U potrazi za ustavom

http://www.velikabritanija.net/2010/01/31/britanski-ustav/

HR & UK Knjige Kultura Mjesta Mozaik Povijest Putovanja RSS

U potrazi za ustavom
Pie: Gordan Strui , 31. 01. 2010.
Svia mi se 10 ljudi se ovo svia. Budi prvi od tvojih prijatelja.

Iako Velika Britanija nema ustav u formalnom smislu, vrsti temelji politike kulture popraeni potivanjem vlastite tradicije uinili su njezin ustavni sustav dovoljno fleksibilnim i jednim od najsvjetlijih primjera stabilnosti ustavnog poretka. Kako je mogue da zemlja s najduom tradicijom konstitucionalizma nema pisani ustav?

Dom lordova britanskog parlamenta. Ovdje se razmatraju svi zakoni i odluke Donjeg doma parlamenta (House of Commons); rad ova dva doma meusobno je komplementaran. C& lanove Doma lordova uglavnom imenuje monarh trenutac no kraljica Elizabeta II. - dok se tek dio c lanova bira interno. U Domu lordova takoer sjedi i malen, ogranic e n broj nadbiskupa i biskupa Anglikanske crkve. (Foto: Parliament. Parliamentary copyright images are reproduced with the permission of Parliament.)

Istraz ujuc i povijest pisanih ustava lako c ete provjeriti da se ustav Sjedinjenih Americ kih Drz ava smatra najstarijim na svijetu (donesen je 1787. godine), dok su njegovi prvi pratitelji poljski i francuski ustav (oba iz 1791.). Pokus ate li, pak, doc i do podatka o godini donos enja britanskog ustava, nec ete ga nac i iz vrlo jednostavnog razloga u zemlji koja se ponosi svojom tradicijom konstitucionalizma i koja je nedvojbeno utisnula snaz an pec at u razvoju ustavne vladavine nikada nije bio donesen ustav kao pisani opc i pravni akt pod tim nazivom.

1 of 4

3.9.2011 1:27

U potrazi za ustavom

http://www.velikabritanija.net/2010/01/31/britanski-ustav/

Meutim, iako Velika Britanija nema ustav u formalnom smislu, postoji cijeli niz pisanih dokumenata ustavnopravnog karaktera, parlamentarnih obic aja i pravila, ustavnih konvencija te sudskih odluka koje se smatraju dijelovima britanskog ustava. Pored toga, gotovo uobic ajeno se meu izvore ustava svrstavaju i radovi priznatih znanstvenih autoriteta na podruc ju britanskog ustavnog prava (npr. Albert Venn Dicey, Walter Bagehot, Thomas Erskine May, Kenneth Clinton Wheare i drugi). Potrebu za donos enjem ustava kao svec anog dokumenta u pisanom obliku nije tes ko shvatiti promatramo li je kroz prizmu revolucionarnih zbivanja u 18. stoljec u i kao izraz nastojanja za formuliranjem novih ideja u najvis em aktu u drz avi, kamenu temeljcu novog poretka. Sus tina takvog akta sastoji se u ogranic avanju vlasti kako bi se u s to vec oj mjeri zajamc ile graanske slobode i prava te tako utvrdila osnovna pravila igre onih koji vladaju i onih kojima se vlada. Meutim, izuzev pokus aja uvoenja republike i novog ustavnog sustava (Instrument of Government) polovicom 17. stoljec a, u Engleskoj nije bilo revolucionarnih promjena, odnosno drugih zbivanja koja bi zahtijevala kodi@iciranje ustava.
Meu izvore britanskog ustava c e sto se svrstavaju i radovi Glavni argumenti tradicionalista danas se svode na to kako priznatih znanstvenih autoriteta na podruc ju ustavnog su c vrsti temelji politic ke kulture poprac eni pos tivanjem prava, poput Alberta Venna Diceyja. vlastite tradicije ionako vec uc inili britanski ustavni sustav dovoljno @leksibilnim i jednim od najsvjetlijih primjera stabilnosti ustavnog poretka pa nije potrebno traz iti nova rjes enja pogotovo ako bi to znac ilo oponas anje rjes enja stranih uzora.

