OCOD “L004 ' JAVE . »Muzitka pedagotke literatura profesora Stanka Preka u mojoj profesor. skoj pralsiu ito} i sednjoj muziekoj skoli ~ otseka za klasienu gitaru Pokszala se ko izvanredan osnoy 23 savladavanje i razvoj tehnickog 1 muzitkog reprodukovanja tekstova za klasitnu gitaru, reprodukovanja koje tece portupno i koje se odlikulé maksimalnom efikasnoséu. Tehnich problems leve i desne ruke neosetno se prevazilaze zahvaljujuetswsishodng} Primeni kratke, melodijls jednostayne pesme dostupne detjem uzrast, al kojoj su zastupljeni svi tehnieki elementi. Pored tehnitkog uvezbavanja, switajuel ove potetne kompozicije, deca se od samog pocetka ce | mesticicanju — to} najvaznijo} komponenti muzickog iarazavanja, Sistemet, sko Uuviéeivanje u redovan tkolski program ovih kompozicija pokazalo je lavanredne rezultate u mojoj Klasi koja obubvata u okviru niieg i stednjeg stupnja decu od deset do osamnaest godine, U pram redu rbop ovako Podeme literature, moji ueenici onojili su u toku dve godine dever epublickih i ti savezne nagrade kao i jednu saveznu pohvalu, Narayno da je na adekvaten natin tim nagradama bio obeleden i mo} pedagoski red, ali ‘moram i zelim da potvugem da ize svih tih uspeha pre svegt stoji jedno ogromno iskustvo, eniuzijazam i tnd nateg velikog pedagoga, profesor / Stanka Proka,“ prof. Nada Kondic ‘Muz, skola ,,fosip Slavenski", Beograd Novembra 1973, U povordu tredege indanje ,Potetnice 2a stan iskusnoga i zasluznoge Pedagoga profesora Stanka Preka, hijela ih. kao procelnik Odjela sa Kasiénu gitar Stednje Muzitke SKole ,Blagoje Bersa™ wu Zagrebu napisati vom natem pioniru pedagogy pitarew fvatsko) pat rjeti. Posebna je vijednost Potetnice sto ona osim de uéenika uvodi v slementarne pojmove klsitne gitae, sti gitarom i kao inatrumentom za Prataju. A to je u syakom sudaju dobar temelj 22 dali ranio} Tu levee dotaze razni mali primer pjemica u Potetnich, Struzna literatura profesore Preka igradjvje i udwniCuje sve wrt tehaike, Bo je i pedagotka osnova svakogs dalinjem “muzicKog.razvoja, Tins Podagoski rad pretstavja uspjeh ne samo za nastavrika, nego Mto je jot vatnije wepjeh véenika, Stanko Prek je ovakonu literaturs mogio napisati sa ekwstvom dugggoditnjega i koncertanta{ pedagoes "eject p, du fe on, bam’ eso} fodno} Slowei,ktio. pt tseumijevanju i prinvatanju’ Klasiéne gitsre u Hrvatskoj, svojim osobaen posttvownim zalaganjem C- Atari FER]Uspjest cemeljeni na ovakvorn shvatanju pedagotkog rada sa instrumen: tom gare nisu mogli izostati Ja danas mire sayjesti mogu ukazati na postignute uspjehe mojih utenika, 1 to kako u redovno) nastavi, tako u odreanim javnim priredbama-koneertima, 3 posebno w sudjelovanju u natjecanjima. Nagrade ‘osvojene na dva (2) republicka i jednom (1) saveznom natjecanju, kojom prilikorn je od dest (6) ueenika na dva (2) republi¢ka natjecanja osvojeno sedam (7) nagrada, of kojih tri (3) prve nagrade i najyiga nagrada za skupno rmuziciranje, te od dva (2) ucenika na saveznom natjecanju dvije (2) nagrade, govore dovoljno same za sebe. Ljerka Petroci ~ Deka ‘Srednja muzike skola Blagoje Bersa”, Zagreb 22.11. 1973 Sludeéi se veé vibe godina POCETNICOM ZA GITARU Stanka Preka zapazio sam slijedece 1, POCETNICA se mote koristiti samostalno ili (oS bolje) paralelno sa SKOLOM ZA GITARU istog autora — ovisno o uzrastu djece, o njihovim psihofizi¢kim sposobnostima i o individualnim razlikama medju njima, 2. Tehnitke vjezbe (bez kojih. je udenje bilo Kojeg instrumenta nezamisivo) djeci su uglavnom dosadne. Ucenici gitare su u odnosu na ugenike nekih drugih instrumenata u prilienoj prednost, jer im POCET- NICA vee od prvih sati pruta moguénost da uz neophodne ehnicke vje2be luge i pratnju laktim pjesmama. Kolika je to 2a njih radost — nije potrebno isticati? 3. Izbor pjesama je dobar (zestupliene su pjesme svih naiih naroda) 3 raspored ostalog gradiva takav, da djeca bez vetih teikoéa postupno (ali sigumo) napredyju 4, Smisljenim koriétenjem POCETNICE (i SKOLE ZA GITARU) osigurava se solidan temelj za daljaji studij gitare, bez obzira po kojoj ce rmetodi ili ud¥beniku nasiavnik dalje voditi svoje ‘ucenike. To se u praksi, uuostalom, i pokazalo: veéina uéenika Koji su se istakli na tepublitkim i saveznim natjecanjima svoja su prva znanja steida iz POCETNICE. Tu bez ustrugavanja mogu ubrojti i svoje udenike kojth, istina, nema mnogo (skola je mala, pa godignje imam najvige 10-12 ucenika) ali Koji su (usprkos tako skromno) moguénosti za selekciju) osvojii na republi¢kim 1 saveznim natjecanjima ukupno 7 nagrada (3 prve, 3 droge i I treéu), Susnjar Zvonko, nastavntk gitare u Muz. Skoli, Kutina 20.11. 