNI - ako osuđeni na uslovnom otpustu učini jedno ili više krivičnih djela za koja je
izrečena kazna zatvora do 1 godine.
- Prilikom izricanja opoziva uslovnog otpusta, sud izriče kaznu uzimajući ranije izrečenu kaznu kao
već utvrđenu. Dio kazne koji je osuđeni izdržao prema ranijoj presudi uračunava se u
izdržavanje naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uslovnom otpustu ne uračunava.
- Ako je osuđeni na uslovnom otpustu osuđen na kaznu zatvora do 1 godine a sud ne opozove
uslovni otpust, vrijeme uslovnog otpusta se produžava za vrijeme koje je osuđeni proveo na
izdržavanju kazne zatvora.

57. Novčana kazna?

- Novčana kazna se izriče u dnevnim iznosima, u rasponu od 5 – 360 dnevnih iznosa,a za krivična
djela učinjena iz koristoljublja najviše 1500 dnevnih iznosa, ili se izriče ufiksno određenom
iznosu, u rasponu od 500 KM do 100.000 KM, a za krivična djela učinjena iz koristoljublja iznos ne
može biti veći od 1.000.000 KM, osim u slučajevima propisanim zakonom.

13
 - Broj dnevnih iznosa novčane kazne određuje sud primjenjujući opšta pravila o odmjeravanju
kazne. Visinu dnevnog iznosa sud određuje tako što uzima u obzir visinu dnevnog dohotka
počinilaca prema iznosu njegove tromjesečne neto plate i njegove druge dohotke, kao i
porodične obaveze.
- U presudi se određuje rok plaćanja novčane kazne, koji ne može biti kraći od 15 dana ni duži od
6 mjeseci, ali u opravdanim slučajevima sud može dopustiti da osuđeni isplati novčanu kaznu i u
ratama, s tim da rok isplate ne može biti duži od 1 godine.
- Novčane kazne su prihod Budžeta Bosne i Hercegovine.

58. Zamjena novčane kazne (šta u slučaju da se ne plati)?

- Novčana kazna se ne naplaćuje prinudno!
- Ako se novčana kazna ne plati u roku koji je utvrđen presudom, sud će bez odlaganja donijeti
odluku da se novčana kazna zamijeni kaznom zatvora, tako što će se za svaki započeti dnevni
iznos novčane kazne, odnosno ako je novčana kazna bila izrečena u određenom iznosu, za svakih
započetih 100 KM novčane kazne odrediti jedan dan zatvora, s tim što ne može prekoračiti
propisanu kaznu za to djelo.
- Ako osuđeni isplati samo dio novčane kazne, ostatak će se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a ako
osuđeni isplati ostatak novčane kazne, izvršenje zatvora će se obustaviti.

59. Opšta pravila za odmjeravanje kazne?

- Sud će počiniocu krivičnog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to
krivično djelo (zakonom propisan minimum i maksimum), imajući u vidu svrhu kažnjavanja i
uzimajući u obzir sve okolnosti koje utiču da kazna bude manja ili veća (olakšavajuće i
otežavajuće okolnosti), a naročito: stepen krivice, pobude iz kojih je djelo učinjeno, jačinu
ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, okolnosti pod kojima je djelo učinjeno, raniji život
počinioca, njegove lične prilike i njegovo držanje nakon učinjenog krivičnog djela, kao i druge
okolnosti koje se odnose na ličnost počinioca.
- Kad sud odmjerava kaznu počiniocu za krivično djelo učinjeno u povratu, posebno će uzeti u
obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela učinjena iz istih pobuda i koliko
je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdržane ili oproštene kazne.
- Pri odmjeravanju novčane kazne, sud će uzeti u obzir i imovno stanje počinioca, vodeći pri tome
računa o visini njegove plate, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim
porodičnim obavezama.

60. Ublažavanje kazne, suština i vrste ublažavanja?

- Ublažavanje kazne može biti:

a) ZAKONSKO - kad zakon propisuje da se počinilac može blaže kazniti;
b) SUDSKO - kad sud utvrdi da postoje naročito olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i s
ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja.

14
 - Oba slučaja su predviđena u zakonu i oba vrši sud. Razlika je samo što je prvi slučaj vezan za
unaprijed određene situacije, dok je u drugom slučaju ostavljeno sudu da cijeni da li u
konkretnom slučaju postoje posebno olakšavajuće okolnosti koje predstavljaju osnov za
ublažavanje kazne.
- Kad postoje navedeni uslovi za ublažavanje kazne, sud će ublažiti kaznu u granicama propisanim
zakonom a u zavisnosti od kazne propisano za to konkretno krivično djelo.
- Suština ublažavanja je da se i s ublaženom kaznom postigne svrha kažnjavanja.

61. Primjer zakonskog ublažavanja kazne?

- Prekoračenje nužne odbrane, prekoračenje granice krajnje nužde, izazivanje opasnosti iz
nehata kod krajnje nužde, bitno smanjena uračunljivost, pokušaj krivičnog djela, kao i neuspjelo
podstrekavanje i pomaganje, izvršenje krivičnog djela u prekoračenju granice nužne odbrane
usljed jake razdraženosti ili straha izazvanog napadom, prekoračenje granice krajnje nužde pod
osobito olakšavajućim okolnostima, ako je učinilac bio u pravnoj zabludi iz opravdanih razloga,
kao i kod nepodobnog pokušaja i dobrovoljnog odustanka.
- Posebni osnovi za ublažavanje kazne su predviđeni u posebnom djelu zakona kod pojedinih
krivičnih djela. Takva mogućnost postoji kod svih onih krivičnih djela kod kojih je predviđena
mogućnost oslobađanja od kazne, s tim da sud učinioca krivičnog djela nije oslobodio od kazne,
pa se tada može primjeniti i tzv. neograničeno ublažavanje kazne. Prema tome, zakonsko
ublažavanje kazne može biti neograničeno i sud se ne mora držati ograničenja za ublažavanje
kazne. Ublažavanje kazne je uvjek fakultativno, što znači da zakon ni u jednom momentu ne
obavezuje sud da učiniocu ublaži kaznu.

62. Uslovi i okolnosti za ublažavanje i odmjeravanje kazne?

- OLAKŠAVAJUĆE – sve one okolnosti koje utiču na to da kazna bude manja (npr. prva osuda,
porodični život, godine života i sl.)
- OTEŽAVAJUĆE–sve one okolnosti koje utiču na to da kazna bude strožija tj. bliža zakonskom
maksimumu propisanom za određeno krivično djelo (npr. npr. ranija osuđivanost, posebno za ista
ili istovrsna krivična djela).
- Bitna obilježja nekog krivičnog djela ne mogu biti ni olakšavajuća ni otežavajuća okolnost.

63. Osobito težak slučaj?

- Postoji ako krivično djelo predstavlja pojačanu društvenu opasnost, upornost ili bezobzirnost, i
što je djelo izazvalo naročito teške posljedice ili je učinjeno pod drugim osobito otežavajućim
okolnostima.

64. Oslobađanje od kazne?

- Sud može osloboditi od kazne počinioca krivičnog djela kad to zakon izričito propisuje, i u tom
slučaju mu može kaznu ublažiti bez ograničenja propisanih za ublažavanje kazne.

15
 - Sud može osloboditi od kazne počinioca krivičnog djela učinjenog iz nehata, kad posljedice djela
tako teško pogađaju počinioca da izricanje kazne u takvom slučaju očigledno ne bi odgovaralo
svrsi kažnjavanja.
- U ovim slučajevima počinilac se proglašava krivim ali oslobađa od kazne.

65. Sticaj?
- Sticaj krivičnih djela postoji ako počinilac jednom radnjom ili s više radnjipočinio više krivičnih
djela za koja mu se istovremno sudi.
- U tom slučaju sud će najprije utvrditi kazne za svako od tih krivičnih djela, pa će za sva krivična
djela izreći jedinstvenu kaznu.
- Sticaj je uvijek kod onih KD kod kojih je narušen integritet ličnosti (ubistvo, silovanje..) jer se radi
o različitim osobama kao objektima prema kojima je počinjeno KD.

66. Idealni i realni sticaj (vrste sticaja)?

- Idealan sticaj krivičnih djela postoji kada je učinilac sa jednom radnjom učinio više krivičnih
djela.
- Realani sticaj postoji kada je učinilac sa više radnji (činjenja ili nečinjenja) učinio više krivičnih
djela, koja mogu biti prostorno i vremenski odvojena (npr. učinilac jednim udarcem nanese
tjelesnu povredu jednom licu, a nakon određenog vremena i drugom licu).

67. Pravila odmjeravanja jedinstvene kazne?

 ako je za krivična djela u sticaju sud utvrdio kazne dugotrajnog zatvora ili dugotrajnog
zatvora i zatvora,jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora mora biti veća od svake pojedine
utvrđene kazne, ali ne smije preći 45 godina;
 ako je za krivična djela u sticaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora mora
biti veća od svake pojedine utvrđene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih kazni niti
prijeći 20 godina;
 ako je za dva ili više krivičnih djela počinjenih u sticaju utvrdio kazne zatvora u trajanju
dužem od 10 godina, sud može izreći jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora koja ne smije
dosegnuti zbir pojedinačnih kazni zatvora;
 ako su za sva krivična djela u sticaju propisane kazne zatvora do 3 godine, jedinstvena kazna
zatvora ne može biti veća od 8 godina;
 ako je za krivična djela u sticaju sud utvrdio samo novčane kazne, jedinstvena kazna mora
biti veća od svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih
novčanih kazni.
 Ako je za neka krivična djela u sticaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivična djela u
sticaju novčane kazne, izreći će jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novčanu kaznu.
 Sporednu kaznu sud će izreći ako je utvrđena makar za jedno krivično djelo u sticaju, a ako je
utvrdio više novčanih kazni, izreći će jedinstvenu novčanu kaznu
 Ako je sud za krivična djela u sticaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetničkog zatvora,
izreći će jedinstvenu kaznu zatvora.

16
68. Produženo krivično djelo?
- Produženo krivično djelo je učinjeno kad je učinilac s umišljajemučinio višeistih ili istovrsnih
krivičnih djela koja s obzirom na način učinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne
okolnosti koje ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu. Kvalifikacija se uvijek vrši prema težem
krivičnom djelu. U pitanju je prvna konstrukcija i tužilac nije dužan navesti u optužnici da je u
pitanju produženo krivično djelo.
- Odredbe zakona o sticaju krivičnih djela neće se primijeniti kada učinilac učini produženo
krivično djelo!

69. Od kada se računa zastara kod produženog krivičnog djela?

- Od poslednje radnje koja ulazi u sastav krivičnog djela.

70. Odmjeravanje kazne osuđenoj osobi?

- Ako se osuđenom licu sudi za krivično djelo učinjeno prije nego što je započeo izdržavanje
kaznepo ranijoj osudi, ili za krivično djelo učinjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne
dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora, sud će izreći jedinstvenu kaznu za sva
krivična djela primjenom odredaba o sticajukrivičnih djela, uzimajući ranije izrečenu kaznu kao
već utvrđenu. Kazna ili dio kazne koju je osuđeni izdržao, uračunaće se u izrečenu kaznu.

71. Uračunavanje pritvora?

- Vrijeme provedenou pritvoru, kao i svako lišenje slobode u vezi s krivičnim djelom, uračunavaju
se u izrečenu kaznu.

72. Šta je uslovna/uvjetna osuda i njena svrha/razlog zbog čega se određuje?

- Uslovna osuda je mjera upozorenja! Pored uslovne osude mjere upozorenja je i uslovna osuda sa
zaštitnim nadzorom. (U RS to su alternativne mjere – plus rad u javnom interesu)
- Svrha uslovne osude je da se počiniocu krivičnog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom
kojim se omogućava ostvarenje svrhe krivičnopravnih sankcija - izricanjem kazne bez njezinog
izvršenja, kad izvršenje kazne nije nužno radi krivičnopravne zaštite.
- Uslovnom osudom sud počiniocu krivičnog djela utvrđuje kaznu i istovremeno određuje da se
ona neće izvršiti ako osuđeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće od 1 ni duže
od 5 godina (vrijeme provjeravanja), ne učini novo krivično djelo.

73. O kojim okolnostima sud vodi računa prilikom izricanja uslovne osude?
- O svrsi uslovne osude, te će sud posebno uzeti u obzir ličnost počinioca, njegov raniji život,
njegovo ponašanje poslije učinjenog krivičnog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima
je krivično djelo učinjeno.

74. Uslovi za izricanje uslovne osude?

- Uslovna osuda se može izreći kad je počiniocu utvrđena kazna zatvora u trajanju do 2 godine ili
novčana kazna.

17
75. Dodatne obaveze uz uslovu osudu (mogu li se uz uslovnu osudu dosuditi i neke druge mjere)?
- Sud može u uslovnoj osudi odrediti ispunjavanje sljedećih obaveza:
 da će osuđeni vratiti imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom;
 da će nadoknaditi štetu koju je prouzrokovao krivičnim djelom; ili
 ispunjavati druge obaveze predviđene krivičnim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine.

- Rok za ispunjenje obaveza utvrđuje sud u okviru određenog vremena provjeravanja.

- Sud će opozvati uslovnu osudu i izreći izvršenje izrečene kazne ako osuđeni u određenom
vremenu provjeravanja ne ispuni izrečenu obavezu u slučajevima kada je mogao ispuniti tu
obavezu. U slučaju nemogućnosti ispunjavanja izrečene obaveze, sud može produžiti rok za
ispunjenje te obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajućom obavezom predviđenom krivičnim
zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, ili može osuđenog osloboditi ispunjenja izrečene
obaveze.

76. Opoziv uslovne osude?

- Sud će obavezno opozvati uslovnu osudu ako osuđeni u toku vremena provjeravanja učini jedno
ili više krivičnih djela za koja je izrečena kazna zatvora od 2 godine ili teža kazna.
- Ako osuđeni u vrijeme provjeravanja učini jedno ili više krivičnih djela za koja je izrečena kazna
zatvora u trajanju kraćem od 2 godine ili novčana kazna, sud će, pošto ocijeni sve okolnosti koje
se odnose na učinjena krivična djela i počinilaca, a posebno srodnost učinjenih krivičnih djela,
njihov značaj i pobude iz kojih su učinjena, odlučiti hoće li opozvati uslovnu osudu. Pri tome sud
je vezan zabranom izricanja uslovne osude ako počiniocu za krivična djela utvrđena u uslovnoj
osudi i za nova krivična djela treba izreći kaznu zatvora u trajanju više od 2 godine.
- Ako opozove uslovnu osudu, sud će primjenom odredbi o sticaju krivičnih djela izreći
jedinstvenu kaznu i za ranije učinjeno i za novo krivično djelo, uzimajući kaznu iz opozvane
uslovne osude kao utvrđenu.
- Ako ne opozove uslovnu osudu, sud može za novo krivično djelo izreći uslovnu osudu ili kaznu.
Ako sud ocijeni da i za novo krivično djelo treba izreći uslovnu osudu, utvrdit će jedinstvenu
kaznu i za ranije učinjeno i za novo krivično djelo i odrediće novo vrijeme provjeravanja, koje ne
može biti kraće od 1 ni duže od 5 godinaračunajući od dana pravosnažnosti nove presude.
- Osuđenom kojem za novo krivično djelo bude izrečena kazna zatvora, vrijeme provedeno na
izdržavanju ove kazne ne uračunava se u vrijeme provjeravanja utvrđeno uslovnom osudom za
ranije krivično djelo.
- Sud će opozvati uslovnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osuđeni učinio krivično
djelo prije nego što je uslovno osuđen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje uslovne
osude da se znalo za to krivično djelo, na isti način kao i kada u toku provjeravanja osuđeni. učini
novo djelo, dakle primjenom odredbi o sticaju i izricanjem jedinstvene kazne.

77. Rokovi za opoziv uslovne osude?

- Uslovna osuda se može opozvati u toku vremena provjeravanja koje je njome određeno.

18
 - Takođe, ako osuđeni u toku vremena provjeravanja učini krivično djelo koje povlači opoziv
uslovne osude, a to je presudom utvrđeno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uslovna
osuda može se opozvati najkasnije u roku od 1 godine od dana kad je proteklo vrijeme
provjeravanja (rok kušnje).

78. Mjere sigurnosti/bezbjednosti?

- Svrha ovih mjera jeste da se otklone stanja ili uslovi koji mogu uticati da počinilac ubuduće učini
krivična djela.Sud može počiniocu krivičnog djela izreći jednu ili više mjera bezbjednosti.

a) obavezno psihijatrijsko liječenje - izriče se počiniocu krivičnog djela koji je krivično djelo učinio
u stanju bitno smanjene ili smanjene uračunljivosti, odnosno smanjene uračunljivosti, ako
postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli iu buduće djelovati na počinioca da učini
novo krivično djelo. Može se izvršiti uz izdržavanje kazne zatvora ili uz rad za opšte dobro na
slobodi, ili uz uslovnu osudu.Traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izrečena, ali najduže do
isteka izdržavanja kazne zatvora ili izvršenja rada za opšte dobro na slobodi ili isteka vremena
provjeravanja uz uslovnu osudu.

b) obavezno liječenje od zavisnosti - može se izreći počiniocu koji je krivično djelo učinio pod
odlučujućim djelovanjem zavisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da će
zbog te zavisnosti i ubuduće učiniti krivična djela.Može se izreći uz istu krivičnopravnu
sankciju, u istom trajanju i na isti način kako je ovim zakonom propisano za mjeru bezbjednosti
obaveznog psihijatrijskog liječenja.Može se nastaviti izvan medicinske ustanove nakon što je
osuđeni uslovno otpušten.

c) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti - može se izreći počiniocu koji je učinio krivično
djelo vezano uz svoj poziv, djelatnost ili dužnost, ako postoji opasnost da bi takvo vršenje
moglo poticajno djelovati da učini novo krivično djelo vezano uz svoj poziv, djelatnost ili
dužnost,u trajanju koje ne može biti kraće od 1 ni duže od 10 godina, računajući od dana
pravosnažnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne
uračunava u vrijeme trajanja ove mjere bezbjednosti.

d) oduzimanje predmeta - Predmeti koji su na bilo koji način, u cjelini ili djelimično, upotrijebljeni
ili su bili namijenjeni da budu upotrijebljeni za počinjenje krivičnog djela ili koji su nastali
počinjenjem krivičnog djela oduzeće se ako su svojina počinioca, oduzeće se i kad nisu svojina
počinioca, ali se time ne dira u prava trećih lica na naknadu štete od počinilaca.

79. Oduzimanje imovinske koristi i način oduzimanja?

- Niko ne može zadržati imovinsku korist, prihod,profit ili drugu koristiz imovinske
koristipribavljenu krivičnim djelom.
- Oduzima se sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je krivično djelo učinjeno.
- Način oduzimanja - od počinioca će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga
imovinska korist koja je pribavljena krivičnim djelom, a ako oduzimanje nije moguće, počinilac

19
 će se obavezati na isplatu novčanog iznosa srazmjernog pribavljenoj imovinskoj koristi.
Imovinska korist pribavljena krivičnim djelom oduzeće se od lica na koju je prenesena bez
naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti, ako je ona znala ili mogla znati da
je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom. Kada je imovinska korist pribavljena krivičnim
djelom sjedinjena s imovinom stečenom na zakoniti način, takva imovina će biti predmet
oduzimanja ali u mjeri koja ne premašuje procijenjenu vrijednost imovinske koristi pribavljene
krivičnim djelom.

80. Prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom?

- Kada se krivični postupak vodi za krivična djela protiv čovječnosti I vrijednosti zaštićenih
međunarodnim pravom, protiv privrede i oblasti carine, korupcije, protiv službene i druge
odgovorne dužnosti, protiv povrede autorskih prava i organizovanog kriminala, sud može
odlukom oduzeti i onu imovinsku korist prihod, profit ili drugu korist iz imovinske koristi za koju
tužilac pruži dovoljno dokaza da se opravdano vjeruje da je takva imovinska korist, prihod,
profit ili druga korist iz imovinske koristi pribavljena izvršenjem ovih krivičnih djela, a počinilac
nije pružio dokaze da je korist pribavljena zakonito.
- U slučaju kada nisu ispunjeni zakonom utvrđeni uslovi za oduzimanje imovinske koristi, prihoda,
profita ili druge koristi iz imovinske koristi stečene krivičnim djelom u krivičnom postupku,
zahtjev za njeno oduzimanje može se podnijeti u parničnom postupku.

81. Pravne posljedice osude?

- Ne mogunastupiti kad je za krivično djelo izrečena novčana kazna, uslovna osuda ili kad je
počinilac oslobođen od kazne.
- Mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su propisane, nastupaju
danom pravosnažnosti presude, prestaju brisanjem osude.

- Pravne posljedice osude se ogledaju u:

 prestankuili gubitku određenih prava- prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u
organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim licima; prestanak zaposlenja ili
prestanak vršenja određenog zvanja, poziva ili zanimanja; oduzimanje dozvola ili odobrenja
koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa koji se priznaje odlukom organa vlasti;
oduzimanje odlikovanja.
 zabrani sticanjaodređenih prava- zabrana obavljanja određenih poslova ili funkcija u
organima vlasti, privrednim društvima, ili u drugim pravnim licima; zabrana sticanja
određenih zvanja, poziva ili zanimanja, ili unapređenja u službi; zabrana sticanjadozvola ili
odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa koji se priznaje odlukom organa
vlasti.Trajunajduže 10 godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, ako za
pojedine pravne posljedice nije zakonom propisano kraće trajanje.

82. Rehabilitacija?
- Poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne
maloljetničkog zatvora, osuđena lica uživaju sva prava utvrđena ustavom, zakonom i drugim

20
 propisima i mogu sticati sva prava, osim onih koja su im ograničena mjerom bezbjednosti ili
nastupanjem pravne posljedice osude.

83. Amnestija?
- Amnestijom se licima koja su njome obuhvaćena (daje se neodređenom broju lica a u odnosu na
tačno određena krivična djela) daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično
oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom, određuje se
brisanje osude, ili se ukida određena pravna posljedica osude.
- Amnestiju za krivična djela daje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine putem zakona.

84. Pomilovanje?
- Pomilovanjem se poimenično određenim licima daje potpuno ili djelimično oslobođenje od
izvršenja kazne,zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom ili se određuje brisanje osude ili se
ukida, odnosno određuje kraće trajanje mjere bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti
ili dužnosti, odnosno određene pravne posljedice osude.
- Pomilovanje može dati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine svojom odlukom na osnovu
posebnog zakona.

85. Pravovremenost molbe ze pomilovanje?

- Molba se može podnijeti nakon pravosnažnosti presude.
- Molba se može ponoviti nakon 1 godine od dana posljednje odluke o ranijoj molbi, a ako je
izrečena kazna zatvora 1 godinu ili blaža kazna, molba se može ponoviti nakon 6 mjeseci od
dana posljednje odluke o ranijoj molbi.
- Ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, molba se može ponoviti nakon 3 godine od dana
posljednje odluke o ranijoj molbi.

86. Da li se pomilovanje može odnositi na mjere sigurnosti/bezbjednosti?

- Može.

87. Za koja krivična djela se ne može dati pomilovanje?

- Za krivična djela genocida,ratnih zločina ni zločina protiv čovječnosti.

88. Učinak amnestije i pomilovanja na prava trećih lica?

- Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utiče se na prava trećih lica koja se zasnivaju na osudi.

89. Brisanje osude?

 Po sili zakona - pod uslovom da počinilac krivičnog djela nije ponovo osuđenzbog novog
krivičnog djela, osuda se briše kada proteknu zakonom propisani rokovi u odnosu na
vrijeme koje je proteklo od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne (za kazne do 10
godina).

21
  Po molbi osuđenog – sud će odrediti da se briše iz kaznene evidencije osuda na kaznu
zatvora preko 10 godina, ako je protekao rok od 20 godina od dana izdržane, zastarjele ili
oproštene kazne, a u tom vremenu osuđeni nije počinio novo krivično djelo.

- Prilikom odlučivanja o brisanju osude sud će voditi računa o vladanju osuđenog poslije izdržane
kazne, o prirodi krivičnog djela i o drugim okolnostima koje mogu biti od značaja za ocjenu
opravdanosti brisanja osude.
- Osuda na kaznu dugotrajnog zatvora se ne briše.
- Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje krivični postupak zbog novog krivičnog
djela,dok traje primjena mjera bezbjednosti niti dok oduzimanje imovinske koristi pribavljene
krivičnim djelom nije potpuno izvršeno.
- Brisanjem osude iz kaznene evidencije počinilac krivičnog djela smatra se neosuđivanim.

90. Pravna priroda akta o brisanju osude kod zakonskog brisanja?

- Deklarativni akt.

91. Podaci iz kaznene evidencije?

- Podaci iz kaznene evidencije nisu javni podaci.
- Građanin ima pravo da traži i dobije podatke iz kaznene evidencije o sebi ako su mu ti podaci
potrebni radi ostvarivanja prava ili interesa.
- Zamjena izrečene novčane kazne radom za opšte dobro na slobodi ili kaznom zatvora, kao i
zamjena izrečene kazne zatvora radom za opšte dobro na slobodi ili novčanom kaznom upisuju
se u kaznenu evidenciju.

92. Ko vodi podatke iz kaznene evidencije?

- Kaznenu evidenciju vodi:
a) organ nadležan za unutrašnje poslove u opštini na čijem području je lice rođeno - za
državljane Bosne i Hercegovine, kao i za strane državljane i lica bez državljanstva)koji su rođeni
na teritoriji Bosne i Hercegovine;
b) organ nadležan za unutrašnje poslove u opštini na čijem području je naknadno izvršen upis u
knjigu državljana - za državljane Bosne i Hercegovine rođene u bivšim republikama SFRJ ili
inostranstvu.
c) organ nadležan za unutrašnje poslove u opštini sjedišta Suda Bosne i Hercegovine koji je
donio prvostepenu presudu - za strance i za lica čije je mjesto rođenja nepoznato koja učine
krivično djelo na teritoriji Bosne i Hercegovine.

93. Odgovornost pravne osobe?

- Domaće i strano pravno lice je odgovorno za krivična djela učinjena na teritoriji Bosne i
Hercegovine.

- Osnovi odgovornosti pravnog lica - za krivično djelo koje je počinilac učinio u ime, za račun ili u
korist pravnog lica, odgovorno je pravno lice:

22
 a) kada smisao učinjenog krivičnog djela proizilazi iz zaključka, naloga ili odobrenjarukovodećih
ili nadzornih organa pravnog lica;
b) ili kada su rukovodeći ili nadzorni organi pravnog lica uticali na počinioca ili mu omogućili da
učinikrivično djelo;
c) ili kada pravno lice raspolaže s protivpravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi
predmete nastale krivičnim djelom;
d) ili kada su rukovodeći ili nadzorni organi pravnog lica propustili dužni nadzor nad zakonitošću
rada radnika.

- Pravno lice je odgovorno za krivično djelo i kada počinilac za učinjeno krivično djelo nije kriv.
- Odgovornost pravnog lica ne isključuje krivicu fizičkih odnosno odgovornih lica za učinjeno
krivično djelo.
- Pravna lica odgovaraju kao i fizička lica tj. u granicama umišljaja i nehata, kao i za pokušaj,
produženo krivično djelo i saučesništvo.

94. Ko nije pravna osoba u smislu KZ-a?

- Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Brčko Distrikt Bosne i
Hercegvoine, kanton, grad, opština i mjesna zajednica.

95. Kažnjavanje pravnih osoba?

 KAZNE:
a) novčana kazna - od 5.000 - 5.000.000 KM.
b) kazna oduzimanja imovine - može se izreći za krivična djela s propisanom kaznom
zatvora od 5 godina ili težom kaznom.Pravnom licu
može se oduzeti najmanje polovina imovine ili veći dio
imovine ili cjelokupna imovina.
c) kazna prestanka pravnog lica - ako je djelatnost pravnog lica u cijelosti ili u pretežnoj
mjeri korištena za učinjenje krivičnih djela. Uz kaznu
prestanka pravnog lica sud može izreći kaznu
oduzimanja imovine. Uz izrečenu kaznu prestanka
pravnog lica sud će predložiti otvaranje postupka
likvidacije.

 USLOVNA OSUDA – umjesto novčane kazne. Uslovnom osudom sud može utvrditi pravnom
licu novčanu kaznu do 1.500.000 KM i ujedno odlučiti, da se ista neće izvršiti, ako pravno lice
u roku koji odredi sud, a koji ne može biti kraći od 1 ni duži od 5 godina, ne bude odgovorno
za novo krivično djelo.

 MJERE SIGURNOSTI/BEZBJEDNOSTI:
a) objavljivanje presude i
b) zabrana obavljanja određene djelatnosti.

23
96. Mogu li se mjere sigurnosti primjenjivati za pravne osobe?
- Mogu.

97. Blanketna krivična djela?

- Krivična dela kod kojih zakonski opis ne sadrži sve elemente, već je krivičnu normu potrebno
dopuniti normom sadržanom u drugom propisu.

98. Krivična djela u sastvu grupe?

- Ko organizuje grupu ljudi ili na drugi način udružuje 3 ili više lica u cilju počinjenja krivičnih djela
propisanih zakonom Bosne i Hercegovine ako za takvo organizovanje ili udruživanje radi učinjenja
pojedinog krivičnog djela nije propisana teža kazna, kazniće se kaznom zatvora od 1 do 10
godina.
- Ko postane pripadnik grupe ljudi ili udrženja, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do 3 godine.

99. Odgovornost za težu posljedicu?

- Kad je iz krivičnog djela proizašla teža posljedica zbog koje zakon propisuje težu kaznu, ta se
kazna može izreći ako je u odnosu na tu posljedicu učinilac postupao nehatno (npr. izvršilac
hoće da žrtvu teško tjelesno povrijedi, ali usljed te posljedice, dolazi do njene smrt iako učinilac
to nije htio), a izuzetno i umišljajno ako time nisu ostvarena obilježja nekog drugog krivičnog
djela.
- Ukoliko se ne bi mogao utvrditi nehat u odnosu na težu posljedicu, učinitelj bi tada mogao da
odgovara samo za osnovno krivično djelo koje je počinio iz nehata. Za krivičnu odgovornost za
krivična djela kvalifikovana težom posljedicom potreban najmanje nehat učinitelja u odnosu na
tu težu posljedicu. Prema tome, u odnosu na težu posljedicu nehat može biti svjesni ili nesvjesni,
dok osnovno djelo može biti učinjeno s umišljajem ili iz nehata.

100. Kada je učinjeno krivično djelo?

- Kada su ostvarena sva njegova obilježja propisana zakonom.

101. Kolektivno krivično djelo?

- Kolektivno krivično dјelo predstavlјa skup više istih krivičnih dјela vezanih zajedničkim psihičkim
stanjem učinioca.
- Sva krivična djela iz sastava kolektivnog krivičnog djela međusobno su povezana u jednu cjelinu,
odnosno jedinstvo, zajedničkim psihičkim stanjem učinioca. Svako pojedinačno krivično djelo iz
sastava kolektivnog krivičnog djela ima svoj osnov u istom psihičkom stanju učinioca.
- U zavisnosti od prirode psihičkog stanja učinioca, razlikuju se kolektivno krivično djelo u vidu
zanata, u vidu zanimanja i kolektivno krivično djelo iz navike.

102. Vacatio legis?

- Rok po čijem isteku će se zakon početi primjenjivati iako je stupio na snagu.

24
 ZAKON O KRIVIČNOM POSTUPKU BiH

1. Načela krivičnog postupka?

- Načela krivičnog postupka su:

1. NAČELO ZAKONISTOSTI - Znači da pravila utvrđena ZKP-om trebaju obezbijediti da niko nevin ne
bude osuđen, a da se učiniocu krivičnog djela izrekne krivičnopravna sankcija pod uslovima
propisanim u Krivičnom zakonu BiH i u drugim zakonima BiH u kojima su propisana krivična djela
i u zakonom propisanom postupku. Prije donošenja pravosnažne presude osumnjičeni, odnosno
optuženi može biti ograničen u svojoj slobodi i drugim pravima samo pod uslovima koje
propisuje ZKP. Za krivična djela koja su u nadležnosti Sudasamo taj sud može izreći
krivičnopravnu sankciju u postupku koji je pokrenut i proveden po ovom zakonu, ukoliko ovim
zakonom nije drugačije propisano.

2. PRETPOSTAVKA NEVINOSTI - Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažnom

presudom ne utvrdi njegova krivnja.

