Paleografske osobine — Izgled slova, naroéito slova N i V, potvrduje da je natpis iz turskog perioda. Vrijeme pisanja natpisa — Oblik spomenika s natpisom i grafija slova D) N, V) Ci R, wrezanih u kosom poloZaju upuéuje na vrijeme XVI—XVII vijeka. Postanak imena sela Turanji je u vezi s bratstvom Turanji. Takvih prezimena ima u okolici Ljubinja i u Udbini. Brdo Turun se spominje 1364. godine’), . Natpisi iz Polica kod Trebinja U selu Police kod Trebinja su pronadena tri ¢irilska natpisa. Objavljeni su natpisi trebinjskog Zupana Grda i Zupana Pribilée, dok tre¢i natpis, Bog- &ina, nije objavijen. PronaSao ga je Stevan Kijac 1959. godine. Natpis popa Bogtina — Natpis je urezan u Zivu stijenu kod dana&njeg igralista »Leotar« u Policama u Trebinju: Natpisno polje je dugo 45° em, ¥iroko 20 cm. Do natpisa je izradena figura stabla sa po 4 grane, ado njega plastiéno izradena figura osmokrake, latinskog krsta i dvaju spojenih krugova, Na mjestu ureza natpisa i figura prostor je grubo oklesan. Ispod natpisa je izradena stolica u Zivoj stijeni te izgleda kao krevet za lezaj. Na lijevoj strani bloka kamena su ostaci zidova s malterom. U blizini su rugevine starih zgrada. Zato pretpostavljamo da su tu bile nastambe jedne ili vi8e porodica. Natpis je urezan u tri reda i glasi: +4ce ck Ns mond & or VHN4 (Si. ) U transkripciji natpis glasi: »} A se sbnb (sjena) popa Bogtina«. Paleografske osobine — Slova su majuskula i neobiéne visine. Slovo B u rije8i Bogdin je urezanou kosom polozaju, tako da nas upuéuje na vrijeme od druge polovine XIV vijeka nadalje. Izgled ovih slova, narotito slova B, GiN daje do znanja da natpis nije mladi od prve polovine XV v. 18) T, Smiviklas, Cod. dipl. XII, br. 271. 238 ¥snramiorje.2om)Preostaje da se rijeSi znatenje rijeti C&Nb Ta rijet se moze titati.kao sin, i to u znatenju sina popa Bog@ina ili u magenju sjene, kolibe, sjenice, kuée. U prvom sluéaju bi se radilo 0 grobnom spomeniku sina popa Bogtina, ali se tome protivi arheolosko iskopavanje. Izvrsio sam na tom mjestu iskopavanja i nisam naSao nikakva groba. Zato se opredjeljujem 7a drugo tumatenje: rijeé CKNb oznagava kolibu ili sjenicu gdje je pop Bogtin stanovao. U svakom sluéaju, izrada dvaju krstova i urezano zvanje »poo« jasno potvrduju da se radi o ortodoksnom éovjeku. Mozda stablo oznatava Stablo Zivota. Ono se, pod uticajem Istoka, pojavljuje u ranohri8¢ansko doba, a ima gai na steécima, npr. u Barevistu u Mokrom'). Historijski momenti — U Trebinju je postojala rkva sv. Stefania s popom na elu, Jedan paroh nepoznatog imena, upravitelj crkve sv. Stefana je po- hranio neke crkvene dragocjenosti u Dubrovniku u nekog Rendiéa. Trebinjac Radonja se, 21.X 1376. godine, obratio dubrovaékom knezu i viasteli da se pohranjene stvati povrate crkvi sv. Stefana i kaluderu, bratu mu i sinoveu Boréinu‘*), Mozda je pisar pogreSno stavio Boréin mjesto Bogtin. Zato mi se Gini da se u imenu Boréin krije ma’ Bogéin. To potkrepljuje donekle i pomen prezbitera Bogtina sa sinovima (presbiter Bogein cum filtis...) 