SADRŢAJ

1. UVOD...................................................................................................................................3

2. POREZ NA DOHODAK.....................................................................................................4

3. PRINCIPI I OBILJEŢJA POREZA NA DOHODAK..........................................................5

4. ELEMENTI POREZA NA DOHODAK..............................................................................5

5. SISTEMI POREZA NA DOHODAK...................................................................................6

6. POREZ NA DOHODAK KAO INSTRUMENT FISKALNE, KONJUKTURNE I

REDISTRIBUCIJSKE POLITIKE...........................................................................................7

6.1. Porez na dohodak kao instrument fiskalne politike......................................................7

6.2. Porez na dohodak kao instrument konjukturne politike..............................................7

6.3. Porez na dohodak kao instrument redistribucijske politike.........................................7

7. POREZ NA DOHODAK U BOSNI I HERCEGOVINI........................................................8

8. POREZ NA DOHODAK U OSTALIM ZEMLJAMA..........................................................9

9. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................11

10. LITERATURA...................................................................................................................12

2
UVOD

Porez općenito predstavlja finansijsku naplatu koju svaki pojedinac ili pravno lice mora platiti
drţavi. Visina poreza utvrĎuje se prema poreskoj snazi obveznika. Sredstva dobijena od
poreza korsti drţava radi pokrića potreba i interesa bez kojih ne bi mogla funkcionisati.

Postoje različite vrste poreza koji se klasificiraju prema odreţenim kriterijima. Naročito,
paţnja se obraća na poresku snagu obveznika i druge subjektivne okolnosti. Porezi se dijele
na subjektivne i objektivne. Subjektivni porez je porez na dohodak pojedinca ili porodice dok
objektivni porez je porez na neki dio imovine. Porezni sistemi se razlikuje od zemlje do
zemlje , no u svakoj je prisutna podjela na : porez na dohodak, porez na dobit, porez na
dodatnu vrijednost, porez na promjet i porez na imovinu. U ovom seminarskom radu akcenat
će biti na porezu na dohodak.

Porez na dohodak je prvi put uveden u 18 st. kada je William Pitt mlaĎi uveo cedularni oblik
poreza na dohodak. Ceduralni oblik poreza na dohodak uveden je zbog potrebe sredstava za
za rat Velike Britanije protiv Francuske. Nakon prestanka ratne opasnoti ovaj oblik poreza je
ukinut ali je kasnije u više navrta bio ponovo uveden. Posljedni put je uveden u Engleskoj
1842. i od tada pa sve do danas je ostao na snazi. Porez na dohodak predstavlja vrstu poreza
kojom se oporezuje dohodak fizičkih i pravnih lica. Bitno je napraviti razliku izmeĎu poreza
na dohodak i poreza na dobit.

Porezom na dohodak se oporezuje ukupan prihod a to je u najvećem broju slučaja lični

dohodak graĎana. Porez na dobit oporezuje profit preduzeća. Porez na dohodak predstavlja
jedan od savremenijih, modernih, oblika poreza. Ne postoji neka univerzalna definicija
dohotka, oporezuje se neto dohodak odnosno stvarno ostavreni dohodak. Izvori dohotka su :
dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i
imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak.

Porez na dohodak predstavlja vrstu poreza kojom se oporezuje dohodak fizičkih i pravnih
osoba i jedan je od najznačajnijih poreskih oblika svake savremen drţave. Ovaj porez ima
svoje tipične karakteristike. Karakterišu ga elastičnost, predvidivost, finansijska izdašnost.
Zbog svojih karakteristika porez na dohodak je pogodan za ostvarivanje mnogobrojnih ciljeva
ekonomske i socijalne politike. MeĎutim, porez na dohodak ima i svoje nedostatke. Nedostaci
poreza na dohodak su u tome što je porez na dohodak obično neugodan, skup i sloţen porez.

