SADRAJ

1. SAETAK...........................................................................................................3 2. UVOD.................................................................................................................5 3. GLAVNI DIO.......................................................................................................7 3.1 3.2 3.3

Vrste nasilja u obitelji...............................................................................7 Uzroci nasilja u obitelji.............................................................................9 rtve obiteljskog nasilja...........................................................................9

3.3.1 Problem nasilja nad enama.............................................................9 3.3.2 Nasilje nad djecom..........................................................................11

2.3.3 Zlostavljanje starijih osoba..............................................................12

3.4 3.5 3.6 3.7

Znakovi i posljedice nasilja....................................................................12 Obiteljsko nasilje- relevantni zakoni......................................................13 Uloga policije u suzbijanju nasilja u obitelji...........................................15 Analiza sluaja......................................................................................17

4. ZAKLJUAK....................................................................................................18 5. LITERATURA...................................................................................................20

1. SAETAK

Nesumnjivo je da sva iva bia imaju pravo biti zatiena od svakog oblika nasilja. U borbi protiv nasilja uspjehu moe znaajno pridonijeti ako se od poetka, od vrtike dobi pa do kraja kolovanja, pozornost posveti postavljanju jasnih pravila i pouavanju odgovornosti prema sebi i drugima, njegui jasnu komunikaciju i toleranciju. Zahvaljujui angamanu nekolicine strunjaka, javna svijest o problemu zlostavljanja posljednjih godina je sve vea, a javnost je sve senzibilizaranija, to je dovelo do znatno veeg broja otkrivenih sluajeva. Naalost, povean broj otkrivenih sluaja ne slijedi i broj odgovarajuih obrazovnih strunjaka koji bi se trebali baviti zatitom rtava i prevencijom zlostavljanja. Obitelj je najznaajniji segment drutva u odgoju djece. Tradicionalna trogeneracijska zajednica se raspada, ene se zapoljavaju i slabe patrijarhalni utjecaji, a ratna i poratna zbivanja i naem drutvu optereuju i naruavaju obiteljske zajednice. Neizvjesna ekonomska i nesigurna socijalna situacija dovodi do pojaane napetosti i uzorokuje porast sociopatolokih pojava u obitelji. Zato ne treba uditi to se sve vie susreemo s vijestima o poinjenim zlostavljanjima u obitelji. Osnovna kola je jedina institucija koja se sustavno bavi cjelokupnom populacijom djece te preuzima veliku odgovornost u zbrinjavanju i zatiti djece rtava nasilja u obitelji. Nasilje se moe dogoditi svakome bez obzira na dob, spol, status, obrazovanje, rasu, nacionalnost, spolnu orijentaciju ili materijalnu situaciju. Nasilje u obitelji odreujemo kao skup ponaanja iji je cilj kontrola nad drugim osobama upotrebom sile, zastraivanjem i manipuliranjem. Takvo odreenje nasilja moe se primijeniti na najee oblike nasilja u obiteljitjelesno, emocionalno, seksualno, materijalno ili radno iskoritavanje. U Hrvatskoj se svakih 15 minuta fiziki zlostavlja jedna ena. Podaci su djelomino toni i zapravo umanjeni jer veina nasilja ostaje neregistrirana, a nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura. Iz tih razloga ene se samoorganiziraju i otvaraju sklonita za

ene rtve nasilja u obitelji. Ove je godine u Hrvatskoj ubijeno ak 16 ena, a poinitelj je bio suprug, partner ili bliski roak. Upravo o ovim najteim sluajevima obiteljskog nasilja najvie se i govori, no nasilje nad enama nije samo ubojstvo ili silovanje - nasilje je i jedna masnica ili uvreda. Crne statistike pune su sluajeva koji su prijavljeni policiji, no, naalost, veina takvih zloina ostaje unutar etiri zida - za njih znaju samo zlostavlja i njegova rtva. Zlostavljanje ima obiljeje traumatskog dogaaja s moguim kroninim ili odgoenim posttraumatskim stresnim reakcijama. Svatko od nas osobno, lokalne zajednice, nevladine udruge, pa i ukupno drutvo i drava, mora uiniti sve da se zlostavljanje djece svede na minimalne razmjere i da svako dijete diljem Hrvatske, bez obzira na svoju dob, zna da je zatieno i da postoje institucije koje e osigurati zatitu njihovih prava.

2. UVOD

Obitelj kao zajednica u kojoj se odvija primarna socijalizacija, djetetu bi morala biti i mjesto materijalne sigurnosti i emocionalne topline. U mnogim sluajevima to, naalost, i nije ba tako. Uzrok tome su najee narueni odnosi meu roditeljima koji neposredno utjeu na odnos roditelj-dijete. Nasilje predstavlja irok raspon ugroavajuih ponaanja koja za cilj imaju kontrolu drugih lanova obitelji i zadovoljavanje svojih potreba. Smisao obitelji je, meu ostalim, pruanje sigurnosti, skrbi te osiguranje dobrobiti za sve lanove obitelji. Obiteljski zakon propisuje kako su brani partneri ravnopravni u svojem odnosu i kako se njihov odnos temelji na meusobnoj vjernosti, potovanju i pomaganju. Nasilje u obitelji je sloen pojam koji prije svega pogaa svakog lana u obitelji koji je izloen bilo kojem obliku nasilja. Zlostavljana djeca i zlostavljene ene su odgovornost svih nas. Nasilje se moe dogoditi u svakoj obitelji, bez obzira na njen drutveni status, moe se dogoditi u bilo kojoj instituciji ili ustanovi, a koliko je ono uestalo u nekoj odreenoj sredini, ovisi o razliitim drutveno-ekonomskim, psiholokim, religijskom, pa i obiajnim determinantama. Tek tijekom 20.stoljea moderna kaznena zakonodavstva proiruju kriminalnu zonu u cilju zatite djece i maloljetnika i uvode nova kaznena djela kojima se djeca tite od nasilja. Radi zatite djece i osiguravanja njihova cjelokupnoga razvoja donesene su brojne deklaracije i zakoni, a provodile su se i mnoge meunarodne aktivnosti za suzbijanje toga problema. Ali unato zakonima te znanstvenim i strunim pokuajima prevencije maltretiranja djece, ono i nadalje postoji, te se u svakodnevnici razvijaju i novi oblici zaputanja i zanemarivanja. Nasilje nad enama kao izraz povijesno nejednake raspodjele moi