19. V 1427. go- Qine i latinski zapis uz Radonjino éirilsko pismo’ datiran istog dana i-godine. U latinskom zapisu se spominje Bogéin Stanislavié de Tribunio, sinovac prez bitera Tyrdena. Vidi se ida je Bogéin s natpisa isto lice s Bogtinom Stani- slaviéem*!9), Pop Bogéin je pripadao hri8canskoj erkvi isto’nog obreda. Vrijeme pisanja natpisa — Natpis je urezan krajem XIV ili u prvoj polovini XV vijeka. Natpis Zupana Pribil’e — Natpis Zupana Pribilse iz Polica je objavio €. Truhelka, a po njemu Lj, Stojanovié'*), Citanje Truhelkino nije potpuno vjerno originalu, pa Zelimo da donesemo svoju transliteraciju 1 trans” Kripeiju, Natpis smo dvaput, revidirali, Prema naSem odljeviu, dajemo slije- deéu_transliteraciju: 1. red? + Bdb ANH MPBODEPNAT O IeP4Ad BASAHCAS 2. red: Bd MPRCTAGH CE PdSB 2. HAG MOPH 3. red: XM¢Nb MPHBHAWb 4... 0 BH 4, red: MHAOCTH N.. +4 & BAH 5. red: Nd NHOX... HXb 6. red: 4icxP (Sl. 2) te it) F, Miklo8ié, Lexicon... Vindobonae 18621865, Sub voce bib; Mirko Kus-Nikolajev, Narodne Starine, Zagreb 1930, 2-6; A. Benac, Siroki Brijeg, Sarajevo 1952, 53, 9, 47 i t. V, SL 7a. 18) Lj. Stojanovié, PP. I, br. 124. i) M. Dinié, Ist. Gas. 1959, 144, bilj. 19; Smiéiklas, Cod. dip: XV, br, 168. i) C, Truhelka, GZM 1892, 3132, SL X; Lj. Stojanovié, St sro. zap. i natp. knj. I, br. 53. 239 vanramor om.Transkripcija glasi:_»} Va(Vb) dni prbvovbrnago kralja Vladislava prbstavi se rabp [bozi] [od] [Grdomlila porikbloms Zupanb Pribil&e a... po. bfojzifjoj] mfijlosti n.. a dBdina niju... [Vs IBtbh» Hristov] ihe akur (=1241)<. Paleografske osobine — Treba da naglasimo da se natpis sastoji od 6 redova umjesto Truhelkinih 5. U potetku je majstor urezao znak krsta podti- njuéi s prijedlogom Va, komu je dodao tanki poluglas bez potrebe, a rijet prbvovbrnago umjesto Truhelkina pravovbrnago. Rijeé rab je napisao u ¢jelini, tako da je prostor izmedu slova A i B bio o’te¢en. Ne smatramo da se Bb odnosi na rijeé SH jer se ova rijet u trecem redu na kraju ne piSe na taj natin. Iza te rijeéi je éitav prostor za rijet &kH naknadno uni8ten. Poslije toga smo pronaili tri slova ... HAq koja se najvjerovatnije odnose na rijeé Grdomila (#upana Grda), oca Zupana Pribil’e. Ovo se vidi ipo izrazu poriklom koji oznatava poroditnu lozu od koje potjege Zupan PribilSa. U 5. redu stoji zamjenica NHOX (niju) koja se odnosi na Grdo- milovu djedinu i sina mu PribilSe. I po ovome se vidi da se ovdje radi o dva liea: Grdomilu i PribilSi. Treba da se naglasi da 20. VIII 1189. godine postoj Gerdomil, svjedok u povelji kneginje Desislave, zene velikog kneza Mihajla. Rijeé djedina se navodi u Ljetopisu popa Dukljanina iz XII vijeka'®), U rijeti NHOX slovo X se piSe sa OX, u starom obliku umjesto mladeg ¥ . U povelji zupana Bjeljaka i vojvode Radiéa Sankoviéa 1391. godine se navodi da je povelju pisao pisar Grubanac, NHle AHb|Icb] Sto upuéuje na srednjovjekovni izraz u naSem natpisu. Historijski_ momenti — Historija jezika u spisima i natpisima srednjeg vijeka dokazuje da se vrlo rano upotrebljava izraz MP&CT4BH Ce umjesto OSMPE, npr. u BaStanskoj ploti i u natpisu Marije iz VidoStaka kod Stoca (1231. g.)'**), Ovaj momenat govori da je natpis mogao biti napisan pogetkom XII vijeka. Ako se uzme u obzir da je izmedu smrti Zupana Grda (umro izmedu 1151. i 1177. g.), 0 kojoj ée biti jo8 govora, i njegova nasljednika ostalo upravo toliko vremena, Zupan Pribil’a je mogao postati Zupan poslije smrti strica mu Zupana Radomira. Iz Grdova natpisa se doznaje da je Zupan Grd imao sinove koji su sa svojom majkom podigli ocu spomenik. Iz ovog se vidi da je u porodici zupana Grda vladalo senioratsko pravo, i to u vrijeme ) F, Sisié, Ljetopis, 450, 451; A. Solovjev, Odabrani spisi srpskog prava, Beograd, 1926, 4—5. “) Josip Hamm, Citanka starocrkvenoslavenskog jezika s rjeénikom II, Zagreb 1942, 61; M. Vego, GZM 1962, NS Arheologija, 202, 258, Sl. 1, 259, Sl. 2 i 262, SI. 3. 