Autorsko I Srodna Prava PDF

AUTORSKO I
SRODNA PRAVA
PRIMJENA
Septembar, 2020
Podgorica Valentina Radulović Šćepanović
©Radulovic2020
SADRŽAJ
Predgovor
Uvod
Autorsko i srodna prava (istorijat i teorijsko- pojmovno određenje)
Autorsko i srodna prava u Crnoj Gori
 Istorijat
 Autorsko i srodna prava u Crnoj Gori u kontekstu

harmonizacije sa pravnom tekovinom EU
Šta jeste, a šta nije autorsko djelo
Moralna i imovinska prava
Javni domen i ograničenja autorskog prava
Pravo iskorošćavanja djela bez dozvole autora ( bez i sa plaćenjem

autorske naknade)
Povreda autorskih prava
Savremeni mehanizmi zaštite autorskog i srodnih prava (normativni

i institucionalni)
Autorska prava i internet
Izdavaštvo i autorsko pravo
Prilog
PREDGOVOR
Elaborat "Autorsko i srodna prava - primjena" je urađen na inicijativu i za

potrebe Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS). Zavod je vodeća
izdavačka kuća u Crnoj Gori koja se bavi: izdavanjem udžbenika, djela
drugih autora i publikovanjem dva glasila posvećena pitanjima prosvjete,
obrazovanja i vaspitanja. Shodno tome Zavod intezivno sarađuje sa velikim
brojem autora.
Nakon uvodnog, i dijela koji pruža opšte informacije o autorskom i srodnim

pravima, u tekstu elaboriramo sinhrono-dijahroni presjek normativne i
institucionalne zaštite autorskog prava u Crnoj Gori, uključujući i savremeni
trenutak i harmonizaciju propisa sa direktivama EU. Naš elaborat se
detaljnije zadržava na temama: ekonomsko i moralno autorsko pravo, javni
domen i ograničenja autorskog prava, povreda autorskog prava.
Budući da je Hrvatska zemlja članica EU, a Srbija država sa najdužim
iskustvom u ovom dijelu Evrope (preko 100 godina) u kontinuiranoj zaštiti
autorskog prava, i uopšte prava intelektualne svojine, smatrali smo veoma
korisnim da u tekst unesemo komparativni pristup zakonima ove dvije
susjedne zemlje regiona sa našim Zakonom o autorskom i srodnim pravima.
Polazeći od primarne djelatnosti ZUNS elaborat sadrži i osvrt na dva važna

i vrlo aktuelna pitanja: internet i autorsko pravo i izdavaštvo i autorsko
pravo (u kontekstu globalne digitalizacije).
U prilogu elaboratu se nalazi pregled usvojenih propisa koji tretiraju ovu

materiju: na nacionalnom nivou, direktive EU i pregled dokumenata
Svjetske organizacije za zaštitu prava intelektualne svojine (WIPO), kao
krovne organizacije za zaštitu svih prava intelektualne svojine na globalnom
nivou, uključujući i autorsko i srodna prava.
Autor
©Radulovic2020
UVOD
ARS LONGA, VITA BREVIS
(Umjetnost je vječna, život je kratak - latinska izreka)
Umjetnost ima svoje korijene

Umjetnosti je ljudska delatnost, ili proizvod ljudske u dalekoj prošlosti, u praistoriji.
delatnosti, koja ima za cilj stimulisanje ljudskih čula, kao i Nova istraživanja su utvrdila da su
ljudskog uma i duha. prva umjetnička djela nastala čak
prije više od 82 000 godina.1 Ovo
Ovo je najšire prihvaćena, ali ne i jedina definicija
dokazuje čovjekovu iskonsku
umjetnosti.
potrebu da stvara ljepotu i uživa u
njoj.
Drevne civilizacije (stari Egipat,
Mesopotamija, Persija, Indija, Kina, antička zemlje Grčka i Rim, Arabija...)
izgradile su bogatu i veliku umjetničku tradiciju i ponaosob razvile svoj
Kreativna prepoznatljiv i različit umjetnički stil.
izražavanja Antička Grčka dala je prvu podjelu
umjetnosti umjetnosti i to na: arhitekturu, ples,
nazivaju se Umjetnost svijetu pruža mnogo:
vajarstvo, muzika, slikarstvo i
djela .(WIPO) spaja ljude i kulture, pruža
književnost.
estetski doživljaj, pomaže da
Sa razvojem čovječanstva razvijala se i
razumijemo prošlost i istoriju,
umjetnost, pa osim prethodnih šest, od
koristi se i u terapeutske svrhe.
1911. godine i film postaje sedma
Kao dio kreativne industrije
umjetnost.2 Danas se lista umjetnosti prema
donosi ekonomske benefite
nekim teoretičarima, u skladu sa vremenom
autorima i zemljama u kojma
u kom živimo, proširuje na: fotografiju,
djela nastaju...
strip, čak i televiziju, modu, reklame, video
igre... Svaka od umjetnosti ima svoje Umjetnost ne bi postojala bez
forme, žanrove, stilove... autora i potpune zaštite autorskog
prava.
AUTORSKO I SRODNA PRAVA
1
Bušene školjke pronađene u marokanskoj pećini,
www.nationalgeographic.com/news/2007/06/070607-oldest-beads/
2
Rikoto Kanudo je prvi filmski teoretičar koji je 1911. godine uvrstio film kao sedmu umjetnost.
( Teorijsko - pojmovno određenje i istorijat )
ODLIČAN UMJETNIK JE NAJVEĆE BLAGO NACIJE (Betoven)
Velika umjetnost, ona koja će nadživjeti autora/ku, ne podrazumijeva samo

njegov/njen talenat, kreativnost, posvećenost, vrijeme. Umjetnost traži i prilično
novca koji je umjetniku neophodan da, s jedne strane, pribavi sve
potrebno za rad, da bi mogao da stvara, a sa druge strane gledano da
može da ima stabilnu egzistenciju koja neće ometati njegovo stvaranje.
Ovo naročito jer su, gotovo po pravilu, autori velikih djela, bilo koje
umjetnosti, cjelodnevno posvećeni svome stvaralaštvu i obično nemaju
vremena za drugi posao.
Dakle, stvaraoci, kao i ljudi u svim drugim profesijama, moraju da
osjete ekonomsku dobit od svog rada, zarad lične egzistencije i
obezbjeđivanja uslova za dalje stvaralaštvo.
Umjetničko nasljeđe drevnih civilizacija i starije prošlosti nastalo je i
održalo se zahvaljujući mecenarstvu. Bogati ljudi, najčešće vladari i
vjerske vođe, bili su naručioci poslova i pokrovitelji umjetnika od kojih
su tražili da za njih stvaraju. Bez obzira da li se radilo o oslikavanju grobnica
faraona, oslikavanju bogomolja ili portreta vladara i drugih značajnih ljudi u tom
vremenu, ili je riječ o naručenim pisanim djelima ili kompozicijama za imperatore
i slično, sva ta djela bila su unikati, i postajala su vlasništvo naručioca koji ih je
finansirao.3 Na taj način autor jeste dobijao nadoknadu za svoj rad, ali
njegova umjetnost je ostajala dostupna uskom krugu ljudi, samim tim i
manje vidljiva.
Prekretnicu donosi polovina 15.vijeka i pojava Gutenbergove štamparije.
Ovim otkrićem počinje štampanje pisanih djela u više primjeraka, po nižoj cijeni,
te ona postaju dostupna ne samo odabranima, već svim pismenim ljudima.
Uviđajući ovaj ogroman doprinos kulturi i obrazovanju čovječanstva, nove
tehnologije se sve brže razvijaju u potrebi da sva umjetnička djela postaju
dostupna što većem broju ljudi, pa tako kroz moderne medije (fotografiju, radio,
televiziju, CD, DVD, kompjutere, internet...) postaje nikad lakše i jeftinije
kopiranje i distribuiranje svih vrsta djela. Ovim su autori riješili pitanje masovne
vidljivosti njihovog stvaralaštva, ali rodio se novi problem - nepostojanje kontrole
korišćenja njihovih djela i shodno tome adekvatne zarade.
Otvara se pitanje autorskog i srodnih prava i mehanizma njihove zaštite.
3
Javni domen, File: Nefertiti, berlin, nastala 2006.godine
Svjetska organizacija Teorijsko- pojmovno određenje
za zaštitu prava 4
intelektualne svojine - Autorsko pravo je dio prava intelektualne svojine. To su

World Intellectual eksluzivna i prenosiva prava autora u oblasti umjetnosti,
Property Organization kulture i nauke i od posebnog su značaja jer na njima
(WIPO) je krovna počiva kreativnost i progres čitavog čovječanstva.
globalna organizacija U najširem smislu gledano, i u skladu sa definicijom
za zaštitu prava Svjetske organizacije za zaštitu prava intelektualne
intelektualne svojine. svojine (WIPO) autorsko pravo je pravni naziv za prava
Osnovana je kao autora na svoja književna i umjetnička i druga djela koja
samofinansirajuća pripadaju korpusu prava intelektualne svojine.5 Shodno
tome, prema istom izvoru, djela koja su širom svijeta
agencija u UN.
zaštićena autorskim pravima su brojna: književna dela -
Cilj, misija, djelovanje i romani, pjesame, predstave, referentna djela, novinski
organizacija rada članci, računarski programi, baze podataka; filmovi,
WIPO sadržani su u muzičke kompozicije i
Konvenciji WIPO iz koreografija; vizuelna
1967. godine. umetnička djela - slike, crteži,
fotografije i skulpture; djela
arhitekture, mape i tehnički
crteži...
Ipak iscrpne liste djela koja se

štite autorskim i srodnim
Autorsko pravo čini skup pravnih pravima i koje su obavezujuće
normi i načela u jednoj zemlji
za jednu zemlju nalaze se u
kojima se, u okviru pravnog
sistema te zemlje, regulišu prava njenoj nacionalnoj legislativi.
autora. Autorsko pravo je (Član 4. našeg Zakona o Sjedište Svjetske
automatsko pravo, a to znači da je autorskom i srodnim organizacije za zaštitu prava
djelo zaštićeno od trenutka kada je intelektualne svojine u
pravima.)
nastalo, bez obzira da li je Ženevi.
Autorskim pravima sa štite
objavljeno ili nije i bez obzira na
autorova ekonomska i
umjetničke i vrednosne domete tog
djela. moralna prava.
Zahvaljujući ekonomskim pravima prosisteklim iz

autorskog prava, autori, odnosno vlasnici tih prava, ostvaruju novčanu nagradu
od korišćenja svojih dela od strane drugih subjekata.
4
https://www.wipo.int/copyright/en/
5
Ibid
Moralna prava štite neekonomske interese autora i ona podrazumijevaju pravo
na priznavanje autorstva djela i pravo suprotstavljanja promjenama na djelu koje
mogu naštetiti ugledu stvaraoca.
Ovdje treba istaći da je autorsko pravo, na način kako se u većini zemalja

evropskog pravnog okvira, kome i mi pripadamo, normira i tumači, poteklo iz
francuskog pravnog konteksta. Za razliku od ovog, anglosaksnonsko pravo koristi
pojam "copyright".(Kopirajt) Naravno da osim terminološkog, postoji i
odstupanje u meritumu. Copyright se ograničava isključivo na djelo kao takvo,
odnosno na prava autora kao ekonomska prava, a autorsko pravo je nastalo na
ideji sopstvenog prava autora iz kojeg proističe veza između autora i njegovog
djela.
Osim autorsko pravo, moderni pravni sistemi, najčešće istim zakonom, regulišu i
prava srodna autorskom. To je slučaj i u našoj legislativi. Srodna prava su
vezana, uglavnom, za interpertiranje autorskog djela široj javnosti i razvijala su se
uporedo sa autorskim pravom, a posebnu ekspanziju doživjela su od druge
polovine 20.vijeka.
Obim zaštite srodnih prava je prilično širok. Obuhvata prava: zaštite umjetničkog
izraza, organizacionih, poslovnih i finansijskih ulaganja u izvođenje, proizvodnju,
distribuciju i radio difuziju autorkih djela. Iz toga slijedi da su srodnim pravima
zaštićeni: prava umjetnika izvođača prilikom izvođenja umjetničkog djela, prava
proizvođača fonograma na njihovim djelima, prava filmskih producenata,
odnosno proizvođača videograma, nad njihovim videogramima, prava
organizacija za radiodifuziju na njihovim emitovanjima, prava izvođača nad
njihovim djelima i prava proizvođača baza podataka nad tim bazama.
Sa razvojem modrernih tehnologija rastu: dostupnost djela, njihovo umnožavanje,

reprodukcija, izvođenja...To doprinosi popularnosti djela i autora, ali smanjuje
mogućnost kontrolisanja neovlašćenog korišćenja njihovih djela i samim tim
ugrožava njihovo apsolutno uživanje garantovanih imovinskih prava.6. Iz tog
razloga posljednjih decenija dolazi do osnivanja velikog broja nacionalnih i
internacionalnih kolektivnih organizacija za zaštitu ovih prava..7
6
Na primjer, neki muzičar realno ne može sam saznati na kojim se sve radio ili tv stanicama, kako
u njegovoj zemlji, tako i u inostranstvu, emituju njegove kompozicije i njegove interpretacije tih
kompozicija. To znači moguće je da dođe do neovlašćenog emitovanja djela čime autor ostaje
uskraćen za nadoknadu koja mu pripada. Ovo važi ne samo za muzička, veći i za sva djela zaštićena
autorskim ili srodnim pravima.
7
O kolektivnim organizacijama biće više riječi u cjelni koja se bavi institucionalnim mehanizmima
zaštite autorskog i srodnih prava.
Javni domen,
File:Mona Lisa, by Leonardo da Vinci, from C2RMF retouched.jpg