1973 - Kot dolgoletni kitarski pedagog lho trdim, da ima avtor pedagotke literature 72 Kasiéno kitaro prof. Stanko Prek velike zasluge za populariza- cijo tega instrumenta pri nas. Doiga leta je sam opravijal pionirsko delo in sadovi se danes jasno vidijo v uspeinem dels nekdanjih ueencey. Anton Care Zavod 2a glasbeno in baletno izobrad., Ljubljana U,, 26. nov, 1973Tetko si zamiljamo uspeino poucevanje kitare brez pedagoske literature prof. Stanka Preka. Njegov princip ~ od muziciranja k tehniki ~ je edinstven \¥ Zagetnici za kitaro, Nadaljevanje Zaéetnice je v sestih zvezkih (Sole od } do 6), katere poleg fnyjne tehnike (lestvice, akordi itd.) bogatijo se prikupne melodi¢no ianajdljive skladbe, ki zajemajo obravnavano gradivo tako 22 levo kot za desno roko. Skladbe v Albumih in Etude pa so izbrane iz svetovne literature, in to s tenkim pedagotkim posiuhom za postopno osvajanje tehnike in uvajanje vmuziciranje. Menimoda je poleg pionirstva na podrodju klasiene kitére pri nas in wud v drugih republikah pomegala zlasti pedayotka literatura prof. Preka zbuditi tako veliko zanimanje in navduienje za kitaro med nato mladino, Bosidar Cvetreznik, Olga Rojs, Milica Smuidt in Edita Holnthaner Center za glasbeno vzgoj0, Maribor Novembra 1973 Profesor Stanko Prek je vistan muziéar, iskusni pedagog, kompozitor i pisac, Ta stetna okolnost mu je omoguéila da stvara tako uspjeine skole 23, sitar: — pedagotka sigumost rspodele gradiva — jednostamnost tumacenja — metodiéan pristup ve2bama ~ br20 wvodjenje metoditnih pjesmica ~ analacki izbor djela. ‘Skole omogucavaju radost muziciranja ueenika, a kod nastaenika stvacaju sigumost, jer izaostaju dileme j lutanja, bududs da su kole programirane po godiaama denja, odnosno rszzedima Moja iskustva sa skolama za gitary prof. sa djecom, kojh je svake godine ave wife i vise ranka Preke rezultirsju v radu Pavao Bacié ‘musidar, pedagog i knjiteonik, Subotica 16. 11, 1973 Cestitam vam od srea na vat Pocetnic za gitaru 2bog postignihiepih rezultata veé u ovo kratko vrijeme. To je , otkrie, kojim ste nadmasili sve dosadatne dhol. ‘Vata metods je stvorera po pedagotkim principima za djecu svih uzasta, ral cra psi po mi oe is ‘ eae Bartovi¢ Silvije Muzi¢ka skola, Karlovac Iz pisma, 19. 11. 1966Obici gitare od 16. do 20, stljeéa Ch tehate Gitars heot stoljeés)GITARA KROZ STOLIECA Grtaru ubeajamo v grupu Bieanih glazbala oblita Korpus-vatglava kod Kojh se ton dobiva tzanjem tie Kobjevks tare je Meaopotamija. Proevat divnih kultura pogodovao je razvoju glazbe 1 pluzbala pa iako i hark Gija lwansformasi od instrament ns Beam napetim na lok gazbalo sa korpusom diferencianim od vrata obijetave pocetsk tavojneg puta gitate (oko XXV stp.ne.), Moguénost mijenjanja visine tona pritskom tica o wat dovela je do postupnog spustanje vite oe ‘aul od priotne okomitost w odnosu na korpus, do njegorog stalnog polotaa samin rezonanine katie Tale cansfommeeye i, pabliano, XIX sips.) defintimo odvojda harfu o git, » potonjem instrumenta pda tie moguenosti ra dal fare} Tako J, ba primer, moguce wot! glass zakridjena obods is preCkama na veatu na hetitskorntljetu iz Xlll t pre, kere w nowedesoe ‘sobinama bitno razlieyje of svoj prethodniea, Rezmotriti smo stvazanje glazbala (koje, z= sada, uyetno nazivamo gitarom) na Bilskom Istoku. Egat je detava w kaj se instrument dalje razwjao: saguvani primjerct iz (11 V’st.ne, pokazuju reeultate Uautgodiinje napretka, # Mloremens sietoce & nesimnnjivor utjecaju na kasnije oblikovanje evropske gitace Pogteino bi bilo wary w Evtopt smatiat ikljudio razvijenjim oblikom afto-aziskog prethodniks. Jer, gato tips gitare susregero vee ull st, narimskim satkofazima, au razim oblicima nalazimo ga ima lkovtim spomeniirm Kasia stoheca f poem pestoji odredena serojatnost da je tako rana pojavainstrumenta rezltat Kontakta Rima i Predne Azie, ack su povjetitac shloni ‘ordng da je ta) instrument evropikog posijekla, Kako bilo, 4 sigumnottu se moze utveditiutjecaj Koj je na oblikovanje evropskog slazbala tevitio, thom Srednieg vieka, brekomorski pracblik. To nas dovodi do problema ko! godinama mudi muzikotoge | ij se eterie mote tek asarjet, Name, ope prihvagenom shaganju © presudno} voz Arapa u presadivanjy gitare na evropsko tlo suprotstaviajy se u none wrjeme objet ‘idenja Koja, ur-arapake pohode na Spanjlsku (od Viil st), isticu i droge veze Istoks | Zapnda kao moguce srivee” ts ts) oven Ein. Pj svega spominjs se trgovatke aktimosti te, kao moguel postednici, Provence v Francasho} | Veneij, Trubadurt uk to Ur ‘asuan! za daje protcenje instruments Evropom. Vrlo intersanonu potwrdy ovih te2i nalarimo Ginjenici dae u knvtevim | lixomnim spomenicima jugozapadne Eviops tog dobs susrecu i razluju Gultarea Mortsca Guitarra Latina ~ laabea od igi e po bilo otito mavrskog ponjekls, ai, s obzirom ma svo} oval Korpus, aljemoglo invriti zaxinii ugecsi aa tazva tere: Leo instrunent, hej fe ponekad nazivan ne-naurikim i koi bi mogao predstanjatlsintezy evopsre 1 alrsanfake pte nedeopbeno prethodnik najprosirenijihinstrumenata tipa itare u dobs renesanse: vinuele | Getverostiune Mecuten, prije nego i se posvetimo razvoja ite 1 Utesature za gitara u Evvopi, spomenime de je nazivgtaraanpskon pote, ‘Tar na peraijskom znaéi ca" do se ci(seh} prevodi sa tn!" Ipak se marie citar (sehtar) ves 1s Pera parjenjivan na wees Instrumente w najsrem sims, kas: je dospio u Greu ibdes) da bi se njegowo znatenje postupno u Ewrap suze 98 poznato nam slazbalo ~ gitaru (Chitarra ~ al, Gitarre — njem., Guitana ~ §p Guitar ~ engl id). Renesansa u Evropi (i posebno w Hal) conacavajedinstveni kultuens preporod; otijavagje urjetnost, kao jedna od negovth komponenata, stvorio je prjatou klimu ranvoju syjetowe instrumentalne sUazbe pa ti se tuho | vivela te odea joj para nae rukama visnih skladate}js 1 izvodeea. Pri tome je vibuela, po obliku slits sta, ali brojem « ugedanjeta bes isiovjetna Woy. bila znatno vedih moguénosti pa je stoga i broj tiskanih djela 23 aju ved, Inace, whveld je upravo bog svoj slicnoni 3 htajom estala iskiiueivo spanjolski instrument, U XVI st Sampano je nia djela ta vibuela (Milan, Narvaez, Mudaira, Valdernbana, Pisador Fuenllana, Hinestrota, Sancta Mana, Daza, Cabezon) Kojs predstavjju tzuzetan domet rane Spanjlske parbe, Za giana je, kako sekdumo, tiskano manje skladbi | to u dodacizaa bieki 2a vtwelu (A. Mudarta 1546, M. Puentana 1554)4 Juinju (6, de Barbers 1549). Interesantno je napornenuti da je gtara, nasuprot slabors odzivu medy skiadatehjimna Spanjolike sale, dobryjela britnu njegu w Prancuskoj gdje je tamo u rardobiju od 1SS1'd0 1535 objedjeno devet krjigatabulatora xa tary (A. le Roy, G. Brayssing, C. Morlaye, S. Goris) 1 pj je jedan suvtemetik 1556 godine 2apisao kako sv. poslednjih 12 1h 1% podina sm paselt sviati Blars pri emu je luthja goiovo zabormijens™. Postoje 4 pokazatel prisutncstr grave U Englesko) i Njematko, top d0d8. 