NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA Gi NARODNE ODBOR KOTARA DUBROVNIK Sav jet wa prosvjetu 4 kultura Broj: 0484/54 od_27.V.1954.e. Predmet: Skol.Savjeti-referat za zborove biraéa, NARODNOM | OPGINE.- S VIM A NARODNIM SKOLAMA -SvIMA Osnove naSeg sistema upravljanja Sine radnidki savjeti a Komune. To znaéi da je u biti iamjenjen karakter i uloga drZamih srea~ na vopée, pa time i na’ podrutju proavjete, Na prstavkama radnickin savje- fe djeluju 4 savjeti 2a prosvjetu kao kelektivni drustveno-dréavni orge— ni uknjima drustveni elementi imaju glavnu ulngu.s Nag saviet za prosvjetu kan argan narndnog odbora ko- tera, kan i opéinski savjeti za prosvjetu udinili su desta da se narodno obragovanje sSlobediln nd birnkratiama drZamog aparata, Drustvene snage koje po svom drustvenom pringaju i ulogi imaju na pedrvugju sknletva odlue Guduéy ri jet uéinild sv da sui kad nas uv Sks1stvu gabiljezeni vidniji uspjesi. Jos nije pastignutn, a niti se moglo pnstiéi dase Skela i od~ 60) podignv na savremene sncijalistitke principe. Svaki od nas knji prati dnevnu Stampu mogan je zapaziti Gag od prSetka ove Skel.gndine problemi i pojave iz oblasti djelnvanja yagih skola stavijeni na dnevni re? naSeg drustvenog Zivota manga vise isa Pano interesa nego ikad ranije, 0 problemima odgoja i sbrazavanja Jame 20%9 Govérilo se na raznim kanferencijama Narndne anladine, adfulen= Jima prosvjetnin radnika, drugtvima "Nasa Djeca" i na konferencijama SSRN-a, Interes je pnjacan ssnbito pislije govera druga Bakariéa u dece- mbru progle gndine na savjetovanju na knme se raspravljalo o drustvenom polozaju 4 odgagnom djelovanju skole. Organizacije SSRV-a su raspravi ja~ te, @ osnbite u mjestima i gradovima gdje pnatoje arednje i strumne Shee jez tome kako treba pruZiti pemoé i podréku naprednim shvatenjima wu natin Skolama u borbi protiv aastarjelin, a negije i reakcionamin poja- vama u radu nekih Sknlas To delazi od tuda, Sto u skladu s osnovama naseg drud- tyenog ured jenja stvar ndgoja i Skela postaje u osnovi stvar drustva, Stvar drustvenih naprednih snaga okupljenih’u komunalnim zajednicama, a ne administretivnog upravl janja. Socijalistiéki Savez Radnog narnda kan osnovna politi- 4a jonage naseg drustva u tome treba da odigra anagajnu wineu 1 trebao ida ima trajnu i organiziranu vetu sa Skolom,njenim problemima,uspje- Bima meugpjesima 1 teskosana. Ta trajna i srganizirana veca sa Skolom Bitd Ge Skolski savjeti koji'ée se birati potetkom limja og, na aboro- Vina birata, a preko kojin ée se ostvariti drustveno upravijanje Skolamas U Skolske savjete pored prosvjetnih radnika birati de se napredni radni ijudi, Slenovi SSRN-a, drustava "Nasa Djeca” kao i roditelji usenikas iknlski savjeti ée biti ne&to drugo nego Sto su do mam da bili Sknlski odbori, koji Suu glavnom vodili brigu 9 polasku Sel. obveanike, o materijalnom pologaju Skole i prosvj.radnika, te nekim drue gin pitenjima kultumo-masny.zada u selima, Oni nisu raspravljalé 9 nuta- fnjim pitenjima Skola kay i odgoja osim u iznimin slvéajevima. Tim pi- tenjima bavio se i rjesavan ih je samo wéitelj ili nastamidki zbor u gemogndisnjim Skelama, Neki reditelji saradjivali sus uéiteEjima i nas- tavnicima pn pitanju odgoja, > U danasn joj fazi naSeg drustvenng razvitka treba da shvatimo da se ne radi samo i u prvom redu o pnjedinaénim