Iako su autorska prava već svojim nastajanjem automatski zaštićena sve češće
se auotri odlučuju da na svoja djela stave simbol © kao svojevrsni
podsjetnik ili upozorenje za nekršenje njihovih prava. Uz ovaj simbol ide
ime autora i godina kada je djelo nastalo. (©Radulović2020)
Ukoliko se iza simbola © naznači više godina, kao u primjeru "©WIPO1999-

2007" to znači da je riječ o djelu koje je u pomenutom vremenskom intervalu
doživjelo nekoliko promjena.
Za razliku od ovog, osobito na internetu, nailazimo i na još jedan simbol

koji se koristi za djela sa javnim domenom. O upotrebi ovog i nekih drugih
oznaka koja idu uz autorska djela biće više riječi u kontekstu cjeline Pravo
korišćenja djela bez dozvole autora sa ili bez plaćanja autorske naknade.

Viktor Igo Istorijat
zaštite autorskog i srodnih prava -
globalni nivo
Čuveni francuski pisac, Viktor Igo (1882-1885) inicirao je i

učestvovao je u stvaranju prvog međunarodnog akta o zaštiti
autorskog prava
Budući da je V. Igo bio član Association Littéraire et
Artistique Internationale, težio je međunarodnom sporazumu
koji će smanjiti razlike u pravima autora različitih država,
tačnije stvoriti uslove da svi autori imaju ista prava, te da ona
budu poštovana u drugim državama kao u njihovoj
sopstvenoj.
Tako je 09. septembra 1886. godine usvojena Bernska
konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela. Do
sada je Bernska konvencija pretrpjela sedam izmjena i
dopuna teksta, ali je i dalje ostala najvažniji međunarodni akt
koji reguliše izuzetno važnu oblast, autorsko i srodna prava,
na internacionalnom nivou.
Ključni doprinos ovog međunarodnog sporazuma, koji je
izdržao probu vremena dužu od 130 godina, je u tome da je
svaka država članica Unije obavezna da pruža zaštitu djelima
autora iz drugih država članica, u skladu sa svojim
nacionalnim propisima i na isti način kako ta prava štite
svojim autorima. Izuzetak je tzv. "pravilo kratkog perioda".
Prema tom pravilu ukoliko je vrijeme zaštite autorskih djela
Naslovna strana jedne od
u jednoj državi članica Unije duže od vremena kojim se štite
publikacija Bernske konvencije za
zaštitu književnih i umjetničkih prava stranog autora u njegovoj zemlji, ta država nije
djela, engleski jezik. Photo obavezna (dakle može, a ne mora) da štiti djela stranog
autora duže od vremena propisanog u njegovoj zemlji.
Takođe, upravo Bernska konvencija je ustanovila da djela ne
moraju biti registrovana da bi bila zaštićena autorskim
pravima, već da je ona automatska od trenutka kada je djelo
nastalo.
8
Javni domen, File:Victor Hugo.jpg, nastala circa 1875 date QS:P,+1875
0000T00:00:00Z/9,P1480,Q5727902
Ključno je naglasiti da, iako postoji
veliki broj donijetih međunarodnih
konvencija, povelja, deklaracija,
****
ugovora... kojima se države koje
Crna Gora je među prvim državama još
potpišu i ratifikuju ta dokumenta
davne 1893. godine ratifikovala Bernsku
obavezuju da u svom nacionalnom konvenciju za zaštitu književnih i umjetničkih
pravnom sistemu primijene pravila djela.
tekstova koje su prihvatili, ipak ne Iz istorijskih razloga, nakon obnove crnogorske
postoji internacionalni državnosti 2006. godine, Crna Gora je ponovo
institucionalni mehanizam koji bi na pristupila Uniji već 03. juna 2006. godine.
globalnom nivou regulisao i Danas se ovaj međunarodni sporazum poštuje
sprovodio međunarodne norme. u čak 176 zemalja svijeta.9
Uloga i značaj i WIPO i EU su veliki,

ali njihove nadležnosti su jasno
propisane osnivačkim aktima.
Iz ovoga slijedi da autorsko pravo

svoj zakonski osnov ima samo u
nacionalnom pravnom sistemu svake
države ponaosob. Budući da su
zakoni od države do države različiti i Grafički prikaz raspranjenosti primjene Bernske
konvencije u svijetu. Plavom su obojene zemlje u kojima
ima razlika i u pristupu autorskim
se primjenjuje Bernska konvencija.
pravima na nastalom autorskom
djelu. WIPO je globalna organizacija za zaštitu svih
prava intelektualne svojine. Osim Bernske prati
Tačka najvećeg približavnja
sprovođenje i primjenu još tri druge konvencije:
autorskih prava i najveći iskorak u Briselske, Ženevske i Rimske i četiri povelje
prevazilaženju različitosti donijela je kojima se uređuju pitanja autorskog i srodnih
Bernska konvencija. prava.
Evropska unija je takođe veoma posvećena
pitanjima autorskog i srodnih prava. Usvojila je i
na nivou zemalja članica EU primjenjuju se 23
direktive i 14 uredbi / ispravki uredbi. (Pregled WIPO konvencija i povelja i
direktiva i uredbi EU su sastavni dio priloga.)
Drugi značajan međunarodni dokument je Sporazum o trgovinskim aspektima
prava intelekualne svojine, TRIPS10 sporazum. TRIPS-om je učnjen napor da
sporovi vezani za trgovinske aspekte prava intelektualne svojine rješavaju putem
multilateralnih postupaka.
9
Informacije o potpisnicama Bernske konvencije i datumima njihovog pristupanja konvenciji
mogu se naći na sajtu http://www.wipo.int/treaties/en/ip/bern/
10
Agrremant on Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights (TRIPS areement).
AUTORSKO I SRODNA PRAVA U
CRNOJ GORI
( Istorijat - legislativa )
NE MOŽE SE SIGURNIJE POBJEĆI OD SVIJETA NEGO KROZ

UMJETNOST I NE MOŽE SE SIGURNIJE SPOJITI SA NJIME NEGO
PREKO UMJETNOSTI ( Johann Wolfgang von Goethe )
Crna Gora je oduvijek u svom kulturnom habitusu i njegovom

nasljeđu njegovala poseban odnos prema umjetnosti, u
prvom redu prema pisanoj riječi.
Najstarija državna štamparija na svijetu bila je na
Obodu, a najstarija djela pisana i latinicom- Barski
ljetopis i ćirilicom-Miroslavljevo jevanđelje upravo
su nastala u Crnoj Gori.
Dinastija Petrović je, osim vladara koji su stvarali
najljepše stranice crnogorske istorije, iznjedrila i
najvećeg pjesnika čija genijalnost je i do danas
ostala nenadmašena. Zato je bio potupno prirodan
Autor fotografije preminuo 1921
slijed da je upravo Crna Gora među prvim zemljama
koje su razumjele važnost i značaj Bernske konvencije
te je pristupila Uniji još u doba kralja Nikole, prije skoro
130 godina (1893. godine).
Sticajem istorijskih okolnosti, aneksijom, Crna Gora potpuno gubi svoj državni
suverenitet i postaje sastavni dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno
kasnije Kraljevine Jugoslavije, kako se ta država zove od 1929. godine. Do
obnove nezavisnosti Crne Gore (2006) prava crnogorskih autora štićena su
propisima i institucijama država u čiji sastav je ulazila.
Prvi Zakon o zaštiti autoskog prava donijela je Kraljevina Jugoslavija u februaru
1930. godine.11 Cjelinom - Opšti propisi, tačka 1.2, normirano je da se ovim
zakonom:"zaštićuju sva književna i umjetnička djela državljanina
jugoslovenskoga, bez obzira na to da li su izašla u Kraljevini Jugoslaviji ili u
inostranstvu, ili uopšte nisu izašla." Dakle, zakonom su obuhvaćena i prava svih
autora koji su rođeni na prostoru Crne Gore, bez obzira stvaraju li u zemlji ili
inostranstvu. Zakon je bio u primjeni do posle II svjetskog rata.
11
Objavljen je u Glasniku uprave za zaštitu industrijske svojine, godina X, Beograd, 1.februar 1930.
godine,Broj 2
Prezidijum Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije, kojim
je predsjedavo Ivan Ribar, donosi prvi zakon o zaštiti autorskog prava u poratnom
periodu .(jun 1946 .godine) Njime su na isti način kao i prethodnim štićena prava
crnogorskih umjetnika, kao jugoslovenskih državljana. Zakon se pamti i kao
najkraći zakon (sastojao se od svega 29 članova), a ipak je prilično uspješno
regulisao ovu materiju.
FNRJ novi Zakon o autorskom pravu donosi 11 godina kasnije (avgust 1957.
godine) i on je bio detaljniji od prethodnog i donio je neke novine. Jedna od njih
bila je data članom 71: ,,Savezi autora mogu autorska prava u smislu ovoga
zakona ostvarivati i preko posebene ustanove za zaštitu autorskih prava koju oni u
tu svrhu osnuju." Na ovaj način stvoreni su zakonski uslovi za formiranje prvih
kolektivnih organizacija na ovim prostorima koja se, kako se već u sledećem
stavu istog člana kaže, "posebno stara o ostvarivanju autorskih imovinskih i
moralnih prava u vezi sa iskorišćavanjem
autorskih dela i naplaćivanjem naknada za
to iskorišćavanje"12 Uz pravno tehničke
izmjene (usvojene 1965) proistekle iz Do obnove nezavisnosti
promjene nomenklature u drugim zakonima Crne Gore (2006)
i ovaj zakon je bio u primjeni 11 godina. prava crnogorskih
U državi SFRJ su usvojena dva Zakona o autora štićena su
13 propisima i
autorskom pravu: 1968. godine , pa 1978.
14
godine. Zakon iz 1978.godine dva puta je institucijama država u
mijenjan i dopunjavan. Prvi put 1986. čiji sastav je Crna
15 Gora ulazila.
godine Dopune su se odnosile na
organizacije autora (kolektivne
organizacije) i njihovo pravo da ostvaruju
naknadu za autore u visini koju one odrede.
Druga izmjena Zkona (1990. godine) je bila
donijeta iz najmanje dva razloga: detaljno je razrađeno pitanje autorskog djela
nastalog u radnom odnosu16 i prvi put se u istoriji legislative koja reguliše
autorsko pravo na ovim prostorima Zakonom regulišu prava umjetnika izvođača
(srodna prava).17
Kako su se mijenjali ime, struktura i državno uređenje zemlje u čiji je sastav
ulazila Crna Gora, tako su se donosili i novi zakoni o autorskom pravu. U SRJ je
12
Sl.List FNRJ, God XIII, Br.36, 28.avgust 1957.godine
13
Sl.list SFRJ, God XXIV, Br.30, 24.jul 1968. godine
14
Sl.list SFRJ, God XXXIV, Br.19, 14. april 1978. godine
15
Sl.list Br.24, 02.maj 1986. godine; Sl.list SFRJ, God XLVI, Br.21, 20. april 1990. godine
16
Prvi put u našema zakonodavstvu ovo pitanje je tretirao zakon iz 1968.godine
17
Kroz dodate članove (99a -99c).
to bilo u maju 1998. godine, a u zajednici država Srbija i Crna Gora krajem
decembra 2004. godine.
****
Odlukom o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore od 03. juna 2006.
godine je istaknuto da do donošenja odgovarajućih propisa Republike Crne Gore
će se primjenjivati, kao njeni propisi, oni koji su na dan stupanja na snagu ove
odluke važili kao propisi državne zajednice Srbija i Crna Gora, ako nijesu u
suprotnosti sa pravnim poretkom i interesima Republike Crne Gore.
Ovo objašnjava činjenicu da je svoj Zakon o autorskom i srodnim pravima
nezavisna Crna Gora dobila tek 5 godina nakon obnove suvreniteta i 3 godine
nakon osnivanja Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore 2011.godine. Prve
izmjene i dopune Zakona izglasane su 2016. godine. Novi predlog izmjena i
dopuna Zakona o autorskom i srodnim pravima usvojen je na sjednici Vlade Crne
Gore održanoj 27. decembra 2019. godine i otada je u Skupštinskoj proceduri.
Autorsko i srodna prava u Crnoj Gori u kontekstu
harmonizacije sa pravnom tekovinom EU
Crna Gora je od 2012. godine, od početka usklađivanja propisa iz
Prva Radna grupa za ove oblasti sa pravom EU, bila veoma posvećena obavezama iz
Pregovaračko poglavlje 7 - pristupnih pregovorima. Pregovori države Crne Gore sa EU, za
Pravo intelektualne svojine, Poglavlje 7, zvanično su otvoreni 31. marta 2014. godine. Od tada
formirana je sredinom 2012. do danas ulažu se značajni napori na unapređivanju ove oblasti i
godine.
bilježe značajni iskoraci i vidljivi rezultati.
U svom posljednjem Izvještaj o progresu Crne Gore18, za 2019.