izmeu mukaraca i ena te povijesne neravnopravnosti spolova, prisutno je u svim razvojnim fazama drutva. ene i djevojice diljem svijeta, bez obzira na nacionalnu, rasnu i vjersku pripadnost, kulturu, dob i status, izloene su raznim oblicima fizikog, seksualnog, psiholokog i ekonomskog zlostavljanja. Korijeni nasilja nad enama lee duboko u strukturi drutva, a nasilje predstavlja najei oblik krenja ljudskih prava u Europi. Problem nasilja nad enama postalo je samo nasilje, a ne socijalni i drutveni problem. Za to je zasluan cijeli socijalno-drutveni sklop koji ne motivira

da se govori o nasilju nad enama. Promovirano je kao jedan tip legitimnog ponaanja. Legitimiran je sustav zlostavljanja koji je ve uao u sve pore naeg drutva. Ljubav i nasilje idu ruku pod ruku jo od djetinjstva, to se oituje u navici fizikog kanjavanja djece. Nasilje nad enama je i danas najraireniji oblik krenja ljudskih prava jer se dogaa iza oiju javnosti i jer se usprkos zakonima i danas uglavnom podrazumijeva da je ono privatna stvar. Treba imati na umu da ne postoji jednostavno rjeenje za sve situacije nasilja u obitelji. Razliite su okolnosti koje e utjecati na rjeavanje problema nasilja u obitelji: individualna obiljeja rtve nasilja i njezina socijalna podrka utjecat e na donoenje osobne odluke. Zbog ekonomske ovisnosti, straha i prijetnje potrebno je za enu koja je rtva nasilja vraanje osjeaja sigurnosti i materijalna pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Nasilje nad djecom postalo je na ozbiljni drutveni problem i u svakom pojedinanom sluaju ono, uz nesaglediva psihika i tjelesna oteenja i posljedice koje ostaju djetetu za cijeli ivot, predstavlja jedan od najeih oblika krenja temeljnih djejih prava. Vlada RH najstroe osuuje bilo kakve oblike nasilja, a posebice nasilje nad djecom, bez obzira na to o kojoj vrsti nasilja je rije i bez obzira na to gdje se ono dogaa. vrsto smo opredijeljeni pomoi djeci, rtvama nasilja, odluni poboljati zakonsku regulativu, odluni u kanjavanju poinitelja. Naa je ustavna, meunarodnopravna i moralna obveza zatiti djecu.

3. GLAVNI DIO

2.1 VRSTE NASILJA U OBITELJI

Nasilnitvo

obuhvaa

psiholoko,

emocionalno,

socijalno

ili

tjelesno

uznemiravanje jedne osobe od strane druge. Ono obuhvaa verbalno, tjelesno i/ili antisocijalno ponaanje i postupke, kao to su iskljuivanje, ogovaranje, agresivni govor tijela i spolno uznemiravanje. rtva se osjea nemonom i ima osjeaj da je zlostavljena. Presudno pitanje je stupanj tjelesne, psiholoke ili druge tete koju trpi rtva. Strah ili opasnost od buduih napada jo vie pogoravaju utjecaj nasilnitva na rtvu. Ugroavanje psihofizikog razvoja djece u obitelji razlikuje se u tjelesnom, spolnom i emocionalnom zlostavljanju, zanemarivanju i izloenosti nasilju izmeu roditelja. Spolno zlostavljanje odnosi se na situacije kad odrasla osoba prisiljava dijete da sudjeluje u nekoj aktivnosti kako bi zadovoljila vlastite seksualne elje, ono ukljuuje svaku seksualnu aktivnost odrasle ili barem pet godina starije osobe s djetetom, a prisila se odnosi kako na fiziku tako i na psihiku. Kod seksualno zlostavljenog djeteta uoavaju se ponaanja kod kojih je nuna struna pomo, poevi od kole, lijenika ali i drugih kompetentnih strunjaka. Djevojice su ee rtve od djeaka. U RH, od poetka 90-ih do danas, postoji poveanje broja otkrivenih sluajeva spolnog zlostavljanja djece. Emocionalno zlostavljanje je kronian stav ili postupanje roditelja ili skrbnika koje ometa razvoj djetetove pozitivne slike o sebi odnosno samopotovanje i socijalne kompetencije djeteta. Ono ukljuuje emocionalne patnje, odbacivanje, teroriziranje, psihiko kanjavanje, poniavanje, zastraivanje, izoliranje, pretjerana briga i zatita odraslih, pogreno socijaliziranje te uskraivanje emocionalnog odnosa. Najei je oblik zlostavljanja. Ne ostavlja jasne i okom vidljive tragove, niti o njemu postoje kriminalistiki podaci. Predstavlja destruktivno ponaanje odraslih spram djeteta, manipuliranje djetetovim osjeajima.