4 svojom su 2bitkom iz 1570 izlevati Phalése-Belléve upoanalrizouernskegiatiste sa djelims Ceancuskih sklcatele Navedene abitke 2a pterd (prve, kolo je danas poznsto) wglaynom sadrte iabulace plesova chansons ce pazbene-tehnies slotenje famacije ukazojuti nam time na polodaj gitar u insinumentaria fenesanse. Pu tome treba tmati ne uinu da je njec 6 plan sa samo éetiri tice (3 podvostrucenc + najvita jednostruks ih sve 4 podvostrutene) koj2 bi nan datiss, 4 obzivvin ra avo} Uoge ‘melodiskog i harmonijskog iastzumenta, yjerojatno djelovala skrommo Kerajem XVI stoleta uvodi se & praksu gitara s8 pet tica (Jos umjek podvosinicenit), Ta ue promjens Cesto vese uz ime VEspineh prema e to v none ajeme anguimentisano oxpoava. Rao} tare u bores wamjere eal eagueadak panead ~ {ednontamih'pratnjs koje so se cinagavale samo slovima kao sinonimzoa akoda (afahct} prema slodenjim foram diugepotovice XVI stoljeea, iealja s¢ ponoti skladatehima hao tro iy Foscatiny, Granata, Cale, Pelegins, vanredm L Ronculs Prancask,amelie pedapotkojaktimont) F. Cosette, bles imena R.de Visé-s,R. Médard- i F. Campion dok Kapsberger, Keembers, phe gaade wpedoce wojin djelima o prisitnost aye u Njemacko, Polsko),Cetko} Portugas ‘Macbro meno u poviesd plait buroke pripads nessmiyio jedinstve.sy oxobnostt G, Sane, Njegova dja izvantedno quigovane melodie mise testa 40-0 propramima suvremen paisa Sto je nao dokax1jdhoe tajne vajednos. Sanz ove seiko Mtnstoccien de Musica sobre fa Guitarra Espanola” (1674-1697) sjedio je 38 nekolko Spanjolshihskladatehja (Ribayaz, Guerau, Murcia) svoj dela, as nefto mane wspjeha, lz XVIll«t vezan je zasto} aktimnosti na polju pare ~ jot se ponekad objasjyju dela za ptaru v Komomim sastavima dok gandve a2 gtara solo gotovo nea. Ipak, to je soljete & Kojem su se ze je evanredno vane promjene vezare us instrument aaeettens je tradicional upotrebsfabulerua & Kort suvemene notace v G-kueu, a para je kanaéno dobila est jednostukih Standardno ugodenih tea Navedene iamjene uveike su pogdovale renesasi gitar u vo} polovci XIX stljeea. To je doba tive skladtelike, honcerine i pedagotke skrivmost_niza poznatih paisa; 10 je daba v kome se tehnichs problem dete 1 temeljite razmatrai; Konaeno, (0 ji Tena prourenjs anstaumeta izvan.panica ude Evrope emu su mnogo pridonjeli raze) prometaih sedstava te aktimos oncetanata Koji se ponekad poduaialjvegodisoje rng (ako opr. Ferran, Huerta y Kat) {pak Eviopa je dale tartecazvoa kot nam je oxtavo wnasjede boga opus dea za gars soo, stars Komomim sasavina te gitar | eskesta, Imena virtuoza 1 sklsdatelja kao Hos Moret, Ferrandire, Aguado (Spanjolska); Cal, Molitor, Schulz, Diabel, Mert (Austrja ~ Bec); Carcass, Carll, Gragnasi, Legnani (Ia); Coste (Francuska); icra (Rusia); Matepka (Ceska) veeinom ss dobro pout. Cena polots) meds avedenim plastid aaunimaju Femando Sor (1778-~1839) i Mauro Gas (1781~ 1829), ‘hola, etude, sonate i iz uspjebh skiedbr prooge te etude, sonate Koncert za ptaru vz onkestar dcugoga predstaijee, iemeduy costleg, ono nao to jew doba Katke | romantikestvoreno za giana itarste adie tehaitke spreme edusim, unaioe napretky Koj je ostvaren pogetkom stojea | Cnjenic da su tom napretko ponskad pripomogl | poznatii yanbenich (owchecns, Hummel, Paganini, Weber, Schubert, Berlior, Gounod dr.) ipak je stedinom stljea dowo do kralitatimog Peas gabe ta para — posjedica opéen nazadovanja Koje je instrament slo a salons nivo i okovao ge (ponepdje i do danas Pristhim) neopravdanim predrasudams TAU, kao ito 3e to wee ahilo u dabe baroka, kad je rnseado, wreden tz Spanjolke, dao potica ezvoju tere u Evop ako je | sna upravo va Bineskom poluotoks stvoren tere nadgradnj Kojo nazivame suvtemenom gitarsiekom pra. Pr tome [Bodnja pre pase danainh Konstraktiuh csobina | éimenzia (Antonio de Torses Jurado /1817-1892/ ) srewno naopunia s Eiiisvajer tehuke kojemu se gotovo Gt Bvol posetio Francisco Tirnega (18521909), Sjobodni polots dese roke (prj Sgunten sulanjanjem melog prs © Korpas) te peciano lzGivane pstometa koje upucaje na majstoreko kortenje razah bo}z ‘Snatajnji su Copnios!panjolkog vituoza teil interpreta danatjice. ‘Nate stoljece u arake je salnog fopeedovanj te 4 po tome | azlieyje of prethodnih,tako cesto obijeenih usponima § gatovina, Litertu 20 lara heprekidno se obogacuje novim djeima koje predstadjju posjiedic | vjedno ranog vlog broja ‘cal our aarih podinje na gitar Poshedicastogs ft je tek umjeticia kao So su Mt. Liobet, A. Segosa, J. Bream, 3, Willams ‘fojcl sainetesat kro shladatelja za instrument (navedimo nekoleo imena: Falla, Rouse, Turina, Moreno-Tortoba, Ponce