ELEMENTI VISOKOGRADNJE

8
ELEMENTI OTVORA: PROZORI I VRATA

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

ELEMENTI VISOKOGRADNJE
 ELEMENTI OTVORA
PROZORI

Definicija

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

Prozorski otvori predstavljaju elemente ogradnih
struktura objekta čija je primarna uloga: osvjetljenje

ELEMENTI VISOKOGRADNJE
prostorija dnevnom svjetlošću, provjetravanje i
ostvarivanje vizura.

Elementi otvora su najdinamičnija mjesta granica

objekta, građevine.
 Funkcije

Funkcije (zahtjevi) koje elementi otvora treba da

zadovolje su:

• Zahtjevi obezbjeđenja (optimalno osvjetljenje,

optimalno provjetravanje i optimalan kontakt sa
okolinom...)

• Zahtjevi zaštite podrazumijevaju zaštitu

arhitektonskog prostora od negativnih prirodnih
uticaja iz vanjskog prostora :
• toplotna zaštita i
• kontrolisana difuzija vodene pare,
• zvučna zaštita,
• zaštita od prodora vode ili vlage,
• zaštita od sunca,
• zaštita od deformacije...),

• Zahtjevi u pogledu sigurnosti i zaštite ljudi

Konstrukcija okvira je sačinjena od

• nepokretnog dijela – doprozornika

(uključujući vertikalne stupce u
horizontalne prečke kod višedjelnih
prozora ili nadsvjetla) i

• pokretnog dijela – krila prozora

(jedno ili više) kojim se otvara ili zatvara
prozor.
 Osvjetljenje prostorija

Namjenom prostorije definisana je potreba za prirodnim osvjetljenjem,

a samim tim položaj, veličina, vrsta, materijal, način izvođenja prozora i
sl.

Veličina prozora određuje se empirijski omjerom staklene površine i

površine poda prostorije.

Ovisno o namjeni prostorije omjer iznosi:

- 1/6 do 1/8 kod stambenih prostorija,

- 1/6 do 1/7 kod uredskih zgrada,
- 1/3 do 1/5 kod škola i bolnica.
 Provjetravanje prostorija

Provjetravanje prostorija
Prema propisima svaka prostorija mora imati
najmanje jedan otvor koji se može otvarati radi
prirodnog prozračivanja, a koji nije manji od

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

trećine ukupne površine otvora (izuzetak su
zgrade s umjetnom ventilacijom i klimatizacijom).

ELEMENTI VISOKOGRADNJE
Provjetravanje:
- dovođenje kisika za disanje
- uklanjanje onečišćenja u zraku (CO2, neugodni
Zrak koji sadrži previše vlage preduvjet za
mirisi, dušični
stvaranje gljivica i plijesni
oksidi, ugljikovodici, ....)
- kontrola vlažnosti zraka, optimalna vlažnost
 Podjela, vrste prozora

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

ELEMENTI VISOKOGRADNJE
Prema načinu okretanja krila, prozori se mogu podijeliti na:

• obrtne prozore – otvaranje oko krajnje horizontalne ili vertikalne ose; otvaranje oko
srednje horizontalne ili vertikalne ose,
• otklopne prozore – sa blagim otklonom gornje strane prozora,
• kombinacije obrtnog i otklopnog načina otvaranja prozora,
• klizne prozore (smičuće) – horizontalno ili vertikalno klizni,
• prozori sa krilima sa paralelnim pomicanjem
• složene načine otvaranja prozora - harmonika i drugi,
• fiksne prozore,
• fiksne staklene stijene.
 Podjela, vrste prozora

Prema sklopu krila prozora razlikujemo:

• jednostruke prozore
sa običnim prozorskim staklom
jednostruki prozori
(3-4 mm), u termopan izvedbi dvostrukim
ili trostrukim ostakljenjem,

• prozore sa spojenim krilima (krilo na

krilo),

• dvostruke, sandučaste prozore sa

manje ili više razmaknutim krilima.

prozore sa spojenim
krilima sandučasti prozori
JEDNOSTRUKI PROZOR S TROSTRUKIM
TERMOPAN STAKLOM I DVOSTRUKIM

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

BRTVLJENJEM

ELEMENTI VISOKOGRADNJE
DRVENI JEDNOSTRUKI PROZOR S
TERMOPAN STAKLOM
I PROZOR SA SPOJENIM KRILIMA
 Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Prema materijalu, prozori mogu biti
od:

ELEMENTI VISOKOGRADNJE
• drveta;
• metala (čelik, aluminijum);
• PVC (plastike);
• kombinovanih materijala, te
• novih proizvoda dobivenih
reciklažom pojedinih materija.

Aluminijski, čelični i drveni prozori

mogu biti presvučeni plastikom u cilju
poboljšanja kvaliteta.
 Veličine prozora

Veličine prozora su određene modularnim

mjerama. Osnovni modul M=10 cm.
Modularne veličine prozora su udaljenosti
između dvije zamišljene modularne ravni koje
prolaze sredinom spojnice između prozora i okvira
za ugradnju.