3. IN DUBIO PRO REO–ako postoji sumnja u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježja
krivičnog djela ili o kojima zavisi primjena neke odredbe krivičnog zakonodavstva, Sud rješava
presudom na način koji je povoljniji za optuženog.

4. PRAVO NA ODBRANU - Osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo braniti se sam ili uz stručnu
pomoć branioca koga sam izabere. Ako osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne uzme branioca,
postaviće mu se branilac kad je to određeno ovim zakonom.

5. NE BIS IN IDEM - Niko ne može biti ponovno suđen za djelo za koje je već bio suđen i za koje je
donesena pravosnažna sudska odluka.

6. NAČELO REHABILITACIJE- Lice koje je neopravdano osuđeno za krivično djelo ili je bez osnova
lišeno slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo na naknadu štete iz budžetskih sredstava, kao
i druga prava utvrđena zakonom.

7. UPOTREBA JEZIKA i PISMA - U krivičnom postupku u ravnopravnoj su upotrebi službeni jezici

Bosne i Hercegovine - bosanski, hrvatski i srpski jezik, kao i oba pisma - ćirilica i latinica. Stranke,
svjedoci i ostali učesnici u postupku imaju pravo služiti se maternjim jezikom ili jezikom koji
razumiju. Ako lice ne razumije jedan od službenih jezika Bosne i Hercegovine, obezbijediće se
usmeno prevođenje, o čemu će se poučiti sva lica prije prvog ispitivanja. Prevođenje vrši sudski
tumač.

25
 8. ZAKONITOST DOKAZA - Zabranjeno je od osumnjičenog, optuženog ili bilo kojeg drugog lica koje
učestvuje u postupku iznuđivati priznanje ili kakvu drugu izjavu. Sud ne može zasnovati svoju
odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i
međunarodnim ugovorima, niti na dokazima koji su pribavljeni bitnim povredama ovog zakona.

9. PRAVO NA SUĐENJE BEZ ODLAGANJA - Osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo da u

najkraćem razumnom roku bude izveden pred Sud i da mu bude suđeno bez odlaganja . Sud je
dužan da postupak provede bez odugovlačenja i onemogući svaku zloupotrebu prava koja
pripadaju licima koja učestvuju u postupku. Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće
nužno vrijeme.

10. JEDNAKOST U POSTUPANJU - Sud je dužan da stranke (tužilac i osumnjičeni/optuženi) i

branioca tretira na jednak način i da svakoj od strana pruži jednake mogućnosti u pogledu
pristupa dokazima i njihovom izvođenju na glavnom pretresu. Sud, Tužilac i drugi organi koji
učestvuju u postupku dužni su s jednakom pažnjom da ispituju i utvrđuju kako činjenice koje
terete osumnjičenog/optuženog, tako i one koje im idu u korist.– (može biti posebno pitanje
‘’ko su stranke u krivičnom postupku’’)

11. SLOBODNA OCJENA DOKAZA - Pravo Suda, Tužioca i drugih organa koji učestvuju u krivičnom
postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje činjenicanije vezano ni ograničeno posebnim
formalnim dokaznim pravilima. – (prema Ameli najčešće načelo KP) – može biti posebno pitanje
‘’da li je sud nečim ograničen prilikom ocjene dokaza.

12. PRINCIP AKUZATORNOSTI - Krivični postupak se može pokrenuti i provesti samo po zahtjevu
Tužioca.

13. PRINCIP LEGALITETA KRIVIČNOG GONJENJA - Tužilac je dužan preduzeti krivično gonjenje ako
postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

14. NAČELO MUTABILITETA - Tužilac može odustati od gonjenja do završetka glavnog pretresa, a u
postupku pred vijećemapelacionog odjeljenja - kada je to predviđeno zakonom.

- Pored načela koja su striktno navedena u zakonu, posredno se primjenjuju i načela:

15. USMENOSTI - odnosi se na odredbe o glavnom pretresu pred prvostepenim sudom i pretresu
pred drugostepenim sudom. Sav dokazni materijal mora se iznijeti u usmenom obliku, stranke
svoje izjave daju usmeno, glavni pretres počinje čitanjem optužnice od strane tužioca, svjedoci i
vještaci ispituju se usmeno, a isprave i zapisnici, kao dokazi, se čitaju, završne riječi stranaka,
branioca i oštećenog su usmene, izreka presude će se uvijek javno pročitati i saopštiti ukratko
razlozi presude.

26
 16. JAVNOSTI - obezbjeđuje kontrolu rada pravosuđa od strane građana njihovim prisustvom
suđenju i prisustvom stranaka preduzimanju pojedinih radnji u postupku.

17. KONTRADIKTORNOSTI - omogućava strankama da pred sudom iznose svoje navode i argumente
kojima ih potkrepljuju, ali i da se izjasne o navodima protivne stranke.

18. NEPOSREDNOSTI - dokazi tokom glavnog pretresa moraju se ocjenjivati u njihovom originalnom
obliku, sve što je potrebno za formiranje odluke suda u konkretnom predmetu mora biti
izvedeno pred sudom koji donosi odluku, sudu se omogućava da neposrednim čulnim
opažanjem stekne sopstveni utisak o svakom dokazu i ukupnoj dokaznoj građi na kojoj će
zasnovati svoju odluku.

2. Posljedice pretpostavke nevinosti na procesni položaj osumnjičenog?

- Smatra se, da presumpcija nevinosti ima sljedeće posljedice:
1) osumnjičeni, odn. optuženi nije dužan da se brani, tj. on ima pravo na odbranu, s tim da je
dužan odazvati se na poziv organa koji vodi krivični postupak, dakle upustiti se u postupak.
2) osumnjičeni, odn. optuženi nije dužan dokazivati svoju nevinost jer teret dokazivanja leži na
suprotnoj strani, dakle tužiocu.
3) sud mora donijeti oslobađajuću presudu ne samo kad je uvjeren u nevinost optuženog već i u
situaciji kad nije uvjeren ni u njegovu krivnju. Dakle, u sumnji, sud mora ići u korist optuženog
(in dubio pro reo).

3. Svrha načela krivičnog postupka?

- Načela krivičnog postupka obezbjeđuju uslove za efikasnost i ostvarivanje cilja krivičnog
postupka.

4. Prava osobe lišene slobode?

 mora se na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima lišenja
slobode,
 mora se poučiti da nije dužno dati iskaz,
 mora se poučiti da nije dužno odgovarati na postavljena pitanja,
 mora se poučiti da ima pravo uzeti branioca kojeg sam izabre,
 mora se poučiti da ima pravo da njegova porodica, konzularni službenik strane države čiji je
državljanin ili drugo lice koje ono odredi budu obaviješteni o njegovom lišenju slobode.

- Licu koje je lišeno slobode postaviće se branilac na njegov zahtjev ako zbog svog imovnog stanja
ne može snositi troškove odbrane.

5. Prava osumnjičenog, odnosno optuženog?

- Osumnjičeni već na prvom ispitivanju mora biti:

27
  obaviješten o djeluza koje se tereti i o osnovama sumnje protiv njega,
 obaviješten da njegov iskaz može biti korišćen kao dokaz u daljnjem toku postupka,
 mora mu se omogućiti da se izjasni o svim činjenicama i dokazima koji ga terete,
 mora mu se omogućiti da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist.

- Osumnjičeni, odnosno optuženi nije dužan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena
pitanja!

6. Pouka o pravima?
- Osumnjičenog/optuženog ili drugo lice koje učestvuje u postupku, koje bi iz neznanja moglo
propustiti neku radnju u postupku, ili se iz neznanja ne bi koristili svojim pravima, Sud, Tužilac i
drugi organi koji učestvuju u postupku poučiće o pravima koja im po ovom zakonu pripadaju i o
posljedicama propuštanja radnje.

7. Pravo na suđenje bez odlaganja/kako je sud dužan da provede postupak?

- Osumnjičeni/optuženi ima pravo da u najkraćem razumnom roku bude izveden pred Sud i da
mu bude suđeno bez odlaganja.
- Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće nužno vrijeme.

8. Posljedice pokretanja krivičnog postupka?

- Posljedice krivičnog postupka ogledaju se u ograničenje određenih prava.
- Nastupajupotvrđivanjem optužnice!
- Ako se radi o krivičnim djelima s propisanom kaznom zatvora do 5 godina ili novčanom kaznom
kao glavnom kaznom, ove posljedice nastupaju od dana kad je donesena osuđujuća presuda,
bez obzira je li postala pravosnažna.

9. Prethodno pitanje?
- Prethodna pitanja su ona pitanja od čije prethodne odluke zavisi primjena krivičnog zakona. Za
ova pitanja može biti nadležan i neki drugi sud ili drugi organ.
- Sud kad sudi u krivičnom predmetu može sam odlučitio tom pitanju po odredbama koje važe za
dokazivanje u krivičnom postupku, takva odluka ima učinak samo u krivičnom predmetu kojisud
raspravlja.
- Ako je o takvom prethodnom pitanju već donio odluku sud u nekom drugom postupku ili neki
drugi organ, takva odluka ne veže Sud u pogledu ocjene da li je učinjeno određeno krivično
djelo.

10. Kada počinje krivični postupak?

- U zakonu nije decidno određeno kada tačno počinje krivični postupak iako postoje različite torije
o tome. U odnosu na lice krivični postupak je pokrenut potvrđivanjem optužnice i njenim
dostavljanjem optuženom, dok sam postupak traje već od prve radnje nadležnog organa koja se
preduzima po ZKP-u (od donošenja naredbe o sprovođenju istrage).

28
11. Ko je osumnjičeni?
- je lice za koje postoje osnovi sumnje da je počinilo krivično djelo.

12. Ko je optuženi?
- je lice protiv kojeg je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena.

13. Ko je osuđeni?
- je lice za koje je pravosnažnom odlukom utvrđeno da je krivično odgovornoza određeno
krivično djelo.

14. Ko su stranke u krivičnom postupku?

- Tužilac i osumnjičeni, odnosno optuženi.

15. Osnovi sumnje i osnovana sumnja?

- Osnovi sumnje su indicije - činjenice koje ukazuju na postojanje krivičnog dela i na bližu ili dalju
vezu između toga dela i nekog lica.
- Osnovana sumnja je viši stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upućuju na
zaključak da je izvršeno krivično djelo.

16. Stvarna nadležnost suda BiH/o čemu odlučuje?

- Sud je nadležan:
a) da sudi u prvom stepenuu krivičnim stvarima u granicama svoje stvarne
nadležnostiodređene zakonom,
b) da odlučuje o žalbama protiv odluka donesenih u prvom stepenu,
c) da odlučuje o ponavljanju krivičnog postupka,
d) da rješava sukob nadležnosti u krivičnim stvarima između sudova Federacije Bosne i
Hercegovine i Republike Srpske, kao i sudova entiteta i sudova Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine,
e) da odlučuje o pitanjima koja se tiču provođenja međunarodnih i međuentitetskih krivičnih
propisa, uključujući i odnose s Interpolom i drugim međunarodnim policijskim organima, kao
i o transferu osuđenog lica, izdavanju i predaji lica,
f) da obavlja i druge poslove propisane zakonom.

- Ako je isto lice počinilo više krivičnih djela, pa je za neka od tih djela nadležan Sud, a za neka drugi
sudovi, prioritet ima suđenje pred Sudom BiH.

17. Sastav Suda?

- U prvom stepenu sudi vijeće krivičnog odjeljenja Suda sastavljeno od 3 sudija, a za krivična djela
s propisanom kaznom zatvora do 10 godina ili novčanomkaznom kao glavnom kaznom sudi
sudija pojedinac.– (može biti posebno pitanje ‘’kada sudi sudija pojedinac’’)
- U drugom stepenu sudi vijeće apelacionog odjeljenja Suda sastavljeno od 3 sudija.
- U trećem stepenu sudi vijeće Apelacionog odjeljenja Suda sastavljeno od 3 sudija.

29
 - O zahtjevu za ponavljanje postupka odlučuje vijeće krivičnog odjeljenja sastavljeno od 3 sudija.
- U vijeću sastavljenom od 3 sudija Sud odlučuje o žalbama protiv rješenja kada je to određeno
ovim zakonom i donosi druge odluke izvan glavnog pretresa.

18. Mjesna nadležnost? (ZKP RS)

- Mjesno nadležan je sud na čijem području je krivično djelo izvršeno ili pokušano.
- Ako je krivično djelo izvršeno ili pokušano na područjima raznih sudova ili na granici tih područja
ili je neizvjesno na kom je području izvršeno ili pokušano, nadležan je onaj od sudova koji je prvi
potvrdio optužnicu, a ako optužnica nije potvrđena - sud koji je prvi primio optužnicu na
potvrđivanje.

- Ako je krivično djelo učinjeno na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu dok se nalazi u
domaćem pristaništu, nadležan je sud na čijem području se nalazi to pristanište. U ostalim
slučajevima kada je krivično djelo učinjeno na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu,
nadležan je sud na čijem se području nalazi matična luka broda, odnosno vazduhoplova ili
domaće pristanište u kome se brod, odnosno vazduhoplov prvi put zaustavi.

- Ako nije poznato mjesto izvršenja krivičnog djela ili ako je to mjesto van teritorije Republike
Srpske, nadležan je sud na čijem području osumnjičeni, odnosno optuženi ima prebivalište ili
boravište.
- Ako je sud na čijem području osumnjičeni, odnosno optuženi ima prebivalište ili boravište već
počeo postupak, on ostaje nadležan i ukoliko se saznalo za mjesto izvršenja krivičnog djela.
- Ako nije poznato mjesto izvršenja krivičnog djela ni prebivalište ili boravište osumnjičenog,
odnosno optuženog ili se oba mjesta nalaze van teritorije Republike Srpske, nadležan je sud na
čijem se području osumnjičeni, odnosno optuženi uhvati ili se sam prijavi.
- Ako se ne može ustanoviti koji je sud mjesno nadležan, Vrhovni sud će odrediti jedan od
stvarno nadležnih sudova pred kojim će se sprovesti postupak.

- Forum delicti comissi – mjesna nadležnost prema mjestu izvršenja.

- Forum domicile – mjesna nadležnost prema prebivalištu/boravištu optuženog.
- Forum deprehensionis – mjesna nadležnost prema mjestu prijave ili hvatanja optuženog.
- Forum ordinatum – mjesna nadležnost određena od strane Vrhovnog suda.

19. Posljedice nenadležnosti?

- Sud je dužan paziti na svoju nadležnost i čim primjeti da nije nadležan oglasiti se nenadležnim i
ustupiti predmet nadležnom sudu, ali je dužan preduzeti one radnje u postupku za koje postoji
opasnost od odlaganja.

20. Spajanje postupka?

- Kada je isto lice optuženo za više krivičnih djela ili kada je više lica učestvovalo u izvršenju istog
krivičnog djela, Sud će odlučiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda .

30
 - Takođe, Sud može odlučiti da provede jedinstveni postupak i donijeti jednu presudu i u slučaju
kad je više lica optuženo za više krivičnih djela, ali samo ako između izvršenih krivičnih djela
postoji međusobna veza.
- Sud može odlučiti provesti jedinstveni postupak i donijeti jednu presudu ako se pred ovim sudom
vode odvojeni postupci protiv istog lica za više krivičnih djela ili protiv više lica za isto krivično
djelo.
- O spajanju postupka odlučuje serješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

21. Razdvajanje postupka?

- Sud može iz važnih razloga ili iz razloga cjelishodnosti do završetka glavnog pretresa odlučiti da
se postupak za pojedina krivična djela ili protiv pojedinih optuženihrazdvoji i posebno dovrši.
- O razdvajanju postupka odlučujese rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.

22. Prenošenje vođenja postupka?

- Ako postoje važni razlozi, Sud može vođenje postupka za krivično djelo iz svoje nadležnosti,
prenijeti rješenjem sudu na čijem je području krivično djelo izvršeno ili pokušano, najkasnije do
zakazivanja glavnog pretresa (npr. često kada su u pitanju maloljetnici se primjenjuje jer je
potrebno uključiti i Centar za socijalni rad).

23. Izuzeće sudije u krivičnom postupku?

- Izuzeće je odstranivanje sudije iz krivičnog postupka kada postoji sumnja u njegovu
nepristrasnost iz određenih razloga. Izuzeće može biti obavezno i fakultativno.

- Sudija ne može vršiti sudijsku dužnost:

 obavezno izuzeće:

a) ako je oštećen krivičnim djelom,

b) ako postoji neki srodnički odnos (ako mu je osumnjičeni/optuženi, branilac, Tužilac, oštećeni,
njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik, bračni/vanbračni drug ili srodnik po krvi u pravoj
liniji do bilo kojeg stepena, u pobočnoj liniji do 4 stepena, a po tazbini do 2 stepena),
c) ako je s osumnjičenim/optuženim, njegovim braniocem, Tužiocem ili oštećenim u odnosu
staraoca, staranika, usvojioca, usvojenika, hranioca ili hranjenika,
d) ako je u istom krivičnom predmetu učestvovao kao sudija za prethodni postupak, sudija za
prethodno saslušanje, ili je postupao kao Tužilac, branilac, zakonski zastupnik ili punomoćnik
oštećenog ili je saslušan kao svjedok ili kao vještak,
e) ako je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke koja se pobija pravnim lijekom,

• fakultativno izuzeće:

f) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost.

31
 - Obavezno isključenje sudije vrši se u javnom interesu, a učešće na glavnom pretresu sudije koji je
po navedenim osnovama trebao da bude isključen, smatra se apsolutnom povredom krivičnog
postupka.
- Postojanje fakultativnog osnova se utvrđuje u svakom konkretnom slučaju. To mogu biti npr.
zajednički imovinski interesi, izraženo prijateljstvo ili neprijateljstvo, odnos zavisnosti odn.
nadređenosti ili podređenosti; veza po susjedstvu; srodstvo u daljem stepenu i sl.

- Izuzeće predsjednika Suda i sudije može tražiti stranka ili branilacdo početka glavnog pretresa, a
ako se za razlog izuzeća odnosi na razloge za obavezno izuzeće za koje se saznalo kasnije, zahtjev
se podnosi odmah po saznanju.
- Zahtjev za izuzeće sudije vijeća apelacionog odjeljenjamože se podnijeti u žalbiili u odgovoru na
žalbu.
- Može se tražiti izuzeće samo poimenično određenog sudije koji postupa u predmetu i navesti
okolnosti zbog kojih smatraju da postoji neki od zakonskih osnova za izuzeće.

- Čim sazna za postojanje kojeg od razloga za izuzeće koji se odnose na obavezno izuzeće, sudija je
dužan prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika Suda.
- Ako sudija smatra da postojifakultativni osnov za izuzeće, izvjestiće o tome predsjednika Suda.
- Kad sudija sazna da je podnesen zahtjev za njegovo izuzeće, dužan je odmah obustaviti svaki rad
na predmetu, a ako se radi o fakultativnom izuzeću, može do donošenja rješenja o zahtjevu
preduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja.
- O izuzeću i zamjeni odlučuje opšta sjednica Suda.
- Iste odredbe se primjenjuju i u pogledu izuzeća tužioca i drugih učesnika krivičnog postupka.

24. Prava i dužnosti tužioca?

- Osnovno pravo i osnovna dužnost Tužioca je otkrivanje i gonjenje počinilaca krivičnih djelakoja
su u nadležnosti Suda. Pored toga, tužilac ima pravo i dužan je da:

a) odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelopreduzme

potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i sprovođenja istrage, pronalaženja
osumnjičenog, rukovođenja i nadzora nad istragom, kao i radi upravljanja aktivnostima
ovlašćenih službenih lica vezanim za pronalaženje osumnjičenog i prikupljanje izjava i dokaza,
b) sprovede istragu u skladu sa zakonom,
c) daje imunitet,
d) zahtijeva dostavljanje informacija od strane državnih organa, preduzeća, pravnih i fizičkih lica
u Bosni i Hercegovini,
e) izdaje pozive i naredbe i predlaže izdavanje poziva i naredbi,
f) naredi ovlašćenom službenom licu da izvrši naredbu izdatu od strane Suda,
g) utvrđuje činjenice potrebne za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu i o oduzimanju
imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom,
h) predlaže izdavanje kaznenog naloga,
i) podiže i zastupa optužnicu pred Sudom,

32
 j) podnosi pravne lijekove,
k) obavlja i druge poslove.

25. Ovlašćenja tužioca prema OSL?

- Tužilac upravljanja aktivnostima ovlašćenih službenih lica vezanim za pronalaženje
osumnjičenog i prikupljanje izjava i dokaza,naredeđuje ovlašćenom službenom licu da izvrši
naredbu izdatu od strane Suda i sl.

26. Pravo na branioca?

- Osumnjičeni/optuženi može imati branioca u toku cijelog postupka.
- Ukoliko osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne uzme branioca, osumnjičenom/optuženom, osim
ako se on tome izričito ne protivi, mogu branioca uzeti njegov zakonski zastupnik, bračni
odnosno vanbračni drug, krvni srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena, usvojilac, usvojenik,
brat, sestra ili hranilac.
- Više osumnjičenih, odnosno optuženih mogu imati zajedničkog branioca, osim ako branioca
postavlja Sud. Osumnjičeni/optuženi može imati više branilaca, ali samo jedan od njih će imati
status glavnog branioca.

27. Ko ne može biti branilac?

- Branilac ne može biti:
a) oštećeni, bračni/vanbračni drug oštećenog ili Tužioca, niti njihov srodnik po krvi u pravoj
liniji do bilo kog stepena, u pobočnoj liniji do 4 stepena ili po tazbini do 2 stepena.
b) Branilac koji je pozvan kao svjedok, ne može biti branilac u tom predmetu.
c) Branilac ne može biti lice koje je u istom predmetu postupalo kao sudija ili Tužilac.

28. Kada će se branilac isključiti iz postupka?

- Kada zloupotrebljava kontakt s osumnjičenim/optuženimkoji je u pritvoru kako bi
osumnjičeni/optuženi počinio krivično djelo ili ugrozio sigurnost ustanove u kojoj se pritvor
izvršava.
- Osumnjičeni/optuženi će se pozvati da u određenom roku uzme drugog branioca, a ako u
slučajevima obavezne odbranesam ne uzme branioca ili branioca ne angažuju srodnici, branioca
će mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno
predsjednik vijeća.
- Odluka o isključenju branioca donosi se na posebnom saslušanju kome prisustvuju Tužilac,
osumnjičeni, odnosno optuženi, branilac i predstavnik advokatske komore čiji je branilac član.
- Rješenje o isključenjuprije početka glavnog pretresa donosi vijeće 3 sudija koje inače odlučuje o
žalbama na rješenje i donosi odluke van glavnog pretresa, a na glavnom pretresu sudija,
odnosno vijeće. U postupku pred vijećem apelacionog odijeljenja rješenje o isključenju branioca
donosi vijeće nadležno za odlučivanje u apelacionom postupku.
- Protiv rješenja žalba nije dopuštena.

33
29. Obavezna odbrana - kada osumnjičeni/optuženi mora imati branioca i šta ako ga sam ne uzme?
- Osumnjičeni mora imati branioca:

 već prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjičen za krivično djelo za
koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora.
 prilikom izjašnjenja o predlogu za određivanje pritvora, za vrijeme dok pritvor traje.
 nakon podizanja optužnice za krivično djelo za koje se može izreći 10 godina zatvora ili teža
kazna, optuženi mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optužnice.
 ako Sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta, mentalnog stanja
osumnjičenog/optuženog ili drugih okolnostiu interesu pravde.

- Ako osumnjičeni/optuženi u slučajevima obavezne odbrane ne uzme sam branioca, ili branioca
ne angažuju srodnici, branioca će mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za
prethodno saslušanje, sudija, odnosno predsjednik vijeća. U ovom slučaju, osumnjičeni,
odnosno optuženi ima pravo na branioca do pravosnažnosti presude, a ako je izrečena kazna
dugotrajnog zatvora - i u postupku po pravnom lijeku.
- U slučaju postavljanja branioca, osumnjičeni/optuženi će se prvo pozvati da sam izabre branioca
sa predočene liste, a ako sam ne izabere branioca će mu postaviti Sud redoslijedom sa liste
advokata.

30. Postavljanje branioca zbog slabog imovinskog stanja?

- Kad ne postoje uslovi za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivično djelo za koje se može
izreći kazna zatvora 3 godine ili teža kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravičnostibez obzira
na propisanu kaznu, osumnjičenom/optuženom će se, na njegov zahtjev, postaviti branilac, ako
prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove odbrane.
- Zahtjev za postavljanje branioca može se podnijeti u toku cijelog krivičnog postupka.
- Branioca postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje, sudija,
odnosno predsjednik vijeća, nakon što je osumnjičenom, odnosno optuženom prvo pružena
prilika da sa predočene liste izabere branioca.

31. Do kada traje ovo pravo a kada prestaje?

- Traje za svo vrijeme trajanja postupka, a prestaje ako optuženi sam angažuje branioca i tom
slučaju sud donosi odluku o razrešenju postavljenog branioca.

32. Da li advokat može otkazati odbranu po službenoj dužnosti?

- Ne može.

33. Pravo branioca da pregleda spise i dokumentaciju?

- U toku istrage, branilac ima pravo da razmatra spise i razgleda pribavljene predmete koji idu u
korist osumnjičenom. Ovo pravo se braniocu može uskratiti ako je riječ o spisima i predmetima

34
 čije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage (npr. ako se uvidom može otkriti identitet
zaštićenog svjedoka).
- Nakon podizanja optužnice, osumnjičeni/optuženi odnosno branilac imaju pravo uvida u sve
spise i dokaze – ovo pravo im se više ne može uskratiti!

34. Kada će se razriješiti postavljeni branilac?

- Prvenstveno ako umjesto postavljenog branioca, osumnjičeni/optuženi sam uzeti drugog
branioca, takođe branilac može sam tražiti da bude razriješen.
- Na traženje osumnjičenog/optuženog ili uz njegovu saglasnost sud može razriješiti postavljenog
branioca koji neodgovorno vrši svoju dužnost. Umjesto razriješenog branioca postaviće se drugi
branilac.
- O razrješenju branioca odlučuje u toku istrage sudija za prethodni postupak, nakon podizanja
optužnice - sudija za prethodno saslušanje, a u toku glavnog pretresa sudija, odnosno vijeće.
Protiv ove odluke nije dopuštena žalba.

35. Radnje dokazivanja u krivičnom postupku?

 Pretresanje stana, prostorija i osoba;

 Privremeno oduzimanje predmeta i imovine;
 Postupak sa sumnjivim stvarima;
 Ispitivanje osumnjičenog;
 Saslušanje svjedoka;
 Uviđaj i rekonstrukcija;
 Vještačenje.

36. Pretresanje stana, prostorija i osoba?

- Pretresanje stana i ostalih prostorija osumnjičenog, odnosno optuženog i drugih lica, kao i
njihovih pokretnih stvari izvan stana može se preduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za
sumnju da se kod njih nalaze počinilac, saučesnik, tragovi krivičnog djela ili predmeti važni za
postupak.
- Pretresanje lica može se preduzeti kad je vjerovatno da je to lice počinilo krivično djelo ili da će
se pretresanjem pronaći predmeti ili tragovi važni za krivični postupak.

- Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje može se podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi.
Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje može se podnijeti kada postoji opasnost od
odlaganja (ako se podnosi van radnog vremena).

- Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje mora sadržavati:

a) naziv Suda, kao i ime i funkciju podnosioca zahtjeva,
b) činjenice koje ukazuju na vjerovatnost da će se lica, odnosno tragovi i predmeti naći na
označenom ili opisanom mjestu ili kod određenog lica,

35
 c) zahtjev da Sud izda naredbu za pretresanje radi pronalaženja lica ili oduzimanja predmeta.

- U zahtjevu se može predložiti:

a) da se naredba za pretresanje izvrši u bilo koje vrijeme zato što postoji osnovana sumnja da
pretresanje neće moći biti izvršeno u vremenskom periodu od 6 časova do 21 čas, da će se
traženi predmeti skloniti ili uništiti ako se naredba ne izvrši odmah, kao i da će lice koje se traži
pobjeći ili počiniti drugo krivično djelo ili da može ugroziti bezbjednost ovlašćenog službenog
lica ili drugog lica ako se naredba ne izvrši odmah ili u vremenskom periodu od 21 čas do 6
časova.
b) da ovlašćeno službeno lice izvrši naredbu bez prethodne predaje naredbe ako postoji
osnovana sumnja da se traženi predmeti mogu lako i brzo uništiti ako se odmah ne oduzmu,
da predaja naredbe može ugroziti bezbjednost ovlašćenog službenog ili drugog lica kao i da će
lice koje se traži počiniti drugo krivično djelo ili ugroziti bezbjednost ovlašćenog službenog ili
drugog lica.

- Naredbu za pretresanje može izdati Sud na zahtjev Tužioca ili na zahtjev ovlašćenih službenih
lica koja su dobila odobrenje od Tužioca.
- Ako sudija za prethodni postupak ustanovi da je zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje
opravdan, odobriće zahtjev i izdati naredbu za pretresanje. Kad sudija za prethodni postupak
odluči da izda naredbu za pretresanje na osnovu usmenog zahtjeva, podnoslac takvog zahtjeva
sam će sam sastaviti naredbu i pročitaće je u cjelini sudiji za prethodni postupak. U svakom
slučaju naredba mora biti pismena!

- Naredba sadrži:
a) naziv Suda koji izdaje naredbu, osim kada se naredba za pretresanje odobrava na osnovu
usmenog zahtjeva i potpis sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu,
b) ako se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva, to će se navesti uz
naznačenje imena sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu i vremena i mjesta
izdavanja,
c) ime, odjel ili rang ovlašćenog lica na koje se naredba odnosi,
d) svrha pretresanja;
e) opis lica koje treba pronaći ili opis stvari koje su predmet pretresanja,
f) određivanje ili opis mjesta, prostorija ili lica koja se traže, s navođenjem adrese, vlasništva,
imena ili sličnog imena za sigurno utvrđivanje identiteta,
g) uputstvo da se naredba ima izvršiti između6 časova i 21 čas ili ovlašćenje da se naredba može
izvršiti u bilo koje vrijeme ako to Sud izričito odredi,
h) ovlašćenje izvršiocu naredbe da može bez prethodne najave ući u prostorije koje se imaju
pretresti ako to Sud izričito odredi,
i) uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u Sud bez odlaganja,
j) pouku da osumnjičeni ima pravo obavijestiti branioca i da se pretresanje može izvršiti i bez
prisustva branioca ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti.

36
 - Naredba za pretresanje mora se izvršiti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe, nakon čega se,
bez odlaganja, mora vratiti Sudu.
- Naredba za pretresanje se može izvršiti bilo kojeg dana u sedmici, samo u vremenskom periodu
od 6 časova do 21 čas, osim ako u naredbi nije izričito dato ovlašćenje da se može izvršiti u bilo
koje doba dana ili noći.

37. Postupak izvršenja naredbe za pretresanje – kako se vrši pretres?

- Prije početka pretresanjaovlašćeno službeno lice mora dati obavještenje o svojoj funkciji i
razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje licu kod kojeg će se ili na kojem će se izvršiti
pretresanje. Ako je nakon toga ovlašćenom službenom licu pristup uskraćen, može upotrijebiti
silu. Ovlašćeno službeno lice može odmah ući u stan ili druge prostorije ako su prazni ili ako
opravdano smatra da su prazni ili ako je naredbom izričito ovlašćeno da uđe bez prethodne
najave.
- Korisnik stana i drugih prostorija pozvaće se da bude prisutan pretresanju, a ako je on odsutan -
pozvaće se njegov zastupnik ili neko od odraslih članova domaćinstva ili susjeda. Ukoliko lice
kod kojeg se pretresanje ima izvršiti nije prisutno,naredba se ostavlja u prostoriji gdje se vrši
pretresanje, a pretresanje se izvršava i bez njegove prisutnosti.
- Pretresanju stana, ostalih prostorija ili lica prisutvuju 2 punoljetna građanina kao svjedoci.
Pretresanju lica prisustvuju svjedoci istog pola.
- O svakom pretresanju stana, prostorije ili lica sastaviće se zapisnik koji potpisuje lice kod kojeg
se ili na kojem se vrši pretresanjei lica čija je prisutnost obavezna.
- U zapisnik će se unijeti i tačno opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju, a to će se naznačiti i
u potvrdi o oduzimanju predmeta koja će se odmah uručiti licu kojem su oduzete.
- Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno lica nađu predmeti koji nemaju veze s krivičnim
djelom zbog kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upućuju na drugo krivično djelo, oni će se
opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju će se odmah izdati potvrda. O tome će
se obavijestiti Tužilac. Ti će se predmeti odmah vratiti ako Tužilac ustanovi da nema osnova za
pokretanje krivičnog postupka, a ne postoji neki drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti
imali oduzeti.