VilsLebor, Cutelnoovo Tedesco, Tansman, Rodrigo, Dodgson, Berkeley, Britten), Rasog zato jer se obimnost ltrature nasale tokom Ceti stljea logieno zaokrosuje suvremenim sklagbarna | tako pois rani izvorom interes interpreta i publike, Nadal, instrument ic eswiave, pote ses upottebom plsticnih 2ica, Zahvaljjuts izw pedagoga sud pare upelna se provoti od predikolske dobi 1, gotove tedowito, mabe se zakijutiti na vsokeskolsko)vstanov, A dokaz ozijnostisKojom se da: as pia iter Pigvovbeno x1 bjsp bee} €asopie | knjign Koji se, oti powjedta instromenta,neretko bave problemima iz nepove sulatnjst pa Seduanors,U tealnost opimiamna veeanog vz razmatranjasutatjie nitko ne sua = er, xakonomjemostrzvoja koi smo ovdje sao prkazai na stra fe postopnog in sgureg napretka 'S Lime smo zakjueil tazmattnje opce pojest tare, Napomenimojofdaje nis deaja u ovako opranitenom prostoru morao biti inputtes; tkoger se nismo mogh obnuti ea Iutnju { prkazal cazve} sjne Iiterature kojom se ceo obogatssu program Diacirdckin koncerata. Pe ipak Yerupina de smo zanteresiratima pri bar tome podatke, Dodamo jot rjeCdvyeo pt & mat ‘Nek nals uputaju na mogucnost postojanjs pracblika are u Slavena vee u doba seobe. No, preudan je za tirenje pare atim zemijama bie ujecs} sjednihzemaje Hale 1 Aust (Njemadke) Gok o Matitom doprinosuKonanom obike ne mote bi fevers, Spomensti ijeca} vetojaino eapotinje u XVI soja opledajuci se | v raze nazivime tokom wremena pridaranih Siibalu, bars, Kita) pte. Do tre popularostiinstromenta dato je v pro) polovni XIX st, hada se, uz shiadatelje tek poneked Rinteressane gitasom (F, Pitaie, J. Sheoget), jen azbenik koi se, sao wrtwo,skiadatl j pedagog, posetio tom orkesct rinjatur™ Tran Padovec (1800-1873; opti vidi u. Ivan Padowee ~ irvoreskadbe | nd Prek On). ako Evropl taka je 1 kod nas pire gotovo zaborasjenstokom druge poloviestojca da b som Hames dva rte zapoteo jen ponorn! spon, Na penisky djelatnost mandoliniatiekotaristiekih orkestara nadovezala suse rastojanj nekolcine pojedinaca Cane Fume, ratabe, Noneie) ko, su svojim nastupha mnogo padonieli porastyinteresa 2a gitar, 3 time i njenom danainjem oiozaje uw plazoenej hultur tom krugu posebe mjesto pipads prot S. Prek.u: patalelno s odstavajem velikog broja recitala v Semoun | frovemanw (od 1938, godine nadalje)razio je Srokw pedagotks aktimost te, odgajyjulstutne kadrove jedne strane} Scanauel jedonten stem udsbenika | popratne ieratures drug, stvorio uyjete za provodenjenastave gare na saber Skolama Prof Stanko Prok diplomo je gitar 2 Diz akadempi 2a moseky umjetnost u Mindhens, Komporiciw u Ljubjani: danas pre~ Aaj Klatenu ibis na Muriekejskadem uw Zagrebu i Pedagatio}akagemi o Maribor Mirko Oxtie Zagied, velista 1975Sestayni deli kitare ~ Sastayni dijelovi gitare vest f————> oteice (22 orientacio)~ sedefna plots > tice ~ nana korea — keries (resonanéni) pokrov = glaenats bod — (via) no vebniea~ rvutai otvor strage ~ tice ‘rp ~tielo strunek~ drtalo 2a tice srumb~ dope» DRZA KITARE Kitaro igramo sede na navadnem stolu, ne previsokem ne prenizkem. Zaoksoteni spredni del crupa Kite nam Jedi na levem bedru, na desno'bedro raslonimo zadnji del kitae, Leva nga je podpria 3 stolekom (prucko); nan) polotimo oélo so: palo, golen drtimo navpitao. Zaradi tako privadignjene leve noge moremo vadigiti vat kitare v ustezno lego. Glava ktsre je publizno v vifini ramen, ubiraka stoji skors) navpieno. Stoléek naj bo vsok 12-20 em, po vin in telesni konstitucy Igralca. Telo je pri iganju nekoliko nsgujeno nape). Ce sti- skamo instrument K telesu, nimarmo sprofcenega telesa in rok; to Seodi tudi tonut 2 desno soko, katere podlaket lei na naboljizbogenem delu kitare, brenkamo na strune. Leva roka, #katero pritiskamo na srune na ubirali, r2i Kitaro tako, da je njen vrat med paloem ‘m kazalcem. Glejshko Francisca Tarege (ig franiska tarepe), Spanskega virtwora ma kitari in skladateje 2a ta instrument. BRENKANJE NA STRUNE ~- DESNA ROKA. LLepoa igre na kita e ovina predvem od dean roke ~ 13 sta fon. Zato jie Heb pone zo posomnos. Pom, da Zeno stone nalepletarat, Kedar nh vepredno bi. Falko. Pei nepreinem breskanjs zadeaj strane ob pret in to dajenelep ton, Na strane brenkamo Kone pte, to je 2 bazaicas all» noi, Drug acin ye praveapeay ombinace Daznice 2 nobiom, Na prt nacin Seabhen! tod so chiki, sm drug pa ti, Kovnset i ga je mogoce uporsbati le po breakanjuina Cremate (nena Kownse)stune’ sadnjem tau na strane i najlone, Nia viska obi in tad strukturanohtow (atikom in lorijvos)wstean ta natin break Polaket desne roke le, kakor sno omer, na 230} iabotenem dsl kare in pada naramno be hajanjtegs pi tska na iastroment in bree sikapa prstov. Ce roko pope. noma sprostimo, pride pra ara upogriea pred rwoenco, to jen, ker brenkuno na stune Pi tern polofalu je sunene stan plea oddaliens piano 23 cm of pokrov, rapes pa koh em, Praini ed je obigsno tak, da uporblame za brenkane po lich basoskihstrunah (E, Av.) ple, v8 po treh melodie strunah (he) pa droge pie. (Stre 20 oznaene po win tona, ne po nota) Pogostoia je oonacena cabs pustey ti 2 ‘notno pho, in ier ko, da Danatujjo note t water na ‘aol srne, ii th breskamo # plcem, note maton nag a sen Ait brenkamo drging pst Za mimo dr20 roke je pri beeakanju + palcem priporodijvo, a naslonimo druge prste na melodiske srune (lahko je sano sredines nasfonjen na drugo struno) ali