S druge strane, nezanemariv je broj Britanaca koji smatraju da bi u raspravi o pitanjima ustavne reforme (primjerice, jedna od uvijek aktualnih tema je ukidanje Doma lordova) svakako valjalo razmotriti i moguc nost kodi@iciranja ustava. Naime, time bi se mogle sprijec iti eventualne nejasnoc e i razlic ita tumac enja koja bi mogla nastati upravo zbog same prirode onoga s to jedan od najcjenjenijih europskih autora na podruc ju parlamentarnog prava, Philip Norton, naziva @luidnim ustavom (The Constitution in Flux). U postupnom razvoju engleske ustavnosti postoji cijeli niz pisanih dokumenata koji reguliraju podruc je ustavnog prava. Meu ostalim, posebno vaz no mjesto zauzimaju Charter of Liberties Henryja I. iz 1100. godine (koju mnogi teoretic ari ustavnog prava smatraju prvim pisanim ustavnopravnim aktom u Engleskoj), c uvena Magna Carta Libertatum (iz 1215. godine), Petition of Rights (1628.), Habeas Corpus Act (1679.), Bill of Rights (1689.), Act of Settlement (1701.), Act of Union (1707.), Great Reform Act (1832.), Parliament Act (1911. i 1949.), Representation of the People Act (1918. i 1928.), European Communities Act (1972.), Scotland Act (1998.), Government of Wales Act (1998.) i Human Rights Act (1998.). Iako su akti Parlamenta koji ureuju odnose iz podruc ja ustavnog prava po svojoj pravnoj snazi izjednac eni s obic nim zakonima, zanimljivo je da je sudskom rjes idbom iz 2002. godine (Thoburn v Sunderland City Council) izneseno neobvezujuc e mis ljenje kako su po svojoj pravnoj snazi Magna Carta, Bill of Rights i drugi temeljni tekstovi ustavnopravnog znac enja ipak vis eg

2 of 4

3.9.2011 1:27

U potrazi za ustavom

http://www.velikabritanija.net/2010/01/31/britanski-ustav/

U razvoju engleske ustavnosti postoji niz temeljnih tekstova ustavnopravnog znac enja; meu njima je i c uvena Magna Carta Libertatum iz 1215.

statusa od ostalih zakona. Imajuc i u vidu da je spomenuti stav sus tinski kontroverzan, samo c e vrijeme pokazati hoc e li ga buduc i presedani osporiti ili potvrditi.

Sastavni dio ustava takoer c ine parlamentarni obic aji i pravila. Drz avno otvorenje Parlamenta je dogaaj u kojem monarh dolazi u parlament kako bi otvorio novu sezonu zasjedanja predstavnic kih tijela. Na ovoj su fotogra@iji zastupnici u parlamentu (ukljuc ujuc i i trenutac nog premijera, Gordona Browna) tijekom otvaranja zasjedanja parlamenta 2009. (Foto: Parliament. Parliamentary copyright images are reproduced with the permission of Parliament.)

3 of 4

3.9.2011 1:27

U potrazi za ustavom

http://www.velikabritanija.net/2010/01/31/britanski-ustav/

Kraljica Elizabeta II. tijekom obrac a nja Parlamentu na poc etku zasjedanja u parlamentarnoj sezoni 2009/10. Glavna zadac a monarha tijekom ovog govora jest iznijeti osnovne politic ke smjernice koje predlaz e Vlada a koje c e se razmatrati tijekom predstojec e sjednice Parlamenta. (Foto: Parliament. Parliamentary copyright images are reproduced with the permission of Parliament.)

Objavljeno u kategoriji Politika, Povijest | Obiljeeno tagovima Magna Carta, monarhija, parlament, politika, Povijest, pravo, ustav, zakon

Gordan Strui
Gordan Struic nepopravljivi je optimist i podjednako voli pravo, informatiku i glazbu.
Copyright 2009-2011 VelikaBritanija.net & Dario Sus anj Informacije o stranicama About this site Powered by WordPress and Hybrid Framework Trenutac ni broj c lanaka: 504 Zas to ne biste proc itali neki nasumce odabran c lanak?

4 of 4

3.9.2011 1:27