Zanemarivanje djeteta odnosi se na kronino proputanje roditelja da zadovolji djetetove potrebe. Tjelesno zanemarivanje su manjkavosti i/ili propusti u zadovoljavanju osnovnih potreba za hranom, odjeom, sigurnim smjetajem i ire, za zdravstvenom njegom, naputanje, protjerivanje iz doma i neodgovarajui nadzor nad djetetom. Obrazovno ili razvojno zanemarivanje odnosi se na neosiguravanje iskustava odnosno intelektualnih i obrazovnih mogunosti neophodnih za razvoj djeteta. Emocionalno zanemarivanje ukljuuje propust da se djetetu osigura podrka, sigurnost i ohrabrenje, odnosno nesposobnost ukljuivanja u pozitivnu emocionalnu interakciju s djetetom. Tjelesno zlostavljanje definira se kao nanoenje nesluajne tj. namjerne tjelesne povrede. Najei oblik tjelesnog zlostavljanja djece je prekoraivanje granice tjelesnog kanjavanja u odgojne svrhe. Tjelesno zlostavljanje djece moe imati razliite kratkorone i dugorone posljedice koje se oituju u podruju neurolokog i intelektualnog razvoja, kolskog uspjeha i ivotnih oekivanja, socioemocionalnog razvoja, socijalnih odnosa i ponaanja te mentalnog zdravlja u cjelini. Manifestira se na mnogo naina: guranje, amaranje, udaranje akama, nogama ili predmetima, bacanje, opekline, grienje, upanje, grebanje.
Ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oteenje ili unitenje osobne i zajednike imovine ili zabrana odnosno onemoguavanje koritenja osobne i zajednike imovine ili pokuaj da se to uini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom steenom osobnim radom ili nasljeivanjem, onemoguavanje zapoljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraivanje sredstava za odravanje zajednikog kuanstva i skrb o djeci ili drugim uzdravanim lanovima zajednikog kuanstva.

Meugeneracijski prijenos zlostavljanja djece u obitelji jest pojava da osobe koje su u djetinjstvu doivjele zlostavljanje u obitelji u odrasloj dobi zlostavljaju vlastitu djecu. Pojava prisutna kod nekih, a ne svih rtava zlostavljanja. Roditelji koji su u izrazito netrpeljivim odnosima i koji se tjelesno obraunavaju, ee i surovitije kanjavaju svoju djecu. Prekid meugeneracijskog prijenosa zlostavljanja olakava socijalna podrka koju osoba zlostavlja u djetinjstvu dobiva u odrasloj dobi. Prekidu meugeneracijskog kruga zlostavljanja pridonijet e visoka inteligencija, posebni talenti i odbacivanje stavova i vrijednosti vlastitih roditelja.

2.2 UZROCI NASILJA U OBITELJI

Rizini faktori za zlostavljanje kod djece su: mlaa dob, djeca sa kronino iritabilnom temperamentom, ADHD djeca, izrazito zahtjevna djeca kao i djeca sa poremeajima u razvoju. Najkritinija dob za fiziko zlostavljanje je izmeu 4 do 8 godina, emocionalno 6 do 8 godina, seksualno 8 do 12 godina. Rizini faktori za zlostavljanje kod roditelja su: mlaa dob roditelja, samohrani roditelji, nizak obrazovni nivo i mentalne bolesti. S obzirom na specifinu poratnu situaciju u Hrvatskoj prisutni su i mnogi dodatni faktori rizika za zlostavljanje poput: velikog broja oboljelih o PTSP-a, porasta alkoholizma i drugih ovisnosti, okrnjenih obitelji, siromatva, nezaposlenosti te socijalne izolacije. Svi ovi faktori mogu utjecati na smanjenu sposobnost uspjenog roditeljstva i poveavaju vjerojatnost zlostavljanja djeteta. O nasilju u obitelji postoji brojni mitovi. Temelje se na uvjerenju da se takve stvari dogaaju drugima. Kad ljudi ne raspolau pravim injenicama o nekoj pojavi, nastaje specifian oblik uvjerenja-mit. Mitovi o uzrocima obiteljskog nasilja na koje nailazimo gotovo svugdje, bez obzira na razliitost kultura, nacija i vjera. injenice pobijaju mitove. Osigurati prave informacije o tome to je istina, a to nije je vaan dio javnog djelovanja u borbi protiv nasilja u obitelji.
2.3 RTVE OBITELJSKOG NASILJA