240 ve anraitioy) omyvelikog kneza Mihajla i srpskog kralja Vladislava I (1234—1241). U to vrijeme, po naSem mi&ljenju, na Zupanskom prijestolju u Zupi Trebinje izmijenila su se tri Zupana: Grd, Radomir i Pribil¥a. Vrijeme pisanja natpisa — Vrlo je interesantno datiranje po Hristovu rodenju pod uticajem Zapada, kao Sto je upis na Batalovu spisu, s tom raz- likom Sto se u Batalovu spisu hiljada piSe slovom ©, dok je u naSem natpisu slovo A. Iz datih podataka se vidi da se natpis ne odnosi ma vrijeme srpskog kralja Vladislava II (1316—1323) niti oca Ivahana Pribiloviéa iz povelje Stje- pana II Kotromani¢a, nego na Vladislava I. Na ovakav zakljutak nas upuéuju i paleografske osobine slova u natpisu. Natpis upana Grda — Treéi natpis iz Polica se odnosi na tre- binjskog Zupana Grda, o kome smo raspravili u Glasniku Zemaljskog muzeja 1962. godine, i to samo djelimiéno"). Natpis su objavili: Stevan Delié, Vladimir Corovié i ostali!#), Coroviéev prijepis nije taéan iako navodi da je upotrijebio Deliéeve otiske. Nije poblize odredio vrijeme pisanja Grdova natpisa; navodi jedino to da je Grd umro prije politiékih trzavica u zemlji velikog kneza Mihajla, posljednjeg potomka dukljanske loze. Delié je natpis objavio dosta dobro. S paleografskog gledita Deli¢ev faksimil je priliéno vjeran originalu, izuzimajuéi pojedinosti u nekim duktusima slova. Nagla- Savam da u posljednjem redu rijeti Gke nema malog slova O, Sto se vidi u naem i Deliéevu faksimilu. Deli¢eve transliteracije i transkripeija je ispravna, dok je u odredivanju vremena pisanja natpisa napomenuo da je Grdov natpis mladi od natpisa Zupana Pribil’e. Ta njegova konstatacija nije tatna. Paleografske osobine — Majstor Braja se slu%i debelim poluglasom » (jor) kome se zavrSetak ponekad ne produ%uje u vertikalnom pravcu. Ovo je vje- rovatno omaSka majstora Braje, koji je i takav oblik jora smatrao kao i ostale jorove u natpisu. U formiranju slova N ponekad urezuje kosu crtu u ispre- kidanom obliku, dok slovu V ponekad trbuh ne spaja s vertikalnim duktusom. Iugled slova odaje vjeStog majstora, narotito u upotrebi krstiéa za slovo i. © upotrebi krstiéa umjesto slova i ne&to smo pisali u GZM 1962, Arheologija, 259, i napomenuli da se taj znak umjesto slova i pojavljuje i u nekim Girilskim natpisima u Hercegovini u XV i XVI v. Cinjenica je da se znak krstiéa (}) upotrebljava i u latinskim natpisima, npr., na novopronadenoj ploti iz Jajca (XV v,)}*5), M, Miletié daje ovakvom krstiéu simbolitno znatenje koje krstié nema, nego je esto paleografski znakt26), Jezitke osobine — Na kraju treéeg reda natpisa je upotrijebljen glagolski oblik TG4P4 koji oznatava isto Sto i latinski glagolski oblik construxit. Rijeé tvor uw Zitiji sv. Konstantina (IX v.) ima isti smisao kao i rijeg djelo. Glagol tvoriti se nalazi i u Marijanskom evandelju u XI vijeku. Zato 18) M. Vego, GZM 1962, NS Arheologija, 257—262, SI. 1. 4) Stevan Delié, GZM 1911, 485—487, Sl 1 i Vl. Corovié, 549-551. #8) Plotu s latinskim matpisom pronafao Pavao Andelié u crkvi sv. Luke u Jajeu. 4%) Maja Miletié, I >krstjani« di Bosnia alla luce dei loro monumenti di pietra. Roma 1957, 164. 