3
 POREZ NA DOHODAK

Porez na dohodak predstavlja vrstu poreza kojim se oporezuje dohodak fizičkih i pravnih
osoba. Ova vrsta poreza moţe biti progresivna, degresivna i proporcionalna zavisno od toka
kako je propisano zakonom. Porez predstvalja najvaţnije i najizašnije dijelove javnih prihoda.
Dohodak se najčešće definiše kao zbir svih neto prihoda koje je poreski obavzenik otavrio u
datom periodu ( prihodi iz radnog odnosa – lična primanja, prihodi od samostalne djelatnosti,
1
prihodi od kamata, dividendi i dr.) Porez na dohodak ima svoje karakteristike. Karakterišu
ga elastičnost, finansijska izdašnost i predvidivost. Zbog svojih karakteristika porez na
dohodak je pogodan za ostvarivanje mnogobrojnih ciljeva socijalne i ekonomske politike.

Postoje tri osnovna oblika poreza na dohodak : engleski, germanski i romanski. Engleski
(britanski) oblik poreza na dohodak najprije se oporezuje primjenom proporcionalnog opšteg
poreza na dohodak pojedini dijelovi dohodka. Nakon toga dohodci koji prelaze odreĎeni iznos
oporezuju se dodatnog progresivnog poreza. Germanski oblik poreza na dohodak
karakterističan je po tome što se ukupan dohodak oporezuje primjenom jedinstvenog
progresivnog poreza na dohodak. Kod ovog oblika poreza na dohodak karakteristično je i to
što se u obzir uzimaju lična primanja poreskog obveznika. Romanski tip poreza na dohodak se
još uvijek oslanja na poreze podloţnih prihoda kao sastavni dio oporezivanja dohotka.

Porez na dohodak predstavlja vrstu poreza kojom se oporezuje dohodak fizičkih i pravnih
osoba, te je jedan od najznačajnijih poreskih oblika svake drţave. U savremenim poreskim
sistemima porez na dohodak ima niz svojih ciljeva. On treba da posluţi kao izduţan
instrument prikupljanja prihoda u budţet. Jedan od ciljeva poreza na dohodak je i da ispuni
očekivanja na polju redistribucije dohotka. TakoĎer, ovaj porez treba da posluţi kao
instrument konjukturne2 politike.

1
Brümmerhoff D., „Javne financije“, 7. izdanje, Mate, Zagreb 2000., str. 287-328
2
Konjuktura opisuje situacije ekonomske politike u jednom određenom vremenu te prilikom tog opisivanja
koristi određene cikluse konjukture.

4
 PRINCIPI I OBILJEŢJA POREZA NA DOHODAK

Porezna osnovica, predmet oporezivanja, odreĎena je vrstom prihoda. Ona uključuje plate,
prihode od kapitala, imovine i ulaganja i druge prihode koje ostvari osoba u odreĎenom
vremenskom razdoblju. Stopa poreza se moţe razlikovati od dohodka u zavsinosti od zakona.
Npr. kapitalni dohodci mogu se oporezivat kad se tek ostavre ili kad se upišu. Neke vrste
dohodka mogu biti osloboĎene od poreza u pojedinim zemljama. Izvor, osnovica i sam objekt
poreza je dohodak. Ne postoji neka općeprihvaćena, jedinstvena definicija dohodka.
Oporezuje se neto dohodak i to stvarno ostvareni neto dohodak a ne pretpostavljeni dohodak.
Porez na dohodak se oporezuje nezavisno od svrhe trošenja dohodka, nezavisno od izvora iz
kojeg je ostvaren. Porez na dohodak je glavni predstavnik subjektivnog poreza. Porez na
dohodak se smatra skupim porezom kako da drţavu tako i za poresku administraciju.

ELEMENTI POREZA NA DOHODAK

Porez na dohodak ima svoje elemente. Elementi poreza na dohodak su: poreski obveznik,
poreska osnovica, poreske olakšice i poreske stope.