38. Šta sadrži potvrda o oduzimanju predmeta?

- Spisak oduzetih predmeta, naziv suda koji je izdao naredbu i potpis službenog lica koje je sačinilo
potvrdu.

39. Šta ako lice od kojeg se oduzimaju neće da potpiše potvrdu?

- To se konstatuje u samoj potvrdi.

40. Pretresanje bez naredbe i svjedoka?

- Ovlašćeno službeno lice može ući u stan i druge prostorije bez naredbe i bez svjedoka i, po
potrebi, izvršiti pretresanje:

37
  ako stanar tog stana to želi,
 ako neko zove u pomoć,
 ako je potrebno uhvatiti počinioca krivičnog djela koji je zatečen na djelu ili radi sigurnosti
ljudi i imovine,
 ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi lice koje se po naredbi Suda ima pritvoriti ili
prinudno dovesti ili koje se tu sklonilo od gonjenja.

- Ovlašćeno službeno lice može pretresti lice bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti
svjedoka:
 pri izvršenju naredbe o dovođenju,
 prilikom lišenja slobode,
 ako postoji sumnja da to lice posjeduje vatreno ili hladno oružje,
 ako postoji sumnja da će sakriti, uništiti ili riješiti se predmeta koji se trebaju od njega
oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivičnom postupku.

- Nakon izvršenja pretresanja bez naredbe za pretresanje i i bez prisustva svjedoka, ovlašćeno
službeno lice mora odmah podnijeti izvještaj Tužiocu, koji će o tome obavijestiti sudiju za
prethodni postupak. Izvještaj mora sadržavati razloge pretresanja bez naredbe i svjedoka.

41. Privremeno oduzimanje predmeta i imovine?

- Predmeti koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku
privremeno će se oduzeti i na osnovu sudske odluke će se obezbijediti njihovo čuvanje.
- Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje Sud, na prijedlog Tužioca ili na prijedlog ovlašćenog
službenog lica koje je dobilo odobrenje od Tužioca.

- Naredba sadrži:
 naziv Suda,
 pravni osnov za privremeno oduzimanje predmeta,
 naznaka predmeta koji podliježu oduzimanju,
 ime lica od kojeg se oduzimaju predmeti,
 mjesto oduzimanja predmeta i
 rok u kojem se predmeti trebaju oduzeti.

- Oduzimanje predmeta vrši ovlašćeno službeno lice na osnovu izdate naredbe.

- Lice koje ih odbije predati, može se kazniti do 50.000 KM, a u slučaju daljnjeg odbijanja - može se
zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do završetka krivičnog postupka, a najduže 90
dana.
- Pri oduzimanju predmeta naznačiće se gdje su pronađeni i opisaće se, a za oduzete predmete
izdaće se potvrda.

38
 - Predmeti se mogu privremeno oduzeti i bez naredbe Suda ukoliko postoji opasnost od
odlaganja. Ukoliko se lice koje se pretresa izričito usprotivi oduzimanju predmeta, Tužilac će u
roku od 72 časa od izvršenog pretresanja podnijeti zahtjev sudiji za prethodni postupak za
naknadno odobrenje oduzimanja predmeta. Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije
zahtjev Tužioca, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u krivičnom postupku.
Privremeno oduzeti predmeti će se odmah vratiti licu od kojeg su oduzeti.

- Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vrši Tužilac. O otvaranju

privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Tužilac je dužan obavijestiti lice ili preduzeće od
koje su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branioca. – (može biti posebno pitanje
‘’ko vrši otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta’’)

- Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u Sudu ili Sud na drugi način
osigurava njihovo čuvanje.

42. Naredba banci ili drugom pravnom licu?

- Ako postoje osnovi sumnje da je neko lice počinilo krivično djelo koje je povezano s dobijanjem
imovinske koristi, Sud može, na osnovu prijedloga Tužioca, narediti da banka ili drugo pravno
lice koje vrši finansijsko poslovanje dostavi podatke o bankovnim depozitima i drugim
finansijskim transakcijama i poslovima tog lica, kao i lica za koja se osnovano vjeruje da su
uključena u te finansijske transakcije ili poslove osumnjičenog, ako bi takvi podaci mogli biti
dokaz u krivičnom postupku.

43. Privremeno oduzimanje imovine radi obezbjeđenja?

- Sud može u bilo koje vrijeme u toku postupka donijeti na prijedlog Tužioca privremenu mjeru
oduzimanja imovine koja se ima oduzeti po KZ BiH, mjeru zaplijene ili drugu neophodnu
privremenu mjeru kako bi se sprečilo korištenje, otuđenje ili raspolaganje tom imovinom.

44. Postupak sa sumnjivim stvarima?

- Ako se kod osumnjičenog/optuženog nađe tuđa stvar, a ne zna se čija je, organ koji vodi
postupak opisaće tu stvar i opis objaviti na oglasnoj tabli opštine na čijem području osumnjičeni,
odnosno optuženi ima prebivalište i na čijem je području krivično djelo učinjeno. U oglasu će se
pozvati vlasnik da se javi organu koji vodi postupak u roku od 1 godine od dana objavljivanja
oglasa, jer će se inače stvar prodati. Novac dobijen prodajom je prihod Budžeta Bosne i
Hercegovine.
- Ako se u toku od 1 godine niko ne javi za stvari ili za novac dobijen od prodaje stvari, donijeće se
rješenje da stvar postaje vlasništvo Bosne i Hercegovine, odnosno da je novac prihod Budžeta
Bosne i Hercegovine.
- Vlasnik stvari ima pravo da u parnici traži povraćaj stvari ili novca dobijenog od prodaje stvari.
Zastarijevanje ovog prava počinje teći od dana objavljivanja oglasa.

39
45. Ispitivanje osumnjičenog?
- Ispitivanje osumnjičenog u istrazi vrši Tužilac ili ovlašćeno službeno lice, na način da se u punoj
mjeri poštuje ličnost osumnjičenog. Prilikom ispitivanja osumnjičenog ne smije se upotrebiti sila,
prijetnja, prevara, narkotici ili druga sredstava koja mogu utjecati na slobodu odlučivanja i
izražavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja, u suprotnom na takvom iskazu
osumnjičenog ne može se zasnivati sudska odluka!

- Kad se osumnjičeniprvi put ispituje, pitaće se lične podatke (ime i prezime, nadimak ako ga ima,
ime i prezime roditelja, gdje je rođen, gdje stanuje, dan, mjesec i godina rođenja, jedinstveni
matični broj građana, čime se zanima, kakve su mu porodične prilike, je li pismen, kakve je škole
završio, kakvog je imovnog stanja, je li, kad i zašto osuđivan, je li i kad je izrečenu kaznu izdržao,
da li se protiv njega vodi postupak za koje drugo krivično djelo, a ako je maloljetan, ko mu je
zakonski zastupnik).
- Osumnjičeni će se poučiti da je dužan odazvati se pozivu i odmah saopštiti svaku promjenu
adrese ili namjeru da promijeni boravište, a upozoriće se i na posljedice ako po tome ne postupi.

- Na početku ispitivanja osumnjičenom će se saopštiti za koje krivično djelo se tereti i osnove

sumnje protiv njega, a poučiće se i o sljedećim pravima:
 da nije dužan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja,
 da može uzeti branioca po svom izboru koji može biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da
ima pravo na branioca bez naknade u slučajevima predviđenim ovim zakonom,
 da se može izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve činjenice i dokaze koji mu
idu u korist i ako to učini u prisustvu branioca, da je takav njegov iskaz dopušten kao dokaz na
glavnom pretresu i da bez njegove saglasnosti može biti pročitan i korišćen na glavnom
pretresu,
 da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u
korist, osim ako je riječ o spisima i predmetima čije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj
istrage i
 da ima pravo na besplatne usluge prevodioca ako ne razumije ili ne govori jezik koji se
koristi prilikom ispitivanja.

- Osumnjičeni se može dobrovoljno odreći ovih prava, ali njegovo ispitivanje ne može započeti
ukoliko se i dok se njegova izjava o odricanju ne zabilježi pismeno i dok ne bude potpisana od
strane osumnjičenog. Osumnjičeni se ni pod kojim okolnostima ne može odreći prava na
prisustvo branioca ako je njegova odbrana obavezna u skladu sa zakonom. U slučaju da se
osumnjičeni odrekao prava da uzme branioca, a kasnije izrazi želju da uzme branioca, ispitivanje
će se odmah prekinuti i ponovo će se nastaviti kada osumnjičeni dobije branioca ili mu se branilac
postavi ili ako osumnjičeni izrazi želju da nastavi da odgovara na pitanja. Ako je postupljeno
protivno navedenom, na iskazu osumnjičenog ne može se zasnivati sudska odluka.

40
 - O svakom ispitivanju osumnjičenog sačinjava se zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unijeće se doslovno
u zapisnik. Nakon što je zapisnik sačinjen, osumnjičenom će se pročitati zapisnik i predati kopija
zapisnika.

46. Saslušanje svjedoka?

- Svjedoci se saslušavaju kada postoji vjerovatnoća da će svojim iskazom moći dati obavijesti o
krivičnom djelu, počiniocu i o drugim važnim okolnostima.
- Poziv za svjedočenje dostavlja Tužilac, odnosno Sud. Pozivanje kao svjedoka maloljetnog lica
koje nije navršilo 16 godina života vrši se preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim
ako to nije moguće zbog potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti.
- Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se
saslušati u svom stanu, bolnici ili na drugom mjestu.
- U pozivu se svjedok obavještava da se poziva u svojstvu svjedoka, o mjestu i vremenu kada se
treba odazvati pozivu, kao i o posljedicama neodazivanja pozivu.
- Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj izostanak opravda, Sud može izreći novčanu
kaznu do 5.000 KM ili narediti prinudno dovođenje. Izuzetno, naredbu može izdati i Tužilac
ukoliko uredno pozvani svjedok ne dođe, a svoj izostanak ne opravda, s tim da ovu naredbu mora
odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 časa od izdavanja naredbe. Ukoliko svjedok,
koji je upozoren na posljedice, bez zakonskih razloga odbije da svjedoči, Sud može, na prijedlog
Tužioca, donijeti rješenje o kažnjavanju svjedokanovčanom kaznom do 30.000 KM.

47. Osobe koje ne mogu biti saslušane kao svjedoci?

- Ne može se saslušati kao svjedok:
 lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja državne, vojne ili službene tajne, dok
ga nadležni organ ne oslobodi te dužnosti,
 branilac osumnjičenog/optuženog u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u svojstvu
branioca,
 lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja profesionalne tajne (vjerski
službenik, odnosno ispovjednik, novinar u svrhu zaštite izvora informacija, advokat, bilježnik,
liječnik, babica i dr.)
 maloljetno lice koje s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost nije sposobno shvatiti značaj
prava da ne mora svjedočiti.

- Ako je kao svjedok saslušano lice koje se ne može saslušati kao svjedok, na takvom iskazu
svjedoka ne može se zasnivati sudska odluka.

48. Osobe koje mogu odbiti svjedočenje?

- Svjedočenje mogu odbiti:
 Bračni/vanbračni drug osumnjičenog/optuženog,
 roditelj ili dijete, usvojilac ili usvojenik osumnjičenog/optuženog.

41
 - Organ koji vodi postupak dužan je da ova lica iz, prije njihovog saslušanja ili čim sazna za njihov
odnos prema osumnjičenom/optuženom upozori da mogu odbiti svjedočenje. Upozorenje i
odgovor se unose u zapisnik.
- Ako je kao svjedok saslušano lice koje može odbiti svjedočenje a nije na to upozoreno ili se nije
izričito odreklo tog prava ili to upozorenje i odricanje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu
se ne može zasnivati sudska odluka.

49. Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja?

- Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja kada je vjerovatno da će ga odgovor na
ta pitanja izložiti krivičnom gonjenju.

- Svjedok koji koristi ovo pravo odgovoriće na ta pitanja ako glavni tužilac pismeno izjavi da neće
preduzeti krivično gonjenje svjedoka za radnje koje svjedok navede u svom iskazu. Ovu Izjavu
glavni tužilac može dati pod uslovom da je iskaz svjedoka važan za dokazivanje da je drugo lice
počinilo krivično djelo. Izjavu glavni tužilac može dati u postupku koji se vodi zbog:
 krivičnih djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine,
 krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,
 krivičnih djela terorizma,
 krivičnih djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i
netrpeljivosti;protupravnog lišavanja slobode; neovlašćenog prisluškivanja i zvučnog ili
optičkog snimanja; povrede slobode opredjeljenja birača; krivotvorenja novca;
krivotvorenja vrijednosnih papira; pranja novca; utaje poreza ili prevare;
krijumčarenja;carinske prevare; primanja dara i drugih oblika koristi; davanja dara i drugih
oblika koristi i sl.
 drugih krivičnih djela za koja se može izreći kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna.

- Nakon što svjedok da iskaz, glavni tužilac donijeće rješenje o imunitetu svjedoka za krivično djelo
koje proizlazi iz iskaza svjedoka.
- Ako svjedok u toku krivičnog postupka ne želi da svjedoči, glavni tužilac donijeće rješenje sa
obrazloženjem, kojim se uskraćuje svjedoku davanje imuniteta za krivično djelo na koje se
odnosio iskaz svjedoka. Tužilac će uskratiti imunitet i u slučaju da se radnje koje je svjedok naveo
u svom iskazu odnose na krivična djela za koja se ne može dati imunitet. U tim slučajevima iskaz
svjedoka sa odgovorima na pitanja izdvojiće se iz spisa predmeta i čuvati odvojeno, te se ne može
koristiti u krivičnom postupku protiv svjedoka. Protiv svjedoka može se preduzeti krivično
gonjenje za krivično djelo davanja lažnog iskaza.

50. Način i tok saslušanja?

- Svjedoci se saslušavaju pojedinačno iu odsustvu drugih svjedoka. U toku postupka svjedok se
može suočiti s drugim svjedocima i osumnjičenim/odnosno optuženim.

42
 - Svjedok je dužan odgovore davati usmeno. Prethodno će se opomenuti da je dužan govoriti
istinu i da ne smije ništa prećutati, a zatim će se upozoriti da davanje lažnog iskaza predstavlja
krivično djelo. Svjedok će se i upozoriti da nije dužan da odgovara na pitanja.
- Poslije toga svjedok će se pitati za lične podatke. Saslušanje maloljetnog lica izvršiće se uz pomoć
pedagoga ili drugog stručnog lica. Svjedok se može saslušati putem tehničkih uređaja za prenos
slike i zvuka na način da mu stranke i branilac mogu postavljati pitanja bez prisustva u prostoriji
gdje se svjedok nalazi.
- Poslije opštih pitanja svjedok se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato, a zatim će
mu se postavljati pitanja radi provjeravanja, dopune i razjašnjenja. Prilikom saslušanja svjedoka
nije dopušteno služiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je već sadržano kako bi
trebalo odgovoriti. Svjedok će se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o čemu svjedoči.
- Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu u pogledu važnih činjenica. Istodobno se
mogu suočiti samo dva svjedoka.
- Ako je svjedok gluh ili nijem, njegovo saslušanje vrši se preko tumača.

- Sud može zahtijevati od svjedoka da prije svjedočenja položi zakletvu, odnosno da izjavu "
Zaklinjem se - izjavljujem, da ću o svemu što pred Sudom budem pitan govoriti istinu i da ništa od
onoga što mi je poznato neću prećutati". Odbijanje i razlozi odbijanja svjedoka da položi
zakletvu, odnosno da izjavu, unijeće se u zapisnik.
- Ne smiju se zaklinjati, odnosno davati izjavu lica koja nisu punoljetna u trenutku saslušanja, za
koja je dokazano ili za koja postoji osnovana sumnja da su učinila ili učestvovala u krivičnom
djelu zbog koga se saslušavaju ili koja zbog duševnog stanja ne mogu da shvate značaj zakletve,
odnosno izjave.

51. Direktno i unakrsno ispitivanje?

- Direktno je ispitivanje ono ispitivanje svjedoka koje vrši stranka, odnosno branilac koji je pozvao
svjedoka.
- Unakrsno je ispitivanje svjedoka od strane suprotne stranke, odnosno branioca.
- Nakon unakrsnog ispitivanja stranka, odnosno branila koji ga je pozvao može ponovno ispitati
svjedoka.
- Svjedoka ispituje stranka koja ga je pozvala, ali sudija, odnosno predsjednik i članovi vijeća
mogu u svakoj fazi ispitivanja postaviti svjedoku odgovarajuće pitanje.
- Obim unakrsnog ispitivanja - pitanja svjedoku od suprotne stranke ograničavaju se i odnose na
pitanja koja su prethodno postavljena tokom ispitivanja svjedoka od stranke koja je pozvala
svjedoka i pitanja u korist sopstvenih tvrdnji.
- Pitanja na ponovnom ispitivanju svjedoka od stranke koja ga je pozvala ograničavaju se i odnose
na pitanja postavljena tokom ispitivanja svjedoka od suprotne stranke.
- Nakon što svjedok bude ispitan, sudija, odnosno predsjednik i članovi vijeća mu mogu postavljati
pitanja.
- Pitanja koja navode na odgovor koji se želi čuti ne mogu se postavljati pri direktnom ispitivanju,
osim u slučaju potrebe razjašnjenja izjave svjedoka. U pravilu, pitanja koja navode na odgovor
koji se želi čuti - dopuštena su samo prilikom unakrsnog ispitivanja.

43
52. Uviđaj i rekonstrukcijai kada se vrše (ko provodi uviđaj)?
- Uviđaj se preduzima kada je za utvrđivanje neke važne činjenice u postupku potrebno
neposredno opažanje.Uviđaj provodi tužilac, odnoso OSL u toku istrage, uz pomoć stručnog lica
kriminalističko-tehničke ili druge struke.
- Radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrđivanja činjenica koje su od značaja za razjašnjenje
stvari, organ koji vodi postupak može odrediti rekonstrukciju događaja, koja se vrši tako što se
ponavljaju radnje ili situacije u uslovima pod kojima se prema izvedenim dokazima događaj
desio.

53. Vještačenje?
- Vještačenje se određuje kada za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz
i mišljenje lica koja raspolažu potrebnim stručnim znanjem.
- Pismenu naredbu za vještačenje izdaje Tužilac ili Sud. U naredbi će se navesti činjenice o kojima
se vrši vještačenje.

- Vrste vještačenja:
 Pregled, obdukcija i ekshumacija leša,
 Pregled i obdukcija začetka i novorođenčeta,
 Toksikološko ispitivanje,
 Vještačenje tjelesnih povreda,
 Psihijatrijsko vještačenje,
 Vještačenje poslovnih knjiga i
 analize DNK.

54. Posebne istražne radnje?

- Posebne istražne radnje mogu se odrediti, ako se na drugi način ne mogu pribaviti dokazi ili bi
njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim teškoćama, protiv lica za koje postoje
osnovi sumnje da je samo ili s drugim licima učestvovalo ili učestvuje u izvršenju krivičnih djela:

 protiv integriteta Bosne i Hercegovine,

 protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,
 terorizma,
 izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti; protivpravno lišenje
slobode; neovlašćeno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje; povreda slobode
opredjeljenja birača; krivotvorenje novca; krivotvorenje hartija od vrijednosti; pranje
novca; utaja poreza ili prevara; krijumčarenje; organizovanje grupe ljudi ili udruženja za
krijumčarenje ili rasturanje; carinska prevara; primanje dara i drugih oblika koristi; davanje
dara i drugih oblika koristi; primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem;

44
 davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem; zloupotreba položaja ili
ovlašćenja; protivzakonito oslobođenje lica lišenog slobode; pomoć počiniocu poslije
učinjenog krivičnog djela; pomoć licu optuženom od međunarodnog krivičnog suda;
sprečavanje dokazivanja; otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka; ometanje pravde;
udruživanje radi činjenja krivičnih djela; organizovani kriminal;
 druga krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna.

- Istražne radnje su:

 nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija ,
 pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka ,
 nadzor i tehničko snimanje prostorija,
 tajno praćenje i tehničko snimanje lica, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi s
njima,
 korišćenje prikrivenih istražitelja i korišćenje informatora,
 simulirani i kontrolisani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine,
 nadzirani prevoz i isporuka predmeta krivičnog djela.

- Istražne radnje mogu se odrediti i prema licu za koje postoje osnovi sumnje da počiniocu,
odnosno od počinioca krivičnog prenosi informacije u vezi s krivičnim djelom, odnosno da
počinilac koristi njegovo sredstvo telekomunikacije.

- Istražne radnje određuje naredbom sudija za prethodni postupak, na obrazloženi prijedlog

Tužioca koji sadrži:
 podatke o licu protiv koga se radnja preduzima,
 osnove sumnje,
 razloge za njeno preduzimanje i ostale bitne okolnosti koje zahtijevaju preduzimanje radnji,
 navođenje radnje koja se zahtijeva i način njenog izvođenja, obim i trajanje radnje.

- Naredba sadrži iste podatke kao i prijedlog Tužioca, kao i utvrđivanje trajanja naređene radnje.
- Izuzetno, ako se pismena naredba ne može dobiti na vrijeme i ako postoji opasnost od odlaganja,
može se započeti s izvršavanjem i na osnovu usmene naredbe sudije za prethodni postupak.
Pismena naredba sudije za prethodni postupak mora biti pribavljena u roku od 24 časa od
izdavanja usmene naredbe.
- Istražne radnje mogu trajati najduže do mjesec dana, a ako one daju rezultate i postoji razlog da
se nastavi sa njihovim sprovođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog
tužioca produžiti za još mjesec dana, s tim da mjere nadzora i tehničko snimanje
telekomunikacija, pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka, nadzor i
tehničko snimanje prostorija, mogu trajati ukupno najduže 6 mjeseci za krivična djela za koja se
može izreći kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna, a za ostala krivična djela najduže 4 mjeseca.
Mjere tajno praćenje i tehničko snimanje lica, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi
s njima i nadzirani prevoz i isporuka predmeta krivičnog djela, mogu trajati ukupno n ajduže 3

45
 mjeseca za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna, a za
ostala krivična djela najduže 2 mjeseca. Izuzetno u odnosu na krivično djelo organizovanog
kriminala i krivična djela terorizma, istražne radnje, ako one daju rezultate i postoji razlog da se
nastavi sa njihovim sprovođenjem radi prikupljanja dokaza, mogu se na obrazložen prijedlog
tužioca produžiti još do 3 mjeseca.

55. Krivična djela za koja se ne mogu odrediti posebne istražne radnje?

- Za koja se može izreći kazna zatvora do 5 godina ili blaža sankcija, osim onih djela za koja zakon
striktno predviđa da se mogu preduzeti istražne radnje.

56. Slučajni nalazi kod posebnih istražnih radnji?

- Ne mogu se koristiti kao dokaz informacije i podaci ako se ne odnose na krivična djela za koja se
mogu odrediti posebne istražne radnje.

57. Šta se narušava posebnim istražnim radnjama?

- Pravo na privatnost.

58. Mjere za obezbjeđenje prisustva osumnjičenog/optuženog?

- Prilikom odlučivanja koju će od mjera primjeniti, nadležni organ pridržavaće se uslova određenih
za primjenu pojedinih mjera, vodeći računa da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha
može postići blažom mjerom. Mjere ukinuće se i po službenoj dužnosti odmah kad prestanu
razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijeniće se drugom blažom mjerom kad za to nastupe
uslovi.

- Mjere koje se mogu preduzeti prema optuženom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspješno
vođenje krivičnog postupka jesu:
a) POZIV,
b) DOVOĐENJE,
c) MJERE ZABRANE,
d) JEMSTVO i
e) PRITVOR.

59. Poziv?
- Prisutnost optuženog pri izvršenju radnji u krivičnom postupku osigurava se prvenstveno
njegovim pozivanjem, putem zatvorenog pismenog poziva koji sadrži: naziv organa koji poziva,
ime i prezime optuženog, naziv krivičnog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje optuženi
ima da dođe, dan i čas kad treba da dođe, označenje da se poziva u svojstvu optuženog i
upozorenje da će u slučaju nedolaska biti prinudno doveden, da je dužan odmah obavijestiti
Tužioca, odnosno Sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promijeni boravište i službeni pečat i
potpis Tužioca, odnosno sudije koji poziva. Do podizanja optužnice poziv osumnjičenom upućuje
Tužilac.

46
60. Dovođenje?
- Naredbu da se optuženi dovede može izdati Sudako je donijeto rješenje o pritvoru ili ako uredno
pozvani optuženi ne dođe, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvršiti uredno
dostavljanje poziva, a iz okolnosti očigledno proizilazi da optuženi izbjegava prijem poziva.
Izuzetno, u hitnim slučajevima, naredbu može izdati i Tužilac ukoliko uredno pozvani
osumnjičeni ne dođe a svoj izostanak ne opravda. Naredbu za dovođenje izvršava sudska policija.
Naredba sadržava: ime i prezime optuženog koji se ima dovesti, naziv krivičnog djela koje mu se
stavlja na teret uz navođenje odredbe krivičnog zakona, razlog zbog kojeg se naređuje
dovođenje, službeni pečat i potpis sudije koji naređuje dovođenje. Lice kojem je povjereno
izvršenje naredbe predaje naredbu optuženom i poziva ga da pođe s njim. Ako optuženi to
odbije, dovešće ga prinudno.

61. Mjere zabrane?

- Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnjičeni ili optuženi mogao pobjeći, sakriti se, otići
u nepoznato mjesto ili u inostranstvo, Sud može, obrazloženim rješenjem, zabraniti
osumnjičenom ili optuženom da napusti boravište. Sud takođe može, bilo kao dodatnu mjeru uz
zabranu napuštanja boravišta bilo kao zasebnu mjeru, narediti privremeno oduzimanje putnih
isprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava, kao i zabranu korištenja lične karte za
prelazak državne granice Bosne i Hercegovine. Kada okolnosti slučaja na to ukazuju, Sud može
izreći jednu ili više sljedećih mjera zabrane:

1. zabranu preduzimanja određenih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti,

2. zabranu posjećivanja određenih mjesta ili područja,
3. zabranu sastajanja s određenim licima,
4. naredbu da se povremeno javlja određenom državnom organu,
5. privremeno oduzimanje vozačke dozvole.
Ostale mjere zabrane mogu biti izrečene uz zabranu napuštanja boravišta kao i uz
zabranu putovanja, ili kao zasebne mjere.

62. Jemstvo?
- Optuženi kojem se pritvor ima odrediti ili mu je pritvor već određen samo zbog bojazni da će
pobjeći, može se ostaviti na slobodi, odnosno može se pustiti na slobodu ako on lično ili ko drugi
za njega pruži jemstvo da do kraja krivičnog postupka neće pobjeći, a sam optuženi obeća da se
neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravište. Jemstvo uvijek glasi na novčani
iznos koji se određuje s obzirom na težinu krivičnog djela, lične i porodične prilike optuženog i
imovno stanje lica koje daje jemstvo. Jemstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, papira od
vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti i
čuvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jemstva na nepokretna dobra lica koje daje jemstvo ili u
ličnoj obavezi jednog ili više građana da će u slučaju bjekstva optuženog platiti utvrđeni iznos
jemstva. Ako optuženi pobjegne, rješenjem će se odrediti da je vrijednost data kao jemstvo
prihod Budžeta Bosne i Hercegovine.Optuženom će se i pored datog jemstva odrediti pritvor
ako na uredan poziv ne dođe a izostanak ne opravda, ako se sprema za bjekstvo ili ako se protiv

47
 njega, pošto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za pritvor, a jemstvo se
ukida. Na isti način se postupa i kad se krivični postupak pravosnažno dovrši rješenjem o obustavi
postupka ili presudom. U toku istrage rješenje o jemstvu i o njegovom ukidanju donosi sudija za
prethodni postupak, poslije podizanja optužnice - sudija za prethodno saslušanje, a nakon
dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeću u svrhu zakazivanja glavnog pretresa, taj sudija,
odnosno predsjednik vijeća. Rješenje kojim se određuje jemstvo i rješenje kojim se jemstvo
ukida donosi se po saslušanju Tužioca. – (može biti posebno pitanje ‘’ko i kada donosi rješenje o
jemstvu’’)

63. Pritvor?
- Pritvor se može odrediti ili produžiti samo pod uslovima propisanim zakonom i samo ako se isti
cilj ne može ostvariti drugom mjerom.
- Pritvor određuje ili produžujerješenjem Sud na predlog tužioca, a nakon što Sud prethodno
sasluša osumnjičenog odnosno optuženog na okolnosti razloga zbog kojih se pritvor predlaže.
Tužilac je dužan da podnese obrazložen predlogza produženje pritvora Sudu najkasnije 5 dana
prije isteka roka iz rješenja o pritvoru. Sud odmah dostavlja predlog osumnjičenom/optuženom i
njegovom braniocu. – (može biti posebno pitanje ‘’ko inicira pritvor’’)
- Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće nužno vrijeme! – (može biti posebno pitanje
‘’najkraći rok trajanja pritvora’’)
- U toku cijelog postupka pritvor će se ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je određen, a
pritvoreni će odmah biti pušten na slobodu. Na predlog optuženog ili branioca za ukidanje
pritvora koji je zasnovan na novim činjenicama, Sud će održati ročište odnosno sjednicu vijeća o
čemu će obavijestiti stranke i branioca.

64. Razlozi za pritvor?

- Ako postoji osnovana sumnja da je određeno lice učinilo krivično djelo, pritvor mu se može
odrediti:
 ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva,
 ako postoji osnovana bojazan da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili
tragove važne za krivični postupak ili ako naročite okolnosti ukazuju da će ometati krivični
postupak uticajem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače – u ovom slučaju pritvor će se
ukinuti čim se osiguraju dokazi zbog kojih je pritvor određen,
 ako naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično djelo ili da će dovršiti
pokušano krivično djelo ili da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, a za ta krivična djela
može se izreći kazna zatvora 3 godine ili teža kazna,
 u vanrednim okolnostima, ako se radi o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora
10 godina ili teža kazna, a koje je posebno teško s obzirom na način izvršenja ili posljedice
krivičnog djela, ako bi puštanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja
javnog reda.

65. Nadležnost za određivanje pritvora?

48
 - Pritvor se određuje rješenjem Suda, a na prijedlog Tužioca.

- Rješenje o pritvoru sadrži:

 ime i prezime lica koje se lišava slobode,
 krivično djelo koje mu se stavlja na teret,
 zakonski osnov za pritvor,
 obrazloženje,
 pouku o pravu na žalbu,
 službeni pečat i potpis sudije koji određuje pritvor.

- Rješenje o pritvoru predaje se licu na koje se odnosi u času pritvaranja. U spisima se mora
naznačiti čas lišenja slobode i čas predaje rješenja.
- Protiv rješenja o pritvoru pritvoreno lice može podnijeti žalbu vijećuod 3 sudija koje odlučuje o
žalbama protiv rješenja kada je to određeno ovim zakonom i donosi druge odluke izvan glavnog
pretresa, u roku od 24 časa od prijema rješenja. Žalba s prepisom zapisnika o ispitivanju, ako je
pritvoreno lice ispitano i dokazima na kojima se zasniva rješenje o pritvoru kao i rješenje o
pritvoru dostavljaju se odmah vijeću. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Vijeće koje odlučuje o
žalbi dužno je donijeti odluku u roku od 48 časova.

