Zoran Cita VILENICA I VILENJAK Sudbina jednog pretkr8éanskog kulta u doba progona vjestica‘Copyright© 2002 Insite 20 etnologj | ators ‘age, Hvatsko ‘Sra prava prideiana Naklodni Institet xa ctoologi folklorist Zanabladetka Ivan Lozica FRecenzenti Dese. Vitorsir Bela} ‘ese. Dunja Ritman Augustin Tedavanje kajigepotpomoglo je Ministarstvo xnanost | tebmotogife REL ISBN 953-6020-17.3 (CW ~ Katsloglzacia w poblicaet [Nacionalna | sveutiins knnica ~ Zagreb UDK 398.4 (163.42) ACA, Zoran ‘Vilenica i ilenjak : sudbinajednog pretissanskog klfau doba progona ‘estca / Zoran Clea. ~ Zagreb: stitot 2a etnologj i folkdristt, 2002. (ibioweka Nova etnoprsja) ISHN 953.6020-17.3, 1, Vile — Narodnaverovanja ~ Hiveti I Vjesice ~ Hrvatska ~ Progoni 00128034 SADRZAJ uvop OD BUNTOVNICE DO PROFESIONALNOG MEDIA 15 POGANKA, ZRTVA, KAZIVACICA, 0 "TO JE BILO PRIN, PRID TRISTA GODISCA* o ZAKLJUCNO 24 Bibliografija 125 Summary 132UVOD 1, Pogledamo Ii opén poviest, a osobito povist relia, ttko da ‘emo na prispaobe fenoment progona vets. Po slozenosh,faktorina koji ga sinjvaju, raznolikosttoblka koje popeita, vein tertoija ko ‘obulvaéa te dain aja, napokon | samom karaktera, jedinsena je to ali nei veda siranica curopske poijest. Sigur je upravo ta Slenost pres «dan Cimbeniku nent da gotovo dva staljeca kasi manos! tek potinje racgitli mnodinu sjevs kop je pretivau ‘ReGi da je poviiesna Cinjenice progona vista sloSena pojava, pre- Jednostayn je. Rijeé je © pojavt Koja: a) raat oblicma | ralicim Intenzitetom tsje nekolko stotina godina, b) obubvaca velit cio Europe i owwotriveneKrajeve Amerie, ¢)extav tag svim dealtveni tukre tna, kao io su relia, pravo, knlzevast, folkor, politika, davies eal | ckonomska pany td, d) kapilano provima sve druswvenesiojeve. Suoteni ‘mos pow koja svejom komplekshoss i znatajem prsijava na interven- ti 23 dokidanjem ili obastavjanjem najvile dusivene& ddayme cimbenie ao Sto je to pre kraj sedamnaestog sojeca hilo w Franck i steno Datednogs w Habsbursko} monarhi. pojavom koja ijekom vie nojesa nalazi svoga odtaza w fotelektualnim raporims reolog | pravnika, 20 | @ ‘deklarativaim aktina najviihexkvenih i ar7avni vas, Napokan, ried je © pojvi Koja ne priznajearanice ktolicko-proestntske pojele rope aa ‘se howe u jecnam od najijniihraatbla enroptke poviest, so} renesansi, 2 supostojt jos umjek zajedno s presjetiteliskim mastaveom renesans, dakledobom oblikovanjasiviemenog zneastvenog dua | mile a. Kaa je orakvojpojvi re, onda ona 2aslatue da ju se mazoveonim to ‘jest fenomen. A uzewi obit njezino protimanje gotova avin dimen rust svoga vemena te stoga mncgostuiky poten itrativadnaepek- twalnost, necemo prtjrati ako seo prozonn yjstcesikovto irazinn te ‘minologijom Marcela Masa kao 0 tla frome [Najasitenia asosjacia | vemensko smjetanje samog fenomena bina jew neformainom govorusrednji vies. Doisa sia vison tomnevail ‘sijeéoin osvjetjenih viezaih zdova podzemnih rtioniea spanjenih mon ‘ruoznim napravama za izaudivaje priznana,okovanih enrevarenih en i nekolcine yparni stratteli, porpuno e pikladna mizanscena 2a ono Sto asocira pojam “meaénog stedejeg wjelat. A raprano, strani