1. Poreski obveznici u većini drţava su fizička lica. MeĎutim, u nekim poreskim

sistemima poreskim obveznicima se smatra porodica. Ukoliko se kao porezn
obveznika uzima fizičko lice potrebno je utvrditi principe oporezivanja : princip
neograničene poreske obaveze, teritorijani princip i princip drţavljanstva. Princip
neograničene poreske obaveze u centar paţnje stavlja prebivalište. Po ovom principu
oporezuju se svi prihodi lica koji imaju prebivalište u zemlji bez obzira da li njihov
dohodak dolazi iz inostranstva ili ne. Teritorijalni princip podrazumijeva da poreska
obaveze tereti samo prihode ostvarene u zemlji. Princip drţavljanstva poreski tereti
drţavljanina jedne zemlje koji koji ima prebivalište u drugoj zemlji tako što plaća
porez na prihode ostvarene u inostranstvu zemalja čiji je drţavljanin.
2. Poreska osnovica je dohodak svih izvora. Ona je odreĎena vrstom prihoda kao što su
npr. plate, oblici naknade koji imaju karakter ličnih primanja, dohodci od obavljana
poljoprivredne aktivnosti i dr. Stopa poreza moţe se razlikovati od vrste dohodka što
je opet u zavisnosti od zakona. Kapitalni dohodci mogu biti oporezivani kad se
ostvare ili kad se upišu.

5
 3. Poreske olakšice se sastoje od poreznih odbitaka, poreskih izuzeća i odbitaka od
poreske obaveze. Poreski odbici u najvećem broju slučajeva obuhvataju troškove
obrazovanja, doprinose penzionom osiguranju, dobrotvorne priloge, kamate na
stambene gredite, gubitke usljed kraĎe i nesreće i premije ţivotnog osiguranja.
Poreska izuzeća se uvode na osnovu broja članova porodice uz različit sistem
obračuna kod izdrţavanih članova.
4. Poreska stopa na dohodak je progresivna. Ona ima funkciju da zahvati ekonomsku
snagu obveznika i neutrališe regresivna dejstva posrednih poreza. Poreska stopa
omogućava i ravnomjernu raspodjelu poreskog tereta izmeĎu poreskih obveznika.

SISTEMI POREZA NA DOHODAK

Kroz historiju mogu se uočiti tri oblika sistema poreza na dohodak. Sistemi poreza na
dohodak mogu biti : cedularno oporezivanje, globalno oporezivanje i mješovito oporezivanje.
Cedularno oporezivanje karakteristično je po tome što polazi od koncepta kojim se svaka
vrsta obveznikovih prihoda oporezuje posebnim porezom. Poreska stopa je u ovom sistemu
proporcionalna. Cedularni porezi su objektivni, analitički. Ovaj sistem poreza na dohodak ne
vodi računa o ličnim primanjima poreskog obveznika niti o njegovoj ekonomskoj snazi.
Upravo je ovo i nedostatak ovog sistema. Globalno oporezivanje je zasnovano na konceptu po
kojem sve prihode koje ostvari obveznik u odreĎenom periodu se oporezuju sveobuhvatnim
porezom. Stopa ovog poreza je progresivna. Globalni porez na dohodak je subjektivan porez.
U većini razvijenih zemalja, u savremenoj praksi u najvećoj je primjeni sistem globalnog
poreza na dohodak.3 Mješovito oporezivanje predszavlja sistem koji je kombinacija
cedularnog i globalnog. Ovaj model oporezivanja se naziva još i romanskim jer je dugo
vremena bio u primjeni u romanskim zemljama ( Francuska, Belgija, Španija, Italija). Jedan
oblik ovog sistema se primjenivao i u bivšoj SFRJ.

3
http://web.efzg.hr/dok/FIN/abajo/fin_6.1.%20JF%20Porezi%20na%20dohodak%20i%20dobit.pdf dostupno
26.10.2013.

6
 POREZ NA DOHODAK KAO INSTRUMENT FISKALNE, KONJUKTURNE I
REDISTRIBUCIJSKE POLITIKE

6.1.Porez na dohodak kao instrument fiskalne politike

Prvenstveno je potrebno odrediti poresku snagu obveznika kako bi sredstva od poreza na

dohodak izdvojila se za potrebe drţave. Ograničenje izdašnosti poreza na dohodak je u tome
što se njim ne smije narušiti ostvarivanje poreza. Porez na dohodak ima visok stepen
prilagodljivosti što dovodi do povećanog obima i vrste poslova, te troškova kako na strani
drţave tako i na strani poreznih obveznika. Finansijska izdaţnost poreza na dohodak moţe
dovesti do toga da se smanji ţelja za ostvarenjem dohotka iznad unaprijed odreĎene vrste.
Moguće je praviti i poreĎenja mogućeg ili realnog poreskog opterećenja sa drugim
obveznicima koji, po mišljenu poreskog obveznika, ulaţu manje napora za sticanje dohotka.

