You are on page 1of 5

STANICA – OSNOVA ŽIVOG SVIJETA

Stanica – osnovna jedinica života


Stanica

 osnovna građevna jedinica svih živih bića

 može biti jednostanična (euglena, pivski kvasac) i mnogostanična (čovjek, maslačak)


 tipovi: prokariotska – arheje i bakterije → manje i starije od eukariotskih, nemaju
oblikovanu jezgru ni organele
 struktura: stanična stijenka i membrana, ribosomi, citoplazma,
nukleoid (ima ulogu jezgre, ali nije obavijen membranama), kapsula,
bič/evi, pili (služe za prijanjanje za neke površine), plazmid (genski
elementi – male kružne ili linearne molekule DNA koje sadržavaju
manji broj gena, nisu važni za osnovne životne funkcije stanice)

eukariotiska – protisti, gljive, biljke i životinje → veća i složenija jer ima


pravu jezgru obavijenu membranom koja sadrži DNA, sadrži stanične organele

Građa i uloge staničnih organela i struktura


 stanični organeli:
a. s dvije membrane:
 JEZGRA: kontrolira cijelu stanicu, u njoj se nalazi DNA tj. nasljedna tvar, na
jezgrinoj ovojnici su pore za ulaz i izlaz molekula
 MITOHONDRIJ: grebeni + matriks, mjesto izvođenja staničnog disanja (oslobađa
se energija iz hrane), sadrži vlastitu DNA molekulu, enzime i ribosome
 PLASTIDI: imaju ih samo biljne stanice, proizvode i skladište hranjive tvari tj.
šećere, također imaju vlastitu DNA molekulu
 iz proplastida razvijaju se: kromoplasti (daju boju cvjetovima i plodovima),
leukoplasti (pohranjuju višak šećera - škroba), etioplasti (bezbojni, imaju ga
biljke koje rastu u mraku) i kloroplasti (zbog njih se vrši fotosinteza, sadrže
klorofil)

b. s jednom membranom:
 ZRNATI ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM: prekriven ribosomima, sastoji se

1
od proteina i rRNA (ribosomski RNA), sinteza proteina
 GLATKI ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM: nema ribosome na površini,
sinteza različitih lipida poput steroidnih hormona
 GOLGIJEVO TIJELO: služi kao molekularno skladište, tu se dorađuju proteini, od
njega se odvajaju lizosomi
 LIZOSOMI: imaju ih samo životinjske stanice, služe za odvijanje unutarstanične
probave
 stanične strukture:
 STANIČNA MEMBRANA: obavija stanicu, putem nje stanica komunicira s
okolinom
 CITOPLAZMA: polu-želastinata tekućina koja ispunjava stanicu i cirkulira tvari
 RIBOSOMI: sastoje se od proteina i rRNA, na njima se zbiva sinteza proteina
 TREPETELJKE I BIČEVI: služe za kretanje ili sljepljivanje, također za zaštitu
 CENTRIOLE: imaju ih samo životinjske stanice, to su valjkaste strukture izgrađene
od snopa proteinskih cjevčica
 par centriola (centrosom) stvara diobeno vreteno koje je važno za diobu
životinjskih stanica
 VAKUOLA: ima ju samo biljna stanica, uloga joj je skladištiti vodu i hranjive tvari,
daje čvrstoću stanici, obavijena je membranom
 STANIČNA STIJENKA: također ju ima samo biljna stanica, daje joj oblik i
čvrstoću

2
Diferencijacija stanica i razvoj mnogostaničnih organizama
 diferencijacija stanica je njihovo usavršavanje u pojedinim djelatnostima
● od JAJNE STANICE i SPERMIJA nastaje ZIGOTA, kasnije dolazi do uzastopnih DIOBA
te stanice (mitoze) i nastaje MORULA, nastavi se dijeliti te kad u njoj nastane šupljina
(blastocel) nazivamo ju BLASTULA koja se preraspodjeli i povlači u unutrašnjost te s tim
nastaje GASTRULA (ENDODERM + EKTODERM + MEZODERM = tri zametna
listića)

● pluripotentne stanice: također ih nazivamo i matičnim stanicama, nalaze se u blastuli, iz njih


se dalje razvijaju različiti tipovi stanica
● totipotentne stanice: imaju istu ulogu kao i pluripotentne, samo u biljkama
● tkivo je nakupina istovrsnih stanica
 ŽIVOTINJSKO TKIVO:
 mišićno ili muskularno tkivo: djelimo ga na srčano (gradi srčanu stijenku,
nije pod našom kontrolom), glatko (gradi organe, nije pod našom kontrolom)
i poprečno prugasto (možemo kontrolirati)
 pokrovno ili epiletno tkivo: pokriva površinu tijela i organa, omeđuje

3
tjelesne šupljine, oblaže unutarnje organe i sudjeluje u građi žlijezda
 živčano ili nervno tkivo: sadržava živčane stanice tj. neurone, izgrađuje
mozak, kralježničnu moždinu i živce
 uz živčane stanice postoje i glija stanice koje ne provode signale već
su potpora i zaštita živčanim stanicama
 vezivno ili konektivno tkivo: povezuje i podupire druga tkiva, dijeli se na
rahlo ili masno, vlaknasto ili koštano i tekuće tj. krv
 BILJNO TKIVO:
 tvorno: zadržava sposobnost diobe tijekom cijelog života i služi za
proizvodnju svih ostalih tkiva
 dijeli se na primarni meristem (ili vršni → nalazi se na vrhu
stabiljke i korijena) i sekundarni meristem (ili bočni → nalazi se u
provodnim žilama)
 ono pridonosi rastu biljke, u njemu nastaju ksilem koji provodi vodu
i floem koji provodi produkte fotosinteze
 trajno: djeli se na osnovno tkivo tj. parenhim koje služi za pohranu
hranjivih tvari i sadržava kloroplaste koji su potrebni za fotosintezu,
pokrovno tkivo koje služi za zaštitu i izmjenu plinova, potporno tkivo koje
daje čvrstoću biljki, provodno tkivo koje u biljci provodi vodu, minerale i
organske tvari uz pomoć ksilema i floema te žlijezdano tkivo koje izlučuje
različite tvari poput nektara, smole, ulja…

ENERGIJA I METABOLIČKI PROCESI U ŽIVOM SVIJETU


Svi organizmi trebaju energiju za život
Stanični metabolizam

 stanični metabolizam - sve kemijske reakcije koje se dešavaju u stanicama živih bića i
usklađeno
 kemijske reakcije ubrzavaju i pokreću enzimi koji su po kemijskom sastavu proteini
 dvije vrste reakcije:
 anaboličke reakcije: reakcije gdje iz jednostavnih nastaju složeni spojevi, troši se
energija
 kataboličke reakcije: reakcije gdje iz složenih nastaju jednostavni spojevi, nastaje
energija
 BMI - indeks tjelesne mase, formula je: tjelesna masa (kg) podijeljeno sa visinom (m) na
kvadrat, pokazuje zdravlje čovjeka

ATP i pretvorbe energije


 radni metabolizam: količina energije potrebna za sve aktivnosti kojima se bavimo, a da nisu
osnovne
 bazalni metabolizam: količina energije potrebna za održavanje osnovnih životnih potreba

 adenozin-trifosfat (ATP) molekule koje se koriste u metaboličkim procesima,


C10H16N5O13P3, sastoje se od 3 fosfatne skupine, šećera ribozoma i dušične baze adenina

4
 energija je pohranjena u visokoenergetskim vezama između fosfata, pa kad one
puknu, energija se oslobađa
 reverzibilna reakcija

You might also like