stoje nelto ‘drugatije. Dugo pritvagena krolosogia prema Kojo} je potetak progona vyellica vremenski i prostomo smjeften u stedajavjekovn Francythu, isativanima provedenim sedamdesoti gadina dvotcaka je promijenjen te Dremesten u renesensau severnu lay (Henningsen & Ankarioo 19992), ee “S10 yaa ar ‘Na drugom kraj iste presto takoder&njeniea da su neka od posfjedniih speljvanja‘veRics”u Europi optuzenih a Kast stereotpal telat loin iendena tak 1749, » Worebuegu, 1751, u Endingenu am Kaiserstul, 1775. ‘Kempen, 1782, u Glarus 1793. w Poznanu (edin 1978505). ‘Mogemo aasteati postedsivom izvra rspest neke osnomne ode nice koje su soft konketizoj i matenjlizacje natle w odedenim pos {upcima Hud u press, u psanim djeima koja delomice (klik je to nj- hhovim sstaljatis bilo moguée obubvatit i oliko je konkvetaa vremensko- prostorna odzedenost reprezcntatima) odtatavaju slozenost svakidatjice Droslst Ps kadabiincarau dogadajicu bilo moguse wspostsvtu cjelost, Ida bismo sa sigurnoScu i znali sto se ge i kojem vremenskom razdobi olvalo, da i bismo se imalo pil porijesnom osjeaju tiljenja w onom ‘emenu? Jedno od odredenja koma se nastojt ops tednje “nove histor” holo i biti to.da se ona nao priblit upravo odredenojHudskojesst- teneijalng situacji tomo i tad, eekbesteuiraj w profojsyarnost su mno- toslojnu usjetovanest koje primjeéajemo u Sadasnjem povijesnom treautk, “ivjekjedinom pitupagnom, a ipak i samom neubvatlivom. "Tj iamigudo} sulin prosost pridredye se novi problem, Ako nam ak { relativna brojnestpisanih ivora za pojedina vemenska razdoblia fomogucue tk alutnju totaliteta povijesnog tenutka, kako tek dobvatitt one ‘ionike proilost Koj ahve tragoveniso za sobom ostavli? Kako se prblii ‘etistenijalnom osjecaj i sadezaj onihslojeva jem je, kada je rie 0 pro- ‘onima vetica,kaltrnom ipsofoskom nasjed bilo objavjeno obragenje, ‘ako ne istrebljenje? Imam predodsbu o tome So su ti ud verovali, dak ‘all ada je grtnie ponekad vio tik, gotovo nemoguée pov). All sve aulture, reigioene, sociale, ckonomske i éruge nit Kojima se tao tkivo rihovog mentalnog unwerzums ostaj samo nasogene x. pisanim fagmeni- ‘na Sto su ih posredniei popu proposjednika, putoika, benika famed nas Fit ostavis Zaye u wremenv Kada se Gallo da se od saniog prijestoliz rebeskog do podzemlia gadske mutionice sve uroilo protivnatins na kojt ezistiracinemike dla pucke poganske kulture, protivsoijsln | syjetona- ‘ors denoting krivea, dtizno suman praktitara puke trade, pri pista im kozmoloysku zvjera prov creda i poretka, vet u dobu kada su pore druitva bile prozetejedaim fobignim mentalnim obrascem koji je svoju Sadskn koaktetizaciju oswarivan na nigy banal 2ivotnih stuacl, Hive, ‘lable, w takvom yremena ini nam se neponoviivom osobitoscu odredenog, Povijesnog razdobli, Pa ips nog od druftven i psiholoih metanizama fat Foe se alanjo tak poviesniUjeknisu nes pronyjenom matexjalnes- {i povijesne seenogratfe. Naproi. acid je opservacija hojom Josip Horvat zarkave svoj prikaz toga ‘remena; *AlKsvaka kuturns epoka ima ovakve svoj tagiéae kontrase: profinjns unjetnost baroka i progoni vettica isto su tave potresne