TEHNIČKA ŠKOLA U ZENICI

PREDMET: historija

TEMA: Bosna u doba prvih banova

PROFESOR:
Hasagić Mirza
PRVI PODACI O BOSNI

- Prve podatke o srednjovjekovnoj Bosni daje u X stoljeću bizantski car

Konstantin VII Porfirogenet, koji u svom djelu „De administrando
imperio“ (O upravljanju državom) kaže da se Bosna nalazi u gornjem i
srednjem toku rijeke Bosne.
- Podatke o Bosni daje i pop Dukljanin u svome djelu „Ljetopis“ („Barski
rodoslov“) gdje kaže da se Bosna prostire od Drine do Jadranskoga
mora.
- Do XII stoljeća djelovima ili cijelom Bosnom je vladala Srbija, Hrvatska,
Zeta, Makedonija, Bizant i Ugarska.

PUT KA SAMOSTALNOSTI

- Usljed unutarnjeg razvitka i vanjskih uticaja sa istoka i zapada, do kraja

XI stoljeća u Bosni dolazi do raspada rodovsko-plemenskog društva i
uspostavljanja feudalnog sistema.
- Od XII stoljeća možemo pričati o bosanskom plemstvu koje je nastalo iz
redova plemenskih starješina.
- Prema društvenom položaju i ekonomskoj moći, vladajući stalež se djelio
na velmože, vlasteline i vlastelinčiće. Oni su bili dužni odlaziti u vojsku, a
u slučaju odbijanja, vladar je feudalcu oduzimao posjed.
- Posjed koji su feudalci dobijali od svojih vladara nazivaju se baštine i
plemenštine, te su oni bili nasljedna porodična svojina.
- Najveći broj stanovnika srednjovjekovne Bosne bili su zemljoradnici,
stočari i robovi. Slobodni seljci su kao porez vladaru davali dukat, te
vršili radne i vojne obaveze. Vremenom če ti slobodni seljaci postati
zavisni (kmetovi) usljed uzurpacije njihove zemlje od strane feudalca.
- Ropstvo u Bosni če postojati sve do XV stoljeća kada ono usljed
osmanskih osvajanja nestane.
- U srednjovjekovnoj Bosni je na početku u ime cara ili kralja (dali
bizantskog ili ugarskog) na vlasti bio vladar koji je imao titulu kneza, a
nešto kasnije i bana (avarski bajan=bogat).
- Uz to u Bosni je postojao i sabor koji se nazivao „stanak“. To je bila
staleška skupština u kojoj su učestvovali vladar, krupna vlastela i
predstavnici crkve.
- Nosioci lokalne vlasti bili su feudalci.
PRVI BANOVI

- Značajnu ulogu u životu srednjovjekovne Bosne odigrali su Bizant i

Ugarska koje su se borile za prevlast na Balkanu.
- Početkom XII stoljeća u Bosni je ojačao uticaj Ugarske, a već 1138.
godine ugarski kraljevi osvajaju župu Ramu.
- U ime ugarskog kralja u Bosni je vladao slavonski plemić ban Borić
(1154-1164). To je bio prvi poznati bosanski vladar.
- U njegovo doba vladavine vođen je veliki rat između ugarskog kralja
Stjepana III Arpadovića (1162-1172) i bizantskog cara Manojla Komnena
(1143-1180) oko prevlasti na Balkanu.
- U tom ratu, ban Borić učestvuje na strani ugarskog kralja, te opsijeda
bizantski grad Braničevo u Srbiji.
- Pri povratku, bana Borića poražava bizantska vojska koja poslije toga
osvaja Bosnu.
- Pod bizantskim uticajem u Bosni će na vlast doći ban Kulin (1180-1204).
- Sa smrću cara Manojla Komnena dolazi do slabljenja Bizanta što će
iskoristiti ban Kulin da se osamostali, te da zbog osiguranja mira,
formalno prizna ugarsku prevlast.
- U doba vladavine bana Kulina, dolazi do pune emanicipacije bosanske
državnosti.
- Ban Kulin proširuje Bosnu time što joj prisjedinjuje župe Usoru i Soli u
dolini rijeka Usore i Spreče.
- Za vladavine Kulina bana, u Bosni dolazi i do jačanja privrednih odnosa,
posebno sa Dubrovačkom republikom. Želeći da uspostavi bolju poslovnu
saradnju, ban Kulin je sa dubrovačkim knezom Krvašem sklopio
trgovinski ugovor 29. 08. 1189. godine (povelja Kulina bana). Tim
ugovorom, ban Kulin garantuje punu slobodu dubrovačkim trgovcima u
Bosni.
- Krajem XII stoljeća zetski vladar Vuk Nemanjić, zbog gubitka Huma
(Hercegovine) kojeg su osvojili bosanci, optužuje bana Kulina kod pape
Inoćentija III da je heretik i da u svojoj zemlji štiti heretike. Zbog toga
papa Inoćentije III poziva ugarskog kralja da izvrši križarski pohod na
Bosnu s ciljem da uništi heretike.
- Uvidjevši opasnost za narod i državu, ban Kulin je u prisustvu velikog
broja podanika i papinog izaslanika Ivana Kazamarija, na Bilinom polju
kod Zenice, aprila 1203. godine, javno se odriče heretičkog učenja i
prihvata kršćanstvo. Time vješto izbjegava sukob sa Ugarskom.
- Početkom XIII stoljeća ni papa ni ugarski kralj više nisu mogli zaustaviti
proces širenja Crkve bosanske.
- To je period kada križari u svom IV pohodu ruše Bizant (1204-1261) i
kada na Balkanu jača Srbija i Bugarska.
- Poslije Kulina bana nije poznato ko je vladao Bosnom sve do 1232.
godine kada se na vlasti u Bosni spominje ban Matej Ninoslav (1232-
1250).To je ujedno i period kada u bosni jačaju oblasni feudalci.
- Godine 1235. na poziv pape Ugarskoj, na Bosnu kreće križarski pohod.
Cilj je bilo uništenje Crkve bosanske i stavljanje Bosne pod ugarsku vlast.
- U tom ratu koji je trajao četiri godine, Bosna pruža snažan otpor, zbog
čega ugri uspijevaju osvojiti samo pogranične djelove Bosne i dio Huma.
- U isto vrijeme, ban Matej Ninoslav jača centralnu vlast, te u martu 1240.
godine sklapa sa Dubrovačkom republikom ugovor o prijateljstvu i
trgovini. Time jedni drugima obečavaju pomoć u slučaju rata.
- U toku vladavine bana Mateja Ninoslava, Ugarska je Bosni ratom
oduzela župe Usoru i Soli, te Donje Krajeve gdje je na vlast postavljen
ugarski saveznik, Ninoslavljev rođak, ban Prijezda (osnivač dinastije
Kotromanića).
- Međutim, ban Matej Ninoslav je kroz ratove sa Ugarskom Bosni pripojio
župu Neretvu, Livno i Ustipraču.