naslonimo palec na po- Jjvbno basovsko struno za brenkanje s prsti po melodijskih sronah, S palcem brenkamo takole: uleknjen palec desne soke na- stavimo 2 lev stranjo na struno in ga potisemo navedol prot soxednji stun. Ko mam struna 2irkne tzpod palca, se palec ali zaustayi in nasloni na sosednjo, vijo struno (tu lahko ostane raslonjen); ali pt se pomakne nad sosednjo struno in = sto vine v prejinjo dr20. Kadar ostane palec natlonjen na 208ednj, ‘ij strun, je lahko (zlasi pri zadetnem igranju) opora prstom 2a brenkanje po melodijskihstrunah (brez naslona), Z naslonom izvabljeni ton je polneii in 22 dinamiéno diferencisanje usteez nejfi od tona brez nadona, vendar ni vedno izvediv, Igranje + ppalcniz naslonom je v Iiteatusi veskrat oznageno 2 lokom Kot Tegato (vezano igeanje). V abi je tudi tako brenkanje s palcer, 4 pale gible smo + konénim elenkom in pri tem opite kros, Brenkanje po melodijkih strunah je v bistws podobno bren DRZANJE GITARE, Za wrijeme sviranja sedimo na obieno) stolici, ni previtokoj 1 preniskoj, Zaokroteni predaji dio tla gitare lett na lijevors bbedru, ama desno naslonimo zadajinjenin dio, Lijeva noga treba 4s bude poduprea stoléscem (prutkom), na koi polotimo tits. v0 stopalo, Povilenjem lieve noge, kof} potkeljenia stot oko ‘ito, omoguéeno je podizanje vrata gitare u povoljan polo2s Giava gitare otpriike je u visini ramena, 4 bvatajka potovo U venikalnom polotaja, Stolc je visok 12~20em, prema visi i sielemo} konstitucli wirata. Kod sviranje tel je nagnto retto napried. Stskanjeinstramenta prema tijela onemogucuje oputtanie tela uk 4 tet zwuku. Desnom rukorn, Kojoj podlaktica le na nsjvieizbotenom Aijeln gitar, trzamo 2ice (strane), Leva ra Bice na vat Satipsta. Vidi sku Francisca Térvege (ig. Franciska Ticege) 1852-1909, pan. vituoza na gitari | Kompozitora za ta ‘TRZANSE (OKIDANJE, UDARANJE) 21CA ~ DESNA RUKA Ljepota svsanjs na gitar zavsi pri svepn od deane ruke Koja ostvanyje ton. Zato toj ruci teba posvetiti srs pani, Pamti ds tice najlepte zvuce kada titre (tepert) usporedo ¢ Imataom. Po neperinom tana aces dti pet, to te daje ljep ton. Zicetrzamo vehovirna pists ~ japodicam il ‘noktima. Drogi natin zapravo je kombinacija jagadice # nok tom. Ton izvedep na prvi natin je mekti, + na drupi tdi i metal, pa se upotsebljava samo pri treanju na 2ice od cxjeva (ne od metals), u novijevaljeme od najlons. Saki oblik i struk tura noktiu Ceehkost | lomijivort) nije prikladna ze taj natin raanja, Podlaktica desne cuke, Yako smo vet spomenuli, lei na nsjvite izbotenom dels gitare i pada priodno, bez inajmanjeg prtisha na intrument bez stiskanja prstiju. Time St0 ruka po- ne eer pds prods, nal sobenim poate sed cvutnog otvera, Yj. na mjesto gdje traju tice. Pri tom polos vance Je seaa pln van pin cm od lasajate, a zglob rake priblino 4 em, Redosijed prstija vetinom je takav da palac upotceblja. vamo za treanje basovskih 2iea (E, A, d), 2 28 tranje melody skih (g,h,e9 ostale peste. (2ice su oriagene po visi tona,t ne po notaciji) Upotrebe prstu testo se oznatvje notama, | 10 tako da ar 2ie koje trzamo palcem cznatene notama $ tovima nadole, 2 + vatovima nagore one koje trzamo ostalim prstima, a bi ruka mieno stajala pri trzanju palcem, preporscuje se 4a se ostali prsti naslone na melodike 2ice (mode w naslonith samo srednjak na drugu bticu) ida se pri trzanju melodiskih ica palac nasloni na blo koju basowsku 2icu, “Tezanje palcern invodi se ovako: Veh sivienog palca desne ruke postavime na Siew f pritiemo nadolje prema susjedno} ‘ei. Kad 2iea Kizne ipod pales palac we ii zaustavi i nasloni na ‘isiednu vilu 2icu te mote ostati nadonjen na njoj, odnosno. smaknuti se, di pak prijede ianad susjedne tice i opet se vrai pase polota). Kad palac ostane naslonjen na sssjedno} vio} ei, mote slit (pogotora kod potetnog svtanja) kao odlonae prstima 1a t2anje po melodiskim ticara (ber naslons). § ne slonoin tzveden ton punijt je prikladniji za dinamitno diferen ciranje od tona i2vedenog bez naslona, premda nije wwiek i sediv. Nacin s naslonom palea cesto eu literaturi oonacen Tokom kao legato (vezano) svranje. Neka zastupsjy treanje pal: crm tako da palac trzx samo pokretom zadnjeg dlanka, pr ‘emu opise Evil, ado se ectal dio palea ne mite “Trzanje melodiskih 2ica w osnot je sito treanjy basovanja po basorsksh, Tudi tu spradjamo strane ¥ nibaje vzpo rolno 2 wbirtko, fe da je amer nasprotna Kot pei brenkanyu pakcem. Za melodyske sttune, zlastt pei brenkanju. akordov ‘uporabijawo najveckeat tale pisind eed: strana g brenknemo § Kazalecm. $ stedincem in es prstancem. Ton dose temo ako, da z blazinivco nekolko ukrivijenega prsta brenknemo ob sive nvagor prot basovskion strunants ph tem estane dras roke nesprcmienjena, Tudi ps brenkanja po melodijskih strunahs pst lahko zeustavimo in naslonino na sosedajo. ajo trun ak 2 g2 pomaknena nad ajo proti dian, V pevent primeru bren: amo brez palenega nasiona. v drugem pa je ta mogoc. Prste Inho naslanjamo samo pr brenkanju po posamecnih strunah posebno, klar zelimo doseti poln ali glasnefi ton. Ni pa to tavedljivo, kadar brenknemo po vee strunah hkeati, to je pri ‘geanju akordov, Pri obeh nadinih se poter pest venejo v pres ajo devo. tssamo tore) dva nagina brenkan 2) znastonom. bb) beer naslona. Menjatno breokanje. Pa igranju vee zaporednih tonov na rszesh strunah alt st eni siruni uporabljamo menjalno