godinu, Evropska komisije je ocijenila pozitivno ispunjenost
uslova Crne Gore u oblasti intelektualne svojine. Pozdravila je i
osnivanje nove kolektivne organizacije za zaštitu reprografskih
Vlada Crne Gore je, na
prava pisanih djela. Ipak, date su i tri konkretne preporuke i one se
sjednici krajem jula 2018.
ili potpuno, ili u najvećoj mjeri, odnose na autorsko i srodna
godine, donijela drugu
prava. U Izvještaju19 se apostrofiraju tri obaveze:
Odluku o obrazovanju nove
i još uvijek aktuelne Radne 1.Izrada Nacionalne strategije za zaštitu prava intelektualne
grupe za pripremu i svojine (podrazumijeva se da je streteško planiranje afirmacije i
vođenje pregovora o zaštite autorskog i srodnih prava nezaobilazan integralni dio).
pristupanju Crne Gore
Evropskoj uniji koja se 2.Usklađivanje sa pravnom tekovinom EU o kolektivnom
odnosi na pregovaračko upravljanju autorskim i srodnim pravima (direktno se odnosi na
poglavlje 7- Pravo promjenu normi našeg zakona u dijelu u kom se bavi kolektivnim
intelektualne svojine. organizacijama za zaštitu prava autora).
Izmijenjena je struktura
3.Poboljšanje rezultata u istragama, krivičnim gonjenjima i
pregovaračkog tima, a za
sudskim postupcima. (Državno tužilaštvo je iniciralo izmjene i
šeficu radne grupe
dopune Krivičnog zakona u cilju ispunjenja preporuke EK i u
izabranaValentina
potrebi da se u skladu sa najvišim standardima zadovolje interesi
Radulović Šćepanović,
autora i zaštita njihovog stvaralaštva.)
direktorica Zavoda za
intelektualnu svojinu.
18
file:///C:/Users/User/Downloads/2019-montenegro-report.pdf
19
ibid
Izvještaj EK je u crnogorskom Zakonu o autorskom i srodnim pravima prepoznao
zakonske nedorečenosti i odstupanja od standarda EU i stoga je Evropska
komisija izričita u očekivanju da Crna Gora svoj Zakon o autorskom i srodnim
pravima uskladi sa direktivama EU, prije svega Direktivom 2014/26 EU
Evropskog parlamenta i Savjeta od 26. februara 2014. godine o kolektivnom
ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više
državnih područja za prava na
korišćenje muzičkih djela na
unutrašnjem tržištu.20
Praćenju implementacije i
poštovanju ovih preporuka biće
posvećena posebna pažnja, ovo
tim prije jer je Poglavlje 7 - pravo
intelektualne svojine poglavlje za
koje se vjeruje da će biti
zatvoreno prije svih preostalih.21 Public Domain; File:Flag of
Europe.svg, Uploaded: 21 October
No, iako je Evropska unija od 2008
kraja prošlog vijeka, do danas,
donijela čak desetak direktiva i
jednu uredbu koje se odnose na
autorsko i srodna prava, i tim dokumentima obavezuje kako članice, tako i zemlje
pretendente na članstvo u EU, da ih implementiraju u svoje pozitivne propise, još
uvijek ne možemo govoriti o harmonizaciji propisa unutar Evropske unije, kao
što je to iskustvo SAD, i to zaista jeste odrđeni nedostatak. Razlog leži u odluci
Evropske unije da su način normiranja autorskog i srodnih prava i način njegove
primjene tretirani kao autonomno pravo svake države članice ponaosob na njenoj
teritoriji. U tom smislu potpuno nam je blizak stav prof. Slobodana Markovića,
prof. Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu i eksperta za autorsko pravo, koji
je više puta ukazivao da bi bilo mnogo učinkovitije da je uspostavljena
harmonizacija propisa koje se odnose na autorsko i srodna prava na nivou čitave
EU, čime bi nastala neka vrsta nadnacionalnih i za sve zemlje jednako
obavezujućih propisa.
20
Vidjeti prilog publikaciji.
21
Svoje nezadovoljstvo urađenim izmjenama i dopunama Zakona i potrebom pisanja novog propisa
koji će temeljitiji i bolje normirati ovu oblast već smo iskazali u prethodnom tekstu.
ŠTA JESTE A ŠTA NIJE AUTORSKO DJELO
UMJETNIČKO DJELO CVJETA SAMO UZ UČEŠĆE, UZ DOSLUH, SVIH

VRLIH SASTOJAKA DUHA (Andre Žid)
Autorsko djelo je duhovna tvorevina koja mora biti originalna i kreativno

izražena u određenoj formi, bez obzira na njegovu umjetničku, naučnu i drugu
vrijednost, namjenu, obim, sadržinu i način ispoljavanja i slično. (U našem
zakonu pojam autorskog djela bliže je definisan čl.4.)
Osim uslova da autorsko djelo mora biti duhovna tvorevina, prvi sljedeći uslov je
da je originalno, tačnije da se utvrdi da nije plagirano.Tačnije djelo mora biti
drugačije od svih stvorenih djela, pri čemu se posebnost ne ogleda toliko u tome
da je tema djela nova (što je danas teško moguće). Originalnost se ogleda u tome
da autor na temu, bez obzira da li je ona već poznata, ili ne, odgovori na
drugačiji, jedinstven i osoben način.
Kreativnost je sljedeće nužno svojstvo autorskog djela koje podrazumijeva lično

ulaganje autora. Djelo može biti kreacija jedne, ali i više osoba. U nekim
umjetnostima djelo ne može ni nastati bez saradnje više autora, odnosno bez
zajedničkog stvaralačkog rada. Zakonom o autorskom i srodnim pravima, članom
11, precizirano je da ukoliko je autorsko djelo stvoreno stvaralačkim radom dva
ili više lica i čini neodvojivu cjelinu svi koautori na nastalom djelu imaju
zajedničko autorsko pravo. Udio autora se određuje srazmjerno stvarnom
doprinosu svakog koautora u stvaranju djela.
"Da bi se autorsko delo koje su

stvorile dve ili više osoba, moglo
U filmskoj umjetnosti smatrati koautorskim delom,
podrazumijeva se saradnja više potrebno je da budu ispunjena dva
uslova:
umjetnika pa se pisac scenarija,
režiser, glavni - subjektivni: namera koautora da
snimatelj...smatraju koautorima se delo koristi kao jedno,
- objektivni: da je autorsko delo
djela nedeljiva celina."
( Autorsko pravo i srodna prava,
Slobodan M.Marković i Zoran
Miladinović, Kragujevac 2014.)
(Animirani filmovi su takođe primjer ostvarenog koautorstva na djelu.)

Još jedan kriterijum djelo mora da zadovolji da bi bilo autorsko. To je forma u kojoj
treba da bude napisano. Naš zakon je u članu 4 prepoznao 11 vrsta formi autorskog djela.
Ovdje je važno naglasati da djelo ne mora biti u svojoj konačnoj formi, odnosno ne
mora biti potpuno završeno da bi uživalo zaštitu. I nezavršeno autorsko djelo,
djelovi autorskog dela, pa i naslov autorskog djela smatraju se autorskim djelom,
ako ispunjavaju opšte uslove i ako to Zakonom nije drugačije uređeno.
Konačno, postoje djela, kojima autor nije poznat, odnosno anonimna ili su djela pod
pseudonimom. Autorsko pravo u tom slučaju ostvaruju, u skladu sa čl. 10 Zakona,
izdavač ili osoba koja je djelo objavila. Pretpostavljena prava izdavača, ili osobe koja
djelo objavi, prestaju ako se dokaže da na to nemaju prava, kao i ukoliko se u nekom
trenutku utvrdi pravi identitet autora.22 Ovakva zakonska rješenja sadrže i uporedna
iskustva regiona.
Šta nije autorsko djelo
Bernska konvencije o zaštiti književnih i umetničkih dela iz definicije autorskih dela

izričito isključuje: zakone, podzakonska akta i druge propise, službene materijale
državnih organa i organa koji obavljaju javnu funkciju, službene prevode propisa i
službenih materijala državnih organa i organa koji obavljaju javnu funkciju, podneske i
druga akta u upravnom ili sudskom postupku. U istom duhu crnogoski Zakon o
autorskom i srodnim pravima u cjelini Nezaštićene tvorevine (član 8) nornira da autorska
djela nisu: ideje, principi , otkrića, službeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva niti njihovi
službeni prevodi, izrazi tradicionalne kultue, odnosno folklorna djela, dnevne vijesti ili
drugi podaci koji imaju karakter običnih medijskih informacija.
KORISNO!!! 
O tome šta jeste, a šta nije autorsko djelo i shodno tome šta je, a šta nije kršenje autorskih prava često
je najprimjerenije saznavati kroz iskustva sudske prakse u sporovima koji se odnose na utvrđivanje
povrede autorskog prava. 
"Roman „Da Vinčijev kod” pisca Dena Brauna nastao je na osnovu raznih legendi o svetom gralu i alternativnih
teorija o ranom hrišćanstvu. Neke od tih teorija ranije su već obrađivali pisci istoriografske knjige „Sveta krv i sveti
gral”, te su smatrali da je objavljivanjem svog romana Den Braun povredio njihova autorska prava, pošto je
naširoko preuzimao ideje po prvi put izložene u njihovoj knjizi. Slučaj je dospeo pred britanski sud koji je, međutim,
stao na stanovište da su autori svoje nalaze i zaključke objavili u formi istorijskog istraživanja, te da pisac dela fikcije
može biti slobodan da ih dalje koristi. Sud se pozvao na opštu postavku da autorsko pravo ne štiti ideje, već
konkretan oblik u kom su izražene, odnosno način na koji je neka ideja obrađena, te je tužba za povredu autorskog
prava odbijena".
(Preuzeto iz teksta" Da Vinčijev kod na sudu" ( http://www.wipo.int/wipo magazine/en/2006/03/article _ 0004.html).
22
Ista rešenja definisana su i našim Zakonom, čl.10
[Moralna prava nemaju
MORALNA I IMOVINSKA PRAVA
vremensko ograničenje. ]
VELIKA UMJETNIČKA DJELA SU SAMO ZATO VELIKA ŠTO SU