interosima roditelja wa Skolu, koja odgaja njihevu djecu,veé i o sve veéem drustve- nom interesu greditelja Socdjaliona ga Skolu kao drustvenu ustanovu, kojogWa sot els ee ra tems Zadednica povjerile odgoj mladng pokolenja,u naprednom, soci jelistigkom dunu, Zasto roditelji imajv pravo na ugedée u drustvenom peravijanju skolom ? U najmanju roku zato, &to daju Skolama djecu i sto fu najvise gainteresirani za bududnost svaje djece. Kako je veé napomenu= fo ovo nije najvazniji argument, Roditelji kan i drvgi Glanovi SoRNca kan Glenovid drustva imajx pravo da westvaju u drustvenom upravijanju Skelon radi toga, Sto su odgoj i obrazovanje drvstvene funkeije, a Sknia dnustec- RoFodgojna ustanova, knjoj drustvo odredjuje mjesto i alogu. Niked nije ni bilo, a niti se Skola moZe zamislit: Keo, o8aml) ne ustanove, koja bi mogle Zivjeti aa sebe, ming drugtva 1 Pozbe u njemu, Ovo naro’ito vali 2a sncijalistigko drostve 4 nase wrijomes YyRaSoj Skoli tesa da viadaju snctjal.drustvend odnosi, da se postive iiénost udenika, njegovn dostojanstva i ponos, da viada drugarski,iskreni ganos medju utenicima, da se pnstuje lisnost wtitelja 114 nastavnike itd. ocdfadistigko drustvs,kekve je naSe,oéekuje od naSe Sknle da odgaja dje> GUrmladiée i djevojke sa Sirokim vidiken,takav narastaj knji é¢ stelno palits dg wpoznaje mautne istine, da slobndno iznrsi svoja misijenjay Kode co Zarks Ljubiti nagu socijalistiéku zajednicu, uvijek biti spramo mm aiena obranw i izgradnju dati. sve avnje miadenatke onage 4 energiju Socijalistiéko drustveni odnnsi koji su kod nas dos ii B prvom redu do izrazgjo u readnitkim savjetima i drogim samouprevnin cqeanama treba da se odreze i u skolema putom dknlekih savjeta, Osim toga od Sporijeg ili beaeg rezvoja srgara samouparvajanje bilo u privredi Lit p dypedm granama naSe drugtvene djvlatnosti kao i pd indedjatibe radnin dudi visi prai ili Sporiji razvoj sncijaligma, Razvoj tih samoupravninh Eger gag i Momume ovisi 1 o karakteru obrazovanju i spnecbnosed 1judd cr araepudima rade, a nbrezovanje 1 sposobnost 1judi razvija skola i #ato Je drustve 4 te kako saintoresirans materijaino 1 ideoloski za ted i 2a" oe gmiadine u Skeli. Radi toga ndgoj i bramovanje nije sano stvar pro- Sudetnih radnike niti dr&avnog aparata,rveé prije svega stvar soci jals deyStvenin faktora i enaga, Novi drudtveni adnosi kod nas trade 1 pagova- Fajuce promjene kako uw strukturi Skole tako iu nataau upravijanje Skolama. Iz ovog je vidljivo, da drugtveno upravljanje Skolama Re Pojavijuje se usljed nepovjerenja prema prosvjetnim radnicima ved radi toga Sto je drustvena zajednica Zivo zainteresirana i hoée da neposredno utJete na razvitak Skole i na njeno djelovanje u skladu sa nagin drustve. nin odnosima i nastojenjima. Radi se dakle o tome da se i u Sknli 1 ako na svoj Poseban na¢in, hvataju u koSdav, napredne ideje i moralna shvaéae nia $2 2aostalimnazadnim 4 negdje revolucionamin shvatanjima 1 predras sudama. Od sposobnosti i svijesti svakog pojedinog Slana Skol. fizdetg ovisd 1 pravilan njozov rad na postizavenju cilja za koji se on bine. SSHN-8,druStva "Nase Djecan,opéinska vijeéa treba da nastaje aa Paredy gne Ljude kodd ée no avojim naprednim shvatanjima wistiny odgova- rati duinostima Slahiova Skolskog savjeta, S.7.. = s.Ma Nagelnik : A Vo jag Mato ver, a TEM Segoe gen Aa fy By Rl Bee. Ga