suprot- Fost ka0 0 XX stoljeu ofiijclna higjena i napredak {éomijatostratne {etnike” (Horvat 1980:338), Imenaduje kontest izmedu sialnog svaranje deja o progtesionom smjeraSretanja razvoja éoyjetansva i dosjedue pos {ojencnt raionalnih mentanihstruktura ft od epobe do epake samo mije- sia modus manifestace. Primjerce, vot uw wvetima gdje posto iz de0- Joskog stedSia moe | epresjejsno proklamiran pravoyjeran nadin mile ja | bivvovshja,adje drugatlt pogled predstadlia opasno zastanjvane stranputicama dekadeneje, a manifestaiareligoznog dua biva dijagnesi- tirana evoluikim atevizmor | retrogradnoS, BNO! w eakvom ouradja i fnvemenoj Hirvatskoj dabro nam je poanat nakon Deugog setskog rats. Od injetovana zaposlen (kao preduvetafeickog opstanka) dokazom 9 moral 1D politike} padobacs, do obveznog ideloskogjeronauka"w obiku skol- shoe predmeta Marksnma, takva Meotoska diskriminasja bila je samom sv jm nepritodnoiés osudena na propast kao | druSto hoje stoje temele mote na takvim postavkema zasnovat "A ito re o platform! dokumenta Dorr Tess ko je w kolovona 200, na prag ravikenog tedeg millenia, objavjen w Rim $ odobreajem pope Ivana Pavia I, dokument &i je el "ponovt | razjasnitinoke sting ‘yeto" (Dominus esus 200049), 2 potaknatog axetajem “opasaositrela- ‘ivi teria kaye nastoje opravdatlreligisk pluralizam, ito ne samo de facio nego takoder de wre (il nacelno)” (Dominus fesus 300038)? Pomalo ‘neoGekivano ia stale kriGanskezajednce s obzitom na dugogoditn eku- Imenske napore, « kumnoli za aekeSéanske peste dahovnost, ove deklaracija insistirana“objeltivno govored (..) stanju tee manjkavost (Dominus esas 2060-46) sVjedbenika osaihreliga w odnosa na sedenike Katie erhve ‘ol “maj ponina sredstava spaseajat (Dominus fesus 200046), Pureba za fovaranjem I svthorkim meduvjerskim djalogom v dokument je traiao fmudena na sje kolosie tdnjom da se "jednakost, kao preipotavka za ‘jalog,odnos (.) na jednako osobno dostojanstvo strana w djlogu, 4 ne na dokttiarn} ssdria” (Domus Jesus 2000347). Zato je “w prowess ‘atolitkom vjerom promatrati Cekva kao jedas of puowa spss, won fj dine ostale religie, koje bi bile Komplementarne Cok il ak s obvi ‘a bit ajoj Stojedne™ (Dominus Tewus 200045). Uzmem liu obzc da je Getlaracia Dominus fesus iad i weds Kongregate 22 nauk vere koje je Snsitcionalndsjednik Rimske iakvzije (od 1908. nos ime Svet! oil a ‘Kongregaia 2a nauk vere od 1965) posjedicama ce djelamostu prosiost te djlomiéno bavi ova Kags, posta esl zao je, naZalost, danas pono- ‘0 pot wkavivat a posljedicetakvog petificranog mistenja. Cnjenica ‘dase na spomenutim temelima { smjernicams Kongregacie 2a nauk vere ‘asniva i nastava Katolighog vjeronauka v jevoim hrvaiskim skolama danas,12 Wen ovodt u ptanje funkeju Sole kao mjestaodgajanja novi generaiasposob- nih 2a stvaranje zdavog,pluralisiehog ozrajaravnopravacni i pominivos 1 latitom Gruteu, Fovtemeni medjshi | propovjedn spa proiy new agen opéenit, ils naglaskom na drugesie pristope samorazyou popu yoga bene o rinkarnaei, smo nas podsjtaj na skastvenudinjeniu da tho fz proslost ne izvuée prave ponke prinuden je da je ponsvn® 2, Nepostedna