Meteorološke stanice

Anemometri
Mjerenje brzine vjetra

1
Sadržaj:
1. Uvod..............................................................................................................................................3
1.1. Tipovi meteoroloških stanica..................................................................................................5
1.1.1. Osobna meteorološka stanica..........................................................................................5
1.1.2. Profesionalna meteorološka stanica................................................................................9
1.1.3. Posebna meteorološka stanica........................................................................................9
2. Anemometri................................................................................................................................12
2.1. Cup anemometri...................................................................................................................12
2.2. Hot-Wire anemometri..........................................................................................................14
2.3. Krilni anemometri.................................................................................................................17
2.4. Sonični anemometri..............................................................................................................18
3. Literatura......................................................................................................................................20

2
 1. Uvod

Kada je riječ o meteorologiji i klimatologiji mjesta, te karakteristike su prikupljene putem uređaja koji mogu
bilježiti podatke. Podaci od interesa za definisanje meteorologije ili klimatologije mjesta su meteorološke
varijable. Vrijednosti ovih varijabli proučavaju se, mjere i prikupljaju u meteorološkim stanicama. 
Prema standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), područje na kojem se obavljaju meteorološka
merenja i osmatranja naziva se meteorološka stanica. Krug meteorološke stanice mora biti postavljen što dalje
od značajnijih objekata zbog sve jačeg uticaja grada na meteorološke parametre, pa je potrebno stanicu postaviti
na nekom reprezentativnom mjestu koje će što realnije prikazati vrijeme i klimu nekog područja.
Meteorološki krug treba da tokom cijelog dana bude obasjan Suncem, a u krugu se  postavlja meteorološka
kućica unutar koje se nalaze određeni mijerni instrumenti, dok se ostale potrebne stvari za merenje i osmatranje
nalaze uglavnom pored nje – ali mogu biti i dalje od nje, ali obavezno u sklopu meteorološkog kruga, ili tzv.
osmatračkog polja.
Na stanici, na kojoj je posmatrač osoba, podaci se snimaju najmanje jednom dnevno, a na automatskim
stanicama svakih sat vremena. Meteorološke stanice prate različite vladine agencije zemalja u kojima se nalaze.
Tu je i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) — posebna agencija Ujedinjenih nacija, koja brine da se
broj stanica ne smanji i da sistem prikupljanja podataka funkcioniše.

Sl.1. Meteorološka stanica na „Sumpornoj planini“ – Albert, Kanada.

3
 Sl.2. Meteorološka stanica na planini Vezuv, Italija.
Na meteorološkim stanicama vjetar se mjeri na visini od 10-15 metara nadmorske visine, odnosno brzinu vjetra
mjerimo ne na površini tla (nivou mora), već na nekoj visini. U tu svrhu postavlja se jarbol, na koji se, postavlja
stanica. Na vrhu jarbola stanica može pokazati potpuno drugačiji vjetar nego što je na nivou tla ili nivoa mora.
Meteorološke stanice mjere upravo na ovoj nadmorskoj visini, a prognoza je data i za visinu od 10 metara, što
je također važno razumjeti. Prije svega, prikuplja najvažnije podatke: temperaturu, atmosferski pritisak,
vlažnost, brzinu i smjer vjetra, količine padavina... Zatim, pomorske stanice također mjere temperaturu
površine mora, visinu i period talasa i druge podatke o moru. Opremljenije stanice mjere ultraljubičasti indeks,
vlažnost i temperaturu tla, temperaturu vode u različitim prirodnim rezervoarima vode kao što su jezera i rijeke.
Meteostanice su veoma različite. Mogu biti velike, male, analogne, digitalne...
Klasična analogna profesionalna meteorološka stanica sastoji se od sljedećih osnovnih meteoroloških
instrumenata:
- termometar (temperatura zraka i mora),
- barometar (atmosferski pritisak),
- higrometar (vlažnost),
- piranometar (sunčevo zračenje),
- kišomjer (tečne padavine),
- snimač sunčeve svjetlosti (količina sunca na nekoj lokaciji ili regiji).
- brzina i smjer vjetra mjere se anemometrom.
Vrijeme ažuriranja: službeno — svaka 3 sata, nezvanično — ovisno o stanici. Postoje automatske meteorološke
stanice koje rade svakih 5 minuta, jednom u minuti, jednom u 30 sekundi itd.

