Vijećnica

Gradska Vijećnica u Sarajevu svečano je otvorena 20. aprila 1896. godine. Nalazi se ma desnoj
obali rijeke Miljacke, na nekadašnjem Mustaj-pašinom trgu.

Sa dolaskom Austro-Ugara na prostor BiH, postojala je inicijativa da se izgradi objekat za

potrebe Magistrata i Gradskog poglavarstva. Tako je novi administrativni centar postala
Vijećnica.

Vijećnica je građevina trokutastog oblika. Sa svih strana okružena je prometnim cestama.

Građena je u pseudo-maurskom stilu, kao i većina austrougarskih građevina.

Idejni projekat napravio je Karlo Paržik, arhitekta pri Zemaljskoj vladi Bosne i Hercegovine.
Međutim, on odbija promijeniti određene stavke, te odustaje od izrade projekta zbog primjedbi
koje mu je uputio ministar financija Austrije i Ugarske, baron Benjamin Kallay.
Izrada nacrta pripala je Alexandru Witeku, kojem je uzor u izradi bila kairska džamija Kemala II.
Ni on ne uspijeva završiti nacrt zbog bolesti i smrti oko koje su se stvarale svojevrsne
pretpostavke i legende.
Projekat je 1894. godine završio Ćirilo Iveković, a gradnja je trajala od 1892. do 1894. godine.
1896. godine Vijećnica je predata gradskim vlastima na upotrebu.

Objekat Vijećnice je nakon dolaska Austro-Ugarske na tlo Bosne i Hercegovine postao je

monumentalan, u subjektivnoj percepciji. Ideja gradnje slična je kao i kod prethodnog objekta od
ogromnog značaja, u Osmanskom period, džamije. Zbog toga je ovaj objekat bio blizak I poznat
(sličnost sa potkupolnom džamijom), te je izabran za sjedište gradske uprave.
Ulazak u Vijećnicu predstavlja veličanstven efekat zahvaljujući velikoj kupoli. Kroz vrata se
ulazi u uokvireni prostor- aulu sa bogatim dekoracijama. Budući da je građena u maurskom stilu,
odlikuje je živa polikromija- mnogobojnost i raskošna dekoracija koja prekriva sve površine
zidova na štetu konstruktivne jasnoće građevine. Lukovi, svijetla, dekoracije i ostali detalji bili
su u stilu orijentalne arome.

Kroz godine, Vijećnica je mijenjala svoje namjene. Nakon otvorenja služila je kao Gradska
vijećnica, a zatim i kao Gradska sudnica. Od 1910.-1911. godine bila je sjedište Bosanskog
sabora.
Privremeno je bila sjedište Akademije nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Konačno, od 1948. do 1992. godine postaje Narodna i sveučilišna biblioteka Bosne i
Hercegovine.

U noći između 25. i 26. augusta 1992. godine, Vijećnicu, i čitav fond knjiga od oko 2 miliona
jedinica Nacionalno-univerzitetske biblioteke, uništava požar uzrokovan zapaljivim artiljerijskim
projektilima ispaljenim od strane Vojske Republike Srpske. U plamenu su izgubljeni i notni
zapisi, muzičke i grafičke zbirke, stare razglednice, fotografije, portreti, knjižni fondovi
nacionallnih kulturno-prosvjetnih društava Prosvjete, Napretka i Gajreta, naučni, magistarski i
doktorski radovi.

Obnova Vijećnice počela je 1996. godine pod finansiranjem Republike Austrije. Druga etapa
konstruktivne obnove (rekonstrukcija vodenih elemenata strukture i aule sa lukovima i
stubovima) finansirana je sredstvima Europskog povjerenstva. Od 2004. Vijećnica se nalazila u
stabilnom stanju, da bi se konačno 2014. potpuno obnovila. Svečano je otvorena, simbolično, 9.
maja 2014, na dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Riječima dobrodošlice na šest svjetskih
jezika i intoniranjem himne Bosne i Hercegovine u izvođenju Sarajevske filharmonije Vijećnica
je zasijala novim sjajem.

Na ulazu u Vijećnicu stoji natpis na bosanskom i engleskom jeziku:

Na ovom su mjestu srpski zločinci u noći 25/26. 08. 1992. zapalili Nacionalnu i univerzitetsku
bibilioteku Bosne i Hercegovine. U plamenu je nestalo više od 2 miliona knjiga, časopisa i
dokumenata. Ne zaboravite, pamtite i opominjite! 

On this place Serbian criminals in the night of 25th-26th august,1992. set on fire National and
university's library of Bosnia and Herzegovina. Over 2 millions of books, periodicals and
documents vanished in the flame.  Do not forget, remember and warn! 
Danas se u Vijećnici održavaju svečane prilike, izložbe, promocije kulture, umjetnosti, te
redovne sjednice Gradskog vijeća.

Narcisa Ramić

Literatura:

https://www.nedjelja.ba/hr/iz-zivota/reportaza/vijecnica-simbol-jednog-grada-i-vremena/1388
https://www.vijecnica.ba/
https://historija.ba/d/148-otvorena-gradska-vijecnica-u-sarajevu
https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/na-danasnji-dan-prije-124-godine-u-sarajevu-je-
otvorena-vijecnica/374428
https://nsokote.ru/umjetnost-i-zabava/141011-maurski-stil-u-arhitekturi-unutra%C5%A1njosti-i-
vrtu.html