korist koje je za etnologja malo dogadanje w histor ‘graf poevivane nove histore" au ajezinomokvien i akivaeaiateme progona vestica, bilo i osyetavanjedinamike povilesnog kuluenog proce- 52, njogove sadttajne slojevitosti | socjalne nestalaost, Vierustno nije slutsjno da do pojave istazivanja u histoviograti koja se, posvecuaci sada Pozornost Kultur potltenisojeva predindastske Europe, korste mode Font *kapilarne dif’, dolac istowrerseno ¢krtion itazivagkoga konona «ela curopske etnologie ixadenog paradigmatsktn nizom narad = staring = ‘worst, Dostignués historiograski istaivanis oulje su od neposrecine ‘duos 2a etnalotka paijesnaistradivana sows So, 28 rciky od projet. nja odredene kultuene pozave u (na neki nan abistodshs) staaca Kale “ured oa este satan a gotham er gets pag at hase dst prvi ae pn nba ag een, enh cna tena penne n ops nase sate 2 [Evan nacopns prea ie “Prof edad a eee hn pes {je eect roca sien ahn hb ois sen ana ‘eral ree as mages me eg) Magn ac protein, nee ear” (Eas Ket bet L150 sah henner ap Ie Dero ‘ide Seremeng ove in pence “pie anaes le je poten ‘hail on hots dis unde esa msieaiod sh GEM Te ‘real epee! ue! tie shia eee tam holt Ma uhm se oot nds tartan hi unees ern pve ab ‘ep pa da ihr te ee stopevan nena sn Hc tal Inea puta og a satodeaat sm poe eine pie hl {bal ss wom te mee" Lia 203 Il ut el anes Matt na eae tan ol ara 20 Zasee pd a ‘ene eter as ag ed aos ple (eri 2001) Dae let oe ‘ina domomjer ve pi! dain sprains tn kee rn ‘a vey pes Pornstar se esa eda Ree Hse edjjte inant aba bass ae wert ele he le steele he Itt tw pres nf arms gab pe ahem fete dpa dade Go pps je le ma Sc ers sec een See hratsen sored Unt fe 1990 ekay wen ae eee pet Sport metijseytzry ate ns rca minsisae me ince el sped) atv etl fr ude ie ens cmt ke one Pais Aer ese ai sv i ket ied Sy eS ‘Helv sa bene pos raconsnst sah vs ba ede bi paca wt 13 twrnog prastanja | inpliciranja poijstog konzeriranog trajanja odredene pole, bogalsivo novih izvora 2a povjesns rekonstrukel kojime se sud Foo historia" daje uprave supeota stn. Vadnost ih rezulate 2a poiesna cinoloika istrativaja, all 2bog dokumeatiena i iustaje vdedime neioal ‘ati kotor procesa od ne manje vane 2a pritup ctnologj dae ‘rakodnevice i klturnuantropologjy takoder, bla jeirclogora das ta a0 pristup pois mazoveizmedu ostalogs"retrospektivnom etnologjom ako fm jednako pristaje nazi “histones antropologija:2 ‘Time dolazino do dljedeéeg preispivanj: Kako valoczicati vette tgografske Korpuse koji su u hrvatskojetholosko)praks pikupleni krejem 19.1 tek 20 stole? Mozemo li na nih glecat kao na objet Koa iniran sada) tadcske nerodne katut, ii keo na pokazatele saa ‘nventara te kulture upravo {jedino w tom wremenskom ith & home 3 snbiljefeni? Kala je potom njhovaiskazna moe in koji oj natin pistupt tes njom w isrativanj postupat? Slozenost ovh pitanja zorno nam odtatava zacnjij gla dio ove Juyige(poglavie".. To je blo prin, prd testa godiéa"). Tckom pocetnos ‘avanja {upoenavanja dokumentaene grade 2a potrebe ovogistivanja, je namjera bila neka vrstaevidenoj | anal etnogeaskihsadiéaja cptodbama | skazima tijekom procesa