4
Meteorološke stanice se dijele na “službene” i “amaterske” stanice. “Službeni” su oni koji su dio mreže
Svjetske meteorološke organizacije. A "amateri" su svi ostali.
“Službeni” rade po standardima. To znači da će mjeriti svaka 3 sata — u 0, 3, 6 sati, itd. — Svjetska banka
meteoroloških podataka će slati neke parametre mjerene određenim standardima. Znamo šta možemo očekivati
od njih. Od "amatera" ne znamo. Ne znamo kako i gdje su postavljeni, da li su testirani (da li su tačni) itd.
Važno je razlikovati jedno od drugog, za početak. Ali amaterske stanice su također vrlo korisne. Nazivaju se i
ličnim ili kućnim stanicama.

Sl.3. Amaterska meteorološka stanica.

1.1 Tipovi meteoroloških stanica
1.1.1. Osobna meteorološka stanica
Ovo je skup raznih instrumenata i opreme koji predviđaju vrijeme prema kućnim ili poslovnim potrebama.
Vrsta instrumenata i njihova tačnost mogu se razlikovati ovisno o modelu ili proizvođaču. Općenito,
instrumenti koje osobna meteorološka stanica sigurno ima su vanjska temperatura, relativna vlažnost, pritisak,
količina padavina te brzina i smjer vjetra.
- Bežična meteorološka stanica
Najčešće korištene i široko rasprostranjene su bežične meteorološke stanice koje su također pristupačne.
Potpuno su kompetentni sa senzorima za unutarnje i vanjske prostore.
Oni uzimaju očitanja i prenose ih kroz mrežu koja je lokalna ili vjerojatno ultrazvučni prijenos u glavnu
kontrolnu ploču. Izlaz se generiše u stvarnom vremenu nakon temeljne analize podataka u meteorološkoj
stanici.
Prethodni podaci mogu se pohraniti u ove uređaje zajedno s trenutnim podacima koji se mogu usporediti i u
samoj meteorološkoj stanici.

5
 Sl.4. Bežična meteorološka stanica.

- Pametna meteorološka stanica

Modernije kuće mogu da sadrže pametne meteorološke stanice koje pomno prate klimatske uslove gdje god se
nalazili.
Ove pametne meteorološke stanice lako prate pritisak, padavine, vjetar i UV zračenje, putem ugrađenih
senzora, u stvarnom vremenu. Stanica javlja vremenske uvjete, ali i pomaže donošenje odluka o temperaturi i
kući, te ako trebate zalijevati baštu ili da li se možete plivati u vašem bazenu zbog lokalnih vremenskih uvjeta.
Mogu se kontrolirati putem Alexe ili bilo koje druge vrste AI koje su instalirane kod kuće.
Trenutno se u svijetu najčešće koristi slijedeća pametna meteorološka stanica:
- AcuRite Iris (5-in-1) Indoor/Outdoor Wireless Weather Station for Indoor and Outdoor Temperature and
Humidity, Wind Speed and Direction, and Rainfall with Digital Display (01512M)
Cijena ove pametne stanice iznosi 150 dolara.

6
 Sl.5. AcuRite pametna meteorološka stanica.
- Analogne meteorološke stanice
Kako im samo ime kaže – analogni, oni su poput analognih satova gdje se tačni podaci mogu očitati kroz
različite vrste pokazivača i različitih indikatora.
Analogne meteorološke stanice su starije i jednostavnije su za rukovanje od digitalnih meteoroloških stanica.
To su uglavnom:

 Termometar za mjerenje temperature,

 Barometar za vlagu,

 Anemometar za određivanje brzine vjetra i

 Lopatica za određivanje smjera vjetra.