DOSTUPNA I RAZUMLJIVA SVIMA (L.N.Tolstoj)
Moralna prava
Crnogorskim zakonom je propisano da se moralnim pravima štite duhovne i lične

veze autora sa djelom. Ova norma uvažava stvarnost i činjenicu da su moralna
prava autora lična prava i neodvojiva su od njega samog. Moralna prava ne mogu
se prenijeti ugovorom, niti bilo kojim drugim pravnim poslom, na treće lice, u
smislu njihovog daljeg iskorišćavanja. Pravo na naknadu nematerijalne štete
nastale povredom autorskih moralnih prava prelazi na nasljednike i kada to u
momentu smrti autora nije utvrđeno pravonosnažnom odlukom ili pismenim
sporazumom.
Kod autorskog i srodnih prava to su pravo paterniteta (right of paternity) ili

pravo da bude priznat kao stvaralac nekog djela, sa pravom na naznačenje ili
nenaznačenje imena (da bude potpisan, da bira pseudonim ili da bude anoniman),
pravo objavljivanja (da objavi svoje djelo i da odredi način na koji će se ono
objaviti), pravo na zaštitu integriteta djela - da se suprotstavlja izmjenama svog
djela ili javnom saopštavanju svog djela u izmijenjenoj ili nepotpunoj formi i da
daje dozvolu za preradu svog djela. Tu spada i pravo autora da se protivi
nedostojnom iskorišćavanju svog djela, onakvom kako bi po shvatanju autora
moglo da povrijedi njegovu čast i ugled.
Moralna prava autora traju i po prestanku

imovinskih prava. Kada djelo pređe u javni domen,
autor gubi ekskluzivnost u komercijalnoj upotrebi, Dok je autor živ, sam se stara o
ali još uvijek postoji obaveza da se poštuju moralna zaštiti svojih moralnih prava. Kako
prava autora, na primer, tako što će ime autora biti su moralna prava neprenosiva
navedeno uz delo na odgovarajući način. ugovorom, ali se prenose
nasleđivanjem, nakon smrti autora,
dok još traju imovinska prava,
zaštitom moralnih prava bave se
njegovi nasljednici.
Imovinska prava autora
Autorsko pravo je i ekskluzivno pravo. Upravo iz te ekskluzivnost proističu

moralna i imovinska prava autora. Za razliku od moralnih prava (o kojima je već
bilo riječi) imovinska imaju ova tri svojstva: prenosiva su (ugovorom) na treća
lica; nasljedna su i traju određeno vrijeme, znači nisu neograničena, kao
moralna prava.
Prema Bernskoj konvenciji autori u okviru svojih ekskluzivnih ekonomskih

(imovinskih) prava imaju pravo da odobre, zabrane ili sami ostvare sljedeća
prava: pravo da reprodukuju svoj rad,23 pravo da prevode djelo na druge jezike, da
rade adaptaciju djela24, priređuju izložbe ili izvode svoja djela u javnosti25, imaju
pravo da učestvuju u distribuciji svog djela prodajući njegove kopije, emitiju i
reklamiraju svoje djelo... (preko masmedija, interneta...).
Imovinskim (ekonomskim) pravima u crnogorskom Zakonu o autorskom i

srodnim pravima ostavljen je značajan, ili dominantan prostor, što je razumljivo
budući da je glavni smisao Zakona da zaštiti prava nosilaca autorskog i srodnih
prava i njihove interese, uključujući i pravo obezbjeđivanja egzistencije od
rezulatata svoga rada, kao što je to slučaj i u svim drugim profesijama.
Ovdje želimo elaboratom da ukažemo samo na tri segmenta koja bi mogla biti
zanimljiva naručiocu ovog dokumenta: sagledavanje uživanja imovinskih prava u
kontekstu prenešenih prava (na izdavačke kuće recimo) i djela nastalog u radnom
odnosu.
1. Česta je pojava da autori pisanih ili muzičkih djela svoja prava prenesu na
izdavačke kuće koje objavljaju njihova djela (a autori filmova, video igrica
muzike i prava prenesu na kompanije koje distibuiraju ta djela). Činjenica da je
autor na ove subjekte prenio svoja prava ne znači da ih je on poklonio i da su
stavljena u funkciju dobiti tih izdavačkih kuća, kompanija i slično, a na štetu ili
nedovoljnu korist po samog autora. Suština je u tome da su volja i stav autora,
a ne izdavačke kuće ili kompanija, presudni hoće li i u kom obliku i u kojoj
mjeri dozvoliti iskorišćavanje svog djela. Autor takođe odlučuje hoće li to biti
uz naknadu ili bez nje.
23
Ovo znači bilo kakvu vrstu kopiranja (fotokopiranje, postavljanje ili skidanje sa interneta,
štampanje, snimanje, fotografisanje,skeniranje ...
24
Korišćenjem ovog prava mijenja se oblik djela u najvećem broju slučajeva - recimo ekranizacija
romana. Vrstom adaptacije smatra se i Character merchandising pravljenje igračaka ili drugih
predmeta po uzoru i koristeći likove i/ili imena izmišljenih ličnosti iz njihovih djela.
25
Recimo: izlaganje u galeriji, puštanje svog CD u nekom lokalu i slično.
2. Autor se može odreći svog imovinskog prava jednostranom izjavom, ili
koristiti neke od poznatih licenci (kao što je Creative Commons). Iako je neko
djelo preuzeto pod uslovima iz ove licence treba povesi računa o tome da li je
naznačeno da se obavezno navede ime autora djela i da li je navedeno da nije
dozvoljena komercijalna upotreba djela. Ukoliko se ova dva određenja
prenebregnu, bez obzira na preuzetu licencu, nenavođenjem imena bilo bi
povrijeđeno autorovo moralno, a kršenjem zabrane komercijalizacije djela
njegova imovinska prava.
3.Autorsko djelo nastalo u radnom odnosu - Ako je autor stvorio autorsko djelo u
toku radnog odnosa i izvršavanja svojih radnih obaveza, ili slijedeći instrukcije
poslodavca, smatra se da su sva imovinska i druga prava autora na tom djelu
neograničeno i isključivo ustupljena poslodavcu na period od pet godina od
završetka djela, ako ugovorom nije drukčije određeno.
Nakon isteka roka iz ovog člana imovinska i druga prava na tom djelu stiče
autor.
Autor je dužan da, na zahtjev poslodavca, ponovo isključivo ustupi imovinska

autorska i druga prava autora na tom djelu, uz plaćanje primjerenog honorara. U
ovom slučaju pravo na ubiranje prihoda od djela pripada poslodavcu u narednih
pet godina, počev od momenta nastanka dela, osim u slučaju ako drugačije nije
predviđeno pisanim sporazumom između poslodavca i zaposlenog.(Čl. 100
Zakona). Ovo ne važi ukoliko autor djelo stečeno tokom radnog odnosa uvrsti kao
dio svojih sabranih djela i ne važi za kolektivno autorsko djelo i bazu podataka jer
se smatra sa su sva i imovinska i druga prava neograničena i isključivo ustupljena
poslodavcu ( ako ugovorom nije drugačije određeno)26
. 

U nekim slučajevima autor nema ekskluzivno, već
samo pravo renumeracije. To znači da prima zaradu od
svojih djela, ali nema mogućnost da spriječi njihovo
korišćenje.

26
Član 101 Zakona
JAVNI DOMEN I OGRANIČENJA AUTORSKOG
PRAVA
PRAVA UMJETNOST JE VJEČNA - Betoven U zemljama potpisnicama

Bernske konvenncije autorska
prava traju najkraće dok je
stvaralac živ plus 50 godina
Čuvena rečenica Jorge Luis Borgesa: nakon njegove smrti.
"Uvijek sam zamišljao da će raj biti neka U SAD i EU, pa i u Crnoj Gori i još
nekim zemljama regiona zaštita
vrsta biblioteke" potvrđuje istinu da i
obuhvata čitav život stvaraoca
stvaraoci imaju potrebu da pristupe djelima
plus 70 godina od njegove smrti.
prethodnih stvaralaca u kojima nalaze
inspiraciju za svoju umjetnost i iz kojih saznaju
nove vještine "pipavog posla pisca" kako Mihailo
Lalić naziva stvaranje književnog djela. Javni domen
autorskih prava čini stvaralaštvo dostupnijim,
vidljivijim i trajnijim. Kada je javni
domenom uspješno normiran nacionalnim
propisima postiže se ravnoteža između prava
stvaralaca i prava publike.
Djelo ulazi u javni domen kad od smrti autora

protekne nacionalnim zakonom propisan broj
godina. U Crnoj Gori je, kao u članicama EU
i SAD, definisano na 70 godina nakon smrti
Snimak iz vasione autora. Činjenice, spiskovi pa čak i neki
dokumenti ili fotografije državne
Preuzeto sa veb sajta NASE administracije nisu zaštićeni autorskim
pravom, te shodno tome u sferi su javnog
domena. Recimo NASA u SAD proizvodi
mnogo fotografija i snimaka iz svemira i ne štiti ih autorskim pravom.27
Budući da djela javnog domena nijesu zaštićena autorskim i srodnim pravima, ona
su na raspolaganju svima bez izvorne dozvole autora, što znači se publika prema
njima može ophoditi kao prema svom vlasništvu. Iz toga slijedi da djela koja su
ušla u javni domen, preduzetnici mogu koristiti u komercijalene svrhe. Otuda
slike velikih umjetnika, nakon što su stekle javni domen, mogu biti printana na
raznim predmetima,adaptirana, distribuirana kao reprodukcije i slično, bez
plaćanja nadoknade za komercijalno korišćenje djela bilo kome.
27
http://www.nasa.gov/multimedia/imagegalleryindex.html
Smatramo korisnim da ovdje, na konkretnim primjerima, ukažemo kako i
korišćenje djela iz javnog domena nekada može ući u rizik kršenja autorskog
prava.
Kada neko djelo koje je u javnom domenu
drugi autori iskoriste da bi ga: preveli,
obradili ili promijenili na bilo koji način,
onda nastaje derivative work (obrada) i ta Pisac Ivo Andrić je preminuo u martu
1975. godine, što znači da će sva djela
obrada je zaštićena autorskim pravima. Dakle, Iva Andrića od 2046.godine biti u
ako neko koristi bez dozvole autora obrađeno javnom domenu i slobodna za upotrebu,
djelo, bez obzira što je to obrada djela javnog uz obavezno naznačenje njegovog
autorstva. Ovo naravno ne važi za filmske,
domena, ipak se krši autorsko pravo. Ukoliko pozorišne i druge obrade njegovih djela na
se služi originalom koji je u javnom domenu koje obrađivači polažu autorska prava.
Ona podliježu autorskom pravu.
ostaje u bezbjednoj zoni.
Na websitu WIPO, kao dobra ilustracija, naveden je sljedeći primjer: budući

da su originalni tekst Luisa Kerola i ilustracije Džona Tenila za knjigu
"Alisine avanture u zemlji čuda" objavljeni 1865. godine u javnom domenu
su. Za razliku od njih:crtani film, crteži, proizvodi koje je stvorio Volt Dizni i
dalje su pod zaštitom autorskih prava, i ne smiju se koristiti bez dozvole
istoimene kompanije.Čak i više od toga, jedna od slika iz crtanog filma
registrovana je kao marka, te samim tim nikada, neće biti u javnom domenu.
Glede fotografije čuvenog kompozitora Šopena, možemo izvesti dva primjera.