Svim oblicima nasilja najee su izloeni u obitelji djeca, ena i starije osobe. Nasilje u obitelji uvijek pretpostavlja zloupotrebu moi u odnosima koji se temelje na nejednakosti. Ono nije nova pojava, vjerojatno postoji jo od pamtivijeka. No tek je nedavno prepoznato kao drutveni problem. Razvojem svijesti o ljudskim pravima, te pravima djece, ena i starijih osoba u posljednja etiri desetljea srueni su brojni stereotipi o idealnoj obitelji. Porast nasilja u obitelji povezan je s porastom nasilja u drutvu. 2.3.1 PROBLEM NASILJA NAD ENAMA Kao to navodi opsena UNICEF-ova analiza (1994.) poloaja ena u zemljama u tranziciji, ukljuujui i RH, nasilje nad enama esto prolazi nezamijeeno i nedokumentirano iako postoje brojne naznake da je u porastu. To je

intiman problem u koji se ne intervenira ako ena intervenciju ne trai. Mnoge ene umanjuju nasilje koje su preivjele, potiskuju negativna iskustva i ive od sjeanja na dobra vremena. One vjeruju mukarcu kada kae da mu je ao i da e se promijeniti. Nasilje i zlostavljanje moe zapoeti razvojem neke veze, nakon udaje, roenjem prvog djeteta ili tek nakon nekoliko godina zajednikog ivota. Mukarci koji jednom izvre nasilje nad enama najee tako i nastavljaju. ene iz brojnih razloga ele sauvati zajednicu i spremne su povjerovati nasilniku, impresionirane su isprikama i nainom aljenja zbog nasilja. ene razvijaju razliite mehanizme obrane i svakodnevnog preivljavanja, to je njezin nain rjeavanja problema. Osnovni razlog mukog nasilja nad enama je u pratrijarhalnosti drutva u kojem vlada model neravnopravne raspodjele meu spolovima. Kako pokazuju ispitivanja, mjesto ene u drutvu je i danas kua. Ona je ovisna o mukim lanova obitelji, a naroito o branom ili izvanbranom partneru. Dodatni problem je u tome to vie od 90 posto rtava ima i djecu pa su djeca sekundarne rtve nasilja u obitelji, ak i kada ga nisu direktno pretrpjela. Svae, optuivanja, vrijeanja, omalovaavanja su svakodnevna pojava u obiteljima u kojima ima nasilja i djeca to svakodnevno vide. I ako nisu rtve fizikog, onda su rtve onog psihikog. Prema procjenama brojnih organizacija koje se bave ovim problemom, najmanje je svaka peta ena koja ivi u vezi preivjela tjelesno nasilje barem jednom. Najmanje svaka druga ena poznaje u svojoj blioj okolini jedan sluaj tjelesnog nasilja u vezama. Prema UNIFEM-a obiteljsko nasilje se dogaa u jednoj od tri obitelji, a na svijetu nema podruja u kojem nema obiteljskog nasilja. Svjetske statistike o obiteljskom nasilju, prikupljene na temelju velikog broja istraivanja pokazuju da: svakih 15 minuta je jedna ena izloena tjelesnom zlostavljanju od strane mukarca; preko 80% nasilja nad enana vre njihovi partneri; znaajan broj ubijenih ena (45%) ubili su njihovi partneri; na pitanje koliko dugo traje nasilje, 72% ena odgovara da to traje vie godina te je ono svakodnevno. Sve se ee govori da je nasilje u obitelji jedan od glavnih problema javnog zdravstva, kao i puenje, zloupotreba alkohola i droga, AIDS. Iako naputanjem nasilnog supruga nasilje ne prestaje odmah, istraivanja su pokazala da se odlaskom ena ipak uspijeva spasiti. Karakteristino je za Hrvatsku da sustavnih praenja poloaja ene u drutvu i obitelji nema. Kad se radi o nasilju u obitelji u aritu zanimanja strunjaka je nasilje nad djecom. Naglaeno je da su gospodarske i politike promjene donijele niz
9

negativnih promjena za ene, posebno u drutvenoj i ekonomskoj sferi. Iako ene danas imaju vie mogunosti i spremnije su traiti pomo zbog nasilja, po svemu sudei rat je utjecao na porast nasilja u obitelji. Jo se mnogo toga mora promijeniti u stavovima ireg okruenja i boljem povezivanju razliitih sustava da bi zlostavljana ena dobila odgovarajuu pomo. U okviru projekta Stop nasilju protiv ena Centar za ene rtve nasilja provelo je istraivanje gdje su dobiveni slijedei rezultati: 86% ispitanika odobrava iznoenje u javnost problema nasilja nad enom i smatra da ene nisu dovoljno zatiene od nasilja; 26% ispitanika smatra da postoje situacije u kojima je opravdano da partner udati enu; znaajan broj ispitanika vjeruju u mitove o nasilju; ene su svjesnije problema nasilja i pokazuju manje tolerancije na nasilje od mukaraca. Odlukom Ujedinjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine obiljeava se Meunarodni dan protiv nasilja nad enama. Tada su ga na prvom skupu feministkinja Latinske Amerike u Bogoti sudionice proglasile u znak sjeanja na ubijene sestre Mirabal. No zanimljivo je da se o ovom problemu u svijetu poelo nedavno razmiljati. Tek 1979. godine usvojena je Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena. injenice pokazuju da je esta pojava nasilja mukarca nad enom, no valja spomenuti i nasilje ene nad mukarcem. Najei razlozi zbog kojih mukarci ne prijavljuju nasilje svojih partnerica jesu ovi: misle da je to sramota, da su sami krivi to su to partnerici dopustili ili su sami uistinu uzrokovali (isprovocirali) nasilje. Najei oblici su: brano silovanje, tjelesno ili psiholoko zlostavljanje, preljub, maltretiranje djece ili nemonih lanova obitelji, maltretiranje kunih ljubamaca i sli. Uzrok nasilja ene nad mukarcem moe se pripisati dugotrajnom iskoritavanju ene u obitelji, ali i drugim moguim uzrocima. 2.3.2 NASILJE NAD DJECOM Studije pokazuju da djeca koja nisu bila neposredno izloena tjelesnim napadima (oeva, majinih partnera ili oevih partnerica i drugih osoba), za razliku od njihovih majki, smatrali pasivnim rtvama. Djeca koja su bila izloena bilo kojoj vrsti nasilja u obitelji neposredno ukljuene rtve koje kopiraju ponaanje kojima su i sami bili izloeni. esto se smatra kako djeca rtve obiteljskog nasilja ne ele govoriti o svojim problemima. No, brojna su djeca spremna strunjacima iznijeti svoja iskustva, koja u najveem broju sluajeva odgovaraju stvarnom stanju. Kad eli poduzeti