- Prednost
Vjerovatno najveća prednost analognih meteoroloških stanica leži u činjenici da one nisu vezane za električnu
mrežu niti trebaju baterije za pokretanje. Ovdje se ne javljaju neuspjesi vremenskih podataka. Pored toga,
izgled ovih stanica puno je ljepši od digitalnih.
- Nedostatak
Potrebno je duže vrijeme da bi se izvršila očitanja parametara. Da bi se predvidjelo vrijeme za naredne dane,
potrebno je i znanja. Osim toga, te stanice moraju se instalirati vani, po mogućnosti na otvorenom prostoru,
tako da se ne remete vrijednosti od strane sjene ili sunčeve svjetlosti.

7
 Sl.6. Analogna meteorološka stanica.
- Digitalne meteorološke stanice
Digitalne meteorološke stanice mogu se koristiti u zatvorenom i na otvorenom. Prijemnik je postavljen u kući, a
senzor vani. Prijem podataka se vrši pomoću kablova ili se podaci šalju radio vezom do prijemnika. Domet za
kablove je samo nekoliko metara, bežični domet je do 300 metara. Međutim, ta se udaljenost može smanjiti
zidovima.
Osnovna digitalna kućna meteorološka stanica prati temperaturu i okolinu kao i unutrašnju vlažnost putem
termometra i higrometra.
Sadrže:
- Kišomjer
- Anemometar za mjerenje brzine i smjera vjetra
- Barometar
- Aktinometar za provjeru UV indeksa i sunčevog zračenja
- Prednosti
Digitalne meteorološke stanice dobijaju svoje vrijednosti putem radija s glavnih meteoroloških stanica u gradu.
Također su puno opsežnije od analognih stanica. Na digitalnoj meteorološkoj stanici prijemnik odmah analizira
informacije koje mu se šalju i formira vremensku prognozu. Bez puno predznanja može se ustanoviti
vremenska prognoza i za naredne dane.
- Nedostaci
Digitalne meteorološke stanice moraju biti spojene na električnu mrežu ili trebaju baterije. Ali već postoje neke
stanice koje su opremljene solarnim ćelijama. Vjerojatno najveći nedostatak leži u činjenici da se vrijednosti
mogu pokazati netačne zbog prljavštine i prašine.

8
 Sl.7. Digitalna meteorološka stanica.

1.1.2. Profesionalne meteorološke stanice

Profesionalna meteorološka stanica znači da zapravo daje profesionalne podatke visoke razine koji savršeno
zadovoljavaju međunarodne meteorološke standarde dajući vrlo tačna mjerenja vremena u stvarnom vremenu.
Informacije koje ove profesionalne meteorološke stanice pružaju s dodatnim senzorima su:
- Pritisak zraka
- Vlažnost
- Temperatura
- Padavine
S druge strane, radi sigurnosti i ugodnih putovanja, piloti i upravnici aerodroma trebaju i tačne klimatske
informacije.
1.1.3. „Posebne“ meteorološke stanice
Ova meteorološka postaja jedna je od najvažnijih meteoroloških stanica jer tiho, vrlo precizno i redovito bilježi
vremenske prilike. Ove meteorološke stanice su potpuno automatizirane i stoga bi zahtijevale malo održavanja.
Komponente savršeno funkcioniraju s alatima i aplikacijama za praćenje toplote, razine vlage, niskih
temperatura, mjerenja padavina, klimatskih uvjeta u susjedstvu i bilo koje vrste kritičnih vremenskih promjena.
- Prenosna meteorološka stanica
Prijenosna meteorološka stanica, jednostavna za korištenje, a prednost joj je lahko očitanje precizno izmjerenih
podataka. Osnovna ručna meteorološka stanica dolazi s anemometrom, temperaturom zraka, relativnim
pritiskom, vremenskom prognozom, točkom rosišta, pa čak i kalibracijom kompasa.

9
 Sl.8. Prenosna meteorloška stanica sa solarnim panelima.

- Poljoprivredne meteorološke stanice

Za mjerenje vremenskih uvjeta za poljoprivredne potrebe postavljaju se razni senzori s instrumentom za
meteorološko praćenje.

