Forenzička psihijatrija

Doc. Dr. Amra Memić-Serdarević

 FORENZIČKA (SUDSKA) PSIHIJATRIJA
• Forenzička psihijatrija, za potrebe sudskog
postupka, tumači fenomene duševne bolesti,
poremećaje ličnosti i ponašanja, te daje prijedlog
za psihijatrijsko liječenje.
• Zadaci forenzičke psihijatrije, osim psihijatrijskih
vještačenja, su liječenje i rehabilitacija
abnormalnih delikvenata, stalna edukacija
kadrova i znanstveno istraživački rad.
 FORENZIČKA PSIHIJATRIJA
U današnje vrijeme je u porastu kriminalitet adolescentne
populacije, kao i sve veći zahtjevi za psihijatrijska
vještačenja osoba starije životne dobi kako u krivičnim,
tako i u građanskim sudskim predmetima, te se ukazuje
sve veća potreba za timskim pristupima u ekspertizama
kod:
• Adolescentne forenzičke psihijatrije
• Gerontološkim forenzičko psihijatrijskim ekspertizama

 psihijatrijske ekspertize
 FORENZIČKA PSIHIJATRIJA
• Pod utjecajem niza sociokulturelnih činioca i
multipliciranja stresora, dolazi do razvoja
komorbiditetnih psihijatrijskih poremećaja,
poremećaja adaptacije i porasta prijestupa, što
dovodi do viših potreba za psihijatrijskim
ekspertizama i prijedlozima izricanja mjera
obaveznog liječenja i čuvanja u zdravstvenim
ustanovama, zbog društvene opasnosti počinilaca
krivičnih djela.
 PSIHIJATRIJSKO VJEŠTAČENJE
• Procjena duševnog zdravlja nekog učesnika u
sudskom sporu
• Psihijatrijsko vještačenje u krivičnom pravu tiče se
utvrđivanja uračunljivosti i sprovođenja mjera
sigurnosti medicinskog karaktera, odnosno
obaveznih mjera liječenja.
• Odnosi se na utvrđivanje poslovne sposobnosti,
vještačenje neimovinske štete i vještačenje
testatorske sposobnosti
 VJEŠTAČENJE U KRIVIČNIM
PREDMETIMA
• Uračunljivost
❖ Potpuna uračunljivost u vrijeme izvršenja krivičnog
djela koje je predmet vještačenja, znači da je ličnost
sposobna da shvati značaj djela, odnosno da upravlja
svojim postupcima u momentu izvršenja radnje.
• Neophodna je očuvana svijest, normalno opažanje, bez
halucinacija, normalna pažnja, očuvano pamćenje,
apstraktno mišljenje sa ispravnim zaključcima,
prosječan nivo inteligencije, normalna motivacija,
adekvatne emocije i voljna kontrola sopstvenog
ponašanja
 VJEŠTAČENJE U KRIVIČNIM
PREDMETIMA
• Neuračunljivost
❖ Kod utvrđivanja neuračunljivosti treba odgovoriti na
slijedeća pitanja:
 Da li je u vrijeme izvršenja krivičnog djela (tempore
criminis) ispitanik bolovao od neke duševne bolesti,
privremene duševne poremećenosti ili zaostalog mentalnog
razvoja
• Uvijek se procjenjuje konkretno djelo i u konkretno vrijeme
(tempore criminis). Ne postoji “opća uračunljivost”, nego se
uračunljivost, odnosno neuračunljivost, određuje za svako
djelo posebno.
• Tokom psihijatrijskog vještačenja se procjenjuje i ličnost
izvršioca krivičnog djela, u čemu važnu ulogu imaju
psiholozi sa baterijom testova ličnosti
 VJEŠTAČENJE U KRIVIČNIM
PREDMETIMA
• Smanjena uračunljivost
❖Prijelazni oblici od uračunljivosti do
neuračunljivosti su bitno smanjena
uračunljivost i smanjena uračunljivost, ali ne
bitno.
❖Krivično odgovorne
 Utjecaj psihijatrijskih oboljenja i
poremećaja na uračunljivost
• Nepsihotična stanja su psihijatrijska oboljenja kod kojih
se ne može razmišljati o neuračunljivosti, osim u
slučajevima delikta u afektu, kada može doći, zbog
afektivne razdražljivosti, do smanjene mogućnosti
upravljanja svojim postupcima tempore criminis, te do
smanjene uračunljivosti, rjeđe bitno smanjene.