66. Trajanje pritvora u istrazi?

- Po rješenju sudije za prethodni postupak, pritvor može trajati najduže mjesec dana od dana
lišenja slobode. Poslije tog roka osumnjičeni se može zadržati u pritvoru samo na osnovu rješenja
o produženju pritvora.
- Pritvor se odlukom vijeća od 3 sudija koje odlučuje o žalbama protiv rješenja kada je to određeno
ovim zakonom i donosi druge odluke izvan glavnog pretresa, po obrazloženom prijedlogu
Tužioca, može produžiti za najviše 2 mjeseca. Protiv rješenja vijeća dopuštena je žalba o kojoj
odlučuje vijeće apelacionog odjeljenja Suda. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
- Ako se postupak vodi za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora 10 godina ili teža
kazna i ako postoje naročito važni razlozi, pritvor se može produžiti, po obrazloženom prijedlogu
Tužioca, za još najviše 3 mjeseca.
- Izuzetno i u izrazito složenom predmetu vezano za krivično djelo za koje je propisana kazna
dugotrajnog zatvora, pritvor se može ponovo produžiti za još najviše 3 mjeseca nakon
produžetka pritvora za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora 10 godina ili teža kazna
i ako postoje naročito važni razlozi.
- Pritvor se može produžiti dva puta uzastopno, po obrazloženom predlogu tužioca za svako
produženje, koji treba da sadrži izjavu kolegija Tužilaštva o potrebnim mjerama da bi se istraga
okončala.

67. Pritvor nakon potvrđivanja optužnice?

49
 - Pritvor se može odrediti, produžiti ili ukinuti i nakon potvrđivanja optužnice. Kontrola
opravdanosti pritvora se vrši po isteku svaka 2 mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja
o pritvoru.
- Nakon potvrđivanja optužnice i prije izricanja prvostepene presude, pritvor može trajati
najduže:
 1 godinu u slučaju krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina;
 1 godinu i 6 mjeseci u slučaju krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina;
 2 godine u slučaju krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora preko 10 godina, ali ne i
kazna dugotrajnog zatvora;
 3 godine u slučaju krivičnog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora.

- Ako navedeno za vrijeme ne bude izrečena prvostepena presuda, pritvor će se ukinuti i optuženi
pustiti na slobodu.

68. Određivanje pritvora nakon izricanja presude?

- Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, Sud može optuženom odrediti, odnosno produžiti
pritvor, uzimajući u obzir sve okolnosti povezane sa izvršenjem krivičnog djela, odnosno ličnosti
počinioca. U ovom slučaju donosi se posebno rješenje, a žalba protiv rješenja ne zadržava
njegovo izvršenje.
- Poslije izricanja prvostepene presude, pritvor može trajati najduže još 9 mjeseci. Izuzetno, u
složenim predmetima i iz važnih razloga Apelaciono vijeće pritvor može produžiti za još najduže 6
mjeseci. Ako za to vrijeme ne bude izrečena drugostepena presuda kojom se prvostepena
presuda preinačuje ili potvrđuje, pritvor će se ukinuti i optuženi pustiti na slobodu. Ako u
propisanim rokovima bude izrečena drugostepena odluka kojom se prvostepena odluka ukida,
pritvor može trajati najduže još 1 godinu od izricanja drugostepene odluke.

69. Obaveza vođenja zapisnika?

- O svakoj radnji preduzetoj u toku krivičnog postupka sastaviće se zapisnik istodobno kad se
radnja obavlja, a ako to nije moguće, onda neposredno poslije toga.
- Samo kad se obavlja pretresanje stana ili lica ili se radnja preduzima van službenih prostorija
organa, a zapisničar se ne može osigurati, zapisnik može pisati lice koje preduzima radnju.
- Zapisnik sadrži:
 naziv organa pred kojim se obavlja radnja,
 mjesto gdje se obavlja radnja,
 dan i čas kad je radnja započeta i završena,
 imena i prezimena prisutnih lica, u kojem svojstvu radnji prisustvuju, kao i
 naznačenje krivičnog predmeta po kojem se preduzima radnja.
- Zapisnik treba sadržavati bitne podatke o toku i sadržaju preduzete radnje. U zapisnik se
doslovno unose postavljena pitanja i dati odgovori.

50
 - Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije ništa izbrisati, dodati ili mijenjati. Precrtana
mjesta moraju ostati čitka. Sva preinačenja, ispravke i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju
biti ovjereni od strane lica koja potpisuju zapisnik.
- Lica koja se saslušavaju, kao i osumnjičeni, odnosno optuženi, branilac i oštećeni imaju pravo
pročitati zapisnik ili zahtijevati da im se pročita. Zapisnik potpisuje saslušano lice. Ako se zapisnik
sastoji od više listova, saslušano lice potpisuje svaki list.
- Ako saslušano lice odbije da potpiše zapisnik ili da stavi otisak prsta, zabilježiće se to u zapisniku i
navešće se razlog odbijanja.
- Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku će se naznačiti dan i čas kad je nastao
prekid, kao i dan i čas kad se radnja nastavlja.
- Ako je bilo prigovora u pogledu sadržaja zapisnika, navešće se u zapisniku i ti prigovori.

70. Rokovi u krivičnom postupku?

- Rokovi predviđeni ovim zakonom ne mogu se produžavati, osim kada to ovaj zakon izričito
dopušta.
- Ako je u pitanju rok koji je ovim zakonom određen radi zaštite prava odbrane i drugih procesnih
prava osumnjičenog, odnosno optuženog, taj rok se može skratiti ako to zahtijeva osumnjičeni,
odnosno optuženi pismeno ili usmeno na zapisnik pred Sudom.
- Rokovi se određuju na časove, dane, mjesece i godine. Čas ili dan kad je dostavljanje ili
saopštenje izvršeno, odnosno u koji pada događaj od kada treba računati trajanje roka, ne
uračunava se u rok već se za početak roka uzima prvi naredni čas, odnosno dan. U jedan dan
računa se 24 časa, a mjesec se računa po kalendarskom vremenu. Rokovi određeni po mjesecima,
odnosno godinama završavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji
po svom broju odgovara danu kad je rok otpočeo. Ako nema toga dana u posljednjem mjesecu,
rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca. Ako posljednji dan roka pada na državni praznik ili
u subotu ili u nedjelju ili u neki drugi dan kada državni organ ne radi, rok ističe protekom prvog
narednog radnog dana.

71. Povraćaj u pređašnje stanje?

- Optuženom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu žalbe, Sud će dopustiti povraćaj u
pređašnje stanje radi podnošenja žalbe ako u roku od 8 danaod dana prestanka uzroka zbog
kojega je propustio rok podnese molbu za povraćaj u pređašnje stanje i ako istodobno s molbom
preda i žalbu.
- Poslije proteka roka od 3 mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povraćaj u pređašnje
stanje.
- O povraćaju u pređašnje stanje odlučuje sudija, odnosno predsjednik vijeća koje je donijelo
presudu ili rješenje koje se pobija žalbom. Protiv rješenja kojim se dopušta povraćaj u pređašnje
stanje nije dopuštena žalba.
- Molba za povraćaj u pređašnje stanje ne zadržavaizvršenje presude, odnosno rješenja o primjeni
mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, ali Sud može odlučiti da se s
izvršenjem zastane do donošenja odluke po molbi.

51
72. Vrste odluka u krivičnom postupku?
- U krivičnom postupku odluke se donose u obliku presude, rješenja i naredbe.
- Presudu donosi samo Sud, a rješenje i naredbu donose i drugi organi koji učestvuju u krivičnom
postupku.

73. Kako se vrši vijećanje suda?

- Vijećanje i glasanje obavlja se u tajnom zasjedanju. U prostoriji u kojoj se obavlja vijećanje i
glasanje mogu biti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar.Odluka je donesena kad je za nju
glasala većina članova vijeća.

74. Način glasanja?

- Pri odlučivanju prvo se glasa je li Sud nadležan, kao i o drugim prethodnim pitanjima, zatim se
prelazi se na odlučivanje o glavnoj stvari.
- Pri odlučivanju o glavnoj stvari prvo će se glasati je li optuženi učinio krivično djelo i je li krivično
odgovoran, a zatim će se glasati o kazni, drugim krivičnopravnim sankcijama, troškovima
krivičnog postupka, imovinskopravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti
odluku.
- Ako je isto lice optuženo za više krivičnih djela, glasaće se o krivičnoj odgovornosti i kazni za
svako od tih djela, a zatim o jedinstvenoj kazni za sva djela.

75. Saopštavanje odluka?

- Odluke se saopštavaju licima usmenim objavljivanjem, ako su prisutni, a dostavljanjem
ovjerenog prepisa odluke, ako su odsutni.

76. Pravosnažnost odluka?

- Presuda postaje pravosnažna kad se više ne može pobijati žalbom ili kad žalba nije dopuštena.

77. Izvršnost odluka?

- Rješenje se izvršava kad postane pravosnažno.
- Naredba se izvršava odmah, ako organ koji je naredbu izdao ne naredi drugačije.

78. Troškovi krivičnog postupka?

- Troškovi krivičnog postupka su izdaci učinjeni povodom krivičnog postupka od njegovog
pokretanja do njegovog završetka. Troškovi krivičnog postupka obuhvataju:
 troškove za svjedoke, vještake, tumače i stručna lica i troškove uviđaja,
 podvozne troškove osumnjičenog/optuženog,
 izdatke za dovođenje osumnjičenog/optuženog ili lica lišenog slobode,
 podvozne i putne troškove službenih lica,
 troškove liječenja osumnjičenog/optuženog dok se nalazi u pritvoru, kao i troškove porođaja,
osim troškova koji se isplaćuju iz fonda za zdravstveno osiguranje,
 troškove tehničkog pregleda vozila, analize krvi i prevoza leša do mjesta obdukcije,

52
  paušalni iznos,
 nagradu i nužne izdatke branioca,
 nužne izdatke oštećenog i njegovog zakonskog zastupnika.

- U svakoj presudi i rješenju kojim se obustavlja krivični postupak odlučiće se ko snosi troškove
postupka i koliko oni iznose.
- Zahtjev s podacima o visini troškova može se podnijeti najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana
dostavljanja pravosnažne presude ili rješenjao obustavi krivičnog postupka licu koje ima pravo
da postavi takav zahtjev.

79. Kada se odlučuje rješenjem o troškovima?

- Ako nedostaju podaci o visini troškova, Sud će donijeti posebno rješenje o visini troškova, kad se
ti podaci pribave.

80. Isplaćivanje troškova postupka?

- Kad Sud optuženog oglasi krivim, izreći će u presudi da je dužan da naknadi troškove krivičnog
postupka.
- U presudi kojom je više optuženih oglašeno krivim, Sud će odrediti koliki će dio troškova snositi
svaki od njih, a ako to nije moguće osudiće sve optužene da solidarno snose troškove.
- U odluci kojom rješava o troškovima, Sud može osloboditi optuženog dužnosti da naknadi u
cjelini ili djelimično troškove krivičnog postupka ako bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u
pitanje izdržavanje optuženog ili lica koje je on dužan da izdržava. Ako se ove okolnosti utvrde
nakon donošenja odluke o troškovima, sudija može izdati posebno rješenje kojim oslobađa
optuženog dužnosti naknade troškova krivičnog postupka.
- Kad se obustavi krivični postupak ili kad se donese presuda kojom se optuženi oslobađa
optužbe ili kojom se optužba odbija, izreći će se u rješenju, odnosno presudi da troškovi
krivičnog postupka padajuna teret budžetskih sredstava.
- Lice koje je svjesno podnijelo lažnu prijavu, snosiće troškove krivičnog postupka.

81. Imovinskopravni zahtjev?

- Imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed izvršenja krivičnog djela raspraviće se na prijedlog
ovlašćenog lica u krivičnom postupku ako se time ne bi znatno odugovlačio ovaj postupak.
- Imovinskopravni zahtjev može se odnositi na naknadu štete, povrat stvari ili poništavanje
određenog pravnog posla.
- Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku može podnijeti lice
koje je ovlašćeno da takav zahtjev ostvaruje u parničnom postupku, podnosi se tužiocu,
odnosno Sudu, najkasnije do završetka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje
krivičnopravne sankcije pred Sudom.
- Tužilac je dužan da prikupi dokaze o imovinskopravnom zahtjevu vezanom za krivično djelo
- O imovinskopravnom zahtjevu odlučuje Sud. U presudi kojom optuženog oglašava krivim Sud
može oštećenom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cjelini ili mu može dosuditi imovinskopravni

53
 zahtjev djelimično, a za ostatak ga uputiti na parnični postupak. Ako podaci krivičnog postupka ne
pružaju pouzdan osnov ni za potpuno ni za djelimično presuđenje, Sud će oštećenog uputiti da
imovinskopravni zahtjev u cjelini može da ostvaruje u parničnom postupku. Kad Sud donese
presudu kojom se optuženi oslobađa optužbe ili kojom se optužba odbija ili kad rješenjem
obustavi krivični postupak, uputiće oštećenog da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u
parničnom postupku.

82. Kada će se krivični postupak obavezno obustaviti?

- Kad se u toku krivičnog postupka ustanovi da je osumnjičeni/optuženi umro, postupak će se
obustaviti.

83. Kažnjavanje za odugovlačenje postupka?

- Sud može u toku postupka kazniti novčanom kaznom do 5.000 KMTužioca, branioca,
punomoćenika, zakonskog zastupnika ili oštećenog, ako su njihovi postupci očigledno
upravljeni na odugovlačenje krivičnog postupka. O kažnjavanju Tužioca obavijestiće se Visoko
sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, a o kažnjavanju branioca obavijestiće se nadležna
advokatska komora.

84. Tok krivičnog postupka?

a) Prethodni postupak koji obuhvata istragu i optuženje.
b) Pvostepeni krivični postupak koji obuhvata glavni pretres i
c) Drugostepeni krivični postupak koji obuhvata redovne i vanredni pravni lijek.

85. Istraga?
- Službena i odgovorna lica su dužna da prijave krivična djela o kojima su obaviještene ili za koja
saznaju na koji drugi način.
- Građanin ima pravo prijaviti izvršenje krivičnog djela. Svako je dužan prijaviti izvršenje krivičnog
djela kada neprijavljivanje krivičnog djela predstavlja krivično djelo.

- Prijava se podnosi Tužiocu, pismeno ili usmeno. O usmenoj prijavi sastaviće se zapisnik, a ako je
prijava saopštena telefonom, sačiniće se službena zabilješka. Ako je prijava podnesena Sudu,
ovlašćenom službenom licu ili nekom drugom sudu ili Tužiocu u Bosni i Hercegovini, oni će tu
prijavu primiti i odmah je dostaviti Tužiocu.

- NAREDBA O SPROVOĐENJU ISTRAGE - Tužilac naređuje sprovođenje istrage ako postoje osnovi
sumnje da je izvršeno krivično djelo. Naredba sadrži:

 podatke o počiniocu krivičnog djela ukoliko su poznati,

 opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela,
 zakonski naziv krivičnog djela,
 okolnosti koje potvrđuju osnove sumnje za sprovođenje istrage i

54
  postojeće dokaze.

- U naredbi Tužilac će navesti koje okolnosti treba istražiti i koje istražne radnje treba preduzeti.
- Tužilac donosi naredbu da se istraga neće sprovoditi ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da
prijavljeno djelo nije krivično djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeno lice učinilo
krivično djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem
ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.

- U toku sprovođenja istrage Tužilac može preduzeti sve istražne radnje, uključujući ispitivanje
osumnjičenog i saslušanje oštećenog i svjedoka, vršenje uviđaja i rekonstrukcije događaja,
preduzimanje posebnih mjera koje obezbjeđuju sigurnost svjedoka i informacija i naređivanje
potrebnih vještačenja.

86. Obustava istrage?

- Tužilac će naredbom obustaviti istragu ako se ustanovi da:
 djelo koje je počinio osumnjičeni nije krivično djelo,
 postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost osumnjičenog,
 nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni počinio krivično djelo,
 je djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje koje
isključuju krivično gonjenje,
 postoje druge okolnosti za obustavljanje istrage.

- Tužilac može ponovo otvoriti istragu ako se dobiju nove činjenice i okolnosti koje ukazuju da
postoje osnovi sumnje da je osumnjičeni počinio krivično djelo.

87. Okončanje istrage?

- Tužilac okončava istragu kad nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići
optužnica!
- Ako se istraga ne završi u roku od 6 mjeseci od donošenja naredbe o sprovođenju istrage, tužilac
će obavijestiti glavnog tužioca o razlozima neokončanja istrage. Glavni tužilac odrediće u roku od
30 dananovi rok za okončanje istrage koji ne može biti duži od 6 mjeseci, odnosno koji ne može
biti duži od 1 godine za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od 10 godina
ili teža kazna, te naložiti preduzimanje potrebnih mjera da bi se istraga okončala. Ukoliko istragu
nije bilo moguće završiti u ovom roku, tužilac će o razlozima zbog kojih istraga nije završena, u
roku od 8 dana, obavijestiti glavnog tužioca, osumnjičenog i oštećenog. Osumnjičeni i oštećeni u
roku od 15 dana od dana mogu podnijeti pritužbu glavnom tužiocu zbog trajanja postupka. Ako
glavni tužilac utvrdi da je pritužba osnovana, u roku od 30 dana odrediće novi rok u kojem se,
ako postoje procesne pretpostavke, istraga mora okončati, a koji ne može biti duži od 6 mjeseci,
odnosno 1 godine. Ako istraga ne bude okončana ni u tom roku smatraće se da je istraga
obustavljena, o čemu tužilac donosi naredbu i u roku od 15 dana o tome obavještava glavnog
tužioca, osumnjičenog i oštećenog.

55
 - Optužnica se ne može podići ako osumnjičeni nije bio ispitan .

88. Sudsko obezbjeđenje dokaza?

- Kada je u interesu pravde da se svjedok sasluša kako bi se njegov iskaz koristio na glavnom
pretresu zato što postoji mogućnost da neće biti dostupan Sudu za vrijeme suđenja, sudija za
prethodni postupak može, na prijedlog stranaka ili branioca, narediti da se izjava tog svjedoka
uzme na posebnom saslušanju. Stranka, odnosno branilac koji traži da se izjava uzme u obzir kao
dokaz na glavnom pretresu mora dokazati da je, i pored svih uloženih napora da se osigura
prisustvo svjedoka na glavnom pretresu, svjedok ostao nedostupan. Ova izjava se ne može
koristiti ako je svjedok prisutan na glavnom pretresu.

- Ukoliko stranke ili branilac smatraju da će doći do nestanka određenog dokaza, odnosno do
nemogućnosti izvođenja takvog dokaza na glavnom pretresu, predložiće sudiji za prethodni
postupak preduzimanje neophodne radnje u cilju obezbjeđenja dokaza.

89. Podizanje optužnice?

- Kad u toku istrage tužilac nađe da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da
je osumnjičeni učinio krivično djelo, pripremiće i uputiti optužnicu sudiji za prethodno
saslušanje u roku od 30 dana od dana kada je okončanje istrage zabilježeno u spisu.
- Nakon podizanja optužnice, osumnjičeni/optuženi i branilac, imaju pravo uvida u sve spise i
dokaze.

90. Sadržaj optužnice?

- Optužnica sadrži:

 naziv Suda,
 ime i prezime osumnjičenog sa ličnim podacima,
 opis djela iz kog proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela, vrijeme i mjesto izvršenja
krivičnog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo, kao i ostale
okolnosti potrebne da se krivično djelo što preciznije odredi,
 zakonski naziv krivičnog djela, s navođenjem odredbe krivičnog zakona,
 prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznačenje svjedoka i vještaka, ili pseudonima
zaštićenih svjedoka, spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokaz,
 rezultat istrage,
 dokaze koji potkrijepljuje navode optužnice.

- Jednom optužnicom može se obuhvatiti više krivičnih djela ili više osumnjičenih.
- Ako se osumnjičeni nalazi na slobodi, u optužnici se može predložiti da se odredi pritvor, a ako se
nalazi u pritvoru može se predložiti da se pritvor produži ili da se pusti na slobodu.

56
91. Subjektivni i objektivni idetntitet optužnice?
- Presuda može odnositi:
 samo na osobu koja je optužena (SUBJEKTIVNI IDENTITET) i
 samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u potvrđenoj optužnici, odnosno na
glavnom pretresu izmijenjenoj optužnici (OBJEKTIVNI IDENTITET).

- U pogledu PRAVNOG IDENTITETA između presude i optužnice, on ne mora postojati jer je u

zakonu izričito navedeno da sud nije vezan za prijedloge tužioca iz optužnice u pogledu pravne
ocjene djela. Ovo znači da sud ne mora prihvatiti pravnu kvalifikaciju djela iz optužnice, već
činjenični opis djela može pravno kvalifikovati na način koji smatra ispravnim. Npr. ako je neke
radnje iz optužbe tužilac pravno kvalifikovao kao krivično djelo teške krađe, sud može na osnovu
ocjene činjeničnog opisa djela zaključiti da se radi o kriv. djelu krađe i dosljedno tome izvršiti
prekvalifikaciju djela. Ovo se ogleda u principu ‘’jura novit curia’’ – sud zna pravo.
- Ako sud povrijedi objektivni ili subjektivni identitet presude i optužnice, radiće se o prekoračenju
optužnice, što čini bitnu povredu odredaba krivičnog postupka.

92. Odlučivanje o optužnici – ko odlučuje i način odlučivanja?

- Odmah nakon prijema optužnice, sudija za prethodno saslušanje ispitaće da li je Sud nadležan,
da li je djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem, zastarom ili postoje druge smetnje koje
isključuju krivično gonjenje, te da li je optužnica propisno sastavljena.
- Ukoliko Sud nađe da optužnica nije propisno sastavljena, pozvaće tužioca da optužnicu ispravi,
odnosno dopuni, a ako on to ne učini u određenom roku, Sud će optužnicu odbaciti.

- Sudija za prethodno saslušanje može potvrditi ili odbiti sve ili pojedine tačke optužnice u roku
od 8 dana, a u složenim predmetima u roku od 15 dana od dana prijema optužnice.
- Ako odbije sve ili pojedine tačke optužnice, sudija za prethodno saslušanje donosi rješenje koje
se dostavlja tužiocu. Protiv ovog rješenja žalba se podnosi u roku od 24 sata. O žalbi odlučuje
vijeće 3 sudija koje odlučuje o žalbama protiv rješenja kada je to određeno ovim zakonom i
donosi druge odluke izvan glavnog pretresa, u roku od 72 sata.

- Pošto se potvrde pojedine ili sve tačke optužnice, osumnjičeni dobija status optuženog.
- Sudija za prethodno saslušanje dostavlja optužnicu optuženom i njegovom braniocu.
- Sudija za prethodno saslušanje obavijestiće optuženog da u roku od 15 dana od dana dostavljanja
optužnice ima pravo na podnošenje prethodnih prigovora, da će ročište o izjašnjenju o krivici biti
zakazano odmah nakon donošenja odluke o prethodnim prigovorima, odnosno nakon isteka roka
za ulaganje prethodnih prigovora, te da može navesti predloge dokaza koje namjerava izvesti na
glavnom pretresu.

- Nakon odbijanja svih ili pojedinih tačaka u optužnici, tužilac može podnijeti novu ili izmijenjenu
optužnicu koja će biti zasnovana na novim dokazima. Nova, odnosno izmijenjena optužnica
podnosi se na potvrđivanje.

57
93. Izjašnjenje o krivici?
- Izjavu o krivici optuženi daje sudiji za prethodno saslušanje u prisustvu tužioca i branioca.
- Prije izjave o priznanju krivice optuženi će biti upoznat o svim mogućim posljedicama
priznanja(da se izjavom o priznanju krivice odriče prava na suđenje, da li je optuženi upoznat i
razumio moguće posljedice u vezi sa imovinskopravnim zahtjevom i oduzimanjem imovinske
koristi pribavljene krivičnim djelom, sa odlukom o naknadi troškova krivičnog postupka)
- Izjava o krivici i datim upozorenjimaunosi se u zapisnik.

- Ukoliko se optuženi ne izjasni o krivici, sudija za prethodno saslušanje će po službenoj dužnosti

unijeti u zapisnik da optuženi poriče krivicu.

- Ako se optuženi izjasni da je kriv, sudija za prethodno saslušanje će uputiti predmet sudiji
odnosno vijeću radi zakazivanja ročišta za izricanje krivičnopravne sankcije.

- Ako se optuženi proglasi krivim nakon završetka glavnog pretresa ili promijeni svoju prvobitnu
izjavu o poricanju krivice i naknadno prizna krivicu, njegova izjava o poricanju krivice neće biti
uzeta u obzir pri odmjeravanju sankcije.

- Nakon unošenja izjave o poricanju krivice u zapisnik, sudija za prethodno saslušanje će

proslijediti predmet sudiji, odnosno vijeću kojem je predmet dodijeljen s ciljem zakazivanja
glavnog pretresa, a dokaze koji potkrepljuju navode optužnice vraća tužiocu.
- Glavni pretres će biti zakazan u roku od 30 dana od dana izjašnjavanja o krivici. Ovaj rok se može
izuzetno produžiti za još 30 dana.

94. Razmatranje izjave o priznanju krivnje?

- Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivice, Sud provjerava:
 da li je do izjave o priznanju krivice došlo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem,
 da li je optuženi upozoren i razumio da se izjavom o priznanju krivice odriče prava na
suđenje,
 da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuženog,
 da li je optuženi upoznat i razumio moguće posljedice u vezi sa imovinskopravnim
zahtjevom i oduzimanjem imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom,
 da li je optuženi upoznat sa odlukom o naknadi troškova krivičnog postupka i sa pravom da
bude oslobođen naknade.

- Ako Sud prihvati izjavu o priznanju krivice, izjava optuženog će se unijeti u zapisnik i nastaviti sa
pretresom za izricanje krivičnopravne sankcije.

58
 - Ako Sud odbaci izjavu o priznanju krivice, to će saopštiti strankama i braniocu i konstatovati u
zapisnik. Izjava o priznanju krivice ne može se koristiti kao dokaz u daljnjem toku krivičnog
postupka.
95. Pregovaranje o krivici?
- Osumnjičeni/optuženi i njegov branilac mogu do završetka glavnog pretresa, odnosno pretresa
pred apelacionim vijećem pregovarati sa tužiocem o uslovima priznavanja krivice za djelo za
koje se osumnjičeni, odnosno optuženi tereti.
- Sporazum o priznanju krivice ne može se zaključiti ako se optuženi na ročištu za izjašnjenje o
krivici izjasnio da je kriv.
- Prilikom pregovaranja sa osumnjičenim, odnosno optuženim i braniocem o priznanju krivice,
tužilac možepredložiti izricanje kazne ispod zakonom određenog minimuma kazne zatvora za to
krivično djelo, odnosno blažu sankciju za osumnjičenog/optuženog u skladu sa krivičnim
zakonom.
- Sporazum o priznanju krivice sačinjava se u pisanoj formii uz optužnicu se dostavlja sudiji za
prethodno saslušanje, sudiji, odnosno vijeću.

- Nakon potvrđivanja optužnice, sporazum o priznanju krivice razmatra i izriče krivičnopravnu

sankciju predviđenu sporazumom sudija za prethodno saslušanje.
- Nakon dostavljanja predmeta radi zakazivanja glavnog pretresa o sporazumu odlučuje sudija,
odnosno vijeće.
- Sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno vijeće sporazum mogu prihvatiti ili odbaciti.
- Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivice, Sud provjerava:
 da li je do sporazuma o priznanju krivice došlo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem,
kao i nakon upoznavanja o mogućim posljedicama, uključujući i posljedice vezane za
imovinskopravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i
troškove krivičnog postupka,
 da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuženog,
 da li optuženi razumije da se sporazumom o priznanju krivice odriče prava na suđenje i da
ne može uložiti žalbu na krivičnopravnu sankciju koja će mu se izreći,
 da li je izrečena krivičnopravna sankcija u skladu sa zakonom,
 da li je oštećenom pružena mogućnost da se pred tužiocem izjasni o imovinskopravnom
zahtjevu.

- Ako Sud prihvati sporazum o priznanju krivice, izjava optuženog će se unijeti u zapisnik i nastaviti
sa pretresom za izricanje krivičnopravne sankcije predviđene sporazumom.
- Ako Sud odbaci sporazum o priznanju krivice, to će saopštiti strankama i braniocu i konstatovati
u zapisnik. Istovremeno će se odrediti datum održavanja glavnog pretresa. Priznanje iz ovog
sporazuma ne može se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku.

96. Povlačenje optužnice (kada mora odobrenje i čije)?

59
 - Tužilac može povući optužnicu, bez prethodnog odobrenja, do njenog potvrđivanja, a nakon
toga, pa do početka glavnog pretresa - samo uz odobrenje sudije za prethodno saslušanjekoji je
potvrdio optužnicu.
- Postupak se obustavlja rješenjem, a o čemu se odmah obavještavaju osumnjičeni, odnosno
optuženi i branilac, kao i oštećeni.

97. Prethodni prigovori (razlozi i odluke) – pravni lijek kod optužnice?

- Prethodnim prigovorima se:
 osporava nadležnost,
 ističu okolnosti da je djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje
druge smetnje koje isključuju krivično gonjenje,
 ukazuje na formalne nedostatke u optužnici,
 osporava zakonitost dokaza,
 zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka,
 osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca zbog slabog imovinskog
stanja.

- O prethodnim prigovorima odlučuje sudija za prethodno saslušanje koji ne može učestvovati u

suđenju u roku od 8 dana. Protiv rješenja kojim se odlučuje o prethodnim prigovorima žalba nije
dopuštena.
- Ukoliko sudija za prethodno saslušanje usvoji prigovor kojim se osporava zakonitost dokaza,
odlučiće da se takav dokaz izdvoji iz spisa i vrati tužiocu.

98. Da li sud može mijenjati djelove optužnice?

- Ne može.

99. Javnost glavnog pretresa?

- Glavni pretres je javan. Glavnom pretresu mogu prisustvovati samo punoljetna lica
- Od otvaranja zasjedanja pa do završetka glavnog pretresa sudija, odnosno vijeće može u svako
doba, po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka i branioca, ali uvijek po njihovom
saslušanju, isključiti javnost za cio glavni pretres ili jedan njegov dio, ako je to u interesu
državne sigurnosti ili ako je to potrebno radi čuvanja državne, vojne, službene ili važne poslovne
tajne, čuvanja javnog reda, zaštite morala u demokratskom društvu, ličnog i intimnog žvota
optuženog ili oštećenog ili zaštite interesa maloljetnika ili svjedoka.
- Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, branioca, oštećenog, zakonskog zastupnika i
punomoćenika.
- Odluku o isključenju javnosti donosi sudija, odnosno vijeće rješenjem koje mora biti obrazloženo
i javno objavljeno. Rješenje o isključenju javnosti može se pobijati samo u žalbi na presudu.

100. Obaveze i dužnosti sudije, odnosno predsjednika vijeća u glavnom pretresu?

- Sudija, odnosno predsjednik vijeća rukovodi glavnim pretresom.

60
 - O prijedlozima stranaka i branioca odlučuje sudija, odnosno predsjednik vijeća.

- Dužnost sudije, odnosno predsjednika vijeća je da se stara o održavanju reda u sudnici i

dostojanstvu Suda. Sudija, odnosno predsjednik vijeća može upozoriti lica koja su prisutna na
glavnom pretresu da se pristojno ponašaju i da ne ometaju rad Suda, može odrediti pretresanje
lica koja su prisutna na glavnom pretresu, može narediti da se sa zasjedanja udalje sva lica koja
kao slušaoci prisustvuju glavnom pretresu, ako su se mjere za održavanje reda pokazale
neefikasnim za osiguranje neometanog održavanja glavnog pretresa.

- Sudija, odnosno predsjednik vijeća može udaljiti lice iz sudnice, može narediti da se optuženi
udalji iz sudnice za određeni vremenski period. U tom vremenskom periodu sudija, odnosno
predsjednik vijeća može nastaviti postupak, ukoliko optuženi ima branioca.
- Ako Tužilac, branilac, oštećeni, zakonski zastupnik, punomoćnik oštećenog, svjedok, vještak,
tumač ili drugo lice koje prisustvuje glavnom pretresu ometa red ili se ne pokorava naređenjima
sudije, odnosno predsjednika vijeća za održavanje reda - sudija, odnosno predsjednik vijeća će ga
upozoriti. Ako upozorenje bude bezuspješno, sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti
da se lice udalji iz sudnice i kazni novčanom kaznom do 10.000 KM.

- Ako postoji osnovana sumnja da je svjedok ili vještak na glavnom pretresu dao lažni iskaz, sudija,
odnosno predsjednik vijeća može narediti da se sačini poseban prepis zapisnika o iskazu
svjedoka ili vještaka koji će se dostaviti Tužiocu.

101. Redoslijed radnji glavnog pretresa?

- Glavni pretres teče redom koji je određen u zakonu, ali sudija, odnosno predsjednik vijeća može
odrediti da se odstupi od redovnog toka raspravljanja zbog posebnih okolnosti, a naročito zbog
broja optuženih, broja krivičnih djela i obima dokaznog materijala. U zapisnik o glavnom
pretresu unijeće se razlozi zašto se glavni pretres ne održava prema zakonom utvrđenom
redoslijedu.