Senzori koji se ugrađuju u poljoprivredne meteorološke stanice su:

- Senzori temperature i vlage
- Senzori za smjer i brzinu vjetra
- Senzori pritiska
- Senzori kiše

Posebni senzori poput:

- Svjetlosni senzori
- Senzori temperature tla
- Senzori vlage u tlu
- Senzori vlažnosti lišća
- CO2 senzori

10
 Sl.9. Poljoprivredna meteorološka stanica.
- Pomorske meteorološke stanice
Ove meteorološke stanice moraju biti zaštićene od korozije, te pravilno zaptivene (zbog mogućeg kontakta s
vodom).
Daju aočno očitavanje klimatskih uslova, bilo kakve ozbiljne vremenske promjene i redovita ažuriranja.

Sl.10. Daljinski kontrolisana pomorska stanica

- Ekstremni vremenski uslovi
Vrhunske profesionalne meteorološke stanice najbolja su oprema za praćenje ekstremnih vremenskih uvjeta kao
što su oluje, uragani itd., ali pod uslovom da je stanica sigurno instalirana.
Termometar s alkoholnom koristi se u ekstremno hladnim područjima jer će pokazati očitanje do -70°C za
razliku od normalnog živinog toplomjera koji je ograničen na -37°C.
Za mjerenje super jake kiše, koristi se posuda za vaganje ili sifon.

11
 2. Anemometri
Anemometar je instrument koji se koristi za mjerenje brzine ili brzine plinova bilo u zatvorenom toku, kao što
je protok zraka u kanalu, ili u neograničenim tokovima, kao što je atmosferski vjetar. Da bi se odredila brzina,
anemometar detektuje promjenu u nekim fizičkim svojstvima tečnosti ili utjecaj tečnosti na mehanički uređaj
umetnut u tok.

Sl.11. Anemometar.
2.1 „Cup“ anemometri

Sl.12. „Cup“ anemometar.

12
Najrasprostranjenija upotreba za mjerenje brzine vjetra je električni anemometar s okretnom čašom, u kojem
rotirajuće čaše pokreću električni generator. Izlaz generatora pokreće električni mjerač koji je kalibriran u
brzini vjetra. Propeler se također može koristiti za pogon električnog generatora, kao u propelerskom
anemometru. U drugom tipu jedinice okretne lopatice upravljaju brojačem, a okretaji se mjeri štopericom i
pretvaraju u brzinu vjetra. Ovaj uređaj je posebno pogodan za mjerenje malih brzina. Ovaj anemometar može
precizno izmjeriti vjetrove do najmanje 60 milja na sat (otprilike 100 kilometara na sat). Brži vjetrovi,
međutim, smanjuju tačnost očitavanja brzine vjetra. Kako vjetar duva, čaše se okreću, a osovina se okreće.
Brzina vjetra se tada izračunava na osnovu broja rotacija u minuti. Ovi anemometri su vrlo precizni. Jak vjetar
može oštetiti anemometre, što zahtijeva redovno održavanje i kalibraciju. Efekat zaleđivanja takođe može da
manipuliše očitanjima po hladnom vremenu.
Način izračunavanja brzine vjetra prikazan je slijedećim izrazima:

V = f(ω) – brzina vjetra u funkciji rotacione brzine

C – koeficijent otpora (uzima se iz tabela prema obliku čaše)
α = CDC/CDV

13
2.2. Hot-Wire anemometri
- su jedan od tipova termalnih anemometara koji se koriste za mjerenje smjera i brzine struje fluida mjerenjem
gubitka toplote žice, koja se drži u struji fluida. Princip rada se zasniva na promjeni temperature žice, koja je od
visoke do niske. Određuje odnos između otpora žice i brzine vjetra. Koristi se za mjerenje brzine vjetra
postavljanjem senzora u struju vjetra koji se mjeri. Trenutna brzina fluida može se odrediti iz mjerenja napona.
Ovi anemometri klasificirani su u dvije kategorije:
- anemometar konstantne struje
- anemometar konstantne temperature.
Osnovni anemometar dolazi s dvije sonde s tankom žicom razvučenom između njih. Tanku žicu anemometar
zagrijava do određene poznate temperature. Kada vjetar prođe kroz žicu, ona počinje da se hladi.