Sve Šopenove fotografije, budući da je živio u dalekoj prošlosti, po zakonu su
ušle u javni domen. No, ako bi neko stavralačkim aktom sačinio specifičnu
kolekciju tih fotografija i svojim kreativnim
pristupom tako storio novo, originalno djelo, to
Šopenove originalne
djelo podliježe zaštiti autorskih prava.
kompozicije su u javnom
domenu, no novija
izvođenja i snimci
kompozicija mogu i dalje
biti zaštićeni autorskim
pravima, pa se oni, za
razliku od djela iz javnog
domena ne smiju:
 kopirati, distribuirati,
emitovati ili koristiti na
File:Frederic Chopin photo.jpeg Nastala 1. јануар 1847. bilo koji drugi način.
Ograničenje prava
Zahvaljujući finesama autorskog prava postoje mogućnosti da se, i djela koja nisu
u javnom domenu, mogu koristiti bez dozvole i novčanih nadoknada autoru ili
drugim vlasnicima prava. Određena ograničenja autorskog prava propisuju
nacionalni zakoni. Zakon takođe normira i u kojim se slučajevima djela mogu
koristiti i bez dozvole autora, sve dok mu se novčano nadoknađuje korišćenje.
Zakon daje autoru mogućnost da sam ograniči svoje autorsko pravo. Pravno
sredstvo koje koristi u te namjene su licence. Licencom autor ustupa pravo na
iskorišćavanje djela, na određene načine ili u određene svrhe, ali ne
Djela se slobodno prenosi cijelo autorsko pravo. Izdvojićemo dvije najprisutnije
mogu koristiti u licence koje su u prilično čestoj upotrebi na internetu.
citatima,
predavanjima, 1. U potrebi da se standardizuju licence na širem nivou
izvještajima uspostavljen je Creative Commons (CC) projekat koji
omogućava autorima da na transparentan način licenciraju djela i
da u velikom rasponu, od najšireg do najužeg ustupaju, različit obim
prava drugim subjektima.
2. Još prisutnija je CC0 licenca - „bez zadržanih prava” (no rights reserved).
Upotreba CC0 licence znači da nema zaštite autorskih prava, iako je autor
živ, jer je on to sam odlučio. Na ovaj način djelo ima režim najsličniji režimu
djela u javnom domenu.
Pravila o ograničenjima autorskog prava zapravo su konkretizacija

„trostepenog testa“ koji je predviđen mnogim međunarodnim Prema crnogorskom Zakonu,
ugovorima, uključujući i Bernsku konvenciju i WIPO ugovor. ograničenja se u najširem
Član 10 WIPO Ugovora o autorskom pravu glasi: „Ugovorne strane smislu mogu razvrstati
mogu, u svojim nacionalnim zakonodavstvima, da predvide ograničenja prema tome da li je korisnik
ili izuzetke od prava priznatih autorima književnih i umetničkih dela na dužan da plati autoru
osnovu ovog ugovora: 1) u određenim posebnim slučajevima, 2) u naknadu za korišćenje djela
slučajevima koji nisu u suprotnosti sa uobičajenim iskorišćava-njem
pod uslovima iz zakona,
djela i 3) kada neosnovano ne nanose štetu zakonitim interesima autora.“
odnosno kada djelo može
(Ugovor je zaključen 20. decembra 1996. godine u Ženevi, potvrđen Zakonom koristiti besplatno.28
o potvrđivanju WIPO ugovora o autorskom pravu (Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori, br. 13/2002))
28
(Čl. 45-62)
PRAVO ISKORIŠĆAVANJA DJELA BEZ DOZVOLE
AUTORA, BEZ I SA PLAĆANJEM AUTORSKE
NADOKNADE
PRONAĆI FORMU KOJA ODGOVARA MASAMA, E TO JE PRAVI
ZADATAK UMJETNIKA -Semjuel Beket
U prvoj tebeli navedena su prava iskorištavanja djela bez dozvole autora i bez
plaćanja autorske takse, a u sljedećoj prava iskorišćavanja djela bez dozvole
autora, ali uz obavezu plaćanja autorske naknade (zakonska licenca) koja su ista u
sve tri države -Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbji.
1. Postupci pred 5.Lična 9.Snimanje u 13. Osobe sa

državnim upotreba sopstvenoj emisiji invaliditetom
organima i javna
bezbjednost
2. Informisanje 6. Korišćenje 1o. 14.Parodija/karikatura-

putem medija softvera 2D umnožavanje prerada za lične
djela dostupnih u potrebe-prerada zbog
javnom prostoru prirode djela ili
načunakorišćenja
3. Korišćenje djela 7.CACHING/ 11. Izložbeni 15.Baza Podataka

u obrazovanju BROWSING/ katalozi
STREAMING
4.Arhiviranje i 8. Citiranje 12.Demonstracija 16.Slučajna upotreba

kulturno nasljeđe audio - vizuelnih djela...
uređaja
Pravo iskorišćavanja djela bez dozvole autora, ali uz obavezu plaćanja

autorske naknade ( zakonska licenca)
1.Umnožavanje djela u 2.Preuzimanje i 3. RD umnožavanje

svrhu nastave i istraživanja prenošenje članak djela dostupnih u
javnom prostoru...
POVREDA AUTORSKIH PRAVA
NE ŽALIM ŠTO SU DRUGI POKRALI MOJE IDEJE, ALI ŽALIM ŠTO

NEMAJU SVOJE – Nikola Tesla
Zaštita od povrede autorskog prava ohrabruje autore da stvaraju nova djela za dobrobit
društva.
Kada se djelo čija su prava zaštićena koristi na razne načine, bez dozvole
nosilaca autorskog ili srodnih prava, riječ je o povredi ili kršenju tih prava.
Nosilac prava na autorskom djelu, ili predmetu srodnih prava, (predmet zaštite) čije je
pravo povrijeđeno može tražiti zaštitu svojih prava i naknadu štete po opštim propisima,
ako ovim zakonom nije drukčije određeno.29
Osim normama Zakona o autorskim i

Povreda moralnih prava autora je, na primer, srodnim pravima, kršenje prava
neovlašćeno objavljivanje fotografije ispod koje intelektualne svojine, pa samim tim i
ne piše ko ju je fotografisao, kompajliranje autorskog i srodnih prava, normirano je i
programskog koda bez dozvole i bez naznačenja u Krivičnom zakoniku Crne Gore30
ko je autor koda prilikom objavljivanja
Krivičnim zakonikom se kao krivična djela
programa, kao konačnog proizvoda ili
tretiraju: kršenje moralnih prava autora i
objavljivanje djela ili cijelog romana (ili bilo
interpretatora, neovlašćeno iskorišćavanje
kakve pisane forme) bez dozvole i naznačenja
autorskog djela ili predmeta srodnog prava;
ko je pisac.
neovlašćeno zaobilaženje mjera zaštite
namijenjenih sprječavanju povreda
autorskog i srodnih prava i informacija o
pravu; neovlašćeno uklanjanje ili mijenjanje elektronske informacije o autorskom i
srodnim pravima i druga prava intelektualne svojine...
Sankcije koje KZ predviđa kreću se, zavisno od vrste krivičnog djela, u rasponu od
novčane ili zatvorske kazne od 6 mjeseci do 5 godina, opet zavisno od utvrđene vrste
kršenja prava autora, odnosno utvrđenog krivinog djela.
29
Crnogorski Zakon o autorskom i srodnom pravu, čl. 183
30
Krivični Zakonok Crne Gore ("Sl.list RCG",br70/2003,13/2004,-ispr. i 47/2006 i "Sl.list CG"
br40/2008, 25/2010, 32/2011,64/2011, 58/2015-dr.zakon, 44/2017, 49/2018 i 3/2020) ( Čl.233-
239
Povreda autorskog prava najčešće se dešava kroz plagijat, pirateriju i P2P (Peer to peer)
razmjenu fajlova.
Pod plagijatom se podrazumijeva djelimično ili potpuno kopiranje nekog teksta (djela) i
njegovo prisvajanje tako što se ono prerstavlja kao voj originalan rad.
Krivični zakonik, u čl. 233, za plagijat, kao povredu autorskog i srodnih prava normira :
"(1) Ko pod svojim imenom ili imenom drugog u cjelini ili djelimično objavi, stavi u
promet primjerke tuđeg autorskog djela ili interpretacije ili na drugi način javno saopšti
tuđe autorsko djelo ili interpretaciju, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri
godine."
Važno!
Konačan stav o tome da li je nešto plagijat, ili nije, donosi nadležni sud. Nekada nije
lako utvrditi da li je djelo plagirano, ili utvrditi da li je djelo, koje po svemu liči na
plagijat, nije plagijat, već je riječ o nečem drugo.
Primjeri:
a) Iako neka kopija nije sasvim identična originalu, sud može odlučiti da je riječ o
plagijatu, ukoliko je utvrđeno da je ispunjen glavni uslov, odnosno da je kopija
"suštinski slična" originalu. Do ovakvog saznanja sud dolazi kroz uporđivanje ključnih
svojstava djela originala i djela za koje se sumnja da je plagijat.
b) No ima i obrnutih situacija. Postoje dva djela koja su veoma slična. U tom slučaju
sud utvrđuje da li je lice optuženo za plagijat stvorilo djelo koje se tretira kao plagijat
namjerno ili slučajno toliko slično originalu. Ukoliko se utvrdi da tuženo lice nikada
nije došlo u dodir sa originalnim djelom, sud će presuditi u njegovu korist i osloboditi
ga krivice.
(Primjeri preuzeti sa zvaničnog sajta WIPO)

Piraterija i Peer to peer (P2P) su načini kršenja autorskog prava koji se mogu
adekvatno suzbiti jedino sinhronizovanim multiresornim aktivnostima.
Osim muzike, koja je najzastupljenija, na udaru piraterije često su i filmovi,

video igrice, kompjuterski softtveri...
Piratetijom nijesu ugroženi samo autori, koautori ili interpretatori umjetničkih

djela. Imajući u vidu sve snažniji doprinos kreativne industrije u pozitivnim
ekonomskim kretanjima društva, sasvim je očigledno da posljedice piraterije trpi
društvo u cjelini.
"P2P razmjena fajlova podrazumijeva da rezličiti korisnici kompjutera na

internetu koji su ulogovani na istu mrežu mogu da razmjenjuju kompjuterske
fajlove (tekstove, muziku, i/ili video)" (WIPO).
Budući da se kopiranje autorskih djela i njihovo predstavljanje javnosti ne može

legitimno sprovoditi bez dozvole autora, sasvim je jasno da P2P u tim slučajevima
predstavalja kršenje autorskog i srodnih prava. No, kao i u prethodno navedenim
primjerima, ne mora biti da sve što liči na apsolutno kršenje autorskog prava to i
jeste. Naime ne internetu postoje i platforme za dijeljenje P2P koje imaju dozvolu
nosilaca prava za besplatno dijeljenje fajlova
na toj platformi.
Osim što se korišćenjem P2P ulazi u rizik

protivzakonitog korišćenja prava drugih lica,
WIPO stručnjaci i iz drugih razloga sugerišu
izbjegavanje P2P razmjene fajlova i to:
* Bezbjednosni razlozi - Korišćenje P2P

proizvodi veću otvrenost za viruse i
hakovanja, ovo tim prije jer većina softvera
P2P sadrži "spyware" koji prikuplja podatke o
kompjuteru, bez znanja i saglasnosti vlasnika kompjutera, te samim tim
omogućava nepoznatim licima uvid u sve fajlove na računaru.
* Kopiranje materijala na P2P mrežama IT stručnjaci lako otkrivaju. Budući da

producentske kuće trpe ozbiljne štete zbog nelegalne distribucije materijala, to od
2003. godine sve češće uspješno tuže ilegalne korisnike. Kazne za kršenje
autorskog i srodnih prava nijesu male, pa i iz razloga opasnosti od krivičnog
gonjenja treba izbjegavati ovakvu vrstu razmjene fajlova.
SAVREMENI MEHANIZMI ZAŠTITE AUTORSKOG I
SRODNIH PRAVA (NORMATIVNI I INSTITUCIONALNI)
Strategija i Zakon
Crna Gora od 2015. godine nema Nacionalnu strategiju intelektualne svojine, pa

samim tim ni strateški pristup kako dalje razvijati zaštitu autorskog i srodnih
prava.31 Iako je Zavod tražio od MEK izradu Strategije još 2018. godine tek
2020. godine počinju ozbiljne pripremne i druge aktivnosti.
Takođe, na seminaru održanom u aprilu 2018. godine, pod pokroviteljstvom i u

partnerstvu sa WIPO, a na inicijativu Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore,
WIPO ekspert, dr pravnih i političkih nauka, Michaly Ficsor32, postojeći Zakon o
autorskom i srodnim pravima je okarakterisao kao zakonsko rješenje koje
nije dobro i ima mnogo nedostataka.Zakon je na nekim mjestima nedorečen i
nejasan, a na drugima bespotrebno prenormiran, ocijenio je tada. Budući da
bi broj izmjena i dopuna takvog zakona bio ogroman, Mihaly Ficsor je sugerisao
izradu novog.
Rad na izradi propisa je u nadležnosti Ministarstva ekonomije. Ministarstvo se