- Faze/redoslijed radnji glavnog pretresa:

a) POČETAK GLAVNOG PRETRESA,
b) DOKAZNI POSTUPAK i
c) ZAVRŠNE RIJEČI.

102. Pretpostavke/uslovi za održavanje glavnog pretresa?

- Sudija, odnosno predsjednik vijeća otvara zasjedanje i objavljuje predmet glavnog pretresa.
Zatim će utvrditi da li su prisutna sva pozvana lica, a ako nisu, provjeriće da li su im pozivi
dostavljeni i da li su svoj izostanak opravdali.

- Ako Tužilac ili lice koje ga zamjenjuje i koje je uredno pozvano ne dođe na glavni pretres, glavni
pretres će se odložiti. Sudija, odnosno predsjednik vijeća pozvaće Tužioca, odnosno lice koje ga

61
 zamjenjuje da iznese razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave, sudija će utvrditi da li treba biti
kažnjen novčanom kaznom do 5.000 KM.

- Ako je optuženi uredno pozvan, a na glavni pretres ne dođeniti svoj izostanak opravda, sudija,
odnosno predsjednik vijeća će odložiti glavni pretres i narediti da se optuženi na idući glavni
pretres prinudno dovede. Ako optuženi koji je uredno pozvan očigledno izbjegava da dođe na
glavni pretres i ako prinudno dovođenje nije uspjelo, sudija, odnosno predsjednik vijeća može
optuženom odrediti pritvor. Optuženom se ne može suditi u odsustvu.

- Ako branilackoji je uredno pozvan ne dođe na glavni pretres, glavni pretres će se odložiti. Sudija,
odnosno predsjednik vijeća pozvaće branioca da objasni razloge svog nedolaska. Na osnovu
izjave branioca, sudija, odnosno predsjednik vijeća će utvrditi da li branilac treba biti kažnjen
novčanom kaznom do 5.000 KM.

- Ako je svjedok ili vještak uredno pozvan, a na glavni pretres ne dođe niti svoj izostanak opravda,
sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti prinudno dovođenje svjedoka ili vještaka.
Svjedoka ili vještaka koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao, sudija, odnosno
predsjednik vijeća može kazniti novčanom kaznom do 5.000 KM. Sudija, odnosno predsjednik
vijeća će odlučiti da li glavni pretres treba odložiti.

103. Odlaganje i prekid glavnog pretresa?

- Na zahtjev stranaka ili branioca glavni pretres se može odložiti rješenjem sudije, odnosno
predsjednika vijeća ako treba pribaviti nove dokaze ili ako je optuženi nakon izvršenog krivičnog
djela nesposoban da prisustvuje glavnom pretresu ili ako postoje druge smetnje da se glavni
pretres uspješno provede.
- Ako se glavni pretres koji je bio odgođen drži pred istim sudijom, odnosno vijećem, pretres će se
nastaviti, a sudija, odnosno predsjednik vijeća će ukratko iznijeti tok ranijeg glavnog pretresa.
Sudija, odnosno predsjednik vijeća može odrediti da glavni pretres počne ponovo.
- Glavni pretres koji je odgođen mora ponovo početi ako se izmijenio sastav vijeća ili ako je
odgađanje trajalo duže od 30 dana, ali uz saglasnost stranaka i branioca vijeće može odlučiti da
se u ovakvom slučaju svjedoci i vještaci ne saslušavaju ponovo i da se ne vrši novi uviđaj, nego
da se koriste iskazi svjedoka i vještaka dati na ranijem glavnom pretresu, odnosno da se koristi
zapisnik o uviđaju.
- Ako se glavni pretres drži pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vijeća - glavni pretres
mora ponovo početi i svi dokazi se moraju ponovo izvesti. Izuzetno, ako se pretres drži pred
drugim predsjednikom vijeća, uz saglasnost stranaka i branioca, vijeće može odlučiti da se ranije
izvedeni dokazi neće ponovo izvoditi.

- Sudija, odnosno predsjednik vijeća može prekinuti glavni pretres zbog odmora ili zbog isteka
radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja
optužbe ili odbrane.

62
 - Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim sudijom, odnosno vijećem. Ako se glavni
pretres ne može nastaviti pred istim sudijom, odnosno vijećem ili ako je prekidtrajao duže od8
dana, postupit će se po odredbama koje regulišu nastavak glavnog pretresa nakon odlaganja.

104. Kako i kada počinje glavni pretres?

- Glavni pretres počinje kada sudija, odnosno predsjednik vijeća utvrdi prisustvo svih pozvanih
lica na glavnom pretresu ili kada odluči da se glavni pretres održi bez prisustva određenih
pozvanih lica ili je odlučivanje o ovim stvarima odloženo,pozvaće optuženog i uzeti od njega
lične podatke radi utvrđivanja identiteta.
- Sudija, odnosno predsjednik vijeća uzima od optuženog lične podatke da bi utvrdio njegov
identitet. Nakon utvrđivanja identiteta optuženog, sudija, odnosno predsjednik vijeća će upitati
stranke i branioca da li imaju primjedbe na sastav vijeća i nadležnost Suda.
- Sudija, odnosno predsjednik vijeća će upozoriti optuženog na potrebu pažljivog praćenja toka
pretresa i poučiće ga da može iznositi činjenice i predlagati dokaze u svoju korist, da može
postavljati pitanja sa optuženim, svjedocima i vještacima i da može davati obrazloženja u vezi s
njihovim iskazima, poučiće optuženog da može dati iskaz u toku dokaznog postupka u svojstvu
svjedoka i ako odluči da da takav iskaz, da će biti podvrgnut direktnom i unakrsnom. U tom
slučaju optuženi kao svjedok ne polaže zakletvu, odnosno ne daje izjavu.
- Glavni pretres počinje čitanjem optužnice. Optužnicu čita tužilac.
- Nakon čitanja optužnice, sudija, odnosno predsjednik vijeća upitaće optuženog da li je razumio
njene navode. Ako sudija, odnosno predsjednik vijeća ustanovi da optuženi nije razumio
optužnicu, ukratko će je izložiti optuženom na način koji mu je razumljiv.
- Nakon toga tužilac će ukratko iznijeti dokaze na kojima zasniva optužnicu.
- Optuženi ili njegov branilac mogu nakon toga izložiti koncept odbrane.

105. Izvođenje dokaza – redoslijed?

- Osim ako sudija, odnosno vijeće u interesu pravde ne odredi drugačije, dokazi se na glavnom
pretresu izvode sljedećim redom:
 dokazi optužbe,
 dokazi odbrane,
 dokazi optužbe kojima se pobijaju navodi odbrane (replika),
 dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika),
 dokazi čije je izvođenje naredio sudija, odnosno vijeće,
 sve dokaze relevantne za izricanje krivičnopravne sankcije.

106. Izmjena redoslijeda izvođenja dokaza?

- Zakon dopušta da, u interesu pravde, sudija, odnosno vijeće odrede drugačiji redoslijed
izvođenja dokaza. "Interesi pravde" koji bi opravdavali odstupanje od zakonom utvrđenog
redoslijeda izvođenja dokaza mogli bi biti: obuhvatnije i efikasnije pretresanje dijelova predmeta
koji se odnose na pojedine optužene ili pojedina krivična djela, ukoliko se glavni pretres vodi
povodom optužnice kojom je obuhvaćeno više optuženih i/ili više krivičnih djela, ali i potreba

63
 posebne zaštite pojedinih učesnika krivičnog postupka, na primjer, ugroženih ili svjedoka pod
prijetnjom ili maloljetnika.

107. Posljedice priznanja optuženog na glavnom pretresu?

- Ako je priznanje optuženog na glavnom pretresu potpuno i u skladu s prije izvedenim dokazima,
u dokaznom postupku izvešće se samo oni dokazi koji se odnose na odluku o krivičnopravnoj
sankciji.

108. Nezakoniti dokazi?

- Nezakoniti dokazi su:
 iznuđeno priznanje ili kakva druga izjava osumnjičenog, optuženog ili bilo koje druge osobe;
 dokazi pribavljeni povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i međunarodnim
ugovorima koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala;
 dokazi koji su pribavljeni bitnim povredama zakona o krivičnom postupku;
 dokazi dobijeni na temelju dokaza pribavljenih povredama ljudskih prava i sloboda
propisanih ustavom i međunarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala i
dokaza koji su pribavljeni bitnim povredama zakona o krivičnom postupku.

109. Kako se svjedok ispituje u toku glavnog pretresa?

- Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka od strane stranke odnosno branioca koji ga je
pozvao. Svjedoka ispituje stranka koja ga je pozvala, ali sudija, odnosno predsjednik i članovi
vijeća mogu u svakoj fazi ispitivanja postaviti svjedoku odgovarajuće pitanje.

110. Kažnjavanje za odbijanje svjedočenja?

- Ako svjedok odbije da svjedoči bez opravdanog razloga i nakon upozorenja na posljedice, može
biti kažnjen novčanom kaznom do 30.000 KM.
- Ako i poslije toga odbije da svjedoči, može biti zatvoren. Zatvor traje dok svjedok ne pristane da
svjedoči, ili dok njegovo svjedočenje ne postane nepotrebno, ili dok se krivični postupak ne
završi, ali najduže 30 dana.

111. Izuzeci od neposrednog sprovođenja dokaza?

- Iskazi dati u istrazi dopušteni su kao dokaz na glavnom pretresu i mogu biti korišteni prilikom
direktnog ili unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje,
nakon čega se prilažu kao dokazni materijal.
- Izuzetno, zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijeća pročitati i
koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo u slučaju ako su ispitana lica umrla, duševno
oboljela, ili se ne mogu pronaći, ili je njihov dolazak pred Sud nemoguć, ili je znatno otežan iz
važnih uzroka.
- Ako se u toku glavnog pretresa optuženi koristi pravom da nije dužan da iznese svoju odbranu ili
odgovara na postavljena pitanja, zapisnik o iskazu optuženog koji je dat u istrazi može se po

64
 odluci sudije ili predsjednika vijeća pročitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo ako
je optuženi prilikom saslušanja u istrazi bio upozoren u skladu sa zakonom.

112. Izmjena optužbe na glavnom pretresu?

- Ako Tužilac ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo činjenično stanje izneseno u
optužnici, on može na glavnom pretresu izmijeniti optužnicu. Radi pripremanja odbrane, glavni
pretres se može odgoditi. U ovom slučaju ne vrši se potvrđivanje optužnice.

113. Dopuna dokaznog postupka i okončanje dokaznog postupka?

- Nakon izvođenja dokaza sudija, odnosno predsjednik vijeća će upitati stranke i branioca da li
imaju još neki dokazni prijedlog. Ukoliko stranke i branilac nemaju nove dokazne prijedloge,
sudija odnosno predsjednik vijeća će objaviti da je dokazni postupak završen.

114. Faza KP postupka nakon okončanja dokaznog postupka?

- Završne riječi.

115. Završna riječ i završetak glavnog pretresa?

- Nakon završetka dokaznog postupka sudija, odnosno predsjednik vijeća će pozvati Tužioca,
oštećenog, branioca i optuženog radi davanja završne riječi. Posljednja riječ uvijek pripada
optuženom.
- Nakon završnih riječi, sudija, odnosno predsjednik vijeća objavljuje da je glavni pretres završen,
a Sud se povlači na vijećanje i glasanje radi donošenja presude.

116. Vrste presuda?

- Presuda se izriče i objavljuje u ime Bosne i Hercegovine.
- Presuda se može odnositi samo na lice koje je optuženo i samo na djelo koje je predmet
optužbe sadržane u potvrđenoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optužnici. – (može
biti posebno pitanje ‘’vezanost presude za optužbu’’)
- Sud zasniva presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu. –
(može biti posebno pitanje ‘’na kojim dokazima sud zasniva presudu’’)

- Vrste presuda:
a) PROCESNE:
 Presuda kojom se optužba odbija.
b) MERITORNE:
 Presudom kojom se optuženi oslobađa od optužbe.
 Presudom kojom se optuženi se oglašava krivim.

117. Presuda kojom se optužba odbija?

- Presudu kojom se optužba odbija, Sud će izreći:

65
  ako za presuđenje Sud nije nadležan,
 ako je Tužilac od započinjanja pa do završetka glavnog pretresa odustao od optužnice,
 ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadležni državni organ odustao od odobrenja,
 ako je optuženi za isto djelo već pravosnažno osuđen, oslobođen od optužbe ili je postupak
protiv njega rješenjem pravosnažno obustavljen, a ne radi se o rješenju o obustavljanju
postupka prije početka glavnog pretresa, kada se na zahtjev Tužioca dozvoli ponavljanje
krivičnog postupka ako se podnesu novi dokazi,
 ako je optuženi aktom amnestije ili pomilovanja oslobođen od gonjenja ili se krivično
gonjenje ne može preduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju
krivično gonjenje.

118. Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe?

- Presudu kojom se optuženi oslobađa od optužbe, Sud će izreći:
 ako djelo za koje se optuženi optužuje nije zakonom propisano kao krivično djelo,
 ako postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost optuženog,
 ako nije dokazano da je optuženi učinio krivično djelo za koje se optužuje.

119. Presuda kojom se optuženi oglašava krivim?

- U presudi kojom se optuženi oglašava krivim, Sud će izreći:
 za koje se krivično djelo optuženik oglašava krivim, uz navođenje činjenica i okolnosti koje
čine obilježja krivičnog djela, kao i onih od kojih ovisi primjena određene odredbe krivičnog
zakona,
 zakonski naziv krivičnog djela i koje su odredbe krivičnog zakona primijenjene,
 kakva se kazna izriče optuženom ili se po odredbama krivičnog zakona oslobađa od kazne,
 odluku o uslovnoj osudi,
 odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o vraćanju predmeta
ako predmeti do tada nisu vraćeni vlasniku, odnosno držaocu,
 odluku o uračunavanju pritvora ili već izdržane kazne,
 odluku o troškovima krivičnog postupka , o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se
pravosnažna presuda ima objaviti putem sredstava javnog informisanja.
 Ako je optuženom izrečena novčana kazna, u presudi će se odrediti rok u kojem se novčana
kazna ima platiti i način zamjene izvršenja novčane kazne u slučaju da se novčana kazna ne
plati.

120. Presuda na osnovu indicija?

- Presuda na osnovu indicija je presuda koja se donosi na osnovu posrednih dokaza u slučaju kada
se utvrdi takav činjenični skup koji isključuje mogućnost drugačijeg činjeničnog utvrđenja i
činjenično pravnog zaključivanja o tojodlučnoj činjenici.
- Ovakva presuda se zasniva na slobodnom sudijskom uvjerenju i slobodnoj ocjeni dokaza i
indicija.

66
121. Vrijeme i mjesto objavljivanja presude?
- Pošto je presuda izrečena, Sud će je odmah objaviti.
- Ako Sud nije u mogućnosti da istog dana po završetku glavnog pretresa izrekne presudu, odložiće
objavljivanje presude najviše za 3 dana i odrediće vrijeme i mjesto objavljivanja presude. –
(može biti posebno pitanje ‘’rok za donošenje i pismeni otpravak presude’’)

122. Šta radi predsjednik vijeća prilikom objavljivanja presude, da li će dati pouku o pravnim lijekovima?
- Po objavljivanju presude, sudija odnosno predsjednik vijeća će poučiti optuženog i oštećenog o
pravu na žalbu, kao i o pravu na odgovor na žalbu. Ako je optuženom izrečena uslovna osuda,
upozoriće ga na značaj uslovne osude i na uslove kojih se mora pridržavati, kao i da do
pravosnažnog okončanja postupka obavijesti Sud o svakoj promjeni adrese.

123. Pismena izrada presude?

- Presuda koja je objavljena mora se pismeno izraditi u roku od 15 dana po objavljivanju, a u
složenim stvarima, izuzetno u roku od 30 dana. Ako presuda nije izrađena u tim rokovima, sudija,
odnosno predsjednik vijeća je dužan obavijestiti predsjednika Suda zbog čega to nije učinjeno.
- Presudu potpisuju sudija, odnosno predsjednik vijeća i zapisničar.

124. Sadržaj presude?

- Pismeno izrađena presuda mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena. Presuda mora
imati uvod, izreku i obrazloženje.
- Uvod presude sadrži: naznačenje da se presuda izriče u ime Bosne i Hercegovine, naziv Suda, ime
i prezime predsjednika i članova vijeća i zapisničara, ime i prezime optuženog, krivično djelo za
koje je optužen i da li je bio prisutan na glavnom pretresu, dan glavnog pretresa i da li je glavni
pretres bio javan, ime i prezime Tužioca, branioca, zakonskog zastupnika i opunomoćenika koji su
bili prisutni na glavnom pretresu i dan objavljivanja izrečene presude.

- Izreka presude sadrži: lične podatke o optuženom i odluku kojom se optuženi oglašava krivim za
krivično djelo za koje je optužen ili kojom se oslobađa od optužbe za to djelo ili kojom se optužba
odbija. U slučaju stjecaja krivičnih djela Sud će u izreku presude unijeti kazne utvrđene za svako
pojedinačno krivično djelo, a zatim jedinstvenu kaznu koja je izrečena za sva djela u stjecaju.

- U obrazloženju presude Sud će iznijeti razloge za svaku tačku presude. Sud će određeno i
potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajući
naročito ocjenu vjerodostojnosti protivrječnih dokaza, iz kojih razloga nije uvažio pojedine
prijedloge stranaka, iz kojih razloga je odlučio da se ne sasluša neposredno svjedok ili vještak čiji
je iskaz pročitan, kojim razlozima se rukovodio pri rješavanju pravnih pitanja, a naročito pri
utvrđivanju da li postoji krivično djelo i krivična odgovornost optuženog i pri primjenjivanju
određenih odredaba krivičnog zakona na optuženog i njegovo djelo. Ako je optuženom izrečena
kazna, u obrazloženju će se navesti koje je okolnosti Sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne.

67
 Sud će posebno obrazložiti kojim se razlozima rukovodio pri odluci da kaznu treba ublažiti ili
optuženog osloboditi od kazne ili izreći uslovnu osudu ili da treba izreći mjeru sigurnosti ili
oduzimanje imovinske koristi.

125. Ispravke u presudi i rok za žalbu?

- Pogreške u imenima i brojevima, kao i druge očigledne pogreške u pisanju i računanju,
nedostatke u obliku i nesaglasnosti pismeno izrađene presude s izvornikom ispraviće, posebnim
rješenjem, sudija odnosno predsjednik vijeća na zahtjev stranke i branioca ili po službenoj
dužnosti.
- U tom slučaju rok za žalbu protiv presude teče od dana dostavljanja tog rješenja, protiv koga
posebna žalba nije dopuštena.

126. Pravo na žalbu, rok i sadržaj?

- Protiv presude donesene u prvom stepenu može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana
dostavljanja prepisa presude. U složenim stvarima, na zahtijev stranaka i branioca, Sud može
produžiti rok za žalbu najduže za 15 dana. Blagovremeno podnesena žalba odlaže izvršenje
presude. – (može biti posebno pitanje ‘’da li se rok za žalbu može produžiti i na koji način’’)

- Žalbu mogu podnijeti stranke, branilac i oštećeni.

- U korist optuženog žalbu mogu podnijeti zakonski zastupnik, bračni/vanbračni drug optuženog,
roditelj ili dijete i usvojilac/usvojenik, i bez naročitog ovlašćenja optuženog, ali ne i protiv
njegove volje - osim ako je optuženom izrečena kazna dugotrajnog zatvora.
- Tužilac može podnijeti žalbu kako na štetu tako i u korist optuženog.
- Oštećeni može pobijati presudu samo zbog odluke Suda o troškovima krivičnog postupka i
odluke o imovinskopravnom zahtjevu.
- Žalbu može podnijeti i lice čiji je predmet oduzet ili od kojeg je oduzeta imovinska korist
pribavljena krivičnim djelom.

- Optuženi se može odrećiprava na žalbu samo nakon što mu je presuda dostavljena. Optuženi se
i prije toga može odreći prava na žalbu ako se Tužilac odrekao prava na žalbu, osim ako bi
optuženi po presudi imao da izdržava kaznu zatvora.
- Do donošenja odluke vijeća apelacionog odjeljenja, optuženi može odustati od već podnesene
žalbe.
- Tužilac se može odreći prava na žalbu od trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za
podnošenje žalbe, a može do donošenja odluke vijeća apelacionog odjeljenjaodustati od već
podnesene žalbe.
- Odricanje i odustajanje od žalbe ne može se opozvati.

- Žalba treba sadržavati:

 označenje presude protiv koje se podnosi žalba (naziv Suda, broj i datum presude),
 osnov za pobijanje presude,

68
  obrazloženje žalbe,
 prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimično ukine ili preinači,
 potpis lica koje podnosi žalbu.

- U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi koji i pored dužne pažnje i opreza nisu mogli
biti predstavljeni na glavnom pretresu. Žalilac je dužan navesti razloge zašto ih ranije nije iznio.

127. Žalbeni osnovi?

- Presuda se može pobijati:
a) zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka,
b) zbog povrede krivičnog zakona,
c) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja,
d) zbog odluke o krivičnopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, troškovima
krivičnog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju presude.

128. Bitne povrede odredaba krivičnog postupka?

- Bitna povreda odredaba krivičnog postupka postoji:
 ako je Sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude učestvovao sudija koji nije
učestvovao na glavnom pretresu ili koji je pravosnažnom odlukom izuzet od suđenja,
 ako je na glavnom pretresu učestvovao sudija koji se morao izuzeti,
 ako je glavni pretres održan bez lica čija je prisutnost na glavnom pretresu po zakonu
obavezna ili ako je optuženom, braniocu, ili oštećenom protivno njegovom zahtjevu,
uskraćeno da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok
glavnog pretresa,
 ako je povrijeđeno pravo na odbranu,
 ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnom pretresu,
 ako je Sud povrijedio propise krivičnog postupka o postojanjuodobrenja nadležnog organa,
 ako je Sud donio presudu a nije bio stvarno nadležan ili ako je nepravilno odbio optužbu
zbog stvarne nenadležnosti,
 ako Sud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optužbe;
 ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne može
zasnivati presuda,
 ako je optužba prekoračena,
 ako je izreka presude nerazumljiva, protivrječna sama sebi ili razlozima presude ili ako
presuda uopšte ne sadrži razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i
 ako Sud u toku glavnog pretresa ili prilikom donošenja presude nije primijenio ili je
nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na
zakonito i pravilno donošenje presude.

129. Povrede krivičnog zakona?

- Povreda krivičnog zakona postoji ako je krivični zakon povrijeđen u pogledu pitanju:

69
  da li jedjelo za koje se optuženi goni krivično djelo ,
 postoje li okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost,
 postoje li okolnosti koje isključuju krivično gonjenje, a naročito da li je nastupila zastarjelost
krivičnog gonjenja ili je gonjenje isključeno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar već
pravosnažno presuđena,
 da li je u pogledu krivičnog djela koje je predmet optužbe primijenjen zakon koji se ne može
primijeniti,
 da li je odlukom o kazni ili uslovnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili o
oduzimanju imovinske koristiprekoračeno ovlašćenje koje Sud ima po zakonu,
 da li su pravilno primijenjene odredbe o uračunavanju pritvora i izdržane kazne.

130. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje?

- Presuda se može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je Sud
neku odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio ili je nije utvrdio.
- Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji i kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi.

131. Žalba zbog odluke o krivičnopravnoj sankciji, troškovima postupka, imovinskopravnom zahtjevu i
objavljivanju presude?

- Presuda se može pobijati zbog odluke o kazni i uslovnoj osudi kad Sud nije pravilno odmjerio
kaznu s obzirom na okolnosti koje utječu da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je Sud
primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne, o oslobađanju od kazne, ili o
uslovnoj osudi, iako su za to postojali zakonski uslovi.
- Odluka o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi može se pobijati ako je Sud
nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru sigurnosti, odnosno oduzimanje imovinske
koristi, iako su za to postojali zakonski uslovi.
- Iz istih razloga može se pobijati odluka o troškovima krivičnog postupka.
- Odluka o imovinskopravnom zahtjevu, kao i odluka o objavljivanju presude putem sredstava
javnog informisanja može se pobijati kad je Sud o ovim pitanjima donio odluku protivno
zakonskim odredbama.

132. Podnošenje/izjavljivanje žalbe i odgovor na žalbu?

- Žalba se podnosi Sudu u dovoljnom broju primjeraka za Sud, kao i za protivnu stranku i branioca.
- Neblagovremenu i nedopuštenu žalbu odbaciće rješenjem sudija, odnosno predsjednik vijeća.
- Primjerak žalbe dostavlja se protivnoj stranci i braniocu koji mogu u roku od 8 dana od dana
prijema podnijeti Sudu odgovor na žalbu.
- Žalba i odgovor na žalbu, sa svim spisima i prepisom zapisnika sa glavnog pretresa, dostavlja se
apelacionom odjeljenju.

133. Postupak po prijemu žalbe, sjednica Vijeća i osnovni principi ?

70
 - Kad spis po žalbi stigne apelacionom odjeljenu Suda, predsjednik apelacionog odjeljenja
dostavlja spis predsjedniku apelacionog vijeća koji određuje sudiju izvjestioca.
- Sudija izvjestilac može pribaviti izvještaj o povredama odredaba krivičnog postupka, a može i
provjeriti navode žalbe u pogledu novih dokaza i novih činjenica ili pribaviti potrebne izvještaje
ili spise.
- Kada sudija izvjestilac pripremi spis, predsjednik vijeća će zakazati sjednicu vijeća.

- O sjednici vijeća obavijestiće se Tužilac, optuženi i njegov branilac.

- Sjednica vijeća počinje izlaganjem podnosioca žalbe, a nakon toga druga stranka izlaže odgovor
na žalbu.Nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni ne sprečava održavanje
sjednice vijeća.

- Vijeće apelacionog odjeljenja donosi odluku u sjednici vijeća ili na osnovu održanog pretresa!

- Vijeće apelacionog odjeljenja ispituje presudu u onom dijelu u kojem se ona pobija žalbom.

- Zabrana reformatio in peius - Ako je podnesena žalba samo u korist optuženog, presuda se ne
smije izmijeniti na njegovu štetu.

- Prošireno djejstvo žalbe - Žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili
zbog povrede krivičnog zakona podnesena u korist optuženogsadrži u sebi i žalbu zbog odluke o
krivičnopravnoj sankciji i o oduzimanju imovinske koristi.

- Beneficium cohaesionis - Ako vijeće apelacionog odjeljenja povodom ma čije žalbe utvrdi da su
razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuženog od koristi i za kojeg od saoptuženih koji
nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom pravcu, postupit će po službenoj dužnosti kao da takva
žalba postoji.

134. Kako odlučuje vijeće apelacionog odjeljenja Suda BiH?

- U sjednici vijeća ili na pretresu.

135. Odluke po žalbi?

- Vijeće apelacionog odjeljenja može u sjednici vijeća:
 Rješenjem odbaciti žalbu kao neblagovremenu - ako se utvrdi da je podnijeta nakon proteka
zakonskog roka za njeno podnošenje.

 Rješenjem odbaciti žalbu kao nedopuštenu - ako se utvrdi da je žalbu podnijelo lice koje nije
ovlašćeno za podnošenje žalbe ili lice koje se odreklo prava na žalbu ili ako se utvrdi
odustanak od žalbe ili da je poslije odustajanja ponovno podnesena žalba ili ako žalba po
zakonu nije dopuštena.

71
  Presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu - kad utvrdi da ne
postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija žalbom.
 Presudom preinačiti prvostepenu presudu - ako smatra da su odlučne činjenice u
prvostepenoj presudi pravilno utvrđene i da se, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, po
pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti drugačija presuda.

 Rješenjem ukinuti presudu i održati pretres – ako utvrdi da:

a) postoji bitna povreda odredaba krivičnog postupka,

b) je potrebno izvesti nove dokaze ili ponovo izvesti dokaze izvedene u prvostepenom
postupku usljed kojih je činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno.
- Vijeće apelacionog odjeljenja može i djelimično ukinuti prvostepenu presudu, ako se
pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez štete za pravilno presuđenje i u odnosu na
taj dio održati pretres
- Odredbe koje se odnose na glavni pretres u prvostepenom postupku shodno se
primjenjuju i na pretres pred vijećem apelacionog odjeljenja.

- O svim žalbama protiv iste presude vijeće apelacionog odjeljenja odlučuje jednom odlukom.

136. Žalba na drugostepenu presudu?

- Protiv presude vijeća apelacionog odjeljenja dozvoljena je žalba u slučaju ako je:

 vijeće apelacionog odjeljenja preinačilo prvostepenu presudu kojom je optuženi oslobođen

od optužbe i izreklo presudu kojom se optuženi oglašava krivim (kada je umjesto ranije
oslobađajuće donešena osuđujuća presuda);

 vijeće apelacionog odjeljenja povodom žalbe na oslobađajuću presudu na pretresu donijelo

presudu kojom se optuženi oglašava krivim.

- O žalbi protiv drugostepene presude odlučuje trećestepeno vijeće sastavljeno od 3 sudija. Pred
ovim vijećem ne može se održati pretres.– (može biti posebno pitanje ‘’koje vijeće odlučuje po
žalbi na drugostepenu odluku’’)

137. Žalba na rješenje?

- Protiv rješenja Suda donesenog u prvom stepenu, stranke, branilac i lica čija su prava
povrijeđenamogu podnijeti žalbu uvijek kad u ovom zakonu nije izričito određeno da žalba nije
dopuštena.
- Rješenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresai presude mogu se pobijati samo u
žalbi na presudu.
- Žalba se podnosi Sudu u roku od 3 dana od dana dostavljanja rješenja.

72
 - Ako u ovom zakonu nije drugačije određeno, podnošenjem žalbe na rješenje odlaže se izvršenje
rješenja protiv koga je podnesena žalba.
- O žalbi protiv rješenja donesenog u prvom stepenu odlučuje vijeće apelacionog odjeljenja, ako
ovim zakonom nije drugačije određeno. O žalbi protiv rješenja sudije za prethodni postupak,
odnosno sudije za prethodno saslušanje, odlučuje vijeće sastavljenom od 3 sudija Sud koje
odlučuje o žalbama protiv rješenja kada je to određeno ovim zakonom i donosi druge odluke
izvan glavnog pretresa.
- Odlučujući o žalbi Sud može rješenjemodbaciti žalbu kao neblagovremenu ili kao nedopuštenu,
odbiti žalbu kao neosnovanu ili uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti i, po potrebi, predmet
uputiti na ponovno odlučivanje.

138. Vanredni pravni lijekovi – Ponavljanje postupka?

- Krivični postupak koji je dovršen pravosnažnim rješenjem ili pravosnažnom presudom može se
na zahtjev ovlašćenog lica ponoviti samo u slučajevima i pod uslovima predviđenim zakonom.

- Vrste ponavljanja postupka:

a) NEPRAVO PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA i
b) PRAVO PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA.

139. Nepravo ponavljanje krivičnog postupka?

- Nepravo ponavljanje krivičnog postupka postoji kada je:

1) u dvjema presudama ili u više presuda protiv istog osuđenika pravosnažno izrečeno više kazni,
a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju - Sud će ovom
slučajupresudom preinačiti ranije presude u pogledu odluka o kazni i izreći jedinstvenu kaznu.
Za donošenje nove presude nadležan je prvostepeni sud koji je sudio u stvari u kojoj je izrečena
najstroža vrsta kazne, a kod istovrsnih kazni - sud koji je izrekao najveću kaznu, a ako su kazne
jednake - sud koji je posljednji izrekao kaznu. Novu presudu donosi Sud u sjednici vijeća na
predlog tužioca ili osuđenog, odnosno branioca, a po saslušanju protivne stranke.

2) krivični postupak rješenjem pravosnažno obustavljen ili je presudom optužba pravosnažno

odbijena zato što nije bilo potrebnog odobrenja – u tom slučaju postupak će se na zahtjev
Tužioca nastaviti čim prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke (npr. optuženi
imao imunitet).