Sl.13. Hot Wire Anemometar

- Anemometar konstantne struje
U ovoj metodi, anemometar se drži u struji fluida kako bi se izmjerio njegov protok. Potrebna je konstanta
struja je potrebna da bi prošla kroz žicu. Nivo napona Wheatstoneovog mosta trebao bi biti konstantan. Toplota
se prenosi sa žice na tok fluida kada se žica zadržava u struji fluida. Promjena toplote mijenja otpor žice. To
znači da su toplota i otpor žice direktno proporcionalni. Ako se toplota smanji, tada se otpor žice automatski
smanjuje. Varijacija u otporu se mjeri korištenjem Wheatstoneovog mosta, koji je jednak brzini protoka
tekućine. Žica koja se koristi u radu anemometra sa vrućom žicom poznata je i kao senzorska žica.

Sl.14. Šema anemometra konstante struje.

14
- Anemometar konstante temperature
U ovoj metodi, zagrijavanje žice vrši se električnom strujom. Kada se vruća žica stavi u struju fluida, toplota se
sa žice prenosi na fluid. Zatim, promjena temperature vruće žice mijenja njen otpor. Princip rada je da
temperatura i otpor žice ostanu na konstantnom nivou. Stoga se struja koja prolazi kroz žicu povećava kako bi
se otpor i temperatura žice vratili u početni položaj. Mjerenje brzine protoka fluida jednaka je ukupnoj struji
koja je potrebna da se otpor i temperatura žice vrate u početno stanje. Voltmetar je povezan preko mostnog kola
kako bi se odredila varijacija otpora iz mjerenja napona.

Sl.15. Šema anemometra konstante temperature.

Sl.16. Hot Wire anemometar – mjerenje brzine vjetra do 30 m/s.

15
Prednosti ovog uređaja su:
- elektronske komponente korištene u dizajnu su pristupačne cijene i tačne su,
- nudi visoku osjetljivost,
- pruža visokofrekventni odziv, više od 10KHz,
- može raditi na visokim temperaturama,
- instrument je mali i rad mu je vrlo jednostavan jer nema dodatnog senzora,
- odnos signala i šuma je nizak,
- postoji mogućnost visokog protoka fluida,
- pouzdan i precizan uređaj i
- može mjeriti turbulentne i laminarne tokove.
Nedostaci uređaja su:
- krhki su
- rekalibracija uređaja je neophodna zbog nakupljanja prašine.
- intenzitet turbulencije je visok
- sonde instrumenta mogu se pokvariti.
- problemi kontaminacije
- problemi s prijenosom toplote između sonde i površine
- snaga potrebna za rad uređaja je veća.

Sl.17. Hot Wire anemometar.

16
2.3. Krilni anemometar

Sl.18. Krilni anemometar.

Krilni anemometar je vrsta mjerača vjetra koji mjeri brzinu vjetra i zapreminski protok. Generalno, to su mali
ručni uređaji koji se sastoje od turbine i digitalnog ekrana. 'Turbina' (često se naziva propeler ili ventilator)
može biti ugrađena u uređaj ili isporučena kao poseban dodatak za senzor.
Brzinu vjetra mjeri se tako što će se prvo okrenuti anemometar prema izvoru vjetra. Brzina vjetra se obično
izračunava na lopatičnom anemometru pomoću brojača okretaja na jedinici vjetroturbine. Ako je poznata
površina poprečnog presjeka, ovo se može koristiti za izračunavanje zapreminskog protoka.
Princip rada lopatičnog anemometra:
Krilni anemometri rade na principu da će se turbina koja se slobodno okreće rotirati brzinom koja je direktno
proporcionalna brzini vjetra. Uz brzu kalibraciju, uređaj tada može prikazati mjerenje brzine vjetra.
Anemometri s krilcima imaju nekoliko prednosti i zbog toga su sve popularniji. Neke prednosti uključuju
mogućnost korištenja na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Također mogu biti kompaktni i koristiti se u
ručnim uređajima i mjeriti druge atmosferske parametre osim brzine vjetra.