ipak odlučilo da umjesto novog zakona radi na drugima po redu izmjenama i
dopunama postojećeg zakona, sa gotovo zanemarljivim brojem ugrađenih
sugestija i preporuka WIPO eksperta. Da je WIPO ekspert zaista bio u pravu kada
je predlagao da se donese novi zakon, a ne da se mijenja postojeći, govori i
činjenica da Predlog izmjena i dopuna Zakona, koji je sada u skupštinskoj
proceduri, ima preko 200 intervencija na tekst Zakona koji broji ukupno 209
članova. Na tih 200 izmjena već su intervenisali nadležni odbori sa preko 20
amandmana koji su postali sastavni dio teksta. Podnijeti su i drugi amandmani o
kojima će se odlučivati u skladu sa parlamentarnom procedurom. Što se pak
suštine predloženih izmjena i dopuna tiče, po našem mišljenju, nisu toliko
usklađivanje sa propisima EU , već su više produbljivanje monopolske pozicije
kolektivnih organizacija i slabljenje kontrolnih mehanizama države nad njima. Iz
razloga potrebe djelovanja sa preko 200 intervencija na postojeći tekst, i iz svega
31
Na inicijativu Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore, u oktobru 2018.godine kod WIPO je
pokrenuta ideja za izradu nove strategje, te dobijena ekspertska i logistička podrška za njenu
realizaciju.
32
Gdin Fiscor je vodeći pravni ekspert i najveći živi autoritet u oblasti autorskog i srodnih prava u
WIPO. Bio je direktor WIPO, potom zamjenik direktora WIPO zadužen za pitanja autorskog i
srodnih prava, pokretač i učesnik niza veoma značajnih WIPO projekata. Autor je ili koautor niza
WIPO dokumenata u oblasti autorskom i srodnih prava. Član niza nacionalnih i međumarodnih
organizacija koje se bave autorskim i srodnim pravima.
navedenog, mišljenja smo da predlog propisa treba povući iz procedure i
pristupiti izradi novog zakonskog rešenja.
Institucije za zaštitu prava autora

Zavod za intelektualnu svojinu, kao samostalni organ i krovna institucija za
zaštitu svih prava intelektualne svojine, pa i autorskog i srodnih prava, je osnovan
Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave 11.05.2007. godine.33
Deset godina kasnije, Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji i

načinu rada državne uprave "Službenom listu CG", br. 19/2017 od 27.3.2017.
godine, Zavod je postao organ u sastavu Ministarstva
ekonomije.
Djelokrug rada Zavoda za intelektualnu svojinu je u suštini

ostao isti od dana osnivanja. Obje Uredbe su praktično
propisale slično: "Zavod vrši poslove koji se odnose na:
ispitivanje prijava i ispunjenost uslova za priznavanje prava
industrijske svojine; rješavanje o sticanju prava na patent, žig,
dizajn, topografiju integrisanih kola i oznake geografskog
porijekla (industrijska svojina); utvrđivanje prestanka prava
industrijske svojine; objavljivanje podataka u vezi sa prijavama
za priznavanje prava industrijske svojine; pružanje informacionih usluga u vezi sa
prijavama i pravima industrijske svojine; vođenje registara prijava za priznavanje
prava industrijske svojine, registra prava industrijske svojine i registara
zastupnika fizičkih i pravnih lica u postupcima za priznavanje prava industrijske
svojine; prijem u depozit i evidenciju autorskih djela i predmeta nad kojima
postoje srodna prava; izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti organizacija za
kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava; nadzor nad radom organizacija
za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava; pripremu stručnih osnova za
izradu propisa iz oblasti industrijske svojine i autorskog i srodnih prava;
obavljanje međunarodne saradnje u oblasti intelektualne svojine; kao i druge
poslove koji su mu određeni u nadležnost."
U decembru 2018. godine, trećom uredbom Vlada ukida Zavod za

intelektualnu svojinu, i od tada se poslovima intelektualne svojine u Crnoj Gori
bave dvije direkcije u okviru Ministarstva ekonomije. U nadležnosti jedne su
normativni i poslovi međunarodne saradnje, a druga se bavi poslovima zaštite
intelektualne svojine - pravima industrijske svojine i autorskim i srodnim
33
(„Sl.list RCG“, br.25/07),
pravima.34 Ostaje da vrijeme provjeri ispravnost ovakve organizacije rada državne
uprave kakva je usamljeni slučaj kakav, po našim saznanjima, ne postoji nigdje na
svijetu.
Kolektivne organizacije
Autor i nosilac srodnih prava mogu svoja prava ostvariti individualno (lično ili
preko svog zastupnika) ili kolektivno. Za razliku od ličnog, kolektivno
ostvarivanje autorskog i srodnih prava vrši se preko kolektivnih organizacija.
Autori na taj način ustupaju svoja imovinska prava kolektivnim organizacijama i
daju im ovlašćenja da ih zastupaju pred korisnicima. Preciznije, kolektivne
organizacije predstavljaju vezu između autora (izvođača) i onih koji uživaju u
njihovom djelu. Kolektivne organizacije treba da postoje zbog autora i služe
njihovim interesima jer se te organizacije bave izdavanjem dozvola za korišćenje
djela, naplaćuju od korisnika, sakupljaju prihode, sprječavaju, pronalaze i
naplaćuju naknade za nedozvoljena korišćenja djela. Na taj način autor dobija
finansijsku korist za svoje stvaralaštvo. To odgovara i korisnicima jer preko
kolelktivnih organizacija mogu brzo i lako da dođu do dozvola za korišćenje djela
i njihovih interpretacija.
Do ukidanja Zavoda za intelektualnu svojinu ovaj državni organ je, u skladu sa

Zakonom, vršio nadzor nad radom kolektivnih organizacija. Sada je stanje
zakonskog vakuuma, a pomenutim zakonskim rešenjem koje čeka u Parlamentu
definisano je da to bude Ministarstvo ekonomije.
Trenutno u Crnoj Gori postoje tri kolektivne organizacije koje se bave zaštitom
prava autora muzike (PAM) , filmskih radnika (A parva) i za ostvarivanje
reprografskih prava (ORPCG). Ima interesovanja za osnivanje još nekih
kolektivnih organizacija, ali moraju sačekati usvajanje i primjenu novih zakonskih
rješenja.
***
34
Smatramo da je ova podjela neprirodna i neodrživa. Prema našim saznanjima ne postoji nigdje
više iskustvo da se odvoji međunarodna saradnja od neposredne rada zaštite prava intelektualne
svojine, jer se savremenoj zaštiti tih prava najviše doprinosi upravo sa globalnog nivoa, preko baza
podataka koje kreiraju i održavaju velike međunarodne organizacije WIPO (Svjetska organizacija za
zaštitu prava intelektualne svojine), EPO (Evropska patentna organizacija) i EU IPO(Zavod za
zaštitu prava intelektualne svojine Evropske Unije).
Zaštita autorskog prava - institucije
Autorsko pravo je automatsko pravo, što znači da je djelo zaštićeno od trenutka

stvaranja, bez obzira da li je ono objavljeno ili nije.
U situacijama kada, iz različitih razloga, autor nije u prilici da objavi djelo, te
postoji bojazan od neovlašćenog korištenja njegovog djela i prije objavljivanja, u
svrhu obezbeđivanja dokaza autorstva preporučuje da se deponovanje djela.35
Uloga Ministarstva ekonomije kao nadležnog resora za deponovanje autorskog
prava u Crnoj Gori (kod nadležne direkcije) nije da procjenjuje da li je nešto
autorsko djelo u smislu zakonskih propisa, već samo da vodi evidenciju o
deponovanim djelima.
Da bi se djelo deponovalo ono mora da ispunjava određene uslove forme pisanog

dokumenta (rukopis, štampani tekst, muzička partitura), zvučnog, vizuelnog ili
audiovizuelnog zapisa ili da bude digitalnoj
formi. Za deponovanje se plaća taksa.
U Crnoj Gori se djela
deponuju u skladu sa
Pravilnikom o deponovanju Nadležni organi
i evidenciji autorskih djela i
predmeta srodnih prava, a Shodno članu 109 postojećeg Zakona o
koji je Ministarstvo autorskom i srodnim pravima u Crnoj Gori
ekonomije donijelo u junu nadzor nad primjenom ovog zakona vrše
2012. godine. Sastavni dio sljedeći organi državne uprave: nadležni za
Pravilnika su i obrasci koje poslove ekonomije (Ministarstvo ekonomije,
je potrebno popuniti i a ranije i Zavod za intelektualnu svojinu prvo
predati zajedno sa kao samostalan organ državne uprave, kasnije
zahtjevom za deponovanje kao organ u sastavu, kao što je to slučaj u
ovih prava. zemljama Evrope i savremene demokratije
širom kontinenta), Agencija za ljekove i
Pravilnik i obrasci se mogu medicinska sredstva, Ministarstvo
naci na sajtu MEK. turizma,uređenja prostora i zaštite životne
sredine, Ministarstvo kulture i medija,
nezavisni regulatorni organ nadležan za
poslove radiodifuzije, Uprava policije,
Uprava carina, Uprava za inspekcijske poslove, nadležni sud...
35
Ranije u Zavodu za intelektualnu svojinu, a sada u Ministarstvu ekonomije.
Zaštita na sudu
Konsultujući zakone zamalja regiona - Srbije koja ima najstarije iskustvo zaštite
autorskog prava u regionu staro preko 100 godina staro i Hrvatske, koja je
članica EU, upoređujući djelove zakona sve tri države koji se odnose na sudsku
zaštitu vlasnika autorskog i srodnih prava, uočava se da je pitanje sudske zaštite
prava autora mnogo detaljnije, sadržajnije i preciznije dato u oba zakona zamalja
susjeda i to ne samo u znatno većem broju članova koji tretiraju ovo pitanje, već i
u meritumu, sadržaju i formulaciji članova.
U crnogorskom zakonu sudska zaštita autorskog prava je normirana članovima

od 189 -195 i obuhvata : obezbjeđenje dokaza, pravo na informacije, privremene
mjere, tužbene zahtjeve, sudske naloge protiv posrednika, naknadu imovinske i
naknadu neimovinske štete i hitnost postupka.
Srbijanski Zakon o autorskom i srodnim pravima ovom pitanju posvetio je od

204-218. člana teksta Zakona. Tim članovima je vrlo jasno i sasvim precizno
normirao ( jer zakon treba da je podjednako razumljiv kako pravnicima, tako i
autorima umjetničkih struka kojih se ovaj zakon najdirektnije tiče): ko može i
kako podnijeti tužbu zbog povrede autorskog ili srodnog prava ili postojanja
ozbiljne prijetnje da će pravo biti povrijeđeno; šta tužilac može naročito da
zahteva tužbom u slučaju povrede autorskog ili srodnog prava ili ozbiljne prijetnje
da će pravo biti povrijeđeno; šta se sve uzima u obzir pri određivanju naknade
štete; da li autorsko i srodna prava mogu biti predmet prinudnog izvršenja, daje se
lista privremenih mjera i mehanizma njene primjene su takođe razrađeniji nego u
našem propisu...
Hrvatski Zakon o autorskom i srodnim pravima u 16 članova (od 172-188) tako i

još preciznije, jasno navodi i razrađuje sve mjere i mehanizme adekvatne pravne i
sudske zaštite autorskog i srodnih prava koji su, budući da su država članica EU,
u sve segmente zakona ugradili standarde EU. Dobra rješenja tog propisa mogli
bi poslužiti kao smjernica kako da suštinski unaprijedimo naš Zakon.
AUTORSKO PRAVO I INTERNET
` eri interneta, razumevanje osnovnih pojmova iz oblasti autorskog prava postaje

važan uslov za ostvarivanje prava na slobodu informisanja i slobodan pristup
znanju i informacijama. Brzina razmjene sadržaja je izuzetna prednost i vrlo je
korisna, no baš iz tog, i razloga sve vidljivijeg jačanja "remiks" kulture, korisnici
interneta dijelom zbog neznanja, dijelom iz nemarnosti, prilično često ne obrate
pažnju da li je sadržaj koji preuzimaju, ili kojim se samo koriste, zaštićen
autorskim pravima, ili ne.
Direktiva o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom

tržištu36
Posebnu pažnju javnosti u Evropi i mnogo različitih pristupa izazvala je