3) krivični postupak pravosnažno obustavljen prije početka glavnog pretresa - u tom slučaju na
zahtjev Tužioca može se dozvoliti ponavljanje krivičnog postupka ako se podnesu novi dokazi na
osnovu kojih se Sud može uvjeriti da su se stekli uslovi za ponovno pokretanje krivičnog
postupka. Krivični postupak pravosnažno obustavljen do početka glavnog pretresa može se
ponoviti kad je Tužilac odustao od gonjenja, ako se dokaže da je do odustanka došlo usljed
krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja Tužioca.

73
140. Pravo ponavljanje krivičnog postupka?
- Pravo ponavljanje krivičnog postupka može biti:

1) Ponavljanje postupka U KORIST OSUĐENOG – ako:

 se dokaže da je presuda zasnovana na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka,

vještaka ili tumača,
 ako se dokaže da je do presude došlo usljed krivičnog djela sudije ili lica koje je vršilo
istražne radnje,
 se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dužne pažnje i opreza nisu
mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi s ranijim
dokazima podobni da prouzrokuju oslobađanje lica koje je bilo osuđeno ili osudu po
blažem krivičnom zakonu,
 je neko lice za isto krivično djelo više puta osuđeno ili ako je više lica osuđeno zbog istog
djela koje je moglo učiniti samo jedno lice ili neko od njih,
 se u slučaju osude za produženo krivično djelo ili za drugo krivično djelo koje po zakonu
obuhvaća više istovrsnih ili više raznovrsnih radnji iznesu nove činjenice ili podnesu novi
dokazi koji ukazuju da osuđeni nije učinio radnju koja je obuhvaćena djelom iz osude, a
postojanje ovih činjenica bi bilo od bitnog uticaja na odmjeravanje kazne,
 Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Dom za ljudska prava ili Evropski sud za ljudska prava
utvrdi da su u toku postupka kršena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda
zasnovana na tom kršenju.

2) Ponavljanje postupka NA ŠTETU OPTUŽENOG - ako je presuda kojom se optužba odbija

donesena zbog odustanka Tužioca od optužbe, a dokaže se da je do ovog odustanka došlo
usljed krivičnog djela korupcije ili krivičnog djela protiv službene i druge dužnosti Tužioca.

141. Lica ovlašćena na podnošenje zahtjeva?

- Zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka mogu podnijeti stranke i branilac, a poslije smrti
osuđenog zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti Tužilac i porodica osuđenog.
- Zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka u korist osuđenog može se podnijeti i pošto je osuđeni
izdržao kaznu, i bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje.
- Ako Sud sazna da postoji razlog za ponavljanje krivičnog postupka, obavijestiće o tome
osuđenog.

142. Postupak po zahtjevu za ponavljanje postupka?

- O zahtjevu za ponavljanje krivičnog postupka odlučuje vijeće krivičnog odjeljenja sastavljeno od
trojice sudija.

74
 - U zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu traži ponavljanje i kojim se dokazima
potkrjepljuju činjenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadrži ove podatke, Sud će
pozvati podnosioca da u određenom roku zahtjev dopuni.
- Prilikom rješavanja o zahtjevu, u vijeću neće učestvovati sudija koji je učestvovao u donošenju
presude u ranijem postupku.
- Sud će rješenjem zahtjev odbaciti ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi
da je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili da nema zakonskih uslova za ponavljanje postupka ili
da su činjenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva već bili izneseni u ranijem zahtjevu za
ponavljanje postupka koji je odbijen pravosnažnim rješenjem Suda ili da činjenice i dokazi
očigledno nisu podobni da se na osnovu njih dopusti ponavljanje.
- Ako Sud ne odbaci zahtjev, dostaviće se prepis zahtjeva protivnoj stranci koja ima pravo u roku
od 8 danaodgovoriti na zahtjev. Kad Sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za
davanje odgovora, predsjednik vijeća odrediće da se izvide činjenice i pribave dokazi na koje se
poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.
- Sud će, ako ne odredi da se izviđaj dopuni, na osnovu rezultata izviđaja z ahtjev uvažiti i dopustiti
ponavljanje krivičnog postupka ili će zahtjev odbiti, ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do
ponavljanja krivičnog postupka.
- Ako Sud nađe da razlozi zbog kojih je dopustio ponavljanje postupka u korist optuženog postoje i
za kojeg od suoptuženih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje postupka, postupit će po
službenoj dužnosti kao da takav zahtjev postoji.

143. Posebni postupci previđeni ZKP BiH?

- Posebni postupci su:
1. Postupak za izdavanje kaznenog naloga,
2. Postupak prema maloljetnicima,
3. Postupak protiv pravnih osoba,
4. Postupak za primjenu mjera sigurnosti, oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim
djelom i za opozivanje uslovne osude,
5. Postupak za donošenje odluke o brisanju osude ili prestanku mjera sigurnosti i pravnih
posljedica osude,
6. Postupak za naknadu štete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava osoba neopravdano
osuđenih i lišenih slobode i
7. Postupak za izdavanje potjernice i objave.

144. Kazneni nalog?

- Za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora do 5 godina ili novčanom kaznom kao glavnom
kaznom, a za koje je prikupio dovoljno dokaza koji pružaju osnov za tvrdnju da je osumnjičeni
učinio krivično djelo, Tužilac može u optužnici zatražiti od Suda da izda kazneni nalog - u kojem
će optuženom izreći određenu krivičnopravnu sankciju ili mjerubez provođenja glavne
rasprave.

75
 - Tužilac može da zatraži izricanje jedne ili više sljedećih krivičnopravnih sankcija: novčanu kaznu,
uslovnu osudu, ili mjeru bezbjednosti: zabranu obavljanja određenih poziva, djelatnosti ili
dužnosti ili oduzimanje predmeta, kao i mjeru oduzimanja imovinske koristi pribavljene
krivičnim djelom.
- Sudija će odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi da postoji osnov za
spajanje postupka, ako se radi o krivičnom djelu za koje se takav zahtjev ne može postaviti ili
ako je Tužilac zatražio izricanje krivičnopravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije dopuštena.
- O žalbi Tužioca protiv rješenja o odbačaju odlučuje vijeće od 3 sudija u roku od 48 časova.

- Ako sudija smatra da podaci u optužnici ne pružaju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog
naloga ili da se prema tim podacima može očekivati izricanje neke druge krivične sanakcije ili
mjere, a ne one koju je zatražio Tužilac, postupit će s optužnicom kao da je podnijeta na
potvrdu.

- Ako se složi za zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga, sudija će potvrditi optužnicu i zakazati
saslušanje optuženog bez odgađanja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana potvrđivanja
optužnice. Na saslušanju je potrebno prisustvo stranaka i branilaca.

- Prilikom saslušanja sudija će (šta je sud u obavezi da provjeri na ročištu?):

 utvrditi da li je ispoštovano pravo optuženog da ga zastupa branilac,
 utvrditi da li je optuženi razumio optužnicu i zahtjev Tužioca za izricanje krivičnopravne
sankcije ili mjere,
 pozvati tužioca da upozna optuženog sa sadržajem dokaza koje je prikupio Tužilac i pozvati
ga na davanje izjave o predočenim dokazima,
 pozvati optuženog da se izjasni o krivnji,
 pozvati optuženog da se izjasni o predloženoj krivičnopravnoj sankciji ili mjeri.

- Ako optuženi izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optužnicu, sudija će proslijediti optužnicu radi
zakazivanja glavnog pretresa.
- Ako optuženi izjavi da je kriv i da prihvata krivičnopravnu sankciju ili mjeru predloženu u
optužnici, sudija će prvo utvrditi krivnju i onda presudom izdati kazneni nalog u skladu s
optužnicom.
- Protiv presude kojom se izdaje kazneni nalog dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana
dostavljanja presude.

145. Šta izostaje kod kaznenog naloga?

- Glavni pretres.

146. Postupak prema maloljetnicima?

- Odredbe ovog zakona primjenjuju se u postupku prema licima koja su izvršila krivično djelo kao
maloljetnici, a u vrijeme pokretanja postupka, odnosno suđenjanisu navršile 21 godinu života.

76
 - Kad se u toku postupka utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije navršio 14
godina života, krivični postupak će se obustaviti i o tome će se obavijestiti organ starateljstva.

- Maloljetnik mora imati branioca od početka pripremnog postupka. Ako sam maloljetnik, njegov
zakonski zastupnik ili srodnici ne uzmu branioca, njega će postaviti po službenoj dužnosti sudija
za maloljetnike

- Od dužnosti svjedočenja o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti

maloljetnika, upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima živi oslobođeni su samo roditelj,
staralac, usvojilac, socijalni radnik, vjerski ispovjednik, odnosno vjerski službenik i branilac.

- Kad je maloljetnik učestvovao u izvršenju krivičnog djela zajedno s punoljetnim licem, postupak
prema njemu će se razdvojiti.
- Postupak prema maloljetniku može se spojiti s postupkom protiv punoljetnog lica i provesti po
opštim odredbama zakona samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razjašnjenje
stvari. Rješenje o tome donosi sudija za maloljetnike, na obrazloženi prijedlog Tužioca.

- Kad je lice učinilo neko krivično djelo kao maloljetno, a neko kao punoljetno, sprovešće se
jedinstven postupak u skladu sa odredbama koje regulišu spajanje postupka, pred vijećem koje
sudi punoljetnim licima.

- U postupku prema maloljetnicima organ starateljstva ima pravo da se upozna s tokom postupka,
da u toku postupka stavlja prijedloge i da ukazuje na činjenice i dokaze koji su od važnosti za
donošenje pravilne odluke. O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku Tužilac će
obavijestiti nadležni organ starateljstva (organ starateljstva se određuje prema prebivalištu
maloljetnika).

- Maloljetnik se poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika.

147. Sastav suda u postupku prema maloljetnicima?

- U prvom stepenu sudi sudija za maloljetnike, koji vodi i pripremni postupak i obavlja i druge
poslove u postupku prema maloljetnicima.
- Vijeće za maloljetnike u sastavu od 3 sudija odlučuje po žalbama protiv odluke sudije za
maloljetnike.

148. Načelo oportuniteta?

- Za krivična djela s propisanom kaznom zatvora do 3 godine ili novčanom kaznom, Tužilac može
odlučiti da ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka iako postoje dokazi da je maloljetnik
učinio krivično djelo, ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema
maloljetniku s obzirom na prirodu krivičnog djela i okolnosti pod kojima je učinjeno, raniji život
maloljetnika i njegova lična svojstva.

77
 - Prije donošenja odluke hoće li podnijeti zahtjev za pokretanje krivičnog postupka prema
maloljetniku, Tužilac je dužan razmotriti mogućnost i opravdanost izricanja odgojne
preporuke(izvinjenje, naknada štete i sl.).

149. Pripremni postupak prema maloljetnicima?

- Tužilac podnosizahtjevza pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike (pripremni
postupak je pandam istrazi u redovnom krivičnom postupku).
- Prije donošenja odluke o tome hoće li se složiti s ovim sudija za maloljetnike je dužan razmotriti
mogućnosti i opravdanost izricanja odgojne preporuke. Ako odluči da izrekne odgojnu
preporuku, sudija za maloljetnike će odlučiti da se postupak prema maloljetniku ne pokrene.

- U pripremnom postupku prema maloljetniku, pored činjenica koje se odnose na krivično djelo,
posebno će se utvrditi godine života maloljetnika, okolnosti potrebne za ocjenu njegove duševne
razvijenosti, ispitaće se sredina u kojoj i prilike pod kojima maloljetnik živi i druge okolnosti koje
se tiču njegove ličnosti.
- Radnjama u pripremnom postupku mogu biti prisutni Tužilac i branilac. Ispitivanje maloljetnog
lica, kad je to potrebno, obaviće se uz pomoć pedagoga ili drugog stručnog lica. Sudija za
maloljetnike može odobriti da radnjama u pripremnom postupku bude prisutan predstavnik
organa starateljstva i roditelj, odnosno staralac maloljetnika.
- Sudija za maloljetnike može narediti da se maloljetnik u toku pripremnog postupka smjesti u
prihvatilište, odgojnu ili sličnu ustanovu, da se stavi pod nadzor organa starateljstva ili da se
preda drugoj porodicai, ako je to potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je živio
ili radi pružanja pomoći, zaštite ili smještaja maloljetnika.
- Izuzetno, sudija za maloljetnike može maloljetniku odrediti pritvor, pritvor može trajati najduže
mjesec dana.Vijeće za maloljetnike dužno je obaviti kontrolu neophodnosti pritvora svakih 15
dana. Vijeće za maloljetnike može u slučaju postojanja zakonskih razloga produžiti pritvor za još
2 mjeseca. Nakon završetka pripremnog postupka, pritvor može da traje najduže još 6 mjeseci.

- Nakon što ispita sve okolnosti koje se odnose na izvršenje krivičnog djela i na ličnost maloljetnika,
sudija za maloljetnike dostavlja spise Tužiocu koji je dužan u roku od 8 dana zahtijevati da se
pripremni postupak dopuni ili izjaviti da odustaje od postupka i podnijeti predlog za
obustavljanje postupka ili podnijeti obrazloženi prijedlog sudiji za maloljetnike za izricanje
vaspitne mjere ili kazne.

- Ako u toku pripremnog postupka Tužilac nađe da nema osnova za vođenje postupka prema
maloljetniku staviće prijedlog sudiji za maloljetnike da obustavi postupak. Ako se sudija za
maloljetnike ne složi s prijedlogom Tužioca, zatražiće da o tome odlući vijeće za maloljetnike.
Vijeće može obustaviti postupak prema maloljetniku ili odlučiti da se postupak nastavi pred
sudijom za maloljetnike.

150. Prvostepeni postupak prema maloljetnicima?

- Kad primi prijedlog Tužioca, sudija za maloljetnike zakazuje ročište ili glavni pretres.

78
 - Kazna maloljetničkog zatvora i zavodske mjere izriču se samo po održanom glavnom pretresu.

- Shodno se primjenjuju odredbe zakona o glavnim pretresom, o odlaganju i prekidanju glavnog

pretresa, o zapisniku i o toku glavnog pretresa, ali sudija za maloljetnike može odstupiti od ovih
pravila ako smatra da njihova primjena u konkretnom slučaju ne bi bila cjelishodna.
- Odredbe zakona o izmjeni optužbe primjenjivaće se i u postupku prema maloljetniku, s tim što je
sudija za maloljetnike ovlašćen da i bez prijedloga Tužiocadonese odluku na osnovu činjeničnog
stanja koje je izmijenjeno na glavnom pretresu.

- Na ročište će se pozvati: tužilac, maloljetnik, branilac, roditelj odnosno staratelj maloljetnika, a o

ročištu će biti obaviješten i može mu prisustvovati predstavnik centra za socijalni rad. Ovom
ročištu obavezno prisustvuju tužilac i branilac maloljetnika.

- Kad se sudi maloljetniku, javnost je uvijek isključena.

- Sudija za maloljetnike dužan je zakazati glavni pretres ili održati ročište za izricanje odgojne
mjere u roku od 8 dana od dana prijema prijedloga Tužioca ili od dana kad je na ročištu
odlučeno da se održi glavni pretres.

- Sudija za maloljetnike dužan je da pismeno izradi presudu, odnosno rješenje u roku od 8 dana, a
u posebno složenim slučajevima u roku od 15 dana od dana objavljivanja presude, odnosno
rješenja.

151. Odluke sudije za maloljetnike?

- Sudija za maloljetnikenije vezan za prijedlog Tužioca pri odlučivanju hoće li prema maloljetniku
izreći kaznu ili će primijeniti odgojnu mjeru, ali ako je Tužilac odustao od prijedloga, sudija za
maloljetnike ne može maloljetniku izreći kaznu nego samo odgojnu mjeru.

- Sudija za maloljetnike može rješenjem obustaviti postupak (ako primjeni načelo oportuniteta),
donijeti presudu kojom se optužba odbija ili kojom se optuženi oslobađa od optužbe.

- Sudija za maloljetnike donosi rješenje i kad izriče odgojnu mjeru maloljetniku. U izreci ovog
rješenja navodi se samo koja se mjera izriče, ali se maloljetnik ne oglašava krivim za krivično
djelo koje mu se stavlja na teret.

- Sudija za maloljetnike može maloljetnika obavezati na plaćanje troškova krivičnog postupka i na

ispunjenje imovinskopravnog zahtjevasamo ako je maloljetniku izrekao kaznu maloljetničkog
zatvora. Ako je prema maloljetniku izrečena odgojna mjera, troškovi postupka padaju na teret
budžetskih sredstava, a oštećeni se radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva upućuje na
parnični postupak.

152. Žalba u postupku protiv maloljetnika?

79
 - Protiv presude kojom je maloljetniku izrečena kazna maloljetničkog zatvora, protiv rješenja
kojim je maloljetniku izrečena odgojna mjera i protiv rješenja o obustavljanju postupka mogu
podnijeti žalbu sva lica koja imaju pravo na žalbu protiv presude i to u roku od 8 dana od dana
prijema presude, odnosno rješenja.

- Vijeće za maloljetnike može preinačiti prvostepenu odluku i izreći težu mjeru maloljetniku -
samo ako je to predloženo u žalbi Tužioca.

- Ako prvostepenom odlukom nije izrečena kazna maloljetničkog zatvora ili zavodska mjera,
vijeće za maloljetnike može tu kaznu, odnosno mjeru izreći samo ako održi pretres.

- Odredbe o ponavljanju krivičnog postupka završenog pravosnažnom presudom shodno se

primjenjuju i na ponavljanje postupka završenog pravosnažnim rješenjem o primjeni odgojne
mjere ili o obustavi postupka prema maloljetniku.

- Uprava ustanove u kojoj se izvršava odgojna mjera prema maloljetniku dužna je da svaka 2
mjeseca dostavi Sudu koji je izrekao odgojnu mjeru izvještaj o ponašanju maloljetnika. Sudija za
maloljetnike može i sam obilaziti maloljetnike smještene u ustanovi.

- Kad su ispunjeni zakonom propisani uslovi za izmjenu odluke o izrečenoj odgojnoj mjeri, odluku
o izmjeni donosi sudija za maloljetnike koji je donio rješenje o odgojnoj mjeri ako sam nađe da je
to potrebno, ili na prijedlog Tužioca, upravnika ustanove ili organa starateljstva kome je povjeren
nadzor nad maloljetnikom.

153. Postupak protiv pravnih osoba?

- Zbog istog krivičnog djela, protiv pravnog lica se, u pravilu, pokreće i vodi krivični postupak
zajedno s postupkom protiv počinioca. Postupak samo protiv pravnog lica se može pokrenuti,
odnosno voditi kada protiv počinioca krivični postupak nije moguće pokrenuti ili ako je protiv
njega krivični postupak već proveden.
- U jedinstvenom postupku se protiv optuženog pravnog lica i optuženog podiže jedna optužnica i
izriče jedna presuda.

- Tužilac može odlučiti da protiv pravnog lica ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka kada
okolnosti slučaja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno, jer je doprinos pravnog lica izvršenju
krivičnog djela bio neznatan ili pravno lice nema imovine ili ima tako malo imovine da ne bi bila
dovoljna ni za pokriće troškova postupka ili ako je protiv pravnog lica započet stečajni postupak ili
kada je počinilac krivičnog djela jedini vlasnik pravnog lica protiv kojeg bi se krivični postupak
inače pokrenuo.

- Svako pravno lice u krivičnom postupku mora imati svoga zastupnika, koji je ovlašćen za
preduzimanje svih radnji za koje je po zakonu ovlašćen osumnjičeni/optuženi i osuđeni.
Zastupnik pravnog lica u krivičnom postupku je onaj ko je ovlašćen zastupati pravno lice po

80
 zakonu, aktu nadležnog državnog organa ili po statutu, aktu o osnivanju ili drugom aktu
pravnog lica. Zastupnik može ovlastiti za zastupanje nekoga drugog.

- Pravno lice može, pored zastupnika, imati branioca. Pravno i fizičko lice kao i
osumnjičeni/optuženi, ne mogu imati istog branioca.

- Optužnica protiv pravnog lica u krivičnom postupku, pored sadržaja propisanih zakonom, sadrži
naziv pod kojim pravno lice, u skladu s propisima, nastupa u pravnom prometu, sjedište
pravnog lica, opis krivičnog djela i osnov odgovornosti pravnog lica.

- Pored redovnog sadržaja, pisana presuda pravnom licu mora sadržavati:

 u uvodu presude - naziv pod kojim pravno lice u skladu s propisima nastupa u pravnom
prometu i sjedište pravnog lica, kao i ime i prezime zastupnika pravnog lica koji je bio
prisutan na glavnom pretresu,

 u izreci presude - naziv pod kojim pravno lice u skladu s propisima nastupa u pravnom
prometu i sjedište pravnog lica, kao i zakonski propis po kojem je optuženo, po kojem se
oslobađa optužbe za to djelo ili po kojem se optužba odbija.

154. Postupak za primjenu mjera sigurnosti, oduzimanje imovinske koristi i opozivanje uslovne osude?
 Prekid postupka u slučaju nastupanja duševne bolesti - Ako je kod optuženog nakon
izvršenja krivičnog djela nastupila takva duševna bolest da nije sposoban učestvovati u
postupku Sud će rješenjem, nakon psihijatrijskog vještačenja, prekinuti postupak i
optuženog uputiti organu nadležnom za pitanja socijalnog staranja.
- Kada se zdravstveno stanje optuženog poboljša u mjeri da je sposoban da učestvuje u
postupku, krivični postupak će se nastaviti.

 Postupak u slučaju neuračunljivosti - Ako je osumnjičeni učinio protivpravno djelo u stanju

neuračunljivosti i postoje zakonom određeni uslovi za određivanje prisilnog smještaja lica sa
težim duševnim smetnjama u zdravstvenu ustanovu, tužilac će u optužnici postaviti
predlogda Sud utvrdi da je osumnjičeni učinio protivpravno djelo u stanju neuračunljivosti,
kao i da mu se privremeno odredi prisilan smještaj u zdravstvenoj ustanovi uz
obavještavanje zdravstvene ustanove ( + vanparnični postupak oduzimanje poslovne
sposobnosti).
- Ako u toku glavnog pretresa izvedeni dokazi ukazuju da je optuženi učinio protivpravno djelo
u stanju uračunljivosti, smanjene uračunljivosti ili bitno smanjene uračunljivosti, tužilac će
izmijeniti optužnicu. Ako Sud utvrdi da optuženi u vrijeme počinjenja djela nije bio u stanju
neuračunljivosti, a tužilac ne odustane od predlogada Sud utvrdi da je osumnjičeni učinio
protivpravno djelo u stanju neuračunljivosti, kao i da mu se privremeno odredi prisilan
smještaj, Sud će donijeti presudu kojom se optužba odbija.

81
  Postupak u slučaju obaveznog liječenja od ovisnosti -O primjeni mjere sigurnosti obaveznog
liječenja od ovisnosti, Sud odlučuje pošto pribavi nalaz i mišljenje vještaka. U svojem nalazu i
mišljenju vještak treba da se izjasni i o mogućnostima za liječenje optuženog.

 Oduzimanje predmeta - Predmeti koji se po KZ BiH moraju oduzeti, oduzeće se i kad se

krivični postupak ne završi presudom kojom se optuženi proglašava krivim, ako to
zahtijevaju interesi opšte sigurnosti i interesi morala, o čemu se donosi posebno rješenje.

 Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom - Imovinska korist pribavljena

krivičnim djelom utvrđuje se u krivičnom postupku po službenoj dužnosti. Tužilac je u toku
postupka dužan prikupljati dokaze i izviđati okolnosti koje su od važnosti za utvrđivanje
imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.
- Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom Sud može izreći u presudi ili
naknadno rješenjem.

 Postupak opozivanja uslovne osude - Kad je u uslovnoj osudi određeno da će se kazna izvršiti
ako osuđeni ne vrati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, ne nadoknadi štetu ili ne
ispuni druge obaveze, a osuđeni u određenom roku nije ispunio te obaveze, Sud će provesti
postupak za opozivanje uslovne osude na prijedlog Tužioca ili po službenoj dužnosti. Ako
Sud utvrdi da osuđeni nije ispunio obavezu koja mu je bila određena presudom, donijeće
presudu kojom će opozvati uslovnu osudu i odrediti da se utvrđena kazna izvrši ili produžiti
rok za ispunjenje obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajućom obavezom ili osloboditi
osuđenog ispunjenja izrečene obaveze. Ako Sud nađe da nema osnova za donošenje koje od
tih odluka, rješenjem će obustaviti postupak za opozivanje uslovne osude.

155. Postupak za donošenje odluke o brisanju osude ili prestanku mjera sigurnosti/bezbjednosti i
pravnih posljedica osude?
 Rješenje o brisanju osude - Kad po zakonu brisanje osude nastupa protekom određenog
vremena i pod uslovom da osuđeni u tom vremenu ne učini novo krivično djelo, rješenje o
brisanju osude donosi po službenoj dužnosti organ nadležan za vođenje poslova kaznene
evidencije. Prije donošenja rješenja o brisanju osude izvršiće se potrebna provjeravanja, a
naročito će se prikupiti podaci o tome da li je protiv osuđenog u toku krivični postupak za
neko novo krivično djelo učinjeno prije isteka roka predviđenog za brisanje osude.
- Ako nadležni organ ne donese rješenje o brisanju osude, osuđeni može tražitida se utvrdi da
je brisanje osude nastupilo po zakonu. Ako nadležni organ ne postupi po zahtjevu osuđenog
u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, osuđeni može tražiti da Sud donese rješenje o
brisanju osude.
- Molba se podnosi Sudu. Sudija koji za to bude određen, zakazaće i provesti saslušanje
Tužioca i osuđenog. Ako Sud odbije molbu zato što osuđeni svojim ponašanjem nije zaslužio

82
 brisanje osude, osuđeni može molbu ponoviti po isteku jedne godine od dana
pravosnažnosti rješenja o odbijanju molbe.

 Sudsko brisanje uslovne osude - Ako uslovna osuda ne bude opozvana ni poslije jedne
godine od dana proteka vremena provjeravanja(rok kušnje), Sud će donijeti rješenje kojim
se utvrđuje brisanje uslovne osude.

 Uvjerenje o kaznenoj evidenciji- U uvjerenju koje se građanima izdaje na osnovu podataka iz

krivične evidencije, brisana osuda i brisane pravne posljedice osude ne smiju se spominjati.

 Molba i postupak prestanka mjere sigurnosti - podnosi se Sudu. Sudija koji za to bude
određen će prethodno ispitati je li proteklo potrebno vrijeme po zakonu, a zatim će zakazati i
provesti saslušanja - radi utvrđivanja činjenica na koje se podnosilac molbe poziva. U slučaju
odbijanja molbe, nova molba se ne može podnijeti prije isteka roka od 1 godine od dana
pravosnažnosti rješenja o odbijanju ranije molbe.

156. Postupak za naknadu štete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava osoba neopravdano osuđenih i
neosnovano lišenih slobode?
 Naknada štete zbog neopravdane osude - Pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude
ima lice kojem je bila pravosnažno izrečena krivičnopravna sankcija ili koje je oglašeno
krivim, a oslobođeno od kazne, a kasnije je povodom vanrednog pravnoglijekaponovljeni
postupak pravosnažno obustavljen ili je pravosnažnom presudom oslobođeno od optužbe,
ili je optužba odbijena. Pravo na naknadu štete zastarijeva protekom 3 godine od dana
pravosnažnosti presude.

- Prije podnošenja Sudu tužbe za naknadu štete, oštećeni je dužan da se svojim zahtjevom
obrati nadležnom ministarstvu Bosne i Hercegovine, radi postizanja sporazuma o postojanju
štete i vrsti i visini naknade. Ako zahtjev za naknadu štete ne bude usvojen ili po njemu
nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ne donese odluku u roku od 3 mjeseca od dana
podnošenja zahtjeva, oštećeni može kod nadležnog suda podnijeti tužbu za naknadu štete.
Tužba za naknadu štete podnosi se protiv Bosne i Hercegovine. Nasljednici oštećenog
nasljeđuju samo pravo oštećenog lica na naknadu imovinske štete.

- Pravo na naknadu štete pripada i licu koje je bilo u pritvoru, a nije došlo do pokretanja
krivičnog postupka ili je postupak obustavljen ili je pravosnažnom presudom oslobođeno od
optužbe ili je optužba odbijena, licu koje je izdržavalo kaznu lišenja slobode, a povodom
ponavljanja krivičnog postupka izrečena mu je kazna lišenja slobode u kraćem trajanju od
kazne koju je izdržalo ili mu je izrečena krivičnopravna sankcija koja se ne sastoji u lišenju
slobode ili je oglašeno krivim a oslobođeno od kazne, licu koje je usljed pogreške ili
nezakonitog rada organa neosnovano lišeno slobode ili je zadržano duže u pritvoru ili

83
 ustanovi za izdržavanje kazne ili mjere, licu koje je u pritvoru provelo duže nego što traje
kazna zatvora na koju je osuđeno.

- Licu koje je lišeno slobode bez zakonskog osnova, pripada pravo na naknadu štete ako mu
nije određen pritvor, niti mu je vrijeme za koje je lišeno slobode uračunato u izrečenu kaznu
za krivično djelo ili za prekršaj.

 Naknada štete prouzrokovane sredstvima javnog informisanja -Ako je slučaj na koji se

odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lišenje slobode nekog lica prikazan u sredstvima
javnog informisanja i time bio povrijeđen ugled tog lica, Sud će, na njen zahtjev, objaviti u
novinama ili drugom sredstvu javnog informisanja saopštenje o odluci iz koje proizilazi
neopravdanost ranije osude, odnosno neosnovanost lišenja slobode. Ako slučaj nije
prikazan u sredstvu javnog informisanja, ovakvo saopštenje će se, na zahtjev tog lica,
dostaviti organu ili pravnom licu u kojem je to lice zaposleno, a ako je to za njegovu
rehabilitaciju potrebno - političkoj stranci ili udruženju građana.

 Lica kojima pripada pravo podnošenja odštetnog zahtjeva - Poslije smrti osuđenog lica
pravo na podnošenje ovog zahtjeva pripada njegovom bračnom odnosno vanbračnom
drugu, djeci, roditeljima, braći i sestrama, i ako nije bio podnesen zahtjev za naknadu štete.

 Rehabilitacija - Sud će po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim se poništava upis

neopravdane osude u kaznenoj evidenciji. Rješenje se dostavlja organu nadležnom za
vođenje kaznene evidencije. O poništenom upisu ne smiju se nikom davati podaci iz kaznene
evidencije.

157. Postupak za izdavanje potjernice i objave?

 Izdavanje potjernice može se narediti kad se osumnjičeni, odnosno optuženi protiv kojeg je
pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna
zatvora 3 godine ili teža kaznanalazi u bjekstvu, a postoji naredba za njegovo dovođenje ili
rješenje o određivanju pritvora. Izdavanje potjernice naređuje Sud. Izdavanje potjernice
narediće se i u slučaju bjekstva osuđenog iz ustanove u kojoj izdržava kaznu, bez obzira na
visinu kazne ili bjekstva iz ustanove u kojoj izdržava zavodsku mjeru vezanu s lišenjem
slobode. Naredbu u takvom slučaju izdaje upravnik ustanove. Naredba Suda ili upravnika
ustanove za izdavanje potjernice dostavlja se policijskim organima radi izvršenja.– (može
biti posebno pitanje ‘’ko izdaje potjernicu’’)

 Izdavanje objave - Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi s krivičnim
djelom, ili ove predmete treba pronaći, a naročito ako je to potrebno radi ustanovljenja
istovjetnosti pronađenog nepoznatnog leša, narediće se izdavanje objave kojom će se
zatražiti da se podaci ili obavještenja dostave organu koji vodi postupak.

84
 - Organ koji je naredio izdavanje potjernice ili objave dužan je da je odmah povuče kad se
pronađe traženo lice ili predmet ili kad nastupi zastarjelost krivičnog gonjenja ili izvršenja kazne
ili drugi razlozi zbog kojih potjernica ili objava nije više potrebna.
- Potjernicu i objavu raspisuje nadležni policijski organ koga određuje Sud u svakom pojedinom
slučaju, odnosno ustanova iz koje je pobjeglo lice na izdržavanju kazne ili zavodske mjere.
- Ako je vjerovatno da se lice za kojim je izdata potjernica nalazi u inostranstvu, nadležno
ministarstvo Bosne i Hercegovine može raspisati međunarodnu potjernicu.