• Kod psihoza se najčešće opredjeljuje za
neuračunljivost, ali uvijek treba polaziti od činjenice da
nema opće neuračunljivosti i uračunljivosti, nego uvijek
u odnosu na konkretno djelo i to u vrijeme izvršenja
djela
 Utjecaj psihijatrijskih oboljenja i
poremećaja na uračunljivost
• Alkoholizam i narkomanija spadaju u grupu
nepsihotičnih psihijatrijskih oboljenja
• Kod alkoholne psihoze se najčešće radi o
neuračunljivosti
• Akutno napito stanje – “actiones liberae in
causa”-znači da je krivično odgovoran učinilac
krivičnog djela koji upotrebom alkohola ili droge
dovede sebe u stanje u kojem nije mogao shvatiti
značaj svoga djela ili upravljati svojim postupcima
 Utjecaj psihijatrijskih oboljenja i
poremećaja na uračunljivost
• Kod vještačenja ovih stanja (akutno napito
stanje), vještak treba da isključi postojanje
privremenog ili trajnog duševnog oboljenja, zatim
postojanje alkoholizma kao bolesti ovisnosti ili
njegovih komplikacija
• Ako je u pitanju psihijatrijski zdrava osoba u
alkoholiziranom stanju, vještak se treba izjasniti o
stepenu pijanstva, ostavljajući sudu primjenu
zakona “actiones liberae in causa”
 Mjere sigurnosti obaveznog
psihijatrijskog liječenja i čuvanja
• Obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u
zdravstvenoj ustanovi je mjera sigurnosti
medicinskog karaktera
• Izriče se učiniocu koji je krivično djelo izvršio u
stanju neuračunljivosti ili bitno smanjene
uračunljivosti i koji je i dalje opasan za okolinu
• Opasnost za okolinu se u svakom
pojedinačnom slučaju mora utvrditi
 Vrste mjera sigurnosti
• Obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u
stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi
• Obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi
• Obavezno liječenja pacijenata sa sindromom
ovisnosti o alkoholu i drugim psihoaktivnim
supstancama
Kada se izrekne mjera sigurnosti, dužinu trajanja
mjere sigurnosti određuje sud, ali ovu mjeru nije
moguće odrediti duže od dvije godine.
 Mjere sigurnosti obaveznog
psihijatrijskog liječenja i čuvanja
• Mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog
liječenja i čuvanja nije moguće izreći osobi koja
nije učinila krivično djelo, ma koliko ona bila
opasna po okolinu.
• Neuračunljivom učiniocu krivičnog djela, ako je i
dalje opasan po okolinu, izriče se samo mjera
sigurnosti, bez kazne, a bitno smanjenom
učiniocu krivičnog djela, ako je i dalje opasan po
okolinu, izriče se uz kaznu i mjera sigurnosti
Vještačenje u građanskim predmetima
• Da bi se zaštitilo psihijatrijskog bolesnika od društva,
građansko pravo raspolaže sa dva osnovna instrumenta:
poslovna i deliktna sposobnost.
• Nepostojanje poslovne sposobnosti izaziva ništavnost
pravnih akata psihički poremećene osobe.
• Nepostojanje deliktne sposobnosti otklanja odgovornost za
štetu koju je počinila duševno bolesna osoba.
• Predpostavka za poslovnu i deliktnu sposobnost je
sposobnost za rasuđivanje.
• Za razliku od procjenjivanja uračunljivosti u krivičnom
postupku, ne postoji pojam bitno smanjene sposobnosti za
rasuđivanje, već samo sposobnost i nesposobnost za
rasuđivanje
 Vještačenje poslovne sposobnosti
• Sud može osobi koja je psihički bolesna oduzeti
poslovnu sposobnost potpuno ili djelimično,
nakon psihijatrijskog vještačenja u kome se
vještak mora izjasniti da li je vještačena osoba
zbog psihijatrijske bolesti sposobna da štiti svoja
prava i interese.
• Odluku o lišenju poslovne sposobnosti donosi sud
uz suradnju službe socijalne zaštite i osobi koja je
lišena poslovne sposobnosti se postavlja staratelj.