6.2. Porez na dohodak kao instrument konjukturne politike

Kao što je već rečeno, konjuktura opisuje situacije ekonomske politike u jednom odreĎenom
vremenu. Porez na dohodak treba biti izgraĎen i prilagoĎen razvojnoj politici primjenom
aktivnog i pasivnog instrumentarija a da pri tom negativno ne utiče na na ciljeve koji se ţele
postići. Porez na dohodak u privredi djeluje stabilizirajuće.

6.3. Porez na dohodak kao instrument redistribucijske politike

Porez na dohodak se smatra jednim od uspješniji poreza pomoću kojeg se moţe uticati na
redistribuciju4 neto dohotka. Progresivni porez na dohodak ima zadatak da postigne
proporcionalnost poreskog opterećenja poreskih obveznika. U prilog redistribucijskoj politici
ide i činjenica da poreski obveznici koji raspolaţu višom ekonomskom snagom mogu više i
uštediti te na taj način nabaviti i više imovine. Ukoliko je raspodjela dohotka zasnovana na
načinu potrebe ona koriguje raspodjelu nastalu na osnovu djelovanja trţišta. Zbog
subjektivnih komponenti kao što je broj članova porodice, domačinstva samo drţava moţe
utvrditi koliko i koje individualne potrebe će društvo priznati.

4
Redistribucija ( lat.) – preraspodjela, odnosno sekundarna raspodjela dohotka, robe, sredstava.

7
 POREZ NA DOHODAK U BOSNI I HERCEGOVINI

Bosna i Herecegovina je podijeljena na Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Distrkt Brčko. Iz

tog razloga porez na dohodak je drugačije regulisan u ovim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Samo ureĎenje Bosne i Hercegovine je odreĎivalo ukupnu poreznu politiku u BiH. Do 2003.
godine se o poreznoj politici na nivou drţave nije moglo ni govoriti s obzirom da su glavnu
riječ u kreiranju porezne politike imali entiteti. Budući da je BiH zemlja u trazniciji
neophodno je bilo uskladiti finasijske propise. U Republici Srpskoj na snazi je Zakon o
porezu na dohodak koji propisuje poreznu stopu od 10% i 15%. U Federaciji BiH usvojen je
Zakon o porezu na dohodak sa jedinstvenom poreznom stopom od 10%. Ono što je
karakteristično za Zakon o porezu FBiH je da postoji jedinstvena stopa poreza od 10%, lični
odbitak od 300km mjesečno, dodatni odbici za svakog izdţavanog člana porodice. Porez se
obračunava i uplaćuje u trenutku isplate plaće ( dohotka) dok se poreska prijava podnosi na
kraju godine. Porezu ne podlijeţu stipendije, dohotci porodica šehida i poginuli boraca,
penzija, socijalna davanja, pomoći i slično. Oporezivanje ostalih oblika dohodaka do sad je
bilo riješeno na slijedeći način:

1. Porez na prihod od imovine i imovinskih prava ( svi kantoni osim TK);

2. Porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih dostignuća ( svi kantoni osim
TK);
3. Porez na dobitke od igara na sreću;
4. Porez ma prihod od poljoprivredne djelatnosti ( svi kantoni osim Tuzlanskog i
Posavskog).