158. Ingerencije sudije za prethodni postupak?

- Sudija za prethodni postupak je sudija koji u toku istrage postupa u slučajevima kada je to
propisano zakonom – postavlja branioca osumnjičenom/optuženom u slučajevima obavezne
odbrane, razrešava branioca u toku istrage, izdaje naredbu za pretresanje, naknadno odobrava
oduzimanje predmeta oduzetih prilikom pretresa, odobrava naredbu za dovođenje svjedoka u
istrazi, naređuje posebne istražne radnje, određuje mjere zabrane u toku istrage, donosi rješenje
o jemstvu u toku istrage, donosi rješenje o određivanju i ukidanju pritvora, obezbjeđuje dokaze u
istrazi i sl.

159. Sudija za prethodno saslušanje?

- Sudija za prethodno saslušanje je sudija koji nakon podizanja optužnice postupa u slučajevima
kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlašćenja koja pripadaju sudiji za prethodni
postupak.

160. Kako tužilac može disponirati optužnicom?

- Tužilac podiže i zastupa optužnicu pred sudom, može odlučiti da ne podigne optužnicu, da
povuče optužnicu (sa ili bez odobrenja – zavisi od faze postupka), može optužnicu izmjeniti.

161. Mora li optuženi da daje iskaz?

- Optuženi može biti saslušan u svojstvu svjedoka u vlastitom predmetu ukoliko to zatraži u
postupku izvođenja dokaza odbrane,.
- Osumnjičeni, odnosno optuženi nije dužan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena
pitanja.

162. Može li službena zabilješka biti dokaz u krivičnom postupku?

- Može ako se u postupku sasluša kao svjedok lice koje je sačinilo službenu zabilješku (ovlašćeno
službeno lice) i ako dokazuje neku činjenicu koja je bitna za postupak.

85
 ZAKON O PREKRŠAJIMA BiH

1. Šta se uređuje ovim zakonom?

- Ovim Zakonom propisuje se postupanje ovlašćenih organa u Bosni i Hercegovini kada odlučuju o
prekršajima propisanim zakonima i drugim propisima institucija Bosne i Hercegovine i nadležnost
i postupanje sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i
Hercegovine radi odlučivanja o prekršajima. – (može biti posebno pitanje ‘’šta je povreda javnog
poretka’’)

2. Čime se propisuje prekršaj?

- Prekršaji se propisuju zakonima Bosne i Hercegovine i odlukama Savjeta ministara Bosne i
Hercegovine.

3. Šta je prekršaj?
- Prekršaji predstavljaju kršenja javnog poretka ili propisa o ekonomskom i finansijskom
poslovanju utvrđena zakonom ili drugim propisom, za koje su određena obilježja prekršaja i za
koje su propisane sankcije.

- Prekršaj može biti izvršen činjenjem ili nečinjenjem.

- Nehat izvršioca je dovoljan da se izvršilac smatra odgovornim za prekršaj, osim ako je

odredbama o prekršajima propisano da će biti kažnjen za djelo učinjeno isključivo sa
umišljajem. – (može biti posebno pitanje ’’odgovornost za nehat kod prekršaja’’
- Prekršaj mogu učiniti fizička i pravna lica.

- Pokušaj izvršenja prekršaja nije kažnjiv, osimako je kažnjavanje za pokušaj izričito propisano.–
(može bit posebno pitanje ‘’da li je pokušaj prekršaja kažnjiv’’)

4. Ovlašćeni organ?
- Ovlašćeni organ je nadležni policijski, inspektor ili lice ovlašćeno za obavljanje inspekcije,
ministarstvo,preduzeće ili drugo pravno lice koje ima javna ovlašćenja i u čiju nadležnost spada
direktno ili indirektno sprovođenje bilo kojeg zakona ili propisa koji propisuje prekršaje.

5. Vrste sankcija?
- Sljedeće sankcije mogu biti izrečene licu odgovornom za učinjeni prekršaj:
 NOVČANA KAZNA(jedina kazna kod prekršaja)– od 30 - 10.000 KM za fizička lica, od 50 -
50.000 KM za odgovorna lica u pravom licu i od 500 - 200.000 KM za pravna lica.
 USLOVNA OSUDA;
 UKOR;

86
  ZAŠTITNE MJERE:
a) oduzimanje predmeta;
b) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti;
c) potpuna ili djelimična zabrana upravljanja motornim vozilom i
d) vanbolničko liječenje od ovisnosti.

- Zakonima koji propisuju prekršaje mogu se odrediti dodatne vrste zaštitnih mjera.

- Pored toga, kao posljedica odgovornosti za učinjeni prekršaj, mogu biti izrečenei sledeće mjere:

a) oduzimanje imovinske koristi;

b) obaveza naknade štete;
c) kazneni poeni;
d) lišavanje slobode radi naplate novčane kazne.

6. Pokretanje prekršajnog postupka?

- Prekršajni postupak može pokrenuti ovlašćeni organ na sljedeći način:

a) izdavanjem prekršajnog naloga ili

b) podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu.

- Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka može se podnijeti samo u slučajevima kada ne

postoje uslovi za izdavanje prekršajnog naloga! – (može biti posebno pitanje ‘’kada se podnosi
zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka’’)

7. Izdavanje prekršajnog naloga?

- Ovlašćeni organ će izdati prekršajni nalog ako ustanovi da je prekršaj iz njegove nadležnosti
utvrđen na jedan od sljedećih načina:

 neposrednim opažanjem ovlašćenog službenog lica prilikom inspekcije, nadzora i pregleda;

 podacima koji su dobijeni uređajima za nadzor ili mjerenje;
 prilikom inspekcijskog ili drugog nadzorapregledom dokumentacije, prostorija i robe ili na
drugi zakonit način ili
 na osnovu priznanja okrivljenog o izvršenju prekršaja u nekom drugom sudskom ili
administrativnom postupku.

- Prekršajni nalog može se izdati samo u slučajevima kada odgovarajući zakon ili drugi propis
određuje fiksnu novčanu kaznu, kada novčana kazna može biti izračunata korišćenjem
matematičke formule, ili kada ovlašćeni organ odluči da izrekne minimalnu novčanu kaznu,
odnosno zaštitnu mjeru u najkraćem trajanju ili zaštitnu mjeru oduzimanje predmeta određenu
takvim zakonom ili drugim propisom.
- Prekršajni nalog ne može biti izdat prema maloljetniku.

8. Sadržaj prekršajnog naloga?

- Prekršajni nalog donosi se u pisanoj formi i mora sadržavati sljedeće podatke:

 naziv: prekršajni nalog;

87
  naziv ovlašćenog organa koji ga je izdao;
 ime i svojstvo službenog lica koje ga je izdalo;
 jedinstveni broj koji odredi ovlašćeni organ;
 datum izdavanja i datum uručenja;
 prekršaj koji je učinio okrivljeni, naziv propisa i član koji određuje prekršaj;
 kada je okrivljeni fizičko lice - ime i prezime, i ako je poznata, stalna adresa, jedinstveni
matični broj, kao i mjesto zaposlenja, a za strance i broj pasoša;
 kada je okrivljeni pravno lice - naziv i sjedište, kao i jedinstveni identifikacioni broj za domaća
pravna lica, a za strana lica naziv, sjedište i broj registra ili druge evidencije u državi sjedišta
stranog lica, a ako strano lice ima predstavništvo u Bosni i Hercegovini, broj upisa u Registar
predstavništava stranih lica u Bosni i Hercegovini;
 mjesto, datum i vrijeme kada je prekršaj učinjen;
 utvrđenu sankciju, uključujući novčanu kaznu i/ili zaštitnu mjeru;
 iznos naknade štete, ako se taj iznos može odrediti cjenovnikom i troškovi postupka ako su
isti određeni zakonom u fiksnom iznosu;
 uputstvo da se novčana kazna, šteta i troškovi trebaju platiti, ili da okrivljeni mora zatražiti
sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu u roku od 8 dana od dana uručenja;
 uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne, štete i troškova i
 potpis ovlašćenog predstavnika ovlašćenog organa.

- Ako je prekršaj učinjen u saobraćaju i uključuje motorno vozilo, prekršajni nalog treba da
sadržava sljedeće dodatne podatke:

 registarski broj vozila i broj saobraćajne dozvole;

 broj vozačke dozvole vozača, ako je poznat;
 broj kaznenih poena koje zakon propisuje za takav prekršaj.

- Prekršajni nalog će, uz ostalo, sadržavati sljedeća uputstva:

 da okrivljeni ima pravo da podnese zahtjev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu,

naznačavajući kojem sudu i u kojem roku okrivljeni treba da podnese zahtjev;
 da kazna koju je izrekao sud može biti veća od one koja je izrečena prekršajnim nalogom;
 da će okrivljeni biti dužan da naknadi sudske troškove u slučaju kada zatraži sudsko
odlučivanje o prekršajnom nalogu ako sud utvrdi da je on odgovoran za prekršaj naveden u
prekršajnom nalogu;
 da će u slučaju prekršaja iz oblasti saobraćaja za koje zakon propisuje dodjeljivanje kaznenih
poena, prihvatanje odgovornosti ili utvrđivanje odgovornosti od suda rezultirati
dodjeljivanjem tih kaznenih poena.

9. Uručenje prekršajnog naloga?

- Prekršajni nalog sastoji se od originala i najmanje 2 kopije. Original zadržava ovlašćeni organ u
svojoj evidenciji. Dvije kopije uručuju se okrivljenom.

- Prekršajni nalog može se uručiti okrivljenom:

 lično;
 putem pošte;

88
  pričvršćivanjem ili ostavljanjem prekršajnog naloga na sigurnom i vidnom mjestu na
motornom vozilu, ako se prekršaj koji je učinjen odnosi na nepropisno parkiranje motornog
vozila.
10. Prihvatanje odgovornosti?
- U svim slučajevima okrivljeni može prihvatiti odgovornost za prekršaj tako što će platiti kaznu i
sve druge obaveze koje su utvrđene prekršajnim nalogom u određenom roku, ili obavijestiti
ovlašćeni organ o svom prihvatanju sankcije koja je određena u prekršajnom nalogu.
- Svako lice koje prihvati odgovornost ne može kasnije odbijati odgovornost ili se žaliti na visinu
kazne ili vrstu bilo koje sankcije ili troškova.
- Ako lice prihvati odgovornost za prekršaj i u roku od 8 dana od dana prijema prekršajnog naloga
plati polovinu od punog iznosa izrečene novčane kazne utvrđene prekršajnim nalogom, oslobađa
se plaćanja druge polovine izrečene novčane kazne.

11. Postupak po zahtjevu za odlučivanje pred sudom?

- Okrivljeni koji primi prekršajni nalog i želi da se o predmetu odluči pred sudom mora da:

a) zatraži sudsko odlučivanje tako što će na odgovarajućem mjestu potpisati jednu kopiju
prekršajnog naloga i dostaviti je sudu u roku određenom u prekršajnom nalogu,
b) se pojavi pred sudom na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres po prekršajnom nalogu,
ili, ako datum nije naveden, onda na dan koji je sud odredio za usmeni pretres.

- Ako okrivljeni zahtijeva sudsko odlučivanje, sankcije određene u prekršajnom nalogu smatraće se
ništavnim. Sud može izreći bilo koju sankciju koju zakon dozvoljava, uključujući i strožu sankciju.

12. Podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka?

- U slučajevima kada nije moguće izdati prekršajni nalog, ovlašćeni organ može pokrenuti
prekršajni postupak protiv okrivljenog podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog
postupka nadležnom sudu.

- Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka treba da bude na standardnom obrascu koji

propisuje ministar pravde Bosne i Hercegovine i sadrži sljedeće podatke:

 naziv ovlašćenog organa koji podnosi zahtjev;

 prekršaj koji se okrivljenom stavlja na teret i naziv i član propisakoji propisuje prekršaj;
 kada je okrivljeni fizičko lice - ime i prezime i, ako je poznata, stalnu adresu, jedinstveni
matični broj, kao i mjesto zaposlenja, a za strance i broj pasoša;
 kada je okrivljeni pravno lice - naziv i sjedište, kao i jedinstveni identifikacioni broj;
 činjenični opis radnji koji određuje pravnu kvalifikaciju prekršaja, mjesto, datum i vrijeme
izvršenja prekršaja i druge okolnosti neophodne za određivanje prekršaja;
 procijenjenu visinu naknade štete i druge troškove;
 prijedlog dokaza koji treba da se izvedu;
 potpis ovlašćenog prestavnika ovlašćenog organa.

- Podnosilac zahtjeva može odustati od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sve do

donošenja rješenja o prekršaju.

89
 - Ovlašćeni organ uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka može priložiti ponudu
okrivljenom da prihvati predloženu sankciju, koja može biti novčana kazna i/ili predložene
zaštitne mjere. Ako okrivljeni prihvati predloženu sankciju ili ako se ovlašćeni organ i okrivljeni
sporazumiju o drugoj sankciji prije donošenja odluke o prekršaju, ovlašćeni organ će podnijeti
sudu na odobrenje pisani sporazum koji sadrži detalje o sankciji, potpisan od okrivljenog i
ovlašćenog predstavnika ovlašćenog organa. U opravdanim slučajevima sporazumom o sankciji
može se predvidjeti i plaćanje novčane kazne u ratama u roku do 6 mjeseci. Sud će odobriti
sporazum između okrivljenog i ovlašćenog organa ako utvrdi da on ispunjava zakonske uslove.

13. Vođenje evidencije?

- Sud koji donosi rješenje o prekršaju i ovlašćeni organ koji izda prekršajni nalog će bez
odgađanja, u elektronskoj formi, unijeti u prekršajnu evidenciju podatke o sankcijama koje su
izrečene fizičkom, pravnom i odgovornom licu.

- Sve novčane kazne i troškovi postupka koji su izrečeni na osnovu konačnog i izvršnog prekršajnog
naloga ili pravosnažnog i izvršnog rješenja o prekršaju upisaće se u Registar novčanih kazni i biti
evidentirani kao dug koji kažnjeni duguje odgovarajućem nivou vlasti kojem se kazna plaća.
- Novčana kazna i troškovi postupka će u svakom slučaju biti brisani iz Registra novčanih kazni po
proteku 5 godina od dana kada su prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju postali konačni i
izvršni.

- Dok se ne plate sve novčane kazne i troškovi koji su evidentirani u Registru novčanih kazni,
kažnjenom se neće dozvoliti:

a) registracija ili produženje važnosti registracije motornog vozila;

b) izdavanje ili produženje važnosti vozačke dozvole;
c) učestvovanje na javnom tenderu;
d) promjena registracije pravnog licaili registracije samostalne preduzetničke djelatnosti.

14. Prinudna naplata?

- Ako se utvrdi da kažnjeni izbjegava da plati novčanu kaznu, ovlašćeni organ ili sud mogu zatražiti
od poreske uprave da primijeni postupak prinudne naplate koji je određen u odgovarajućem
zakonu o poreskim upravama za bilo koji iznos evidentiran u Registru novčanih kazni, na isti način
na koji je ovlašćena za naplatu poreskih obaveza. Poreska uprava može sprovesti takav postupak
prinudne naplate bez potrebe da kažnjenom uruči nalog za plaćanje.

- Kažnjeni koji u roku ne plati u potpunosti ili djelimično novčanu kaznu biće prinuđen na plaćanje
određivanjem lišavanja slobode, ako sud smatra da je to jedini razuman i efikasan način koji će
primorati kažnjenog da plati iznos na koji je obavezan. O lišavanju slobode zbog neplaćanja sud
odlučuje rješenjem koje se protiv kažnjenog može donijeti samo jedanput za odnosni prekršaj.
Ovo lišavanje slobode može odrediti sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlašćenog organa
ili poreske uprave

- Sud može odrediti lišavanje slobode do 15 dana. Vrijeme za koje je kažnjeni lišen slobode neće
uticati na plaćanje iznosa koji duguje. Kažnjeni će biti odmah oslobođen nakon plaćanja punog
iznosa novčane kazne. Lišavanje slobode ne može biti određeno kažnjenom koji može dokazati
da nije u mogućnosti da plati novčanu kaznu. Protiv rješenja o lišavanju slobode kažnjeni može

90
 uložiti žalbu drugostepenom sudu u roku od 8 dana od dana prijema rješenja o lišavanju
slobode. Žalba odgađa izvršenje.

- Prije početka izvršenja rješenja o lišavanju slobode, kažnjeni može sudu predložiti da obavlja
poslove za opšte dobro ili poslove za dobro lokalne zajednice kao zamjenu za plaćanje novčane
kazne. Ako kažnjeni obavi previđeni posao, lišavanje slobode se neće izvršiti i novčana kazna će
se brisati iz Registra novčanih kazni i neće biti naplaćena. Ako kažnjeni uopšte ne obavi
predviđeni posao, rješenje o lišavanju slobode će biti izvršeno, a ako ga obavi samo djelimično,
sud će cijeniti da li je svrsishodno izvršiti lišavanje slobode i o tome donijeti odgovarajući nalog.

91
 ZAKON O MEĐUNARODNOJ PRAVNOJ POMOĆI U KRIVIČNIM STVARIMA

1. Šta se uređuje ovim zakonom?

- Ovim zakonom uređuju se način i postupak pružanja međunarodne pravne pomoći u krivičnim
stvarima, ukolikomeđunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

2. Najčešći međunarodni ugovori koji se koriste?

- Ugovori sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom.

3. Država moliteljica?
- Država iz koje nadležni pravosudni organ podnosi zamolnicu.

4. Zamoljena država?
- Država čijem se nadležnom pravosudnom organu dostavlja zamolnica.

5. Kada će država moliteljica podnijeti zamolnicu?

- Ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

6. Zamolnica?
- Zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć podnosi se u formi zamolnice.
- Zamolnica stranog pravosudnog organa kao i prateći aktimoraju biti prevedeni na jedan od
jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini.
- Zamolnica domaćeg pravosudnog organa kao i prateći akti moraju biti prevedeni na jezik u
službenoj upotrebi u zamoljenoj državi.

- Zamolnica za međunarodnu pravnu pomoć mora da sadrži:

a) naziv organa koji je sačinio zamolnicu, oznaku predmeta, tačan naziv zamoljene države, a po
mogućnosti i naziv zamoljenog organa;
b) pravni osnov za pružanje međunarodne pravne pomoći(npr. ekstradicija, saslušanje i sl.);
c) tačan opis radnje međunarodne pravne pomoći koja se traži i razlog za podnošenje
zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć;
d) zakonski naziv krivičnog djela i kratak opis činjenica(KD mora postojati u našem
zakonodavstu);
e) precizne lične podatke i državljanstvo lica za koje se traži međunarodna pravna pomoć i
njegovo svojstvo u postupku;
f) naziv akata i ime ili naziv i adresu primaoca, ako se radi o dostavljanju sudskih i drugih akata i
g) ostale podatke koji mogu biti značajni za postupanje po zamolnici.

92
7. Kako se dostavlja zamolnica – kako i kome se podnosi zahtjev?
- Zamolnice domaćih pravosudnih organa za međunarodnu pravnu pomoć dostavljaju se stranim
pravosudnim organima posredstvom Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. Na isti način
dostavljaju se domaćim pravosudnim organima zamolnice od stranih pravosudnih organa za
međunarodnu pravnu pomoć.

- Izuzetno, domaći pravosudni organ može zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć dostaviti
direktno stranom pravosudnom organu, kad je takav način komunikacije predviđen
međunarodnim ugovorom.

- U slučaju kada ne postoji zaključeni međunarodni ugovor, kao i kad je međunarodnim ugovorom
izričito predviđen diplomatski put komunikacije, Ministarstvo pravde Bosne i Herceovine
dostavlja i prima zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć preko Ministarstva inostranih
poslova Bosne i Hercegovine.

8. Princip reciprociteta – uzajamnosti (kada nema ugovora)?

- Zamolnici za međunarodnu pravnu pomoć pravosudnog organa države s kojom Bosna i
Hercegovina nema zaključen ugovor o međunarodnoj pravnoj pomoći biće udovoljeno samo ako
se na osnovu garancija koje je dala država moliteljka može očekivati da bi ta država izvršila
sličnu zamolnicu domaćih pravosudnih organa.
- Garancija se neće tražiti radi izvršenja dostavljanja sudskih odluka, podnesaka i drugih isprava.

9. Osnove za odbijanje pravne pomoći?

- Nadležni domaći pravosudni organ odbiće zahtjev za pravnu pomoć u sljedećim slučajevima:

a) ako bi udovoljenje zahtjevu bilo u suprotnosti sa pravnim poretkom Bosne i Hercegovine ili bi
moglo nanijeti štetu njenom suverenitetu ili bezbjednosti;
b) ako se zahtjev odnosi na djelo koje se smatra političkim krivičnim djelom ili djelom
povezanim sa političkim krivičnim djelom;
c) ako se zahtjev odnosi na vojna krivična djela;
d) ako je za isto krivično djelo lice oslobođeno krivice ili je protiv njega obustavljen postupak, ili
ako je oslobođeno kazne, ili ako je sankcija izvršena ili se ne može izvršiti prema pravu države
u kojoj je donesena presuda;
e) ako se protiv lica na koje se zahtjev odnosi u Bosni i Hercegovini vodi krivični postupak zbog
istog krivičnog djela, osim ako bi izvršenje zamolnice moglo dovesti do odluke o puštanju ovog
lica na slobodu;
f) ako bi krivično gonjenje ili izvršenje sankcije prema domaćem pravu bilo isključeno zbog
zastarjelosti i
g) na osnovu faktičkog reciprociteta u odnosu na određenu državu.

93
10. Vrste međunarodne pravne pomoći?
- Međunarodna pravna pomoć obuhvata:

 OPŠTE VIDOVE pravne pomoći (‘’mala međunarodna pravna pomoć’’)

 POSEBNE VIDOVE pravne pomoći:

a) izručenje osumnjičenih, optuženih i osuđenih lica;
b) ustupanje i preuzimanje krivičnog gonjenja i
c) priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka.

11. Opšti vidovi?

- Opšti vidovi međunarodne pravne pomoći posebno obuhvataju izvršenje pojedinih procesnih
radnji, kao što su:
1) dostavljanje pozivaučesnicima u krivičnom postupku(u pozivu ne smije biti zaprijećena
prinudna mjera u slučaju da se pozivu ne odazove),
2) dostavljanje akata, pisanih materijala i drugih predmeta,
3) privremeno oduzimanje predmeta, predaja privremeno oduzetih predmeta državi moliteljki,
4) saslušanje okrivljenog, svjedoka i vještaka,
5) uviđaj, pretres prostorija i lica, i oduzimanje predmeta pronađenih u pretresu,
6) kontrolisanje isporuke, nadzor i telefonsko prisluškivanje,
7) razmjenu određenih informacija i obavještenja,
8) kao i druge radnje koje se mogu pojaviti u krivičnom postupku koje zahtijevaju međunarodnu
pravnu pomoć, a nisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona i odredbama krivičnog
zakonodavstva Bosne i Hercegovine.

12. Troškovi?
- Naknada troškova pružanja međunarodne pravne pomoći neće se tražiti, osim u
slučajevimaznačajne naknade za izvršeno vještačenje i druge značajne troškove nastale povodom
vještačenja; troškova privremene predaje lica lišenog slobode radi svjedočenja ili suočenja u
državi moliteljki iznačajnih i vanrednih troškova.

13. Ekstradicija – izručenje?

- Izručenje osumnjičenih, optuženih ili osuđenih stranih državljanaiz Bosne i Hercegovineu drugu
državu vrši se po odredbama ovog zakona, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije
određeno.
- Izručenje stranaca drugoj državi dozvoljava se radi krivičnog gonjenja ili izvršenja pravnosnažno
izrečene kazne zatvora, samo za krivična djela kažnjiva kako prema zakonima Bosne i
Hercegovine, tako i prema zakonima države moliteljice.

14. Ko se može izručiti?

94
 - Samo strani državljanin a naš samo ako postoji sporazumsa državom moliteljicom.

15. Pretpostavka za izručenje?

- Pretpostavke za izručenje su da:

a) lice čije se izručenje traži nije državljanin Bosne i Hercegovine;

b) lice čije se izručenje traži ne uživa pravo azila u Bosni i Hercegovini, odnosno da nije u
postupku traženja azila u vrijeme podnošenja molbe za izručenje;
c) djelo za koje se traži izručenje nije izvršeno na teritoriji Bosne i Hercegovine, protiv nje ili
njenog državljanina;
d) je djelo zbog kojeg se traži izručenje krivično djelo i po krivičnom zakonodavstvu Bosne i
Hercegovine i po zakonu države u kojoj je izvršeno;
e) djelo za koje se traži izručenje nije političko ili vojno krivično djelo;
f) po domaćem zakonu nije nastupila zastarjelostkrivičnog gonjenja ili zastarjelost izvršenja
kazne, da stranac nije zbog istog djela od domaćeg suda već osuđen ili da za isto djelo nije od
domaćeg suda pravosnažno oslobođen, osim ako se stiču uslovi za ponavljanje krivičnog
postupka ili da protiv stranca nije u Bosni i Hercegovini zbog istog djela pokrenut krivični
postupak, a ako je pokrenut postupak zbog djela učinjenog prema državljaninu Bosne i
Hercegovine, da je položeno osiguranje za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva
oštećenog;
g) je utvrđen identitet lica čije se izručenje traži;
h) ima dovoljno dokaza za sumnju da je stranac čije se izručenje traži učinio određeno krivično
djelo ili da postoji pravosnažna osuđujuća presuda i
i) se izručenje stranca ne traži radi: krivičnog gonjenja ili kažnjavanja zbog njegove rase, pola,
nacionalnog ili etničkog porijekla, religijskog uvjerenja ili političkih stavova, kao i da se
izručenje ne traži za krivično djelo s propisanom smrtnom kaznom prema zakonu države koja
traži izručenje, osim ako država koja traži izručenje da garancije da se neće izreći ili izvršiti
smrtna kazna.

16. Molba za izručenje i postupak?

- Molbu za izručenje podnosi država moliteljica diplomatskim putem ili direktno Ministarstvu
pravde Bosne i Hercegovine, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom.
- Ukoliko sa zamoljenom državom postoji reciprocitet, molba se podnosi diplomatskim putem.

- Uz molbu za izručenje podnosi se dokumentacija predviđena međunarodnim bilateralnim

ugovorom zaključenim između države moliteljke i Bosne i Hercegovine ili multilateralnim
ugovorom koji obavezuje dvije države. Ako nije drugačije utvrđeno međunarodnim ugovorom ili
međunarodni ugovor ne postoji, uz molbu će se zatražiti dostavljanje sljedeće dokumentacije:

a) sredstva za utvrđivanje identiteta osumnjičenog, optuženog, odnosno osuđenog (tačan opis,

fotografije, otisci prstiju i sl.),

95
 b) uvjerenje o državljanstvu stranca, ukoliko je riječ o državljaninu države moliteljke, odnosno
podaci o državljanstvu stranca, ako je lice čije se izručenje traži državljanin neke druge države,
c) izvod člana krivičnog zakona države moliteljke za djelo za koje se traži izručenje i
d) presudu u originalu ili ovjerenom prepisu, ukoliko je lice čije se izručenje traži pravosnažno
osuđeno, odnosno optužnicu, rješenje o pritvoru u originalu ili ovjerenom prepisu, ili drugi akt
ravan navedenim, u kojem su sadržani svi podaci koji se tiču počinjenog krivičnog djela i
identiteta počinioca, kao i dokazi za sumnju.

- Ako su molba i prilozi sastavljeni na stranom jeziku, treba da bude priložen i ovjeren prevod na
jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, ako međunarodnim ugovorom nije
određeno drugačije.

- Po prijemu molbe za izručenje i propratne dokumentacije, Ministarstvo pravde Bosne i

Hercegovine će ih odmah proslijediti Tužilaštvu Bosne i Hercegovine koje ispituje da li je molba
potpuna, pa ako utvrdi da molba nije potpuna, zatražiće od Ministarstva pravde Bosne i
Hercegovine da nadležni organ države koja traži izručenje otkloni nedostatke molbe.
- Ako Tužilaštvo Bosne i Hercegovine utvrdi da je država moliteljka uz molbu dostavila i kompletnu
dokumentaciju o izručenju, ona se bez odgađanja prosljeđuje Sudu Bosne i Hercegovine na
rješavanje.

- Lice čije se izručenje traži lišiće slobode nadležni policijski organ u Bosni i Hercegovini, na osnovu
raspisane međunarodne potjernice u kojoj je naveden zahtjev države moliteljke za određivanje
pritvora tom licu i biće doveden pred sudiju za prethodni postupak Suda Bosne i Hercegovine, s
ciljem odlučivanja o predlogu države moliteljke za određivanje privremenog pritvora, ako
postoji opasnost da će stranac čije se izručenje traži pobjeći ili se sakriti.

- Privremeni pritvor određuje sudija za prethodni postupak i on može trajati 18 dana, može se
produžiti, ali ne može biti duži od 40 dana.Ako zamoljena država ne dostavi ekstradicionu molbu i
dokumentaciju, Sud Bosne i Hercegovine donijeće rješenje o ukidanju privremenog pritvora.

- Po prijemu molbe za izručenje, sudija za prethodni postupak Suda Bosne i Hercegovine, na

predlog tužioca, rješenjem određuje ekstradicioni pritvor ako:

a) postoji opasnost da će lice čija se ekstradicija traži izbjeći postupak izručenja ili sprovođenje
izručenja,
b) ostoje okolnosti koje ukazuju da će lice čija se ekstradicija traži uništiti, sakriti, izmijeniti ili
falsifikovati tragove krivičnog djela ili druge dokaze;
c) posebne okolnosti ukazuju da će lice čija se ekstradicija traži, ometati krivični postupak ili
postupak izručenja uticajem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače.

96
 - Pritvor neće biti određen ako je iz same molbe za izručenje očigledno da nema mjesta izručenju.

- Ako Vijeće Suda Bosne i Hercegovine nađe da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje
stranca, utvrdiće to rješenjem(samo cijeni da li su ispunjeni uslovi i o tome donosi
rješenje).Predmet se dalje dostavlja ministru pravde Bosne i Hercegovine koji odlučuje o
izručenju!

- U rješenju kojim se dozvoljava izručenje stranca ministar pravde Bosne i Hercegovine će navesti
da:
a) on ne može biti gonjen za drugo djelo, prije izručenja za učinjeno krivično djelo;
b) se prema njemu ne može izvršiti kazna za drugo djelo, prije izručenja za učinjeno krivično
djelo;
c) se prema njemu ne može primijeniti teža kazna od one na koju je osuđen, niti smrtna kazna;
d) će prema njemu biti ponovljen krivični postupak ako je osuđen u odsustvu i
e) on, bez saglasnosti Bosne i Hercegovine, ne smije biti izručen trećoj državi radi krivičnog
gonjenja za krivično djelo učinjeno prije dozvoljenog izručenja ili izvršenja kazne zatvora koja je
izrečena prije dozvoljenog izručenja.

- Rješenje o izručenju stranca dostavlja se nadležnom organu Bosne i Hercegovine za saradnju sa

Interpolom i Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine (preko SIPE).

17. Postupak po molbi BiH za izručenje iz druge države?

- Ako se protiv lica koje se nalazi u drugoj državi vodi u Bosni i Hercegovini krivični postupak ili ako
je licu koje se nalazi u stranoj državi domaći sud izrekao kaznu zatvora, ministar pravde Bosne i
Hercegovine može podnijeti molbu za izručenje tog lica, na obrazložen predlog organa koji vodi
postupak, odnosno organa nadležnog za izvršenje.
- Molba se podnosi nadležnom ministarstvu za poslove pravosuđa zamoljene države
diplomatskim putem, odnosno direktno, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom.

- Ako lice čije se izručenje traži bude izručeno u Bosnu i Hercegovinu, moći će se krivično goniti,
odnosno prema njemu će se moći izvršiti kazna samo za krivično djelo za koje je izručenje
dopušteno, osim ako se lice odreklo tog prava, a država koja ga je izručila nije postavila takav
uslov.

- Troškovi vezani za dovođenje lica čije je izručenje odobreno u Bosnu i Hercegovinu padaju na
teret budžeta iz kog se finansira organ koji je zatražio izručenje.