10

odgovarajue mjere zatite zlostavljenog djeteta lijenik najee ostaje bez potpore i suradnje roditelja. Zlostavljanje djece u bilo kojem obliku djeluje na sve aspekte djetetova razvoja. Utjee na djetetovo tjelesno zdravlje, intelektualni i emocionalni razvoj, psihiko funkcioniranje te na razvoj socijalnih vjetina i sposobnosti. Djeca izloena maltretiranju moda ponekad i ostavljaju dojam da o svome problemu ne ele govoriti, da je to njihova stvar, odnosno ona to zbog osjeaja stida i straha negiraju. Kako pokazuju rezultati ispitivanja, ona s pravom od uitelja, pedagoga, psihologa i drugih strunjaka u koli, ali i izvan nje, oekuju zatitu i pomo. Na to uostalom imaju i Ustavno pravo i pravo zajameno meunarodnim deklaracijama. Prema Obiteljskom zakonu svatko je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb o krenju djetetovih prava, a posebno o svim oblicima tjelesnog, duevnog ili spolnog nasilja, zanemarivanja ili nemarnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta. Centar je duan odmah po primitku takve obavijesti ispitati sluaj i poduzeti mjere za zatitu djetetovih prava. Zaputena su djeca u ponaanju pasivnija, socijalno izoliranija u odnosima s vrnjacima, dok su zlostavljana agresivnija. Istraivanja provedena kod nas upuuju na porast problema maltretiranja djece. 2.3.3 ZLOSTAVLJANJE STARIJIH OSOBA O zanemarivanju i zlostavljanju starijih osoba nema mnogo podataka u svijetu pa ni u Hrvatskoj iako ono nedvojbeno postoji. Sadanji sustav vie pozornosti posveuje nasilju nad djecom i enama. Zbog produljenja ivotne dobi poveao se i broj starijih osoba, meutim, povean je i broj zlostavljanih starijih osoba. Gotovo treina onih koji zlostavljaju starije osobe su njihova djeca ili suprunici. Zlostavljanje starijih esto je rezultat stresa i frustracija onih koji se brinu o njima. Ovaj oblik zlostavljakog odnosa manifestira se kao nemar ili fiziko, psihiko ili financijsko zlostavljanje. rtvi nasilja vrlo je teko i poniavajue u takvim situacijama traiti pomo, kad je nasilna osoba lan obitelji.
2.4 ZNAKOVI I POSLJEDICE NASILJA

Posljedice izloenosti nasilju su brojne i bitno utjeu na mentalno zdravlje onih koji su mu neposredno izloeni. Znakovi zlostavljanja ena: ozljede na licu, prsnom kou, grudima, trbuhu, podljevi, ogrebotine po tijelu, unutarnje povrede, izbijeni zubi, opekline razliitog stupnja, vidjivi tragovi guenja na vratu, povrede bubnjia, ozljede na genitalnom podruju. Socijalni znakovi zlostavljanja: povlaenje od okoline,
11

nedostatak socijalne mree. Ostali znakovi koji mogu upuivati na zlostavljanje: napetost, nemir, osjeaj slabosti, osjeaj straha, srama i krivnje, samozanemarivanje i gubitak samopouzdanja, depresivnost, anksioznost, napadi panike, poremeaji spavanja, poremeaji prehrane, zlouporaba alkohola i droga, problemi s koncentracijom, dezorijentiranost, rastresenost, agresivnost prema sebi i drugima, seksualne tekoe, posttraumatski stresni poremeaj PTSP. Znakovi koji ukazuju na izloenost nasilju kod djece mogu oitovati neka od slijedeih ponaanja ovisno o stupnju i uestalosti zlostavljanja: trajne pritube na tjelesne boli, ponaanja kojima trai odobravanje, povuenost, pasivnost, potpuna poslunost, niska tolerancija na frustraciju ili beskonana strpljivost, ispadi bijesa, uestali sukobi s braom/sestrama i vrnjacima u razredu, agresivno maltretiranje druge djece. Mogu oitovati krajnosti u ponaanju; s jedne strane odlino kolsko postignue, perfekcionizam i pretjeranu odgovornost, a s druge tekoe u koncentraciji, slabo praenje kolske nastave, nespretno ponaanje, sklonost nezgodama, strah od odlaska u kolu Znakovi i posljedice kod adolescenata: bijeg u drogu ili alkohol, bjeanje od kue, suicidne misli i pokuaji, kriminalna djela poput prodaje droge ili krae, pesimizam u pogledu zadovoljavanja temeljnih potreba za sigurnou, ljubavi i pripadanjem, nisko samopotovanje, potekoe u odnosima s vrnjacima, smanjeno suosjeanje sa rtvama, potekoe u kognitivnom i obrazovnom funkcioniranju, bijeg u ranu trudnou. Brojna istraivanja i kliniko iskustvo pokazuju da zlostavljanje ima brojne negativne posljedice na razvoj djeteta. Zlostavljana djeca odrastaju u obiteljima u kojima su sukobi, neprijateljstvo neposredni nain odgoja i otuenost meu lanovima okruenja u kojemu se zbiva tjelesno ili/i emocionalno zlostavljanje. Dugorone posljedice nasilja su brojne. Neke studije navode da ak 80% psihijatrijskih bolesnika ima povijest zlostavljanja i slinih traumatskih iskustava iz djetinjstva. 2.5 OBITELJSKO NASILJE- RELEVANTNI ZAKONI Zakon o zatiti od nasilja u obitelji propisuje to je nasilje u obitelji, osobe koje se smatraju lanovima obitelji u smislu ovoga Zakona, te vrste i svrha prekrajnopravnih sankcija za poinjenje nasilja u obitelji. Svrha je ovoga Zakona prevencija, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji, primjenom
12