Direktiva o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu.
Usvojena je u martu 2019. godine u Parlamentu EU37. Shodno usvojenom
dokumentu članice EU su obavezane da u periodu od dvije godine sprovedu
implementaciju Direktive u nacionalne propise. To će svakako, moguće samo u
nešto dužem roku, biti obaveza i zemalja članica koje su kandidati za članstvo u
EU.
Stručna javnost je saglasna da treba donijeti direktivu koja će zaštiti prava autora
na internetu i to najmanje iz dva razloga. Kontinentalno pravo koje uređuje ovo
pitanje je u potpunosti proisteklo iz Berneske konvencije na kojoj su posljednje
izmjene i dopune sprovedene prije pola vijeka - 1971.godine a otada se svijet
izuzetno tehnološki razvijao.Suvišno je podsjetiti koliko su se i okonosti u kojima
djela nastaju i sama djela uopšte promijenila, ali zahvaljujući brojnim , modernim,
digitalnim tehnologijama promijenila se i njihova dostupnost i moguća
sveprisutnost.
Drugi ubjednljiv razlog je što se mjere zaštite prava autora na internetu koje su
dosad postojale nijesu pokazale efikasnim. Prof. Marković smatra da se tu rodio
još jedan problem, "problem parcijalene kolizije sa legitimnim interesima i
pravima javnosti i pojedinaca kao korisnuka interneta."38Dakle, nije bilo sporenja
da li je potrebna Direktiva koja će riješiti ovu relaciju u interesu autora i njihovih
prava, računajući da je bolje imati bilo kakve nego nikakve propise. Stoga se
javnost izdijelila na zagovornike Direktive (nosioci autorskog i srodnih prava,
36
Directive EU2019 of the European Parliament and of the Council on copyright and related rights
in the Digital Single Market
37
Parlamenta EU je bio podijeljen oko podrške ovoj direktivi - 348 poslanika je glasalo za, a čak 310
njih nije.
38
Marković, dr Slobodan, Vreme, "Ništa se nije promenilo, a sve će biti drugačije" , 2019.
predstavnici kulture i kreativne industije) i na njene protivnike. Najveći protivnici
Direktive su predstavnici moćnih intormacionih i kompjuterskih tehnologija,
pružaoci ineternet usluga, start- up fime ( Google, Instagram, Yahoo, Amazon...)
Direktiva (EU) 2019/790 se fokusira na tri ključna pitanja: na izuzetke i

ograničenja digitalnom i prekograničnom okruženju na koje se ne odnosi ova
direktiva (uglavnom su u domenu: obrazovanja, naučno-istraživačkog rada i tome
slično; na mjere za obezbjeđivanje dobrih praksi licenciranja radi širokog
pristupa sadržaju i na kraju na mjere koje će obezbijediti veći stepen zaštite
autorskog prava na uređenom tržištu koje dobro funksioniše.
Budući da se ZUNS bavi izdavačkom djelatnošću, može biti zanimljiva još jedna
novina koji Direktiva donosi. Na posredan način osnažuje se jedno novo pravo,
pravo izdavača. Svako ko koristi makar neki dio članka, bez obzira što je
označeno odakle je citirano (Iz kog časopisa, naslov teksta i sl. ) mora platiti
licencu. Ovo pravilo nema izuzetke i potpuno ga prati hipoteka da ono postoji da
bi donijelo benefite izdavačima, a autorima teksta, koji su uglavnom novinari,
malo ili nikako. Budući da je ovo već prepoznato kao određena anomalija, sigurno
će Direktiva u tom segmentu ili pretrpjeti izmjene, ili će uz nju doći dodatna
pojašnjenja.
Ključna novina ipak je da se, prema ovoj novoj direktivi, krivica sa kornisnika koji krši
neko pravo nosilaca autorskog i srodnih prava na internetu, prenosi na sajtove koji
Direktivom dobijaju obavezu da zaštite autorska prava svih sadržaja objavljenih na
njihovim internet platformama. Iz tog razloga sve češće korisnik internet usluga u
trenutku preuzimanja neke fotografije, ili ostalih objava, dobija automatsko upozorenje
da je riječ o djelu zaštićenom autorskim pravima i dobija ponuđenu mogućnost da kroz
ulazak u opciju Centar za pomoć u vezi sa autorskim pravima budu informisani šta su
autorska prava, kako se štite i koji su načini korišćenja djela zaštićenih autorskim
pravom. Takođe, u velikom broju slučajeva uz autorska djela stoje oznake da li je djelo
zaštićeno autorskim pravima, da li su i na koji način njegova prava ograničena ili se
radi o djelu koje pripada javnom domenu.
 Sve preuzete fotografije u javnom domenu.

IZDAVAŠTVO I AUTORSKO PRAVO
Intelektualci rješavaju probleme, genijalci ih sprječavaju. ( A. Ajnštajn)
Kreativna industrija koja je danas u velikoj ekspanziji širom svijeta, a izdavaštvo

je njen dragocjeni dio, ne bi mogla da opstane bez efikasne zaštite autorskih
prava. "Našu civilizaciju su obogatili, sačuvali, protumačili i predali nam
uglavnom pisci...Autorska prava su neophodna za njihov opstanak" sa pravom je
ukazao Jason Epsten.
Od prethodnih više od 500 godina, od Gutenbergove štamparije i prvog
štampanja, umnožavanja i distribicije autorskih djela, do danas, u dijelu zaštite
autorskih prava se mnogo toga promijenilo. Ona su i nacionalnim propisima
štićena i zaštićena, uspostavljani su mehanizmi kontrole zaštite ovih prava i
propisivane represivnih mjera za njihovo kršenje.
No revolucija informacijsko - komunikacijskih tehnologija ukazala je na dvije
neminovnosti i neophodnost traženje načina da, kako kaže Ajnjštajn učinimo sve
da probleme spriječimo, a ne da ih rješavamo.
1. U poređenju sa novim tehnologijama i vremenom ubrzane digitalizacije u kom

živimo, u tradicionalnom izdavaštvu sve više se ispoljavaju, kao balasti
finansijskog i ukupnog poslovanja, brojna izdvajanja koja ne poznaje digitalno
poslovanje. Ukazaćemo na neka: troškovi stvaranja velikih zaliha (čija potpuna
distribucija može biti upitna, a samim tim i poslovno rizična), troškovi kupovine,
ili zakupnine, velikih i adekvatnih skladišnih prostora i maloprodajnih lokacija,
troškovi zarada za zaposlene u tim prostorima, ali i na nekim drugim poslovima
unutar izdavačke kuće i slično. Sve ovo nedvosmisleno nas navodi na zaključak
da i izdavaštvo mora ići ukorak sa vremenom i da se nalazi pred radikalnom
transformacijom napuštanja svojih tradicionalnih: funkcionisanja, postupaka i
procedura i napuštajna sad već tehnološki zastarjele infrastrukture.
Za razliku od tradicionalnog, digitalno tržište je ogromno, praktično

neograničeno, a ima i brojne druge prednosti: potpuno je decentralizovano, djeluje
na globalnom nivou, višejezično je, brzo se širi, skladišti se i isporučuje bez
ikakvih troškova po izdavača, a preuzima se i brzo i jednostavno, samo jednim
klikom miša, ma gdje se nalazili širom planete. Upravo ove posljednje pogodnosti
stvaraju zadovoljne korisnike autorskih djela i omasovljavaju tržište digitalnih
tehnologija. Izlazak i prisustvo na velikom tržištu veoma odgovara i samim
autorima koji to prepoznaju kao izuzetnu šansu za brži i lakši prodor u čitalačku
publiku i prostore šire od nacionalnih, te time dodatno afirmišu svoje
stvaralaštvo, ali osjete i veću korist od svojih imovinskih prava nad djelom
Svi koji pretenduju da stvaraju, ili održavaju, imidž ozbiljnog i konkurentnog
izdavača uvažiće potrebu za promjenama kao neminovnost i odnijeti se
odgovorno prema njoj.
2. Razvoj informaciono - komunikacione tehnologije i preorjentacija izdavaštva

na transnacionalno, digitalno tržište, takođe neminovno podrazumijeva i reforme
u zakonskoj, institucionalnoj i svakoj drugoj zaštiti autorskih prava i to će
predstavljati novi izazov. Biće potrebno donijeti nove propise i obučavati
zaposlene, osobito u policiji, tužilaštvu, sudovima i svim ostalim institucijama
koji se staruju nad primjenom zakona i prepoznavanjem i sankcionisanjem
njegovog kršenja. A to je proces i od njegove dužine i uspješnosti može zavisiti
adekvatna zaštita autorskih prava.
Eksperti Svjetske organizacije za zaštitu prava intelektualne svojine ovim

pitanjem se bave još od 2011. godine. U svijetu se već dešavaju neki pozitivni
iskoraci. Kompanija On Demand Books je licencirala Espresso Book Machine i
počela njenu distrbuciju knjižarama, bibliotekama, univerzitetima širom svijeta.
Funkcioniše jednostavno: korisnik preko interneta pristupa datoteci iz obimnog
EBM kataloga. Datoteke se prenose na mašinu koja automatski štampa, povezuje
i koriči u roku od nekoliko minuta na najbližem prodajnom mjestu. Ovdje je sve
transparentno, svi poslovi se prate, autorski honorari se automatski šalju, a
čitalačka publika se nastoji i dalje vezati za mjesta koja tradicionalno pripadaju
knjigama - za biblioteke, knjižare, na univerzitete.
Ipak, ovo ne rješava problem zaštite autorski prava na internetu u brojnim
drugim situacijama. Recimo - dijeljenje datoteka među prijateljima i kolegama
koji međusobno dijele lozinke biće česta pojava i biće izuzetno teško, a prema
nekima i gotovo nemoguće, to spriječiti i otkriti, a upravo na ovaj način se
direktno ugrožavaju autorska prava i benefiti od njih, kako autorima, tako i
čitavom društvu.
Sve u svemu, osim ovog imaće još mnogo izazova koje treba premostiti na relaciji
Izdavač-internet- autorska prava i sigurni smo da će novo vrijeme donijeti isto
tako nove, moderne i efikasne načine suočavanja sa njima.
©Radulovic2020
DODATAK
Autorsko i srodna prava - hronologija propisa koji su se
primjenjivali u Crnoj Gori
Godina Propis Država
Bernska konvencija za zaštitu književnih i Crna Gora

1893. umjetničkih djela
1930 Zakon o zaštiti autorskog prava Kraljevina Jugoslavija

"Glasnik intelekt. svojine"
God. X, Broj 2/30
1945. Zakon o autorskom pravu "Sl.list FNRJ", br.45/46
1957. Zakon o autorskom pravu FNRJ

"Sl.list FNRJ",
Godina XIII, br.86/57
1965. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o SFRJ
autorskom pravu "Sl. list SFRJ" br.11/68
1968. Zakon o autorskom pravu SFRJ
"Sl.list SFRJ", god. XIV, br.30
1978. Zakon o autorskom pravu SFRJ

"Sl.list SFRJ", god. XXXIV,
br.19
1986. Zakon o izmenama i dopunama zakona o SFRJ
autorskom pravu "Sl.list CG", br. 24/86
1990. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o SFRJ

autorskom i srodnom pravu "Sl.list CG", br. 21/90
1998. Zakon o autorskim i srodnim pravima SR Jugoslavija

"Sl.SRJ", br.24/98
2004. Srbija i Crna Gora "Sl.list Srbija i Crna Gora",

br.61/04
2011. Zakon o autorskim i srodnim pravima Crna Gora

"Sl. list CG" br. 037/11
2016. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Crna Gora

autorskim i srodnim pravima "Sl.list CG" br. 053/16
* Nove izmjene i dopune Zakona su u skupštinskoj proceduri.