17
 Sl.19. Krilni anemometar.
Osovina koja se povezuje s lopaticama također je postavljena u horizontalnom položaju, paralelno s protokom
zraka. Rotirajuće lopatice tjeraju osovinu da se okreće, a broj rotacija se koristi kako bi se izračunala brzina
vjetra. Ove lopatice su slične propeleru aviona i također reaguju na isti način na kretanje vjetra. To je razlog
zašto mora biti montiran horizontalno kako bi ispravno radio i izvršio točna mjerenja. Najvažnije je da lopatice
moraju biti okrenute prema vjetru kako bi se izvršila tačna mjerenja. Kako bi se osiguralo ovo pozicioniranje,
tijelo anemometra slobodno rotira oko vertikalne ose, s krilom pričvršćenom na suprotnoj strani lopatica. Krilo
tjera tijelo da se okrene i suoči s vjetrom.
2.4. Sonični anemometar
Sonični anemometri omogućuju brza i precizna mjerenja trodimenzionalne brzine vjetra. Ovi instrumenti mogu
mjeriti brzinu vjetra u rasponu od 0 – 60 m/s, s rezolucijom od 1 cm/s pri brzinama do 100 Hz.
Sonični anemometri rade mjerenjem vremena potrebnog da puls zvuka putuje između para sondi. Ovo vrijeme
ovisi o udaljenosti između sondi, brzini zvuka i brzini zraka duž ose sonde kako slijedi:
T = L/(c+v)
Gdje je T vrijeme, L je udaljenost između sondi, c je brzina zvuka, a v je brzina zraka duž ose sonde.
Brzina zvuka u zraku zavisi od temperature, kao i od prašine i magle. Kako bi se dobila brzina zraka između
sondi, svaka sonda se ponaša kao odašiljač i prijemnik tako da impulsi putuju u oba smjera između njih. Brzina
zraka izračunava se iz vremena pulsa u svakom smjeru kako slijedi:
v = 0,5L(1/t1-1/t2)
Brzina zvuka, iz koje se može izvesti procjena temperature zraka, može se izračunati iz vremena pulsa kako
slijedi:
c = 0,5L(1/t1+1/t2)
Postavljanjem tri para sondi na tri različite ose, dobija se trodimenzionalna brzina vjetra, a time i smjer i ugao
vjetra.
Zbog visoke osjetljivosti mjerenja soničnog anemometra, na mjerenja će utjecati mala izobličenja protoka
uzrokovana strujanjem zraka pored sondi (zbog podupirača). Postoje različiti dizajni glava anemometra koji
pokušavaju minimizirati takva iskrivljenja protoka. Sonični anemometri mogu raditi u većini atmosferskih
uslova, ali jaka kiša utieče na kvalitet podataka budući da kapljice vode na sondama značajno utječu na vrijeme
pulsa. Ovaj problem se smanjuje provjerom kvalitete signala primljenih zvučnih impulsa i odbijanjem onih s
lošom kvalitetom signala. Osim toga, ako se led nakupi na sondama, to na sličan način utječe na mjerenja. Kako
bi se prevladao ovaj problem, neki modeli su opremljeni grijanjem protiv leda.

18
 Sl.20. Sonični anemometar.

Sl.21. TriSonica Mini anemometar.

Na slici je prikazan najmanji model soničnog anemometra veličine 9.1cm x 9.1cm x 5.2cm. Težina ovog
anemometra je samo 50 grama.
Opseg mjerenja brzine vjetra je do 50 m/s, opseg mjerenja pritiska je 50-115 kPa.
Cijena ovog anemometra je oko 1450 dolara.

19
Literatura
https://windy.app/blog/what-are-the-weather-stations.html
http://www.meteologos.rs/meteoroloska-stanica-i-instrumenti/
https://www.linquip.com/blog/what-is-an-anemometer/
https://www.watelectronics.com/hot-wire-anemometer/
https://www.munroinstruments.com/anemometer-definition-types-work-process/
https://www.instrumentchoice.com.au/news/what-is-a-vane-anemometer
https://ownyourweather.com/what-is-an-anemometer/
https://the-weather-station.com/types-of-weather-station/
https://en.garden-landscape.com/analog-and-digital-weather-stations-compared-1533
http://www.cas.manchester.ac.uk/restools/instruments/meteorology/sonic/
https://anemoment.com/features/

20