Reforma poreza na dohodak desila se kada je RS već okončala reformu oporezivanja, dobiti i
dohotka. U Federaciji Bosne i Hercegovine) i Republici Srpskoj donijeti su posebni zakoni o
plaći i on je primjenjivan u praksi. Bosna i Hercegovina je nedavno prošla kroz intenzivnu
reformu izravnog oporezivanja. Reforme su išle u pravcu harmonizacije propisa sa europskim
standardima kao i unutar samih granica BiH. Ciljevi reformi su stvaranje boljeg poslovnog
ambijenta, smanjenje sive ekonomije, te rast zaposlenosti, investicija i konkurentnosti
poduzeća. Proces reformi izravnog oporezivanja započeo je donošenjem novih zakona o
porezu na dohodak i dobit u Republici Srpskoj (RS) čija je primjena počela od
1.1.2007.godine.Od 1. siječnja 2011. godine stupile su na snagu izmjene Zakona o porezu na
dohodak u RS, koje su donijele prelazak na model „bruto plaće“ i jedinstvenu stopu od 8% za
oporezivanje osobnih primanja. U Federaciji BiH (FBiH) su izmjene Zakona o porezu na

8
dohodak stupile na snagu 1.1.2009.godine. Porez na dohodak je zamijenio porez na plaću i niz
poreza koji se odnose na oporezivanje graĎana. Na području Brčko Distrikta se od 1.1.2011.
godine primjenjuje o porezu na dohodak, čije odredbe su gotovo identične sa Zakonom o
porezu na dohodak u Federaciji BiH, uz manja odstupanja. Porezna uprava Federacije BiH,
sumirajući rezultate, obznanila je kako je u 2010. godini ukupna naplata poreznih i
neporeznih javnih prihoda iznosila je 3,85 milijardi KM. Naplaćeno je 275,1 milijuna KM ili
7,7% više u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog iznosa na ime direktnih poreza je
naplaćeno 867,6 milijuna KM, a na ime fondovskih prihoda, odnosno doprinosa otpada 2,6
milijardi KM što predstavlja 26,1 milijun KM ili 16,4% više u odnosu na prethodnu godinu.
Naplata poreza na dohodak je tokom čitave 2010. godine imala tendenciju rasta, a rezultirala
je ukupnim iznosom od 235,2milijuna KM i predstavlja povećanje za 13,6%, odnosno 28
milijuna KM u odnosu na 2009. godinu.5

POREZ NA DOHODAK U OSTALIM ZEMLJAMA

Za povećanje poreznih stopa većinom se odluče razvijene zemlje Evrope. Stopu poreza na
dohodak je povećala Velika Britanija sa 40% na 50% te Norveška sa 40% na 47,8%.6 Zemlje
naše regije uglavnom su ostavile istu poreznu stopu kao i prethodne godine.
MeĎutim,zemlje u kojima je lična potrošnja izrazito pala i koje su prošle godine uvele
različite oblike porezasolidarnosti u ovoj su godini odlučile sniziti stopu poreza na najviše
dohotke. Takvi trendov izabiljeţeni su u MaĎarskoj, gdje je stopa spuštena sa 36 na 32%, i u
Hrvatskoj.S obzirom na to da je lična potrošnja kao najznačajnija stavka BDP-a prošle godine
pala pod pritiskom nepovoljnih kretanja na trţištu rada i uvoĎenja takozvanog kriznog
poreza, koji jeuglavnom imao nepovoljan psihološki efekt, Hrvatska Vlada se odlučila na
reformu poreznih stopa i razreda pa je tako najviša stopa smanjena sa 45 na 40%.
Unatoč smanjenju Hrvatska i dalje meĎu zemljama regije ima najvišu stopu poreza na
dohodak,osim Slovenije, čija je najviša stopa tek za jedan postotni bod veća. Za primjer Češka
ima jedinstvenu stopu poreza na dohodak od 15 posto, a Bugarska od svega 10 posto (pri
čemu ne postoji neoporezivi dio dohotka).
Neke zemlje, poput Češke i MaĎarske, imaju takav sistem u kojem se na bruto
platuobračunava iznos socijalnih doprinosa koji plaća poslodavac, za kojega se potom uveća
bruto platakako bi se dobila porezna osnovica. Na taj se način zapravo uz platu oporezuje i