odgovarajuih mjera prema poinitelju, te ublaavanje posljedica ve poinjenog nasilja pruanjem zatite i pomoi rtvi nasilja. U svim postupcima vezanim za nasilje u obitelji prema ovom Zakonu primjenjuju se odredbe Prekrajnog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mlade, ako ovim Zakonom nije drugaije propisano. Svrha propisivanja, izricanja i primjene prekrajnopravnih sankcija je osobita zatita obitelji i lanova obitelji ugroenih i izloenih nasilju, potivanje pravnog sustava te sprjeavanje ponovnog poinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem poinitelja prekraja. Prekrajnopravne sankcije za zatitu od nasilja u obitelji su zatitne mjere, kazna zatvora, novana kazna i druge prekrajnopravne sankcije propisane Prekrajnim zakonom. Iz osnovnih odredbi Zakona o zatiti od nasilja u obitelji osobito se naglaava obveza prijavljivanja nasilja u obitelji te da su zdravstveni djelatnici, djelatnici socijalne skrbi, psiholozi, socijalni radnici, socijalni pedagozi i djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova duni prijaviti policiji ili nadlenom opinskom dravnom odvjetnitvu poinjenje nasilja u obitelji za koje su saznali u obavljanju svoje dunosti. Osobe koje ne postupaju u skladu sa zadanim obvezama ine prekraj. Snalaenje u problemu nasilja olakat e vam Protokol o postupanju u sluaju nasilja u obitelji koji je donijelo Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, a kojim je regulirana suradnja i propisano djelovanje nadlenih tijela. Hrvatska kao potpisnica Konvencije o pravima djeteta, u djelovanju na zatiti prava djece intenzivno surauje s brojnim meunarodnom organizacijama. Jednakost u socijalnim pravima treba slijediti jednakost u temeljnim pravima svakog djeteta na zatitu od svih oblika fizikog ili psihikog nasilja, zanemarivanja, zlostavljanja ili izrabljivanja, kao i od uporabe sredstava ovisnosti. Posljednjih nekoliko godina nasilje u obitelji privlai sve veu pozornost strunjaka i javnosti. U Hrvatskoj su postignuta znaajna zakonska unapreenja a poveana je i senzibilizacija strunjaka za taj problem. U razdoblju od 1992. do 2002.g. broj otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela zlostavljanja i zaputanja maloljetnika porastao je vie od 8 puta. I u sustavu socijalne skrbi je dolo do znatnog poveanja djece korisnika usluga zbog zlostavljanja i zanemarivanja. Dravni zavod za zatitu obitelji, majinstva i mladei po definiranom djelokrugu svoga rada, ali i s interesom za usmjerenu skrb o djeci i u Hrvatskoj, tijelo je uz koje se djelotvorno naslanja i Vijee za djecu, zadueno je za strune poslove u vezi pripreme, koordiniranja i izrade

13

strategija za zatitu djece i mladih u svim podrujima drutvenog ivota. Kao potpisnica Konvencije o pravima djeteta Hrvatska ima obvezu poduzeti sve potrebne zakonodavne, upravne, socijalne i obrazovne mjere zatite od svih oblika tjelesnog ili duevnog nasilja, povreda ili zlouporaba, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja, u to je ukljuena i spolna zlouporaba, dok o djetetu skrbi roditelj, zakonski skrbnik ili neka druga odgovorna osoba kojoj je dijete preputeno (lanka 19). Hrabri telefon i Potpora su organizacije koje su uz pokroviteljstvo Ministarstva rada i socijalne skrbi, jasno pokazali ogromno zanimanje strune javnosti za probleme nasilja u obitelji, ali i nedovoljnu suradnju meu sustavima koji trebaju promicati kvalitetniju skrb za rtve izloene nasilju. U hrvatskom pravnom poretku ima elemenata za pruanje pomoi rtvama nasilja, ali ne postoji cjelovit i uinkovit sustav kratkorone i dugorone zatite ugroeih. Usmjerenje prema zatiti djece i prava poteklo je iz Konvencije o pravima djeteta koje je RH strankom od 1991.godine. Izvjee koje je RH izradila za Odbor UN za prava djeteta o primjeni Konvencije sadri ocjenu da broj sluajeva zlostavljanja djece i ena raste. Obiteljski zakon ima nekoliko odredbi koje se odnose na nasilje u obitelji, odnosno koje propisuju mjere zatite. Neke su mjere nove u hrvatskom pravnom sustavu, no njihovu vrijednost teko ocijeniti ako ne postoji sustavno prikupljanje podataka o uestalosti i rezultatima primjene novih propisa. Funkcija je obiteljskog prava da pravnim propisima ureuje odnose izmeu lanova obitelji. Kad su obiteljski odnosi poremeeni, obiteljsko pravo sustavom mjera intervencije nadlenih tijela utjee na konfliktnu situaciju. Nasilje u obitelji prepoznato je kao globalni problem koji bitno naruava ljudska temeljna prava lanova obitelji. U posljednjih nekoliko godina meunarodne organizacije kao UN, UNICEF i Vijee Europe su razvile strateke dokumente iji je cilj sprjeavanje i zaustavljanja nasilja mukarca u obitelji, odnosno openito nasilja u obitelji. To se oituje u: razvoju programa za ene rtve nasilja, razvoju zakonske regulative i inkriminiranju nasilnog ponaanja u obitelji kao kaznenog ili prekrajnog djela, razvoju edukativnih programa za senzibilizaciju strunjaka za rad u podruju nasilja nad enom te izradu nacionalnih stratekih dokumenata koji su temelj brobe protiv nasilja u obitelji.

