Professional Documents
Culture Documents
Praktična Nastava II4 Priprema Za Modul
Praktična Nastava II4 Priprema Za Modul
Električni mjerni instrumenti mjere električne veličine. Mogu biti analogni ( uglavnom imaju
skalu i kazaljku ) ili digitalni ( imaju digitalni zaslon ). Analogni instrumenti iznos mjernog
rezultata Y pokazuju kao umnožak položaja kazaljke na skali ( otklon ) i konstante
instrumenta k .
Y =k
Konstanta instrumenta je koeficijent kojim treba pomnožiti broj pročitanih podjela kako bi se
dobila vrijednost mjerene veličine. Ukoliko konstanta nije zadana dobivamo je iz omjera:
Primjer:
Digitalni mjerni instrumenti pokazuju mjerni rezultat određenim brojem znamenki i najčešće
očitani broj predstavlja mjernu vrijednost. Kao i kod analognih instrumenata potrebno je
odabrati optimalno mjerno područje.
Statističke karakteristike instrumenta koje utječu na kvalitetu samog instrumenta kao i našeg
mjerenja su:
Pokazni i mjerni opseg
Tačnost i preciznost
Razlučivost
Linearnost
Osjetljivost
Pokretljivost
Stabilnost
Ponovljivost
Histereza
Svi mjerni instrumenti imaju skalu (analogni) ili zaslon (digitalni) za prikaz izmjerene
vrijednosti. Skala se sastoji od gradacije i pripadajuće numeracije. Gradaciju čine podjele na
brojčanici instrumenta (samo za analogne instrumente), koje nam određuju položaj kazaljke pri
mjerenju. Razmak između dvije susjedne podjele zovemo jedinicom podjele skale. Pokazni
opseg obuhvaća cijelu dužinu skale mjernog instrumenta, ili cijeli interval odabran na zaslonu.
Mjerni opseg obuhvaća samo dužinu skale (analogni) ili dužinu intervala ( digitalni ) od donje
do gornje granice mjerenja s određenom točnošću. U vezi stim moramo definirati i mjerni
domet instrumenta, što je zapravo gornja granica mjernog opsega ili maksimalna vrijednost
mjernog opsega.
DIGITALNI MJERNI UREĐAJI
Bistabilni multivibrator
Za prikaz izmjerenih vrijednosti u posljednje vrijeme sve se više upotrebljavaju indikatori
načinjeni od malih poluprovodničkih dioda koje svijetle pri struji od nekoliko miliampera i
naponu manjem od 2[V] (engl. light emitting diodes - LED). Obično se brojevi od 0 do 9
sastavljaju od sedam segmenata), a posebni sklop (dekoder s pobudnim sklopom) na osnovi
podataka, dobijenih iz brojila u tetradskom ili nekom drugom sustavu brojanja, uključuje
odgovarajuće segmente preko tranzistorskih sklopki i zaštitnih otpora (T i R2 na slici 7.6.) na
naponski izvor.
Upotrebljavaju se još indikatori s tekućim kristalima, gdje tanki sloj prozirnog kristala u
tekućem stanju pod djelovanjem električnog polja postane neproziran, sijalice sa sedam niti....
Elektronički brojači nalaze vrlo široku primjenu u mjernoj tehnici. Oni se na primjer koriste za
vrlo točna mjerenja vremena, frekvencije, odnosa frekvencija i trajanja perioda.
Mjerenje vremena
Izvor izmjeničnog napona, čija je frekvencija fN Tačno poznata, priključi se preko elektroničke
sklopke na brojač, tako da on broji samo u vremenskom intervalu t kad je sklopka zatvorena.
Vrijeme t možemo tada odrediti iz broja impulsa n koje je brojač prebrojao: t = n/fN.
Zatvaranje i otvaranje elektroničke sklopke izaziva pojava čije se trajanje mjeri. Pri tome,
trenutak zatvaranja i otvaranja sklopke može imati različite fazne pomake prema impulsima iz
izmjeničnog izvora, što, u krajnjem slučaju, može izazvati pogrešku od 1 impulsa.
Brojač je preko elektroničke sklopke priključen na izvor čija se frekvencija mjeri, te broji
impulse iz tog izvora Tačno određeno vrijeme t0. Ovim postupkom mogu se postići izvanredne
Tačnosti.
Mjeri se vrijeme između start i stop. Što je veći, veća je i razlučivost. Start i stop impulsi nisu
istodobno sinkronizirani s oscilatorom i zato dolazi do pogreške kvantizacije i odbrojavanja i
ona iznosi ± 1 impuls. Instrument kojim se mjeri frekvencija nazia se digitalni frekventometar.
Pretvaranje napona u vrijeme zasniva se na mjerenju vremena potrebnog da neki napon koji
linearno raste (pilasti napon Up) naraste do iznosa mjerenog napona Ux.
Stepenasti pretvarači
Mjerenje izmjeničnih napona, struja, snaga i energije velikih iznosa, nije praktično izravnim
uključivanjem u mjerni krug, a često je i neizvedivo. U takvim slučajevima koriste se strujni i
naponski mjerni transformatori, koji mjerene vrijednosti transformiraju na prikladne za
mjerenje. Osim proširenja mjernog opsega, takvi transformatori ujedno izoliraju mjerne
instrumente od visokih napona u mjernom krugu, što znači da omogućavaju sigurno rastavljanje
visokonaponskih strujnih krugova od niskonaponskih.
Način rada:
- osnovna razlika spram transformatora snage –relativno je slabo opterećen kako bi pogreška
mjerenja bila što manja;
- prijenosni omjer
- naponska pogreška
- klasa tačnosti
- ugaona pogreška
Strujni transformatori
Način rada
Kratki spoj ne izaziva nikakvu opasnost po strujni mjerni transformator, jer sekundarna struja
ovisi samo o primarnoj struji. Strujni mjerni transformator je moguće ostaviti trajno u pogonu
s kratko spojenim sekundarnim stezaljkama jer će pri tome struja na sekundarnoj strani biti tek
neznatno veća od struje u normalnom pogonu uz priključenu impedanciju Z.
Osnovne karakteristike:
– prijenosni omjer
– strujna pogreška
– ugaona pogreška
– klasa tačnosti
– strujni višekratnik