5
www. poslovniportal.ba dostupno 27.10.2013.
6
http://www.banka.hr/?ezid=64658 dostupno 27.10.2013.
9
iznos doprinosa koje uplaćuje poslodavac. Ako su porezni sustavi izuzetno kompleksni pa bi
za zaključak koji je najučinkovitiji i najbolji za poticanje investicija trebalo provesti detaljniju
analizu, moţemo zaključiti da je hrvatski porezni sustav u tom pogledu razmjerno nepovoljan.
Utjecaj rasta opterećenja dohotka od rada poguban je izravno na konkurentnost radne snage, a
neizravno na strukturu investicija. Naime, u gornjem odsječku zaposlenika po visini primanja
od ukupnog troška poslodavca na računu zaposlenika ostane tek 40 posto iznosa. Time se
investitorima poručuje da ne razvijaju poslovne aktivnosti utemeljene na visokoobrazovanoj i
stručnoj radnoj snazi, već ih se usmjerava na nisko obrazovanu, jeftiniju radnu snagu, koja će
stvarati i razmjerno manji dohodak po jedinici angaţiranog rada. S gledišta posloprimca
visokoobrazovani stručnjaci konkurentni na meĎunarodnom trţištu radne snage traţit će
zaposlenje na trţištima s niţim poreznim opterećenjem radnog dohotka. Dugoročno će na
domaćem trţištu ostati meĎunarodno nekonkurentna radna snaga i rastući troškovi socijalne
skrbi u odnosu na ostvareni dohodak.7

7
http://www.banka.hr/?ezid=64658 dostupno 27.10.2013.
10
ZAKLJUČAK

Porez na dohodak prestavlja jedan od najznačajnihi poreza nametnutih društvu. Kroz histroiju
su se srazvila tri oblika poreza na dohodak : cedularno oporezivanje, globalno i mješovito
oporezivanje. Mješovito oporezivanje predstavlja kombinaciju prethodna dva sistema. Prvi
oblik poreza bio je cedularni porez kojeg je uveo William Pitt mlaĎi u 18 stoljeću u Velikoj
Britaniji. Kroz historiju nekoliko puta je ukdian i ponovo uveden ovaj oblik poreza.

Porez na dohodak moţe biti progresivan, degresivan i proporcionalan što zavisi od

zakonodavstva jedne zemlje. Izvor, osnovica i sam objekt poreza je dohodak. Poreski
obveznici u većini drţava su fizička lica. U nekim poreskim sistemima poreskim obveznicima
se smatra porodica. Kada se kao porezni obveznik uzima fizičko lice potrebno je utvrditi
principe oporezivanja : princip neograničene poreske obaveze, teritorijani princip i princip
drţavljanstva.. Stopa poreza moţe se razlikovati od vrste dohodka što je opet u zavisnosti od
zakona. Poreske olakšice se sastoje od poreznih odbitaka, poreskih izuzeća i odbitaka od
poreske obaveze. Najčešće je poreska stopa na dohodak progresivna.

U Republici Srpskoj na snazi je Zakon o porezu na dohodak koji propisuje poreznu stopu od
10% i 15%. U Federaciji BiH usvojen je Zakon o porezu na dohodak sa jedinstvenom
poreznom stopom od 10%. Reforma poreza na dohodak desila se kada je RS već okončala
reformu oporezivanja, dobiti i dohotka. U Federaciji Bosne i Hercegovine) i Republici
Srpskoj donijeti su posebni zakoni o plaći i on je primjenjivan u praksi.

Velike, razvijene zemlje Evrope su se odlučile na povećanje poreza na dohodak. Tako je

poreska stopa u Velikoj Britaniji skočila sa 40% na 50%. U regionu Hrvatska i dalje ima
najveću poresku stopu. Visokoobrazovani stručnjaci konkurentni na meĎunarodnom trţištu
radne snage traţit će zaposlenje na trţištima s niţim poreznim opterećenjem radnog dohotka.

11
LITERATURA

1. Brümmerhoff D., „Javne financije“, 7. izdanje, Mate, Zagreb 2000

2.http://web.efzg.hr/dok/FIN/abajo/fin_6.1.%20JF%20Porezi%20na%20dohodak%20i%20dobit.pdf
dostupno 26.10.2013.

3. www. poslovniportal.ba dostupno 27.10.2013.

4. http://www.banka.hr/?ezid=64658 dostupno 27.10,2013.

12