brenkanje. Pri tem ne brenknemo dveh zaporednih tonov « tatim prstorn teravee pst pri wsakem tony menjamo. Najpo- ‘ostnsa je-imenjava hazalea + stedincem ali palea z kazalem. (0 akordih. Akord ali sozvok je istoeasno zveoen)e 03) smanj teh raz tonov. Dobimo ga tako, da brenknesno vee strum fkcati Kitara je wrazito akordigen instrument, Njena Iepota in moe je predweem akordih in ne toliko v metodijah akor py! melodienih instrumentih (godala, pihala itd). Tako toplih 18 éudowito lepih akordov mi mogoée. razen na hari, ievabiti iz nobenega drugegs instrument. (Brenkanje nevetcens tnraica nas seveda 0 tem ne bo prepricalo.) Arpediiranje ahordov. Pri aspedau (it. apegsio xakor na hari, arpa = hara) brenkamo akordne tone dropega 23 Cragin kot na hati, Seznanimo ses trem naeini: 1. Kadar je akord oznaten s poleme ertico od spas} navzgor + desno, brenkneno tako. ds potegnemo s pale omemo (Joka) hitro)'od basowskih strun proti melodijskim. ‘Deugi pest so pn tem upogajens in se ne dotikajo pokrova. 2. Ge fe ertica potegnjena v obraini smeri, pomeni, da po- tegnemo 5 kazaleem od wiih strun prot nigjin. "3. Kadar je pred akordom vijugasta Cttica, potegnemo po Dasovskih stromal s paleem, po melodiskih pa Brenknemo 23 poredno 3 kazslcem, seedincem im pestancees. si Toni morajo Eacwenetvenakomersih easovnih presledkih Najpogostneji nacin arpedzirana je pe LUBIRANJE STRUN (PRIJEMI NA UBIRALKI) ~ LEVA ROKA Ubicatks' na kitaré jes hovinskimi preckam) raedeljena na polja ki predstauligjo poltone. Strune ubiramo tako, da jh pris tiskamo & konei prstov (nohti so krath), in sicer tk za precko, ‘preeko, kiomejyje poje proti 2voénici. Ukrivljen peti padejo 5 primerne vine sprvienClenkom skoraj naypiéno nastruno. Roks ‘od zapesta oavzgor je priblizno v pravem kotu 2 vratom kita. Pritisk prstor na ateune mora bit foltka motan, da te 2azvenijo (ne zahtetejo), ko brenknemo obnje. Kakor desna, tako naj bo tdi Teva roks im boll sproseena, " skin. 1 w ovom slueap sviraé mora nastojati da dovede aice patalelng titranje s hvstaikom, 4 tom raalikom da je'smjer su protan onomu kod treanja lees, Za trzanje meloiyskih 2ica pogotovo pri trzanju akOrda, vetinom upotrebljavamo ova} £6 oslged prstiju: gtica trzamo katiprsiom, h-tieu stednjskom, e'ticn prstenjekom, Ton vedi tako da trznemo Bicw japo Uwam malo savijenog peste nagore prema basovskim tieaina, 8 polotaj ruke ostiye nepromijensen. | kod melodiskih 2ica pest te pole tizanja tote i zaustavitttnasloniti na susiedna nidw ‘eu, sh pomaknuti anad nje prema dlanu. U prvom primer treamo bez natlona palcem, 2. drugom prinyjer je ta} naslon rogue. Natoniti s@ mode samo pri tzanju pojedinih 2ica, a3 totity kad 2elimo postié: puri, odnosno jati ton. To se medu firm ne mote izvest ako Irznemo vise 2a odjednom, 1) pri sviranju akorda, Kod obadva nagina prst se nakon trzaijs veatt Uprijatn polotay, Prems tome postoje dva nagina trzanja a) snasionom, ) bez nasiona, Iamjeniéno rrzanje. Ked sviramo vite uzestop: nib tonovs a vaznim ai na isto} ici, upotzebljavamo izinje rieno treqrye, To biva kad ne traamo dva tona urastopce stim: pistom, nego piste mijenjamo pri svakom tony. Najeetie je ‘mijenianje katipsta 52 stednjakom ii palca skatiprstom. O gkordim a. Akard ili survuk istovremeni je 2vuk od rjmanje 1 razigita tona. Levodimo ga tako da trznemo vite tice odjednom. Gitara je razito akordieki instrument. Njezina pons Jiepota 1 mo! otkriva # u akordima, a ne toliko w melo 4ijama kao kod melodinish insirvmenata (gudackih, duhackih Xd), Tako tophit | arvanredno lijepih akorda ne mote se. osm sa hari, dobits nia jednom drugom instrument. (Tandrkanje fejesta witata neee nas naravno u to uyjerit) ‘Arpediranje skorda. Argedo (tal, arpegsio ~ a natin hasfe, arpa = harfa) je nagin kod kojeg tranemo tonove 2korda jednoga za drugin E20 na hari * Upoznat cero sti naeing 1. Kad je akord oznaten kosom erticom od dolje peina ote udesno, tzanje lvodino tako da povugemo palcem Jed rakonyerno 1 pidiena brz0 0d basowskih ica prema melody ‘Kim- Osta pest su savin ine dia Damjace. 2. Ako je cstien povutena y suprotnorh smjer, akord i vodimo kauiprstom take de nine porucemo of vis 2ica perma nitina 5. Kad pred akoréa stoi vivgasta ena, avodimo ga ako da powieemo po basovskim tieana paleem, 2 po melo Aiskim uzasiopce batiprstom, stednjakom i prstenjakom: 1 conom mora tazvucat u jednekim vremenskim rzmacion Pre naj¢es natin srpediana TAHVATINA HVATALICI ~ LUEVA RUKA Hvataljka oa gael exadiejena je na polja metalnim pree- ‘kama. Pola predstavijaju tonske razmake od polustepena. Z2 hnvate wsimo viscima prstju (wokti su krathi) posve blizs pree> ke, u smjers reutnog otvora, Savjeni pratt padaju iz ne pre visokog polozaja x prvim clankom gotovo okomito na 2icu. oka od zapesea nagore Gini vatom gitare priblizno pravi ku, Pritak pratiju na 2ice mora biti tako Jak da one nakon tn ‘desnom eukom zazvuce (ne zabreée). Desna i lijeva ruka te dane eitavog tila ne sme Bit ukoteno.ene Chocolate ice-cream Allegro2 Rimska Mtevilka nad notami oznacuje polje na ubislki, kjer pritimemo struno,npr.I = pro pole, I= drugo pole itd. Lego leve roke nam oznséuje polje, na katerem pritimemo struno = kazalcem (1). Arabake Hevilke osnasujejo peste leve roke ¢ katerimi sane pritisemo, Ls kazalee 2 wedinee 3 prstanee BARRE (PRECNI) PRUEM Barté priem astane tako, da polotime stegnjen pst ne- koliko