protiv Zena optdenih da su vestice jedan je od dokumensta popatiniejalne grade saioga pokreae lavinu dal ‘eg istadivanjaw potpuno neadekivenome snyjery, Dragcjen, no 2008 se- ‘ut okolnostinecjelovtwvid u dokumencami material zo je w prvi plan ult vila kao nekad iva kulturnu praksu na ths Daluacije s«steisajim Tkovima vlenicoma 20 Konkrctnim oscbams, sositelicams tog hula ‘Usporedba s drogovrsnom gradom to potvréue é prafiuje perpeltiny, Jj je vivo da u sti predodsbent Kontckstspada i delsnost vient (ilomjok, vieika) kao muslin praktigareistoga Kalla. Nadalje pratimo ‘metamorfozu pojave, Koja nam dodute nije sagwana w dekumenting, al je zalo wotjveu pojmovnim odredenjima visoke kaltare koa pie 0 0} melo, ao dnjeninom stanjusuveemene etnogzaske grade, Syjedol smo proce” ‘x promijene adnosa prema to) dimeaaiji putke kuture od renesansnog pil ‘aaa, do nedshriminativne ‘ujednstavajue teolotke vizare koja, s pz javastitehaltume superionnost a pod utecajem kranskog purizma, sje tost potih predodebi koe su w tradiciskom drut iiale soja posed odteenja i ology, svi nekricki kroz negativny perspektivs o jednolkan brazae. I dok je tradjskim drustvenim oirima ta reznovrenostimali 2 pee me str Cor iy eg ean lege ase 1 ot eta sssoe opravdanj, uranom moderaom dobu koje grad modern drtavas pot: uno drugatjom skalom vejednoai, ca slojevitostraina podkogsvetonazora postaje bespredmetnon. Ona je ssino oS od akademskog znaaje, no akg tuzmemo u obvie dase akademska cisiping koja je 2a tava istrabivanja (a ‘as bla nadetna moral osanjal na post fact zapse be: kitekog oda > nije €udno da shut vl, i njegow eksponenti leice vient, potonul ‘epoluzsborayetnografskihfagmenala. Upravo i fragment akon Sto smo proutili powjesn gradu, svjedoce o renalatima tog vfestoljetnog proces pritska, metamorfoa kroz koja je dotlo do mijefanj teoleikinpredodth | ppudkh veroranja i prakse, Promatramo proces rinotzacj i nastjanja pre- ‘brabavanja narodne kulture na laséanskim temeljima Sto ga je oda Cea ‘pribvaila, mskarformalno, gotove cetokupaa visoka kultura. Tj proses, a ‘oer Hivatska po svemu sadeei nije bila nizakva izniml, mogao bi se pro- ‘matrai i kao epizoda u povijest! ane moderne Europe w kojem srediinje ‘nage zakona |reda nastojeuspostaviti Kontrolu nad Kultur i druitenim, procesina svojihkrajva (Muchembied 1993139). "Prva, pak, dia dela kjige (Od buntornice do pofsionaing media Pagonka, Sr, kazivatiea) pokuta ou presoka istazivadthtendencijainekih rezultata © proodavanju progona vjetica v svjetu iu Hrvasko}, kako bt postu Fao nuzan uvod uslozens problematiku i Kontekstfeme rzmatrane 1 glamnom djlu, Odabir radova za pikazivanie ic nemaleinozemne litera ture bio je odreden dvama uvjetims. U prvom redu, ovo istrativane alle roglo nti je imalo za ij sustavan prikazbibiografije © progonu vyestca, ‘Dostupnost literature takoder je bile ograniavajut imbentk. No stoga se “drugom redo, nasojato prikazat acke opée odredaces jd, te raznolikostt ‘nvogncih prstopat interpretacja druge strane. Radovima peimarno Kal- tamohistorskeprirode data je prednest pred onima historiograite | socio. ‘ntropoloie nates koji