AUTORSKO I SRODNA PRAVA
PROPISI EU
( Preuzeto sa sajta hrvatskog Državnog zavoda
za intelektualno vlasništvo)
EU propisi
NAZIV PROPISA PODACI O OBJAVI
DIREKTIVA 2004/48/EZ EUROPSKOG

PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja
2004. o provedbi prava intelektualnog SL L 157, 30.4.2004, p. 45–86 (ES, DA,
vlasništva DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)
Posebno izdanje na hrvatskom jeziku
1
Poglavlje 17 Svezak 002 Str. 74 - 81
Smjernice o određenim aspektima Direktive COM/2017/0708 final od 29.11.2017.

2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
o provedbi prava intelektualnog vlasništva
Direktiva Vijeća 93/83/EEC od 27. rujna

SL L 248, 6.10.1993. p. 15–21 (ES, DA,
1993. o koordinaciji određenih pravila s
DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT)
1 obzirom na autorsko pravo i srodna prava
koja se odnose na satelitsko emitiranje i
Poglavlje 17 Svezak 001 Str. 77-83
kabelsko reemitiranje
SL L 77 27.3.1996. p. 20–28 (ES, DA, DE,

Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i
EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)
2 Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti
baza podataka
Poglavlje 13 Svezak 024 Str. 36 - 44
Direktiva 2001/29/EZ Europskog
SL L 167 22.6.2001. p. 10–19 (ES, DA,
parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o
DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)
3 usklađivanju određenih aspekata autorskog
prava i srodnih prava u informacijskom
Poglavlje 17 Svezak 001 Str. 119 – 128
društvu
Direktiva 2001/84/EZ Europskog SL L 272, 13.10.2001. p. 32–36 (ES, DA,
parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2001. o DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)
4
pravu slijeđenja u korist autora izvornika Posebno izdanje na hrvatskom jeziku
umjetničkog djela Poglavlje 17 Svezak 002 Str. 22-26
Direktiva 2006/115/EZ Europskog SL L 376, 27.12.2006. p. 28–35 (ES, CS,
5
parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU,
pravu iznajmljivanja i pravu posudbe te o MT, NL, PL, PT, SK, SL, FI, SV)
određenim autorskom pravu srodnim Posebno izdanje na hrvatskom jeziku
pravima u području intelektualnog Poglavlje 17 Svezak 001 Str. 218-225
vlasništva (kodificirana verzija)
SL L 372, 27.12.2006. p. 12–18 (ES, CS,

DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU,
parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o
6 MT, NL, PL, PT, SK, SL, FI, SV)
trajanju zaštite autorskog prava i određenih
srodnih prava (kodificirana verzija)
SL L 111, 5.5.2009. p. 16–22 (BG, ES, CS,
parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o
7 MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
pravnoj zaštiti računalnih programa
(kodificirana verzija)
Direktiva 2011/77/EU Europskog
SL L 265, 11.10.2011. p. 1–5 (BG, ES, CS,
parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011.
kojom se mijenja Direktiva 2006/116/EZ
8 MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Europskog parlamenta i Vijeća od 12.
prosinca 2006. o trajanju zaštite autorskog
prava i određenih srodnih prava
SL L 299, 27.10.2012. p. 5–12 (BG, ES,

CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT,
parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o
9 HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
određenim dozvoljenim korištenjima djela
siročadi

parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o
SL L 84, 20.03.2014. p. 72–98 (BG, ES,
kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i
CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV,
10 srodnih prava te izdavanju odobrenja za više
LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI,
državnih područja za prava na internetsko
SV)
korištenje glazbenih djela na unutarnjem
tržištu Tekst značajan za EGP
Uredba (EU) 2017/1128 Europskog SL L 168, 30.6.2017, p. 1–11 (BG, ES, CS,
parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV,
11
prekograničnoj prenosivosti usluga LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI,
internetskog sadržaja na unutarnjem tržištu SV)
Ispravak Uredbe (EU) 2017/1128 SL L 198, 28.7.2017, p. 42–42 (BG, ES,
Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT,
12
2017. o prekograničnoj prenosivosti usluga LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL,
internetskog sadržaja na unutarnjem tržištu FI, SV)
Direktiva (EU) 2017/1564 Europskog
parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2017. o
određenim dopuštenim upotrebama
određenih djela i drugih predmeta zaštite
koji su zaštićeni autorskim pravom i SL L 242, 20.9.2017, p. 6–14 (BG, ES, CS,
srodnim pravima u korist osoba koje su DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV,
13
slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI,
drugih poteškoća u korištenju tiskanim SV)
materijalima i o izmjeni Direktive
2001/29/EZ o usklađivanju određenih
aspekata autorskog i srodnih prava u
informacijskom društvu
Uredba (EU) 2017/1563 Europskog

parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2017. o
prekograničnoj razmjeni između Unije i
trećih zemalja primjeraka u dostupnom SL L 242, 20.9.2017, p. 1–6 (BG, ES, CS,
formatu određenih djela i drugih predmeta DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV,
14
zaštite koji su zaštićeni autorskim pravom i LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI,
srodnim pravima u korist osoba koje su SV)
slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju
drugih poteškoća u korištenju tiskanim
materijalima

SL L 130, 17.5.2019, p. 92–125 (BG, ES,
CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT,
15 autorskom pravu i srodnim pravima na
LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL,
jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni FI, SV)
direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ
Ispravak Direktive (EU) 2019/790

Europskog parlamenta i Vijeća od 17.
travnja 2019. o autorskom prarodnim
15a SL L 134, 22.5.2019, p. 25–25 (HR)
pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu
i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ
(SL L 130, 17.5.2019.)

utvrđivanju pravila o ostvarivanju autorskog SL L 130, 17.5.2019, p. 82–91 (BG, ES,
prava i srodnih prava koja se primjenjuju na CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT,
16
određene internetske prijenose organizacija LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL,
za radiodifuziju i reemitiranja televizijskih i FI, SV)
radijskih programa te o izmjeni Direktive
Vijeća 93/83/EEZ.
Svjetska organizacija za zaštitu prava intelektualne svojine (WIPO)
Usvojena dokumenta o zaštiti autorskog i srodnih prava, obavezujuća

za svih 193 države člance WIPO, među kojima je i Crna Gora
Copyright-related treaties administered by WIPO
 Beijing Treaty on Audiovisual Performances

 Berne Convention for the Protection of Literary and Artistic Works
 Brussels Convention Relating to the Distribution of Program-Carrying
Signals Transmitted by Satellite
 Geneva Convention for the Protection of Producers of Phonograms Against
Unauthorized Duplication of Their Phonograms
 Marrakesh Treaty to Facilitate Access to Published Works for Persons Who
Are Blind, Visually Impaired, or Otherwise Print Disabled
 Rome Convention for the Protection of Performers, Producers of
Phonograms and Broadcasting Organizations
 WIPO Copyright Treaty (WCT)
 WIPO Performances and Phonograms Treaty (WPPT)
(Preuzeto sa sajta WIPO)

Pregled ključnih elektronskih izvora
informacija koje smo koristili u izradi
elaborata
 https://www.wipo.int/portal/en/
 https://www.eu.me/mn/pregovori-o-pristupanju
 https://eeas.europa.eu/delegations/montenegro_en
 http://skupstina.me/
 https://www.gov.me/
 http://www.mek.gov.me/
 http://www.sluzbenilist.me/
 https://www.dziv.hr/en/
 http://www.zis.gov.rs/
Napomena:
Pregled međunarodnih dokumenata iz oblasti autorskog i srodnih prava

koji se ratifikovani i na snazi su u Crnoj Gori nijesu sastavni dio
Dodatka elaboratu jer su lako dostupni i mogu se preuzeti sa sajta
Ministarstva ekonomije.

Autorsko I Srodna Prava PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Autorsko I Srodna Prava PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AUTORSKO I

Podgorica Valentina Radulović Šćepanović

Autorsko i srodna prava (istorijat i teorijsko- pojmovno određenje)

Autorsko i srodna prava u Crnoj Gori

 Autorsko i srodna prava u Crnoj Gori u kontekstu

Šta jeste, a šta nije autorsko djelo

Moralna i imovinska prava

Javni domen i ograničenja autorskog prava

Pravo iskorošćavanja djela bez dozvole autora ( bez i sa plaćenjem

Povreda autorskih prava

Savremeni mehanizmi zaštite autorskog i srodnih prava (normativni

Autorska prava i internet

Izdavaštvo i autorsko pravo

Elaborat "Autorsko i srodna prava - primjena" je urađen na inicijativu i za

Nakon uvodnog, i dijela koji pruža opšte informacije o autorskom i srodnim

Polazeći od primarne djelatnosti ZUNS elaborat sadrži i osvrt na dva važna

U prilogu elaboratu se nalazi pregled usvojenih propisa koji tretiraju ovu

ARS LONGA, VITA BREVIS

(Umjetnost je vječna, život je kratak - latinska izreka)

Umjetnost ima svoje korijene

AUTORSKO I SRODNA PRAVA

ODLIČAN UMJETNIK JE NAJVEĆE BLAGO NACIJE (Betoven)

Velika umjetnost, ona koja će nadživjeti autora/ku, ne podrazumijeva samo

intelektualne svojine - Autorsko pravo je dio prava intelektualne svojine. To su

Ipak iscrpne liste djela koja se

Zahvaljujući ekonomskim pravima prosisteklim iz

Ovdje treba istaći da je autorsko pravo, na način kako se u većini zemalja

Sa razvojem modrernih tehnologija rastu: dostupnost djela, njihovo umnožavanje,

Ukoliko se iza simbola © naznači više godina, kao u primjeru "©WIPO1999-

Za razliku od ovog, osobito na internetu, nailazimo i na još jedan simbol

Čuveni francuski pisac, Viktor Igo (1882-1885) inicirao je i

Uloga i značaj i WIPO i EU su veliki,

Iz ovoga slijedi da autorsko pravo

NE MOŽE SE SIGURNIJE POBJEĆI OD SVIJETA NEGO KROZ

Crna Gora je oduvijek u svom kulturnom habitusu i njegovom

U svom posljednjem Izvještaj o progresu Crne Gore18, za 2019.

UMJETNIČKO DJELO CVJETA SAMO UZ UČEŠĆE, UZ DOSLUH, SVIH

Autorsko djelo je duhovna tvorevina koja mora biti originalna i kreativno

Kreativnost je sljedeće nužno svojstvo autorskog djela koje podrazumijeva lično

"Da bi se autorsko delo koje su

(Animirani filmovi su takođe primjer ostvarenog koautorstva na djelu.)

Šta nije autorsko djelo

Bernska konvencije o zaštiti književnih i umetničkih dela iz definicije autorskih dela

(Preuzeto iz teksta" Da Vinčijev kod na sudu" ( http://www.wipo.int/wipo magazine/en/2006/03/article _ 0004.html).

VELIKA UMJETNIČKA DJELA SU SAMO ZATO VELIKA ŠTO SU

Crnogorskim zakonom je propisano da se moralnim pravima štite duhovne i lične

Kod autorskog i srodnih prava to su pravo paterniteta (right of paternity) ili

Moralna prava autora traju i po prestanku

Autorsko pravo je i ekskluzivno pravo. Upravo iz te ekskluzivnost proističu

Prema Bernskoj konvenciji autori u okviru svojih ekskluzivnih ekonomskih

Imovinskim (ekonomskim) pravima u crnogorskom Zakonu o autorskom i

Autor je dužan da, na zahtjev poslodavca, ponovo isključivo ustupi imovinska

PRAVA UMJETNOST JE VJEČNA - Betoven U zemljama potpisnicama

Djelo ulazi u javni domen kad od smrti autora

Na websitu WIPO, kao dobra ilustracija, naveden je sljedeći primjer: budući

Glede fotografije čuvenog kompozitora Šopena, možemo izvesti dva primjera.

Pravila o ograničenjima autorskog prava zapravo su konkretizacija

1. Postupci pred 5.Lična 9.Snimanje u 13. Osobe sa

2. Informisanje 6. Korišćenje 1o. 14.Parodija/karikatura-

3. Korišćenje djela 7.CACHING/ 11. Izložbeni 15.Baza Podataka

4.Arhiviranje i 8. Citiranje 12.Demonstracija 16.Slučajna upotreba

Pravo iskorišćavanja djela bez dozvole autora, ali uz obavezu plaćanja

1.Umnožavanje djela u 2.Preuzimanje i 3. RD umnožavanje