14

2.6 ULOGA POLICIJE U SUZBIJANJU NASILJA U OBITELJI Cilj protokola postupanja policije je zatititi rtvu od nasilja u obitelji, odnosno raditi na suzbijanju nasilja u obitelji u funkciji zatite opstojnosti i zdravlja obitelji i sprjeavanja meugeneracijskog prijenosa nasilja u obitelji, te istodobno i u funkciji provedbe proaktivne strategije prevencije: ubojstava, samoubojstava, nanoenja tekih tjelesnih ozljeda, fizikog i psihikog zlostavljanja, spolnih delikata, udaljavanja djece i maloljetnika iz roditeljskog doma, odnosno rtve iz obitelji, kao i raditi na suzbijanju maloljetnike delinkvencije, jaanju kaznenopravne zatite djece i maloljetnika, suzbijanju zlouporabe opojnih droga i drugih ovisnosti, te izravno pridonijeti postizanju ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj. Na alost, jo smo suoeni s nedostatkom informacija o tome kako bi policija trebala obnaati vanu funkciju kao to je zatita djece od zlostavljanja i zaputanja u obitelji. Velik broj sluajeva ostaje neregistriran jer se rtve plae prijaviti. Cijena proputanja prijavljivanja je ogromna: izlae se djecu tekom tjelesnom ozljeivanju pa ak i smrti. S druge strane, veliki broj kaznenih prijava biva odbaen nakon provedene istrage uslijed nedostatka dokaza. Od policijskog djelatnika koji dolazi na intervenciju u sluajevima nasilja u obitelji oekuje se da: prekine nasilje, ispostavi red i mir; preuzme kontrolu nad nasilnikom, odabere odgovarajuu strategiju komunikacije; priskrbi medicinsku pomo; obavi razgovor sa svim nazonim osobama; tono zabiljei to se dogodilo; upozori poinitelja na protupravnost njegovog ponaanja; poduzme sve to je u tako kratkom vremenu mogue da stekne povjerenje rtve; prihvati rtvino odbijanje pomoi. Rezultati istraivanja pokazuju da ak 66% rtava je izjavilo da je bilo jo puno situacija kada su mogle i zapravo trebale zvati policiju, a da to nisu doista i uinile. ak 43% ena je istaklo barem jednu vrstu problema koji je nastao kao rezultat interveniranja policije, suprug ih je muio jo vie nakon toga. Vezano uz nasilje nad enama i djecom u obitelji u policiji postoji dilema je li to uope pravo podruje policijskog posla ili je to domena socijalnih radnika. Rije je o mjeavini te dvije vrste poslova, iji je cilj odravanje reda i mira, odnosno rjeavanje sukoba. U situacijama nasilja u obitelji prave se treba koristiti kao potencijal. Policija ima ulogu uvara ulaznih vrata u kaznenopravni sustav. Policijski slubenici su oni koji prvi u ime drutva reagiraju na probleme koji se pojavlju u zajednici. Policajci su obino prvi koji reagiraju na kriznu situaciju u

15

obitelji. O svom postupanju policija dostavlja izvjee nadlenom centru za socijalnu skrb kako bi se provele mjere obiteljsko-pravne zatite.