postrani, vzporedno s precko, tev dve, ez ved ali fez veeh lest strun,Pritsk mora biti toliko moten (pomagamo #5 tem, da se 4 palcem opremo ob veat), da strune zavenijo, ko brerknemo obnje 2 desno roko. Ta prem oznaevjero x nav. pit ertico (ali x oplatim oklepajem) pred notami ins Steviko psa, Ki maj ga opravi, ana sllkah prijemoy 2 debelejto eto od Srogea do kropea, T2MENA LEG ~ PORTAMENTO. Leva 1oka lahko spremeni lego na dva matina, in seer: 1, da se prst pri izmeni leg ne dotikajo strun, 2, da prsti 2dte§jo po stra. Pri drigem nation zazenijo nslahno tudi toni tisth pol prek katerth je prst 2disel. Ta na¢in je zelo prikublen, s3} fomogoga mehko vezavo dveh tonov. Imenujemo ga portamento (it. portare = nest in oznaéujemo + poleme értico od note do UTISANJE STRUN Eno sruno utitime tako, 64s je doaknetao obicsno 2 ‘stn prtomy skater sno breaks obno: ve srun pak, da nan polozin piste al dan. Usianje uporsbhano pr pavah (in staccas), Veehat utifamo stune 10, da ta Re prslonino leo stan ples. Tonov akordow (Ca rardeljenih) fe utilamo, temvee jh putino aveneti dale do naslednegs ‘honda etd to nix nota: crnséeno UGLASEVANJE KITARE Na Kita so vse strume sazen druge (h) uplatene v kvartah Uplasimo jih najlaze takole: najptej dolotimo visino pete strune~ (A) bouis + Klavisjem ali pieaiko in jo navijanjem al of ‘vijanjem vijaka uglasimo. Nato pritisnemo festo struno (E) na petem polju, ki je navaino cenateno z etescem iz biserne Fhatie. Fon’ tps" prema je A, 2810 mora tako ‘veneti kot Shrura A. Ge zai nespisj med tonoma, 48 popravimo 2 ‘ijakom stune E. Podobno ogltujemo nape), Na petern poljy pete strane (A) politemo 108 d, po katerem vglasino certo Strano (in prav tako po Setrt strani tej strano (4) jem Je le drugs struna Qh); {0 wghtimo po tonu na éetriem poly {ree strane (9); pvo sruno(e* )uplasvn spetstonom peteps polja drag strane (). Rimski brojevi izmad nota oznatujy na heataljel polje na kojem se pritime tee, np: 1" prvo pole, I= érugo pole it. PolotajIjeve nuke oznseuje se prema polju’na kojem se pritizne ‘Hea katiprstom (1), Atapski brojevi omnatuju peste Wjeve cube, Kojima pri timemo 2ice 1 = kadiprst 2» sednjak 3 = prtenjak 4 mali pest anne (ROPRECN ZARA (Ova) zabvat nastaje ako stepnuti pst polotino nesto u stra fw, usporedo + pretkom na dvije, vite di preko sik fest tea Pritsak mora biti tako jak (to nam omogueuje protupritisak pakem na vratu) da nakon treanja demom nukom fice zazvuce. ‘Taj se rahvat oanatuje okomitom crticom (fi uglatom zagre dom) ispred nota i brojem prsta koji teebs da ga inva, a nn slikama zahvata debljom crtom of kruti¢a do krutiéa. PROMIENA POLO2AIA ~ PORTAMENTO Lijeva ruks mote promijeniti polozaj na dva na¢ina: 1, da se pst pri promjeni ne dotitu tea, 2 da pest diz po tei Kod drugog natina éulu se i tonow poljs preko kojh rst lite po 2ii, Taj natin veoma je omiljen, jer emoguevje me: kano povezivanje dvaju tonova, pa ga zovemo portamento (ta. portare = nositi). Oznaten je Kosom crticom of note do note STISAVANJE 2VUKA 21CE 2icw stitamo tako da je obicno dotaknemo istim prstom jun smo je tranuli, a vite 2ica tako da polotimo na njth prste A dlan, Stibsvamo Kod pauza (i staccata) Vige puta stibavamo {ice tako da na nj prislonimo jew stanu pales. Tonove akor 4a (takoder tastvijenih) ne stitavamo, nego th pustimo da zu Ee dale do sijedeteg akorda iako to nije notams cenateno UGADANJE (UGLASAVANIE) Na gitar ss ve ice osim druge (h) ugodene u kvartama Upatanje oaakte ivrtino ovako: Najprie odvedimo visi pete tice (A) pornots klevira ii svialice za wgadanje ugadamo J navjanjem ili odejnjem vika (eavrtna). Zatim pritisnemo 4estu Deu (E) na petom poljv, koje je obitno aznateno se- defnom ploticom. Ton je tops eahvatt A, zato mora zrucats Sao prama Atica. Ako Cujemo nedaganje izmedu obs tora popravine gx pomots vijka E-tice. Daljne ugatanje izvodino ‘a sian natin. Na petom polly pete tice (A) potratimo ton d, po kore ugadaino cetvitu tic (8), a isto tako po Cetvrto} ett ‘Bou (g). levzetak Gini samo drugn 28 (h) koje ugadame po tonu Getrtog poljatese tice (g); prvu ticu (e*) ugadamo opet ppomatu tons petog pola druge Bice (),KAPODASTER (it. capotatto = glamna precka) je priprava, ks jo prijem na pojubnem poli ubirlke in z nj pritimemo vse Aune na tem pol Tako Lahko ‘ransponiramo (preneserno) ‘Bladbe vaije tonalitete x nespremenjeno notacjo inz nespre renyenens pier : 'S hapodastrom s olsujejo igfanje tall tisti, ki imajo pre seliko kitero ali $e premajhio soko 22 prijeme v nih legah Kakor smo te ugotovl, ima kitara Sst strun; delim jih vt basovske in tri melodijske, Melodijske se 2a€no prvo najtanjso (po tonv rajssjo), basowske pa s éetrto in se koheajo z naj- {debelejto (po tonu najnijo). Oznagujemo jin Stevilko v krogu. Note 2a kitara pitemo ¥ violinskem kjucu in zvene za oktavo ride, Kot 40 napitane, Ta transpoziija je veekrat oznacena 2 fsmico pod kljudem. Note 74 prezne (proste)strune, Kakor je uglatena kitara, so meledijske strune KAPODASTER (Jal. capotasto= glavna_ptecsa) jest a puava koju prigvrstimo na bilo kojem polju hvatajke, ete ps Tisnemo sve 2ice na tom polje. Tako mozemo nsponiratt (prenositi) komparicije u vite tonshitete s sepromijenjenom ‘otaeijom i nepromijenjenim zabvatims Kapodaster olaktave 1 sviranje anima koyi imajy preveliku pitara Wi joF premaleny ruky 23 hatanje w nitim pogetnim polozajima bvataike Kako smo