LJUDSKA PRAVA DUŠEVNIH BOLESNIKA
• STIGMA I DISKRIMINACIJA DUŠEVNIH BOLESNIKA
• Duševni bolesnici su često stigmatizirani, izolirani,
isključeni iz svih društvenih tokova, diskriminirani
i izloženi zloupotrebama
• Stav okoline prema njima je negativan, o
duševnim poremećajima se u pravilu šuti i
prikriva ih se, a takve osobe nerijetko su
odbačene i od vlastite obitelji
LJUDSKA PRAVA DUŠEVNIH BOLESNIKA
• STIGMA I DISKRIMINACIJA DUŠEVNIH BOLESNIKA
• Stigma znači negativno obilježiti neku osobu zbog neke
njene karakteristike, a kada su u pitanju duševni bolesnici
zbog duševne bolesti
• Uzrok stigme se nalazi u predrasudama i krivim
uvjerenjima, koja proizilaze iz neznanja i nepoznavanja
prirode duševnog poremećaja
• Stigmatizacija duševno oboljelih vezana je za pogrešna
vjerovanja da su svi oboljeli agresivni i opasni, nesposobni
za rad, neizlječivi, pa često i da su sami krivi za svoju bolest i
da ih treba izolirati iz zajednice
LJUDSKA PRAVA DUŠEVNIH BOLESNIKA
• STIGMA I DISKRIMINACIJA DUŠEVNIH BOLESNIKA
• Zbog pogrešnih vjerovanja o duševnim bolestima duševno
oboljeli mogu biti izloženi nizu nepravednih postupaka,
odnosno diskriminaciji
• Diskriminacija je zabranjena zakonom
• Strah od osoba sa duševnim smetnjama predstavlja jednu
od najvećih prepreka u procesu reintegracije u društvo
osoba s duševnim smetnjama
• Duševni poremećaji imaju negativnu konotaciju u
međuljudskim komunikacijama, aetiketa psihijatrijskog
bolesnika još uvijek teško diskvalificira u poslu, zajednici i
društvu. Česta posljedica stigmatiziranja je diskriminacija
osoba s duševnim smetnjama, koja spada u tešku povredu
ljudskih prava
 DOBROVOLJNI SMJEŠTAJ U
PSIHIJATRIJSKU USTANOVU
• Predstavlja vid hospitalizacije kada bolesnik sam traži i odluči se na
hospitalizaciju i potpiše formular za dobrovoljnu hospitalizaciju
• Ako bolesniku koji ima staratelja, staratelj potpiše smještaj, smatra
se da je bolesnik dobrovoljno smješten u psihijatrijsku ustanovu
• Međutim, ako se bolesnik ne slaže sa odlukom svoga staratelja i ne
želi da se liječi, radi se o prisilnoj hospitalizaciji, o čemu se izvjesti
nadležni općinski sud, koji izdaje rješenje vještaku
neuropsihijatrijske struke, koji nije zaposlen u dotičnoj ustanovi da
vještači osobu i utvrdi da li postoje razlozi za prisilnu hospitalizaciju,
o čemu vještak izvjesti sud koji donosi rješenje o prisilnoj
hospitalizaciji i dužini trajanja prisilne hospitalizacije
 DOBROVOLJNI SMJEŠTAJ U
PSIHIJATRIJSKU USTANOVU
• Pacijent koji je dobrovoljno hospitaliziran u
psihijatrijskoj ustanovi može biti otpušten iz
psihijatrijske ustanove kada god želi
 PRISILNI SMJEŠTAJ U PSIHIJATRIJSKU
USTANOVU
• Prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu je
smještaj bez pristanka pacijenta, o čemu odlučuje
psihijatar u slučajevima u kojima bolesnik zbog
duševnih smetnji ozbiljno i direktno ugrožava
život i sigurnost sebe ili drugih ljudi
• Odluka psihijatra o prisilnoj hospitalizaciji mora
biti donešena u roku od 72 sata od prijema
bolesnika u ustanovu
 PRISILNI SMJEŠTAJ U PSIHIJATRIJSKU
USTANOVU
• Potom psihijatar odluku o prisilnoj hospitalizaciji sa
obrazloženjem o potrebi prisilne hospitalizacije
dostavlja nadležnom sudu
• Sud je dužan donjeti rješenje o prisilnoj hospitalizaciji u
roku od osam dana, a predhodno sud izdaje naredbu
vještaku psihijatru iz druge ustanove da ispita
opravdanost prisilnog zadrzavanja, potom sud izdaje
rješenje o prisilnoj hospitalizaciji i dužini trajanja
prisilne hospitalizacije
• HVALA ZA PAŽNJU!