Širine prozora u modulima:

• za jednodjelni prozor: 6M; 8M; 9M; 10M;
• za jednodjelni ili dvodjelni: 12M; 14M; 15M;
• za višedjelni 18M; 21M; 24M.
Visine prozora u modulima:
• za jednodjelni: 6M; 8M; 12M; 13M; 14M;
• za dvodjelni ili višedjelni: 15M; 18M; 21M.

Za prozore i vrata od drveta uobičajen je naziv –

građevinska stolarija
Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
ELEMENTI VISOKOGRADNJE
Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
ELEMENTI VISOKOGRADNJE
Šematski prikaz prozora
Šematski prikaz dvostrukog dvokrilnog
prozora
Prozori sa AL profilima
Prozori sa AL profilima
Prozori sa čeličnim profilima
PVC prozori
Kombinovani prozori:
metal/drvo
PVC/metal
Kombinovani prozori:
metal/drvo
 Specijalni prozori

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

ELEMENTI VISOKOGRADNJE
 Krovni prozori

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

ELEMENTI VISOKOGRADNJE
 Krovni prozori

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

ELEMENTI VISOKOGRADNJE
 Sistemi za zaštitu od osunčanja

Osim različitih tipova ostakljenja (ostakljenja u funkciji

toplinske i zvučne zaštite, zaštite od sunca i sigurnosti ljudi)

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

prozori mogu imati i dodatne elemente kao što su:

ELEMENTI VISOKOGRADNJE
1. zastore u sklopu prozora
• sa vanjske strane prozorskih krila (roletne, kapci,
venecijaneri);
• između prozorskih krila (roletne, venecijaneri)
• sa unutrašnje strane
Zastori mogu biti izrađeni od drveta, plastike, metala i
kombinacije materijala.
Prema načinu pokretanja mogu biti obrtni, klizni, namotani u vidu
roletni, kao vertikalno pomični elementi itd.

2. sjenila u sklopu prozora i pročelja objekta koji se

postavljaju u svrhu zaštite od vanjskih uticaja i prekomjernog
sunčevog zračenja.
Mogu takođe biti pokretna i nepokretna: brisoleji (vertikalni,
horizontalni), nadstrešnice, razni ispusti na fasadi itd.
 Brisoleji su fiksni ili pomični
uređaji za zasjenjenje prozora
i ostakljenih stijena.

U pravilu se na južnoj strani postavljaju horizontalni elementi,

dok se na zapadnoj i istočnoj strani postavljaju vertikalni
elementi

Nastrešnice, brisoleji (vertikalni, horizontalni), tende i razni ispusti na fasadi...

 Prozori sa roletnama

Kutije za roletne

Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

ELEMENTI VISOKOGRADNJE
 Ugradnja prozora

Građevinskla stolarija se prilikom

ugradnje i veze sa zidom, može ostvariti:
• mokrim postupkom kada se
doprozornik ugrađuje prije malterisanja
zida (čeličnim kotvama) i
• suhim postupkom kada se
doprozornik ugrađuje poslije finog
malterisanja zida (ugradnjom preko slijepog
doprozornika ili preko umetka u zidu, vijcima
ili upucavanjem doprozornika i sl.).

Izvođenje radova ugradnje građevinske

stolarije mora biti pažljivo, precizno, sa
suhom građom, okovima predviđenim
projektom, ostakljivanjem bez deformiteta i
ostalim propisanim postupcima u radu.
Detalj MOKRE UGRADNJE, sa doprozornikom
ugrađenim prije malterisanja zida ( sa čeličnim
kotvama)
vertikalni presjek
Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
ELEMENTI VISOKOGRADNJE
 ELEMENTI OTVORA
VRATA

Vrata su element otvora i predstavljaju pokretni dio pregrade / zida koja služe
za povezivanje i odvajanje prostora unutar objekta ili za ulaz u objekat, građevinu.

Zahtjevi za vrata:

• povezivanje / odjeljivanje prostora,

• osvjetljavanje i provjetravanje,
• toplinska zaštita,
• zvučna zaštita,
• protupožarna zaštita,
• protuprovalna zaštita,
• zaštita od atmosferskih utjecaja (vanjska vrata),
• ostali posebni zahtjevi.
 Položaj i izvedba vrata, oblik i veličina, broj vrata i
vratnih krila ovise o:
• prostornom odnosu prostorija,
• omjerima prema prostorijama i
• omjerima prema zgradi.

Vrata utiču na definiranje i oblikovanje prostora.