16 — Iz istorije srednjovjekovne BiH 241smatramo da u tekstu natpisa ne dolazi Zensko ime Tvara nego glagol tv o- Titi, stvoriti. Izraz HMENEMb se upotrebljava i u Marijanskom evan- delju s tankim poluglasom na kraju!?’), dok se izraz Ch CLNKMH €COBKMH H-xX€N4 EMX odnosi na sinove Zupana Grda, koji su uéestvovali u postav- Yanju spomenika u zajednici sa svojim stricom Zupanom Radomirom. Vrijeme urezivanja natpisa — Deliéevo i Stojanoviéevo odredivanje vre- mena Grdova natpisa ne moze zadovoljiti nau nauku. Zbog toga éemo poku- Sati poblize odrediti vrijeme smrti Zupana Grda, Ako Zelimo da dodemo do priblizne godine smrtt Zupana Grda, treba najprije odrediti vrijeme smrti velikog kneza Mihajla. Sisi¢ je utvrdio da je povelja humskog kneza Dese iz 1151, godine, autentiéna, izdata samostanu sv. Marije na Mljetu, iako M. Dinié misli da tu povelju treba drzati sub judice. U povelji se spominje svjedok Grd, dok se u Cinama spominje Grdeia, ugledni voda Dalmatinaca 1150 godine, { to u borbi protiv Bizantinaca, D. Sp. Radojéié se krititki osvrmuo na spo- menuti izvor u Cinama i utvrdio da je Grde¥a istovetno lice sa Zupanom Grdom iz Trebinja‘?5), NaSe rjeSenje natpisa Zupana PribilSe iz Polica vrlo dobro potvrduje da je Desina povelja autentitna, Spomenuo sam da se Grdomil spominje u Pribilginu natpisu. Prema jednom nedatiranom pismu barskog biskupa Grgura, u kojem se vide prve tri cifre 117, navodi se da je kneza Mihajla, gospodara oblasti Tra- vunije, napao Nemanja i grad Bar‘prisilio na pla¢anje poreza. Biskup Grgur Je postao nadbiskup 1178. godine, te se moze zakljuéiti da je Grgur bio biskup u 1177. godini i da je Nemanja zauzeo neke dijelove Zete prije 1176. godine, a Kotor 1185. godine!*), Vrlo je vjerovatno da je knez Mihajlo, pod pritiskom Nemanje i braée mu, napustio Travuniju upravo 1177. godine kad su se protiv njega vodile vojne operacije. Veliki knez Mihajlo je umro prije 20, VIII 1189. Bodine, jer se te iste godine spominje Mihajlova udova Desislava koja je predala Dubrovéanima dvije lade!%), Iz ovog se vidi da je kneginja Desislava nazvala svoga muza velikim knezom, kao Sto je i u Grdovu natpisu, dok ga Je barski biskup 1177. godine nazvao knezom. Ovakvo razlitito titulisanje nije neobiéno u srednjem vijeku. Poznato je da se neki bosanski banovi nazivaju sad banovima sad velikim banovima, npr. Prijezda, Matija Ninoslav i Stjepan I Kotromanié. Ratne operacije protiv Dubrovnika Nemanja i braéa mu vrsili su 1184. godine sa podrudja Travunije i Huma. To dokazuje da ni tada u Travuniji nije Zivio veliki knez Mihajlo. Prema pomenutim tinjenicama se moze dosta sigumo zakljutiti da je Zupan Grd umro izmedu 1151. i 1177. godine i da ga je naslijedio brat mu, Zupan Radomir, a Radomira Zupan Pribil¥a. i) Radovi Staroslavenskog instituta, Zagreb 1960, knj, 4, 131, u poglaviju XV, red 10; V. Jagié, Quattuor Evan. Cod. glag., XLII, Luc. cap. VI, red 10. i Math, VII, red 26. oo) iz Stoianovié, JF 1913, 101106; F. Si8ié, Ljetopis popa Duklja- nina, 200, 237-238; M. J. Dinié, Prilozi za knjizevnost, jezik, istoriju 4 folklor, SAN, Beograd 1962, knj. 28, sv. 12, 13—14; Cinam, Corpus scr. hist. byz., Bonn. ed. 1836, 108; Dj. Sp. Radoj&ié, Prilozi, Beograd (XI) 1931, 155—156. “) Smitiklas, Cod. dipl. II, 170, 163, 190; Farlati, VII, 26 (sub anno 1178); Suflaj, Acta Albanise I, n. 99 i 101; D, Mandié, Bosna i Hercegovina 1, Chicago 1960, 299, 1) A. Solovjev, Odabrani spomenici, 4. 242 v.anramnorje. som