18. Izvršenje i priznanje stranih sudskih odluka?

- Domaći sud će postupiti po molbi države izricanja kazne za izvršenje sudske presude u krivičnim
stvarima samo ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom i izvršiće pravosnažnu presudu u

97
 odnosu na sankciju koju je izrekao strani sud, na način da presudom izrekne sankciju prema
krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine:

a) ako je presuda pravosnažna i ako ju je izrekao nadležni pravosudni organ države izricanja
kazne;
b) ako je krivično djelo predviđeno kao krivično djelo i po zakonima Bosne i Hercegovine;
c) ako u vrijeme podnošenja molbe osuđeno lice treba da izdrži još najmanje 6 mjeseci od
izrečene kazne zatvora;
d) ako osuđeno lice da saglasnost za izvršenje bilo da je ta saglasnost data u državi izricanja
kazne ili državi izdržavanja kazne zatvora;
e) da lice za koje se traži izvršenje strane sudske presude u krivičnim stvarima nije već osuđeno
za to krivično djelo u Bosni i Hercegovini ili se za to djelo u Bosni i Hercegovini vodi krivični
postupak ili je u Bosni i Hercegovini oslobođeno od optužbe i
f) da izvršenje krivične sankcije nije zastarjeloprema zakonima države izricanjakazne i Bosne i
Hercegovine.

- Strana sudska presuda u krivičnim stvarima neće se izvršiti ako:

a) bi izvršenje bilo u suprotnosti s principima pravnog poretka Bosne i Hercegovine ili
obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela zaključivanjem međunarodnog ugovora i
b) je krivično djelo za koje se traži izvršenje, po mišljenju organa u Bosni i Hercegovini koji
donose odluku po molbi, djelo političke ili vojne prirode.

- Nadležni sud odlučuje o molbi za priznanje i izrvršenje strane sudske presude u krivičnim
stvarima u vijeću sastavljenom od 3 sudija, van pretresa koje, ukoliko odluči da udovolji molbi,
donosi i presudu. Prilikom odlučivanja po molbi, sud je vezan činjeničnim stanjem utvrđenim u
stranoj presudi te će u izreci presude koju donosi unijeti potpunu izreku i naziv suda iz strane
presude i izreći će sankciju, pri čemu se odluka o sankciji zasniva na krivičnom zakonodavstvu
Bosne i Hercegovine. Pri izricanju presude, sud ne može izreći težu kaznu od one koju je izrekao
strani sud.

98
 ZAKON O ZAŠTITI SVJEDOKA POD PRIJETNJOM I UGROŽENIH SVJEDOKA

1. Šta se uređuje ovim zakonom?

- Ovim se zakonom uređuju mjere koje osiguravaju zaštitu svjedoka pod prijetnjom i ugroženih
svjedoka u krivičnim postupcima pred Sudom Bosne i Hercegovine ili Tužiteljstvom Bosne i
Hercegovine za krivična djela u nadležnosti Suda.

2. Ugroženi svjedok?
- Ugroženi svjedok jest svjedok koji je ozbiljno tjelesno ili duševno povrijeđen okolnostima pod
kojima je krivično djelo počinjeno ili koji pati od ozbiljnih duševnih poremećaja koji ga čine
izuzetno osjetljivim ili dijete i maloljetnik (npr. kod ratnih zloćina).

3. Svjedok pod prijetnjom?

- Svjedok pod prijetnjom jest svjedok čija je osobna sigurnost ili sigurnost njegove porodice
dovedena u opasnost zbog njegova učestovanja u postupku, kao ishod prijetnji, zastrašivanja ili
sličnih radnji u svezi njegova svjedočenja, ili svjedok koji smatra da postoji razuman temelj za
bojazan da bi takva opasnost vjerojatno proistekla kao posljedica njegova svjedočenja (npr.
jedan od učesnika kod organizovanog kriminala).

4. Razlike između ugroženog i svjedoka pod prijetnjom?

- Ugroženi svjedok je ozbiljno povređen okolnostima pod kojima je KD počinjeno, dok svjedok pod
prijetnjom je onaj svjedok prema kojem su ili prema čijoj su porodici izvršene prijetnje,
zastrašivanja i sl. sa ciljem da ne svjedoči ili postoji velika vjerovatnoća da će zbog svjedočenja
njihova sigurnost biti ugrožena.

5. Ko je zaštićeni svjedok?
- Zaštićeni svjedok je onaj svjedok za kojeg je predviđeno saslušanje zaštićenog svjedoka.
Saslušanje zaštićenog svjedoka se odvija kada postoji ozbiljan rizik u pogledu lične sigurnosti
svjedoka ili porodice svjedoka, koji se vjerovatno neće umanjiti nakon svjedočenja, odnosno koji
će se vjerovatno povećati sa svjedočenjem.
- Zakona podrazumijeva da identitet zaštićenog svjedoka neće biti otkriven nikome osim
članovima suda i zapisničaru suda; da se svjedok neće lično pojaviti pred sudom na bilo kojem
saslušanju osim na saslušanju zaštićenog svjedoka; da će svjedočenje zaštićenog svjedoka biti
pročitano na glas iz zapisa sa saslušanja zaštićenog svjedoka tokom glavnog pretresa; i da
svjedok nije obavezan odgovarati na pitanja o njegovom identitetu.

6. Najveći stepen zaštite svjedoka?

- Zaštićeni svjedok jer uživa sve mjere zaštite predviđene ovim zakonom.

99
7. Ko se uvijek smatra ugroženim svjedokom?
- Djeca i maloljetnici.

8. Mjere zaštite svjedoka?

- Mjere zaštite primjenjuju se samo uz suglasnost svjedoka i to ne po službenoj dužnosti nego
isključivo na zahtjev, a to su:

1) Osiguranje psihološke, socijalne i stručne pomoći - Tužitelj u toku istrage, a nakon podizanja
optužnice Sud, obavještava organ nadležan za pitanja socijalnog staranja o uključenju
ugroženog svjedoka u postupak i omogućava pružanje pomoći tog organa kao i psihološku
potporu svjedoku, uključujući prisustvo odgovarajućih stručnih osoba prilikom ispitivanja ili
saslušanja (organizuje se dolazak svjedoka na sud i njegov smještaj, psiholozi su prisutni tok
svjedočenja i sl.)

2) Red izvođenja dokaza na glavnoj raspravi - Sud može saslušati svjedoke pod prijetnjom i
ugrožene svjedoke u najskorije moguće vrijeme i ima mogućnost da sasluša te svjedoke na
glavnom pretresu drugačijim redoslijedom od onog koji je propisan u ZKP-u BiH;

3) Ispitivanje – Sudija/predsjednik vijeća će u odgovarajućoj mjeri kontrolirati način ispitivanja

svjedoka, posebno u cilju zaštite svjedoka od uznemiravanja i zbunjivanja.Sud može, uz
suglasnost stranaka i branitelja, saslušati ugroženog svjedoka tako što će mu direktno
postavljati pitanja u ime stranaka i branitelja;

4) Svjedočenje putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka - stranke i branitelj mogu
postavljati pitanja a da ne budu prisutni u istoj prostoriji sa svjedokom(najčešća mjera);

5) Udaljavanje optuženog - Kada postoji opravdana bojazan da će prisustvo optuženog uticati

na sposobnost svjedoka da svjedoči potpuno i tačno, Sud može, po službenoj dužnosti ili po
prijedlogu stranaka ili branitelja, narediti da optuženi bude udaljen iz sudnice. Optužnom će
biti omogućeno da prati svjedočenje putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka ili će
svjedočenje biti zabilježeno i predočeno optuženom. Branitelj će biti prisutan na saslušanju.
Nakon što se optuženom predoči svjedočenje svjedoka, a prije nego se svjedok otpusti,
branitelju i optuženom omogućit će se da se konsultuju;

6) Izuzeci od direktnog izvođenja dokaza - kada se zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu
pročitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu bez saslušanja lica koja su dala te iskaze
(kada je svjedok umro, duševno obolio, otežan mu je dolazak, živi u inostranstvu…);

7) Ograničenje prava optuženika i njegova branitelja na pregled spisa i isprava - sudija za

prethodni postupak može, po prijedlogu Tužitelja, odrediti da neki ili svi lični podaci
svjedoka, ostanu povjerljivi nakon podizanja optužnice;

100
 8) Dodatne mjere kojima se osigurava neotkrivanje identiteta svjedoka - Sud može po
službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka ili branitelja odlučiti da lični podaci svjedoka
ostanu povjerljivi u trajanju za koje se odredi da je potrebno, a najviše 30 godina nakon što
odluka postane pravomoćna. Sud može nakon saslušanja stranaka i branitelja odlučiti da
identitet svjedoka ne bude otkriven tako što će se dozvoliti svjedoku da svjedoči iza
paravana ili koristi elektronski uređaj za promjenu glasa ili slike svjedoka, ili i slike i glasa
koristeći se tehničkim uređajima za prijenos slike i zvuka.

9. Saslušanje zaštićenog svjedoka?

- Sud može utvrditi da li je opravdano izvršiti saslušanje zaštićenog svjedoka, bilo po službenoj
dužnosti, bilo na zahtjev tužioca, osumnjičenog, optuženog, ili njegovog advokata. Prijedlog
mora sadržavati:

a) podatke koji utvrđuju identitet svjedoka i postupak u kojem će svjedok dati iskaz;
b) činjenice koje ukazuju da je lična sigurnost svjedoka ili njegove porodice ugrožena zbog
njegovog učešća u postupku; i
c) okolnosti o kojima svjedok treba biti ispitan.

- Po primitku prijedloga za saslušanje zaštićenog svjedoka, Sud u vijeću od 3 sudija će bez

odlaganja, a najkasnije 15 dana od dana prijema prijedloga, utvrditi da li je takvo saslušanje
opravdano. Protiv odluke dopuštena je žalba u roku od 7 dana od dana donošenja odluke Suda.

- Saslušanje zaštićenog svjedoka provodi Sud. Svjedok će biti poučen da:

a) se saslušava kao zaštićeni svjedok;

b) se njegov identitet neće otkriti nikome sem članovima Suda i zapisničaru Suda;
c) se ako je dobio status zaštićenog svjedoka neće lično pojaviti pred Sudom na bilo kojem
saslušanju osim na saslušanju zaštićenog svjedoka; i
d) ne može biti prisiljen da odgovara na pitanja koja mogu ukazati na njegov identitet ili
identitet članova njegove porodice.

- Zapisnik sa saslušanja zaštićenog svjedoka ne sadržava podatke o identitetu zaštićenog

svjedoka.
- Na glavnom pretresu krivičnog predmeta, Sud će narediti da se iskaz zaštićenog svjedoka pročita
naglas iz zapisnika sa salušanja zaštićenog svjedoka.

- Sud može po službenoj dužnosti ili po prijedlogu Tužitelja ili optuženog ili njegovog branitelja
odlučiti da se zaštićenom svjedoku postave dodatna pitanja kako bi se pojasnio ranije dat iskaz
ili kako bi se dobili podaci koji nisu bili obuhvaćeni ranije datim iskazom, a koji su od značaja za
predmet.
10. Može li se presuda zasnivati samo na iskazu zaštićenog svjedoka?
- Ne može.

101
 ZAKON O IZVRŠENJU KRIVIČNIH SANKCIJA, PRITVORA I DRUGIH MJERA BiH

1. Šta se uređuje ovim zakonom?

- Ovim zakonom uređuje se izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera koje izrekne Sud
Bosne i Hercegovine, kao i organizacija i rad odgovarajućih institucija propisanih ovim zakonom,
kao i inozemnih sudova, krivične sankcije, pritvor i druge mjere izrečene od strane Suda Bosne i
Hercegovine stranim državljanima i licima bez državljanstva, sankcije izrečene u entitetskim
sudovima za djela predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.
- Pritvor izrečen od strane Suda Bosne i Hercegovine izvršavat će se prema odredbama ovog
zakona čak i kada se izvršava u entitetskom zavodu.
- Sankcije izrečene od strane Suda Bosne i Hercegovine izvršavat će se prema odredbama ovog
zakona čak i kada se služe u entitetskom zavodu.

2. Početak izvršenja?
- Izvršenju krivične sankcije, pritvora i drugih mjera pristupa se kad postane pravosnažna odluka
kojom su one izrečene, te ako za to nema zakonskih smetnji, i prije nego ako je to zakonom
posebno predviđeno.

3. Organi/institucije nadležne za izvršenje?

- Ministarstvo pravde i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera, osim ako
ovim zakonom nije drugačije određeno.

4. Obaveza odvojenog smještaja?

- Odvojeno će biti smještene sljedeće grupe lica:
 Pritvorenici od zatvorenika,
 Muškarci od žena,
 Maloljetna od punoljetnih lica.

- Ovakav smještaj može biti osiguran ili u posebnom zavodu ili u posebnom odjeljenju Zavoda.

5. Posebna odjeljenja zavoda?

- U Zavodu mogu postojati posebna odjeljenja zatvorenog, poluotvorenog i otvorenog tipa.

6. Rukovođenje zavodima?
- Zavodom rukovodi upravnik(sekretar na posebnom zadatku), koji odgovara ministru pravde, koji
ga postavlja i razrješava.
- Upravniku Zavoda u rukovođenju pojedinim oblastima rada pomažu rukovodeći službenici.

102
7. Organizacione jedinice zavoda?
- U Zavodu postoje organizacione jedinice koje se bave poslovima osiguranja, odgoja-tretmana,
zdravstvene zaštite, radnog angažiranja pritvorenika i zatvorenika kao i opštih i zajedničkih
poslova.
- Radi pružanja ljekarske pomoći pritvorenicima i zatvorenicima u Zavodu se organizira
zdravstvena služba.

8. Upotreba sredstava prinude?

- Sredstva prinude ovlašteni zavodski službenik može upotrijebiti protiv pritvorenika ili zatvorenika
samo kada je to neophodno da se spriječi bjekstvo, fizički napad na osoblje ili druga lica,
nanošenje povrede drugom licu, pružanje otpora prema zakonitom postupanju službenog lica,
samopovređivanje ili prouzrokovanje materijalne štete od strane pritvorenika ili zatvorenika.
Upotreba sredstava prinude mora biti srazmjerna stepenu opasnosti i izazvanom riziku.

9. Nošenje oružja od strane ovlaštenih zavodskih službenika?

- Ovlašteni zavodski službenici mogu biti naoružani kada obavljaju dužnosti izvan Zavoda.
Zavodski službenici ni pod kojim uslovima ne mogu biti naoružani unutar Zavoda.

10. Upotreba vatrenog oružja?

- Pri vršenju službenih poslova, ovlašteni zavodski službenik može upotrijebiti vatreno oružje samo
ako drugačije ne može da:
 zaštiti život ljudi;
 odbije neposredni napad kojim se ugrožava njegov život ili život službenih lica;
 odbije napad na objekat koji osigurava;
 spriječi bjekstvo zatvorenika iz Zavoda za izvršenje kazne zatvora zatvorenog tipa ili iz
posebnog odjeljenja zatvorenog tipa koja bi u tom slučaju neposredno ugrozila život drugih;
 da spriječi bjekstvo pritvorenika ili zatvorenika kojeg sprovodi ili osigurava, ako bi njegovo
bjekstvo neposredno ugrozilo život drugih.

11. Nadzor nad radom Zavoda?

- Ministarstvo pravde vrši nadzor nad radom Zavoda, preko inspektora i drugi odgovarajući
organi u skladu s posebnim propisima.

12. Opšta pravila o izvršenju pritvora i kazne zatvora?

- Postupanje s pritvorenicima i zatvorenicima mora biti čovječno i s poštovanjem njihovog
ljudskog dostojanstva, s očuvanjem njihovog tjelesnog i duševnog zdravlja, vodeći pri tome
računa da se održi potreban red i disciplina. Niko neće biti podvrgnut mučenju ili neljudskom ili
ponižavajućem tretmanu ili kažnjavanju. U postupanju s pritvorenicima i zatvorenicima ne smije
biti diskriminacije zasnovane na etničkoj pripadnosti, rasi, boji kože, spolu, seksualnom
opredjeljenju, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom i
socijalnom porijeklu, srodstvu, ekonomskom ili nekom drugom statusu.

103
13. Komunikacija?
- Pritvorenicima i zatvorenicima omogućit će se da u povjerenju razgovaraju s inspektorom,
državnim ombudsmenom, nadležnim državnim i regionalnim sudom, i advokatom po svom
izboru, kako je to regulirano u zakonu. Razgovor se obavlja bez prisustva službenog osoblja
zavoda.

14. Izvršenje pritvora?

- Mjera pritvora određena rješenjem Krivičnog odjeljenja Suda izvršava se u posebnom
pritvorskom odjeljenju zavoda ili u posebnom zavodu za mjeru pritvora. Pritvorska odjeljenja
su zatvorenog tipa.
- Zavod izdaje pismenu potvrdu o prijemu pritvorenog lica u koju se unosi dan i sat prijema
pritvorenog lica, ime lica koje je dovelo pritvoreno lice i ime lica koje ga je primilo.
- Pritvoreno lice može se privremeno izvoditi iz zavoda samo po nalogu Krivičnog odjeljenja Suda.
- Otpuštanje pritvorenog lica iz zavoda vrši se na osnovu rješenja o ukidanju pritvora ili istekom
vremena za koje je pritvor određen.

15. Izvršenje kazne zatvora i koji sud je nadležan za izvršenje?

- Krivično odjeljenje Suda poziva osuđeno lice koje se nalazi na slobodi i saopćava mu dan kada
treba da se javi radi izdržavanja kazne zatvora. Dan javljanja u zavod određuje se tako da
osuđenom licu ostane najmanje 8, a najviše 15 dana do dana javljanja na izdržavanje kazne
zatvora.

- U RS upućivanje osuđenog na izdržavanje kazne zatvora u Ustanovu vrši osnovni sud na čijem
području osuđeni ima prebivalište, odnosno boravište u vrijeme kada je odluka kojom je
izrečena kazna postala pravosnažna.

- Pri saopćenju predaje se osuđenom licu uputni akt, kao i vozna karta ako za odlazak treba
koristiti prijevozna sredstva javnog saobraćaja.
- Krivično odjeljenje Suda dužno je da, prilikom upućivanja osuđenog lica na izdržavanje kazne
zatvora, istovremeno ili najkasnije u roku od 3 dana o tome obavijesti zavod.
- Zavod je dužan da što je prije moguće, ali najkasnije u toku istog dana obavijesti Krivično
odjeljenje Suda o stupanju osuđenog lica na izdržavanje kazne zatvora.
- Ako se osuđeno lice, koje je na slobodi, ne javi određenog dana radi izdržavanja kazne zatvora,
zavod će o tome obavijestiti Krivično odjeljenje Suda najkasnije što je prije moguće, ali najkasnije
u toku istog dana. Ako se uredno upućeno osuđeno lice ne javi u zavod u određenom roku, Sud
će izdati naredbu sudskoj policiji da se to lice prinudno sprovede.
- Za osuđena lica koja se kriju ili se nalaze u bjekstvu, Krivično odjeljenje Suda donosi naredbu za
izdavanje potjernice koju dostavlja nadležnom organu za unutrašnje poslove. Kada osuđeno lice
bude uhvaćeno sprovodi se u zavod. Troškove sprovođenja snosi osuđeno lice.

104
16. Odgađanje izvršenja kazne?
- Osuđenom licu koje se nalazi na slobodi može se, na njegovu molbu ili s njegovim pristankom,
na molbu članova uže porodice ili na prijedlog nadležnog općinskog organa socijalne zaštite,
odgoditi izvršenje kazne zatvora ako:

1. je oboljelo od teže akutne bolesti;

2. se desio smrtni slučaj ili teška bolest u užoj porodici osuđenog lica;
3. je odgađanje potrebno radi izvršenja ili dovršenja izuzetno neodgodivih poljskih ili sezonskih
radova ili radova izazvanih elementarnim nepogodama ili drugim udesom, a porodica
osuđenog lica nema drugih članova porodice sposobnih za rad, niti se zbog slabog imovnog
stanja ili iz drugih opravdanih razloga može angažirati drugo lice za obavljanje ovih poslova;
4. je osuđeno lice obavezno izvršiti određeni posao koji je već započelo, a usljed neizvršenja
posla nastala bi neotklonjiva ili znatnija šteta, za njega ili njegovu užu porodicu, odnosno za
lice, odnosno organizaciju prema kojoj je u obavezi;
5. je odgađanje osuđenom licu potrebno zbog završetka školovanja ili polaganja ispita za koji se
pripremalo;
6. je zajedno s osuđenim licem osuđen njegov bračni drug ili drugi članovi zajedničkog
domaćinstva ili ako se oni već nalaze na izdržavanju kazne zatvora, a istovremenim
izdržavanjem kazne svih tih lica bilo bi ugroženo izdržavanje maloljetnih, bolesnih ili starih
članova domaćinstva;
7. je osuđeno lice žena koja doji dijete mlađe od godinu dana ili koja je trudna;
8. je osuđeno lice jedini hranilac porodice, a stupanjem na izdržavanje kazne zatvora bilo bi
ugroženo izdržavanje porodičnog domaćinstva.
9. je podnesena molba za pomilovanje.

- Molba za odgađanje izvršenja kazne zatvora podnosi se nadležnom sudu u roku od 3 dana od
dana prijema uputnog akta.

- Protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje molba za odgađanje izvršenja kazne zatvora osuđeno
lice ima pravo žalbe u roku od 3 dana od dana prijema rješenja predsjedniku Suda. Žalba odgađa
izvršenje kazne. Predsjednik Suda dužan je donijeti rješenje po žalbi u roku od 3 dana od dana
prijema žalbe, a u roku od 5 dana od dana donesenog rješenja dužan je dostaviti ga Krivičnom
odjeljenju Suda. Protiv rješenja predsjednika Suda ne može se pokrenuti upravni spor.

17. Mjesna nadležnost za molbu za odgađanje?

- O molbi za odgađanje izvršenja kazne zatvora odlučuje Krivično odjeljenje Suda BiH
(vanraspravno vijeće) koje je dužno donijeti rješenje u roku od 5 dana od dana prijema molbe.

- U RS o molbi za odgađanje izvršenja kazne zatvora rješava predsjednik suda nadležan za

upućivanje na izvršenje kazne zatvora, koji u roku od 3 dana od dana prijema molbe donese
rješenje.

105
18. Komisija za uslovni otpust?
- O uslovnom otpustu zatvorenika kojima je kaznu zatvora izrekao Sud, odlučuje Komisija za
uslovni otpust. Komisiju imenuje ministar pravde. Komisija ima 5 članova, od kojih je jedan
predsjednik. Kvorum za donošenje odluka čine 3 člana.
- Protiv odluke Komisije iz ne može se izjaviti žalba, niti pokrenuti upravni spor.

19. Izvršenje kazne maloljetničkog zatvora?

- Kazna maloljetničkog zatvora izvršava se u posebnom odjeljenju za maloljetnikeu zavodu ili u
posebnom zavodu u entitetu u kome zatvoreno lice ima prebivalište, odnosno boravište, u
kome maloljetna lica mogu ostati do navršene 23. godine života, a ako do tada ne budu izdržala
kaznu, uputit će se u zavod u kome punoljetni zatvorenici izdržavaju kaznu zatvora. Izuzetno od, u
zavodu za maloljetnike, odnosno u posebnom odjeljenju, može ostati lice koje je navršilo 23
godine života ako je to potrebno radi završetka njegovog školovanja ili stručnog osposobljavanja,
ali najduže do navršene 25. godine života.

20. Kada neko ko je osuđen na kazu zatvora može raditi?

- Kada pristane da bude radno angažovan.

106
 MALOLJETNICI
1. Gdje su propisani maloljetnici?
- Maloljetnici su propisani Krivičnim zakonom BiH, Zakonom o krivičnom postupku BiH, kao i
posebnim Zakonom o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku RS i
FBiH.

2. Šta uređuje Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u RS?

- Ovim zakonom se utvrđuju posebna pravila postupanja prema djeci koja se nalaze u sukobu sa
zakonom, mlađim punoljetnim licima i djeci koja su žrtve ili svjedoci, po kojima su dužni da
postupaju sudovi, javna tužilaštva, uključujući policijske službenike, organi starateljstva, porodice,
škole, institucije na svim nivoima društvene zajednice, kao i drugi učesnici uključeni u krivičnu
proceduru na način kojim se bez diskriminacije unapređuje osjećaj dostojanstva i lične vrijednosti
djeteta, uzima u obzir uzrast djeteta, najbolji interesi djeteta, njegovo pravo na život, opstanak i
razvoj, omogućava da dijete u skladu sa uzrastom i zrelošću izrazi svoje mišljenje po svim
pitanjima koja se na njega odnose, pri čemu sva zalaganja treba da vode rehabilitaciji i socijalnoj
reintegraciji djeteta i njegovom preuzimanju konstruktivne uloge u društvu.

3. Ko je maloljetnik?
- Lice koje nije navršilo 18 godina života (KZ BiH).
- Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine ne primjenjuje se prema djetetu(do 14 god.).

 Dijete je svaka osoba koja nije navršila 18 godinaživota. Prema djetetu koje u vrijeme
izvršenja krivičnog djela nije navršilo 14 godinane mogu se izreći krivične sankcije niti
primijeniti druge mjere.
 Maloljetnik je dijete koje je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršilo 16 godina a nije
navršilo 18 godina života i prema kome se mogu izreći krivične sankcije i druge mjere.
 Mlađi maloljetnik je maloljetnik koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršio 14 a nije
navršio 16 godina života.
 Stariji maloljetnik je maloljetnik koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršio 16 a nije
navršio 18 godina života.
 Mlađa punoljetna osoba je osoba koja je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršila 18 a nije
navršila 21 godinu života.

4. Krivičnopravne sankcije prema maloljetnicima?

- Maloljetnom počiniocu krivičnog djela mogu se izreći
1) VASPITNE MJERE,
2) MJERE BEZBJEDNOSTIi
3) KAZNA MALOLJETNIČKOG ZATVORA (samo starijem maloljetniku).

- Iste sankcije su predviđene iZakonom o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u RS.

107
 - Pored toga, prema maloljetnom počiniocu krivičnog djela mogu se primijeniti VASPITNE
PREPORUKE za krivična djela s propisanom novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine(u
RS do 5 god.). Vaspitne preporuke prema maloljetniku može primijeniti nadležni tužilac ili sudija
za maloljetnike.
- Uslovi primjene vaspitnih preporuka su priznanje krivičnog djela od strane maloljetnika i njegova
izražena spremnost za pomirenjem s oštećenim.
- Vaspitne preporuke mogu trajati najduže jednu godinu.

- Svrha vaspitnih preporuka je:

 da se ne pokreće krivični postupak prema maloljetnom počiniocu krivičnog djela;
 i da se primjenom vaspitnih preporuka utiče na maloljetnika da ubuduće ne učini krivična
djela.

- Vrste vaspitnih preporuka su:

a) lično izvinjenje oštećenom;

b) naknada štete oštećenom;
c) redovno pohađanje škole;
d) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;
e) prihvatanje odgovarajućeg zaposlenja;
f) smještaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu;
g) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi;
h) posjećivanje vaspitnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta.

- Slično je propisano i Zakonom o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u RS, s tim što taj
zakon predviđa i policijsko upozorenje, pored vaspitnih preporuka, a oboje predstavljaju
alternativne mjere.

5. Vaspitne mjere (KZ BiH)?

- Vaspitne mjere su:

a) DICIPLINSKE MJERE - upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike(Zakonom o zaštiti i

postupanju sa djecom i maloljetnicima u RS predviđene su MJERE UPOZORAVANJA i
USMJERAVANJA: sudski ukor, posebne obaveze i upućivanje u vaspitni centar).

b) MJERE POJAČANOG NADZORA - od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja; u drugoj

porodici; ili od strane nadležnog organa socijalne zaštite;

d) ZAVODSKE MJERE - upućivanje u vaspitnu ustanovu(od 6 mjeseci do 3 godine), u vaspitno-

popravni dom(od 1-5 god.) ili u drugu ustanovu za osposobljavanje.

108
 - Pri izricanju neke od vaspitnih mjera pojačanog nadzora, sud može maloljetniku odrediti jednu ili
više posebnih obaveza: lično izvinjenje oštećenom; naknada štete u okviru vlastitih mogućnosti;
redovno pohađanje škole; osposobljavanje za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima
i sklonostima; uzdržavanje od uživanja alkoholnih pića i opojnih droga; posjećivanje odgovarajuće
zdravstvene ustanove ili savjetovališta; te uzdržavanje od druženja s licima koja na njega štetno
djeluju.

6. Kazna maloljetničkog zatvora?

- Kazniti se može samo stariji maloljetnik koji je učinio krivično djelo s propisanom kaznom zatvora
težom od 5 godina, a zbog teških posljedica djela i stepena krivice ne bi bilo opravdano izreći
vaspitnu mjeru.– (može biti posebno pitanje ‘’kome se može izreći maloljetnički zatvor’’)
- Kazna maloljetničkog zatvora ne može biti kraća od 1 ni duža od 10 godina(u RS od 6 mjeseci do
5 godi./10 god.) a izriče se na pune godine ili na pola godine.

7. Mjere bezbjednosti?
- Maloljetnom počiniocu krivičnog djela kojem je izrečena vaspitna mjera ili kazna maloljetničkog
zatvora mogu se izreći sledeće mjere bezbjednosti:

a) obavezno psihijatrijsko liječenje;

b) obavezno liječenje od zavisnosti;
c) oduzimanje predmeta.

- U RS se još mogu izreći:

a) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti,
b) zabrana prisustvovanja određenim sportskim priredbama,
c) zabrana približavanja određenom licu i komunikacije sa određenim licem,
d) obavezan psihosocijalni tretman,
e) udaljenje iz zajedničkog domaćinstva,

8. Nadležnost za odlučivanje (RS)?

- Za sva krivična djela koja je učinio maloljetnik nadležan je da odlučuje sud prvog stepena, bez
obzira na propisanu kaznu, sudi sudija kao pojedinac.
- Sud drugog stepena je nadležan odlučivati o žalbama protiv odluka prvostepenih sudova, sudi
vijeće za maloljetnike sastavljeno je od 3 sudija.
- Trećestepeno vijeće Vrhovnog suda RS sastavljeno od 3 sudija.
- U sudovima prvog stepena formira se odjeljenje za maloljetnike, koje se sastoji od jednog ili više
sudija i stručnih savjetnika.
- U tužilaštvima se formiraju odjeljenja za maloljetnike, koja se sastoje od jednog ili više tužilaca i
jednog ili više stručnih savjetnika.

- Za postupak prema maloljetniku, po pravilu, mjesno je nadležan sud njegovog prebivališta, a ako
maloljetnik nema prebivališta ili ono nije poznato sud boravišta maloljetnika. Postupak se može

109
 sprovesti pred sudom boravišta maloljetnika ili pred sudom mjesta izvršenja krivičnog djela,
odnosno pred sudom na čijem se području nalazi zavod ili ustanova za izvršenje krivičnih
sankcija u kojoj se maloljetnik nalazi, ako je očigledno da će se pred tim sudom postupak lakše
sprovesti.

9. Nadležnost za odlučivanje (ZKP BiH)?

- U prvom stepenu sudi sudija za maloljetnike Suda BiH, koji vodi i pripremni postupak i obavlja i
druge poslove u postupku prema maloljetnicima.
- Vijeće za maloljetnike u sastavu od 3 sudija odlučuje po žalbama protiv odluke sudije za
maloljetnike.

10. Načelo oportuniteta?

- Za krivična djela s propisanom kaznom zatvora do 3 godine (u RS do 5 god., a izuzetni i preko) ili
novčanom kaznom, Tužilac može odlučiti da ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka iako
postoje dokazi da je maloljetnik učinio krivično djelo, ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se
vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na prirodu krivičnog djela i okolnosti pod kojima je
učinjeno, raniji život maloljetnika i njegova lična svojstva.

11. Pandam istrazi u maloljetničkom postupku?

- Pripremni postupak.
- U pripremnom postupku prema maloljetniku, pored činjenica koje se odnose na krivično djelo,
posebno će se utvrditi godine života maloljetnika, okolnosti potrebne za ocjenu njegove
duševne razvijenosti, ispitaće se sredina u kojoj i prilike pod kojima maloljetnik živi i druge
okolnosti koje se tiču njegove ličnosti.
- Radi utvrđivanja okolnosti, sudija za maloljetnike će pribaviti izvještaj i saslušati lica koja mogu
dati potrebne podatke. Podatke o ličnosti maloljetnika pribavlja sudija za maloljetnike. Sudija za
maloljetnike može zatražiti da te podatke prikupi određeno stručno lice (socijalni radnik,
defektolog, psiholog i dr.), a može njihovo pribavljanje povjeriti i organu starateljstva.

110