2.7 ANALIZA SLUAJA- TO TI NAPRAVI

16

4. ZAKLJUAK

Obiteljsko gnijezdo ispunjeno ljubavlju i panjom zasigurno e uroditi zdravim pojedincem, meutim, alosna istina za zastraujue veliki broj osoba je injenica da upravo dom i obitelj predstavljaju mjesto opasnog i poniavajueg ivljenja. Nasilje u obitelji postoji u mnogo oblika, od tjelesnog, mentalnog, ekonomskog, seksualnog, verbalno, privatnog i javnog, koje odrasli ili djeca koriste protiv svojih intimnih partnera. Svaki ovjek ima pravo na ivot, slobodu, sigurnost, jednakost, jednaku zatitu pred zakonom, slobodu od svih oblika diskriminacije, najvii dostupan standard zatite fizikog i mentalnog zdravlja. Problem nasilja treba uiniti vidljivim, a to se moe jedino ako se u njemu govori otvoreno imajui stalno na umu najbolji interes ljudi. Djecu treba poduiti da svatko ima svoj prava i da im nitko ne smije oduzeti da se osjeaju sigurnom, voljenom i vrijednom. Zatvaranjem oiju pred problemom ili uvjerenje da se zlostavljanje dogaa u nekom drugom drutvu, drugom socijalnom krugu ili nekom drugom susjedstvu samo nas udaljava od injenice da ono postoji, a tedei sebe od neugodnih sadraja pogodujemo stvaranju privida ruiaste situacije, koja ne mobilizira na angaman i konkretnu alkciju. Nasilje u obitelji sadraj je koji svakako ostavlja teak trag na sve koji o njemu govore. Osvjeivanjem svojih prava zlostavljane e ene ranije prijaviti nasilnika te napraviti sve da sebe i svoju djecu zatite od batina i poniavanja; upravo statistike govore da je posljednjih godina sve vie prijavljenih sluajeva obiteljskog nasilja i nasilja nad enama. Veliki problem je to su rtva i nasilnik tretirani isto od strane dravnih slubenika. ene koje prijave bilo koji oblik nasilja najee nailaze na potpuno nerazumijevanje slubenika, prisiljene su na mirenje s nasilnikom, prisiljene su davati dijete na kontakt s ocem. rtva nasilja i nasilnik su tretirani potpuno isto, prema nasilniku se odnosi s potovanjem, djelatnici ga se boje, policiju se eka mjesecima. rtva je takoer privedena, a od strane suda jednako je kanjena za obiteljsko nasilje kao i nasilnik. Govoriti o nasilju nad djecom koja svoje djetinjstvo proivljavaju u

17

uvjetima potpuno stranim njihovoj bezazlenoj prirodi i u okruenju razarajuem za integritet i mir njihova duha ne moe ostaviti ravnodunim nijednoga ovjeka. Hrvatski podaci o nasilju nad enama jo su uvijek poraavajui. Naime, vie od 50 posto ena svakodnevno trpi psihiko zlostavljanje, a njih 30 posto i fiziko. alosna je injenica to da se uz nasilje nad enama jo uvijek veu brojni mitovi. Posljedica izloenosti nasilju su mnogostruke kako za tjelesno zdravlje rtve tako i za njezino mentalno zdravlje. Osobito je narueno samopotovanje i samopouzdanje, a time i vjera da postoje i jake strane u svakoj osobi koje joj mogu pomoi u noenju i rjeavanju problema. Kako bi obitelj bila humana i sigurna sredina potrebno je: meusobna podrka i povjerenje, pokazivanje ljubavi, meusobna zainteresiranost, tolerancija, emocionalno topli odnosi, pozitivna interakcija, realna oekivanja, pravednost i potenje prema lanovima obitelji, ravnopravnosti svih lanova obitelji, tjelesna i emocionalna sigurnost u obitelji.

18

5. LITERATURA

1. Ajdukovi, M., Pavlekovi, G.(2000). Nasilje nad enom u obitelji. Zagreb. Drutvo za psiholoku pomo 2. Ajdukovi, M. (2004). Psihosocijalne intervencije s poiniteljima nasilja u obitelji. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, god.11, br.1. str 1-378. 3. Ajdukovi, M. (2001). Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece. Dijete i drutvo-asopis za promicanje prava djeteta, God.3 br.1-2. 4. Bili, V., Zlokovi J.(2004). Fenomen maltretiranja djece-prepoznavanje i oblici pomoi obitelji i koli. Zagreb. Naklada Ljevak 5. Buljan- Flander, G. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece. Zagreb. Marko M. Usluge 6. Cajner-Mraovi, I. (2001). Uloga policije u suzbijanju zlostavljanja i zaputanja djece: to je jasno, gdje su dileme i kako ih moemo rijeiti, Zagreb: MUP RH. Dijete i drutvo-asopis za promicanje prava djeteta, God.3 br.1-2. 7. Duli, A. (2001). Zlostavljana i zanemarena djeca-obiteljsko ozraje i drutvena zatita. Dijete i drutvo-asopis za promicanje prava djeteta, God.3 br.1-2. 8. Killen, K. (2001). Izdani-zlostavljana djeca su odgovornost svih nas. Zagreb. Drutvo za psiholoku pomo, Sinapsa 9. Kocijan-Hercigonja, D. (2001). Emocionalno zlostavljanje djece. Dijete i drutvoasopis za promicanje prava djeteta, God.3 br.1-2. 10.Nasilje nad djecom u obitelji (zbornik radova-preporuke strunjaka Vladi RH za unapreenje prevencije i neposrednog rada s djecom zlostavljanom u obitelji).(2003). Zagreb. Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei. 11. Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2008. do 2010. g. Zagreb. Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti . 2008. 12. Penik, N. (2006). Meugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko. Naklada Slap

19

13. ero, V. (2001). Psiholoko zlostavljanje djece u obitelji. Dijete i drutvo-asopis za promicanje prava djeteta, God.3 br.1-2. 14.http://64.233.183.104/search?q=cache:Vas4uQzFfGoJ:www.uredravnopravnost.hr/dokumenti/Protokolopostupanjuuslucajunasiljauobitelji 15.http://www.zakon.hr/z/81/ Zakon o zatiti od nasilja u obitelji.2003.NN br 116.Zagreb 16.http://www.mup.hr/1127.aspx

20