se spominju sumo uzgred. Napokoa, i sam osobai istazvath interes iaradenu reéem dela ove knjge wvjtovan je opée smjer- nice razmatrane u prvome diel. Svs dilema nj bilo pl sagledsvanja ‘doprinoss hwvatskih steaZivata jer, kako Perchts, Holds, Abunda, Richella, Matona Oriente), rinske mitologie (Dijana), pane wade (Herod), Ponekad se mate sunnjai dase za rimske Diane kre ierpevanio romana Sto sublimiza jek folklarne eeligioanostis ponekad nollazino na prozimanie ‘ans elemenatastradikim predodzhama. U svakom Iie, polska se formira predod2ba 0 postjanju, ne vite lotanh slagakva astanjena s puta Giste vere, vee zamijenog diustva predvodenog tajanstvenom nom boticom, za Kojunjezin sjedbenici nastojepridabit nove, To prising klea- nj, smatra Ginrbueg, sath vjerovanja prema stereatipa sabate 2b famed sredine 15.1 potetka 16, stojeca na obe krajaalpskog loka |: donk njeke Po. ‘Medutim, ia niza process isksza pomaljaj se nei element poput zajednickog miivnika. Ia Zena (ponekad mutkaraca) povezanihs nasnom hoticom (u2 Koj se na ova il ons) natin costo veznye epitet “dabra") nezie se eksttili Kult, U njemn kroz ekstau, kao simbolek i privemest sm, sudionici ulaze a asijet dobronatne ovice koja daewje metak, xnanje 1 ‘apredat.Folklor’ je karen sabata,dakle, 0 puts one strane evoga. Th 2abjucak Gincbury dale prosiaj, U Propsjedi dominikanca Jobannesa Herolta (oko 1A) spomije se cuga lita préznovjesj, med koja je ve "ijl teksts iz Canona Fpteop, koi govoro Dian njezino} vel so noes tumara okolo. Vojss, o Kojo} e ove rie ima svoju analogiu u nino lite- raroih tekstova od 11, stljeea nadaje ftom Europe, koji goworeo prikiza- jim "ijesne vojske” U njima prepoznajemo povorke mrvih; 10 how Dredvodaic su raalviteossbe, mitoloake (Heriechinus, Wotan, Odin, Artur itd), mitolopizirane (Dietnch von Bern). Vaznost ove korelacje jew tome cr ma en «ne ot DS bn i bev preeanlog med sto, ede strane, porvduje da Se stereotpsabataoslanja na flklozny pee- Soadbu o puto u zaerobai sj ida je zaludene fene iz Canona moguce po- ‘soviet s povorkomn mvih, te, étage strane, sto omogueule prosiivaie potrjairsdivanja na svjedogansiva oprikazanjima mab, Ali emeda vo} Suir praej bodice posto! bio radia, Rijeejeo dvaraticitanagina omunihacietzmeda setova ekstazom | prikazanina. Po terminologj koja je upoleeb idjiva je da su rai vojske vezani uz muskaree (i pikaze se, po Teteramim tekstovi, aplavagm nia jalan), dokekstarih kul paki raju prvensiveno Zone. Tkstailki su kollovi, prema Ginzburge, poseban fenomen, Ta pokamie | zemljopisna rasprosianjenos: prvidno heterogena podruta nj hova rasprostanjenja poveaue stoleina naseljenost Keltima (dotins Re, “Toulouse, honlinentalna Francuska, ask uk i dolina rjeke Po ce Skotsk | ‘Rumunjia), Na germanskim podtugima, aie Kelea je bilo, noni chsta- ‘ini klk botoe je odsutan, Nesuprot tome, soljecina su Zenska botansiva, nosteljce obi | dbrohoenosi, poput marona, via i sl, npucivale kel iran Evsopu. Stogi u zaklueku pogalia Sijedeéi boticw Ginzburg prethodne ustanovjenim elementima koji su prdonieikritaliacji sercoi Dasabatau Zapadaim Alpane® (pristnos: Nereskihgrupa sanju rasapa, [asirenos stra od zayjere) sada dodaje novi, no porekiom daleko sta supra Kliske kultor. 