vee ustanovil, na gitar ima Ses ica: tri basow ske | trimelodijske, Melodsske 2ice poeinyu s prvor, e3}tanjom {po tonu ajvifom), basovske s Cetvstom i zavitavaju s naj. 2 al Kromatizna (polustepenska) tonska vrsic Trm@ tins® tren =——— 3 ain seep PP eg gs 3 ah hi ot” t 4 i enharmonija tod @®iimaw@® r1nw@ 111 glee tal adit eet bi’ 9! gi” af ait” zs id abh Tow evtamne 2 polton Ie je prod note $® wlaj}tako. da pritisneay) na ubialki sozedne Ge pole (prot desni. ei Tame (Ge je pred nota ® = niza}} pa tako. da prtisnemo sosed re wije pole {proti leh. Racversj B * rarveae (prektice) posnen vib it nize, 10 je vee MOTs rine ime it win. Pregled tenov na ubiratki 1 © & FE 4 aes’ des efi ges” gah iw BB ot dhdtert of fi gate at Tou povisine ra plug (ake staji pred noton porisiva) tako dy pritiema na heatajetsigjedno vite Chalesno}. 9 aime {ako stoi pred notomP= snes) prisvemo susedna nize polje (nalevo). Razgesne ak ea} raanjeti enstenje povisice (sniiie. 1. eraca not Pregied tonova na hvataljci x © - pecpstelt calBos Poe | Menjalno brenkanje I . ‘1 pasted tehniGnim vojami, ki na} postanejo wsakdanje soja, a pridobivamo spretnost beh sok. Prati brenkajo ob wie na obs natina: 2 naslonom in brez nasiona, Zacnem0 na Resend sian 1, in tovtakt, i igeamo v cetrtinkah, Po PEgeanem taktu pritiznemo + kxzalcem leve roke (1) na prvo (1) Toye (olau pretke), des roka po brenka kakor pre) Natalie Poianemo.& avedincem (2) na drogem pola (I), ato Se § Pistancem na tretjem poljy i £ mezincem na getriem — desna Pika pa ves Cas brenka kakor pre) Po istem poltonskem (kr ‘Rarienem) Zaporedju se pomukamo s prsti leve roke maza} 7 ‘Reptemenjenim brenkanjem desne roks. To vadimo na dea na im 1. prst eve roke po odigranju tonov fe ostanejo (oblets) na ssi, ‘y pest ostanejo na struni samo tako dolgo, dokler ne p sisnermo 4 prinodajim pratom, to je brez Teaanja prstov. (Ni fred noto pomeni prazno sano, rimaka Hevika pole na ol Pi) Palee leve roke netane vedno na istem mestu (Se ne po- sik). : 2 = lamjeniéno trzanje Idutim tehnidkim etbama, koje treba ponavjath svaki dan, postizavano spretnost bij ruku, Prt za tie na obs fatina, + nuslonom i bez naslona, Potinjemo na prvo} pra2n} Bel feito w 4/4 taktu; sviramo etvtinke, Nakon odsviranog Jaks prtianemo Katiprstom (1) Ijeve rake ne prvo (1) pale (Glizw pretkey, desna ruka izvodl ito sto i prj, Zatim pri (Senemestednjakom (2) na drugo (Il) polje, trem pretorn 03 taste pole 1 Cetetin na Eetvrto ~ sve kod jednakog ivodenjs ‘eave rake. Po istorn potsstepenom (kromati¢nom) redoslijedu pomicemo prstima Ijeve ruke natrag uz nepromijenjeno rzanje esne rake. To vjetbamo na dva natin 1. da prati Ijeve nuke, poe odsviranja tonova, ostau jo8 “2 da prti ostaju na diet samo tako dugo dok ne pritis ‘nemo iduein prstom, tj. bez letanjapratiju. (Nitsa pokra} note hath praznu Biv, ritka brojka poje na Svatalje PalaeWijeve uke onaje neprekodno na istom sjestu (ne poriee +), x zeg9ee9 Dutowe akorde in tonalitete skrajtano ornacujemo x velikini rk, iwolove x malin Vodorame erte na aiki prema oznacuyejo strune, navpiene pa pretke na ubirlki, Krotch oznaéyjejo strune, ki jth upo. ‘nbljamo, Pol krodei na sikah akordov onnaéujejo struno in poie, na aterem jo pritiznemo, Sevilka poleg pa prst (I= kazalec), + Katerim (o opravimo. Prazni krozsi pomenijo, kakor 2e pre}, prazno steuno. ww. 2 3 6 25 cS (Giaje€septakord). Akotde dura skraéeno ornadujemo velikim slovima, a akorde mola mlm slovims Vodorame ere na slici zaheata oznatujy tice, a uspravne pretke na hvatalji, Krutit oznaC uu tie koje upotrebljavamo, uni krutiti na dikama akorda oznstuju ticu i polje na kojem je pritisnota; brojka pokraj cznaguje prst (1 = katiprst) kojim vrtime aahvat, Prarni kru2it, kako je vee reteno, ozna- yj prazn teu, Prsth leve roke obledijo se na dalje na stronah pei tonih, ka teri fe ostangjo ¥ akordu, To je poposto oznaceno (zlasti v Soli literaturi) § pikami ali Eicamiy lokh od notne slavce do glavce Prati eve rake ostajy na 2 cama Kod tonova, koji se jo8 radalje svitajy u akordu, To se esto’ oznatuje (pogatovo u ‘olckojliteraturi) hokom 5 icam ih ertieama od note do26 L AMO DALEKO Ixteno lege (prepejem) leve roke iz Adura v Eur opra: Pork bjeve uke iz A: v E-dur mijenjamo tako da kat vino tako, da kazalee drat po struni, ko se ponukne zdrugege «past ‘Kliti po fiei kad se pomakne iz dnigog polja aa povo, i ‘pola ma prvo, in nsrobe (portamento). ‘obratno (portamento. L‘ 2” ZB0GOM MORE Hevatska noredna — JAGER PA JAGA Slovenska narodra 67 - FF FF , 68 > ” Pale deane roke pri brenkanju z nalonom na éetrt struno Paluc desne ruke pri teanju s naionom na eetwroj tii {ord D-dur) ne more ostatiraslonjen na tet strum, vendat _(D-dur akord) ne mode estat aadonjen na tree} Set ay ipa brenkne tako, da se na tei strunieausta,nato pa se takoj ene tako dase rausavi na njoj |edmah male te ostane nad make in ostane nad sonar cama 63 Pass =aSe] 7 Stonko Prek MODERATO 71 rt _F a 4 “UL ANOANTINO a m7 moe, pg ee ee te le) tel tlANDANTE, Stonko Prek v7 “) ep? wort ef 2 CPi - PF 4:rN Oy 4 = eo pide Se MODERATO +opaeaave « 95 $e SS aa = 4 AMORDNA STUDIIA- @ 96 7 x : = =o eS i a ss { al 3% > 5, Ici kod ow oxmatyje costa ako,Preludij - a AKORONA STUDIA - A 98 we > s tho ® Dee Cee 4 S A mail| ail ee I MID OO OOway AKORONA STUDIIA ~ 6 as 2 AKORDNA STUDIA - C Ao. cy S ? Be Fg ccPreludij - F AKORONA STUDUA - € 108 » 4