 Veličine otvora i dimenzije vrata

- Stolarska ili svijetla mjera

- Stolarska proizvodna mjera (MM – 1 cm)
- Modularna mjera (MM) 70, 80, 90
- Zidarska mjera otvora (MM + 1 cm) ili sa slijepim
okvirom MM + 5cm
zidarska mjera
- to je mjera prozorskog otvora u zidu bez žbuke;
modularna mjera (M — iznosi 100 mm ili 10 cm)
- mjera koja je sa svake strane manja za 5 mm od zidarske mjere, pa je
ukupno manja za 10 mm (dozvoljena je tolerancija minus 16 mm).
Modularna mjera je idelana dimenzija, a služi da se prozori u zidarske otvore
usklade po svojoj zamišljenoj vodoravnoj i okomitoj osi s osima u zidarskim
otvorima i tako postigne usklađenost položaja među svim prozorima na nekoj
fasadi;
Proizvodna, to je vanjska mjera okvira vrata, koja je također po 5 mm sa
svake strane kraća od modularne mjere (uz toleranciju 5–13 mm), odnosno
ukupno za 10 mm, a u odnosu na zidarsku mjeru manja je sa svake strane po
10 mm, ili ukupno za 20 mm;
stolarska, svijetla posebno je važna jer se često navodi u nacrtima po kojima
konstruktor prozora određuje sve ostale veličine;
 Osnovni elementi vrata:
- dovratnik,
- krilo.
 Način ugradnje vrata

• mokra ugradnja,
• polusuha ugradnja,
• suha ugradnja.
 Veličina otvora vrata

Veličina otvora vrata određena je potrebom prolaza (minimalna dimenzija), ovisno o namjeni i zahtjevima
koji se postavljaju, ali i estetskim zahtjevima.

Veličine unutarnjih vrata:

• jednokrilna vrata
širine: 60 - 100 (110) cm / visine: min 200 cm
• dvokrilna vrata
širine: 130 - 160 cm / visine: min 200 cm

Vrata svijetle širine: 60 cm: WC, ostave,..

70 cm: kuhinje, ....
80 cm: sobe, ....

Jednokrilna vrata širine 110 cm: bolesničke sobe u bolnicama (širina za prolaz kreveta).
Vrata širine >100 (110) cm izvode se kao dvokrilna vrata:

- vrata do 120 cm za nejednaku širinu krila,

- vrata 120 - 160 cm za istu širinu krila.

Svijetla veličina vrata za garaže ne smije biti manja od 220/200 cm, a vrata na prolazima za
vozila 230/380 cm.
U prostorima koji su namijenjeni okupljanju ljudi vrata se moraju otvarati u smjeru izlaza i ne
smiju ometati prolazu.
Ovisno o namjeni vrata i zahtjevima koji se postavljaju određuje se veličina vrata, način otvaranja,
konstrukcija i materijali.
 TIPOLOGIJA VRATA
Prema konstrukciji dovratnika i načina prislanjanja krila
vrata se dijele na TIP:
 Obzirom na položaj vrata razlikujemo:
- unutrašnja vrata,
- vanjska vrata
1. Unutrašnja vrata spajaju unutarnje prostore u zgradi, a mogu se nalaziti između prostora istog
korisnika
(npr. vrata između prostora istog stana, vrata između poslovnih prostora istog korisnika....) ili kao
vrata između prostora različitih korisnika i namjena (npr. ulazna vrata u stanove, u prostore druge
namjene,....).

2. Vanjska vrata mogu biti glavna ulazna vrata u neki objekat, sporedna izlazna, podrumska,
garažna i druga.

Zahtjevi za vanjska vrata ovise o mjestu gdje se postavljaju, ali u glavnom su:
• Izložena vremenskim i atmosferskim utjecajima
• zahtjevima veće sigurnoste zatvaranja i
• sigurnosti od provala
• ako su ostakljena imaju i funkciju prozora (osvjetljavanje i provjetravanje prostora, npr.
balkonska vrata).
• postavljaju se zahtjevi za toplinsku i zvučnu izolaciju
• zaštitu od dima i provale
• vrata između požarnih zona trebaju biti vatrotporna.
Glavna ulazna vrata predstavljaju uglavnom dominantan element pročelja zobjekta, pa zajedno sa
ulaznom sekvencom treba da zadovolje i estetske zahtjeve.

. Zahtjev za sva vrata bez obzira na položaj i namjenu je dobro i jednostavno zatvaranje i
otvaranje vratnih krila.
Prema načinu otvaranja

- zaokretna vrata,
- mimokretna vrata,
- kružna / rotirajuća vrata,
- posmična / klizna,
- teleskopski posmična,
- sklopiva,
- harmonika,
- rolo vrata,....
smjer otvaranja
Prema broju krila:

- jednokrilna vrata,
- dvokrilna vrata,
- trokrilna vrata,
- četverokrilna vrata,
- višekrilna vrata.
 Elementi vrata
tipovi drvenih okvira

Tipovi drvenih okvira

• puni dovratnik sa utorom ili bez
• stolarski dovratnik sa „slijepim” okvirom
• savremeni oblici dovratnika sa „slijepim” okvirom
• masivni dovratnik ulaznih vrata

Dovratnici se izrađuju:
• za vanjska vrata od lijepljenog ili punog
drveta (rjeđe), debljine 68 mm ili se rade kao
široki dovratnici koji pokrivaju cjelokupnu
debljinu vanjskog zida (špaletu);

• za unutrašnja vrata se sve učestalije radi od

raznih drvenih ploča s furniranom oblogom ili
imitacijom drveta. Debljina dovratnika kod
standardnih unutrašnjih vrata je 42 mm, a
širina može da bude ograničena ili jednaka
debljini zida;
 Krilo vrata

Puno glatko krilo vrata

Zaptivke
debljine: 42, 56, 68