2 Zapacnih Alpa presen kelski mito putwu sje ‘ri Siro se literati | inkvztorlnim rarraduma lollomne grade, U poglavii Anomatje nasa se analiza raliétih poles ivr, sljedeei possboe morfoloske erte aastocene uw prethodaom poglaju. Na ‘ici rugojpolovni Sesnaestog sojeea nallzsimo na sudenya w Kojima ene njedoee 0 susttinastjanssvenim "Senama vans’. U stedit i okt Dlsnj bilo je Zensko brtanstvo eeaiith imena: Mattona, Ueteljica, Getka ‘Gospode, Mira Sila, Kraea Via, Po svema suded, ta njedocansiva pot- ‘uno spadaj ured ved rszmatraih socajevs. No anomalijao kojoj erie je {tome sa se ov sidajevi Kose s ral lneSenom hipotezom o keltskom sup- “strat kao nosioc te Henske ekstaticke rligjekojom domiizs aoéna hoz ‘mao ites, f azlogs So na Sic ema keltskihtragova. Da bi objisnio co neprawinos, Ginabarg wlazi w dogacke digresju. U ajezinom wjeke ssedemo 8 6 slatoyjekovpim Kullom Velike Majke (Kibela) w svete 2 raw Gnas rae A Je Meer tein ant sinha (Gnas yen, “Tia eet J © pene je omen Dogg romaesta Sern, Lombard | ema ee42 ae -Enngyon (danas Trina) na Sic, ao] analogni krtsktm Majkama (od koji verojatno i pote), uspocedivim, pak, sKeltskim Matroname. Kress veza Proiryje razmatranje na nizgrkih mitova gdje nalaziawo medyjedeotheanic teljce malog Zeus, ksltove Antmide Kaliste | Artemide Brauronske ge bodica-njegovatljicajavlia u uskoj vei s mecyjedomn, te boticu Att (ti se keliskog porijela) koja se w jednoj bronéano} skulpeur iz 2-3. stojesa pikazuje kao medyjedica alii Kao Matrona istvremend. Lingistik analia ppokazuje stan kretanje w srodnom Krugu u éjem je sted medyjed (kngsjue eval modda i Artura Kao Kaden preradi, Tako nas je ator nozianimnostskjanshi sjedotanstava doveo do jo doble ravine pe prepligu Kelis, grein se, meditecanski element ‘Tek sade janie mozemo sapledati slojevitostpojedinih ikaza sted. ajovjckownihvjdtiea w kojna se npr. bodies RichelaJavisdlskavih rok, Pronatrajuiretrospektiono, moguce je uspostavii nz: Artemia, gexpodar- ‘a dvotinja~ Arto» Richella No ne teeba zaborevtjedno: koninitet ne Podrazumijeva i identtet. znenadujude kontinuitete signe wate mowite fe ‘rons iu crugim sloajevima, Otrivane dubinskog Konteksta porate nam ‘azumijevanjuinaée nerazumljih deta wikazima kpitivanih Sena { jedom od process ssanajemo daje nna batica (Oriente) vrata ‘ivr volove to su ih nein sjedbenic ub | pojl, na tj main da je so. jim Stapicem dotaklsajnove kati umotare uw ko8s, Medatin, isto se fad Pripisuje svetom Geamanu Auserskom za veijeme pokistivanja Kets, Zbog Drisutnost Kelshog zajednickog nazvnik ta padudernoxt ne ud no ites ‘arom fvoru germanskog 13, stoljec st motv pipe se Thor. U demi (© moguéem medusobnom uljeaju keltske 1 gerranske trail, Ginebury ‘twa i put, sugerzaos ajhvo zaednigkn porifeklou starjim slojevimer On smatra da idja 0 uskrsvanja 2vatinjaf njihovib ncoStcenih heat, izrazena w raonim mitovima f obitajins najazicih vremena | prostors, redstalja do te mere specifi kulturn er, da implicra posto jane i pt, enosa kontakiom i zajednigkog supatrata.S obvirom aa toda obrede u koji ‘5a prepoanajeaoprisunost eideje nalazimo kod lovakih nada sektickog, Poiest od Laponaca do Ainua w japanskom athielagu, preko kavkasKih Abhuza do kontinentane Afrte, Ginzborg ponjekio hike botansta bia mukog bilo Zenskog, vorea {uskrsitlja oti, prise kl lovaca. A kako ekstazealjedbeaica noéne Bodie Buropi povlaée 2 sobom ne samo naloik, yes stannu yezu (et date earstvo mri vobliku Hivtinje i ue pomo¢ Zvotnje i koje drogog magitnogsredstva) ssasskim Samaniemom, {e clement follome jezere sabain motemo priptaidalekom eutocelskom supsteat, Bort se u ekstaat poglavije je koje owvara novi komparativn wiz. Poredbeni matetjal Ginzburg nazi od Herodota, preko zaps sted a stale prestige sjekovathprocesa do folklorist zapisa 19,120, soe. Nz kojem je ret odnos se na ivjettaje u koja nalzzimo u veo) il manoj mje pede dane elements: a) periodién bie, b) vodene w ekstaz ) za plodnost, d) roti vetica i vjebtaca il kao vanjanta) prot mx. U ikove toga sig ‘pda: lvonski wkodlak (peznati shuts) Thiesa i 1692), furlansi henan dn, hvatski lnk mogut i negromant,bosancko-ercegova2l | cmogoe ‘Ki zluhae, madarsk clos, setts burkdeila | kuyedsauta. Nisa stk jdacznatai: kod tdtosa je ape. borba za plodnostsporedaa, burkudsiutd ra fazlku od osalh nije 2a pociv predodseden fiigkimobijdjem (codenje u atu, saaubima,¢ropom ish) it U usporedbi sa shéajevima rarmatre im v prethodnom poglaviu Ginzburg rezimira da je wjeto dva rata} ‘odvojens eksattks Knlta: onog nocae bedice sa svojim Jenskim sjedbenis ta (ho spadau Stok’ keltsko-mediteranst, apo teri uskrsnu Zvoina i ‘ost, ufos ie euroazjskiokvi), i ovo mutkaraca Koji w ekstaz oge raznim oblifjima u kultaebitke za plodnost.Benandand,s obuicom mato a sadrlavajaelemente obs kell, granin su lua asprsiranenj, ‘Ovom nian mode se pekliust joS nekolko likova, doduse manje sompaktnih 2hog izostanka nekih bith karakteristka, ll pak srodain korakanski mazzer, lancer, eulpato, culpumort, aceaceiatn | rumbaton, thi kalldaizaroi, rumuniski stigui. U dileml da li da se. prikloni ‘monoteickom rezmalcanju simo prethodsoga za kompakinth tikova (ckstaze burbs a plodnos) il dase pote upust w stazivanje dso for tal yeas Kako bi otkeio dubinske i stvarne-odnose koje Je tek nemogase poet! akvom pisanom dokumentacijom, Ginaborg se odlucje sa ovo deugo, ‘Ova abo, kao i injenia da aos ko lik pripada neindoenropskoay lngvistichom mile onara prostor 2a uspored § Kasnim tehoitarima clstze: euroazistim fomanima, Dost, wsporedba sa laponsties, soja skim i tungoskim Samanta ukaauje na zajedncki mish obrazae (eksaze, mmetamorioze, bor, plodnost)pristan v takorazitim drastvima kala so ‘nomadski stoi zemjoradnitke zaednice. I dok se jedni bore za prirast, sobova, drug fo Gine da bi oxigralt dobru Serv. $jédinom raatkom: kod ‘erozzisih Jamanaekstaza je javna, kod ov drugih privana ‘Sve donedavno, kate Ginzburg u poglevia Penuen!u Sse, 08 am sey nemo dia Cmsorere eM odor Stal, on sadn fe ir i, pervs pore ht ess sagt Slats nk eft s poi tgs Haus Jepsen, baaaemlsime wh, athe Peas, arasim cing te pode Stove ll nee Desc (Ose saterine Wee pried i ata Stalk ON)