Bosna I Hercegovina U Brojevima 2022

ISSN 1986-8510
BOSNA I HERCEGOVINA
U BROJEVIMA
2022.
Agencija za statistiku
Bosna i Hercegovina
Bosne i Hercegovine
ISSN 1986-8510
BOSNA I HERCEGOVINA
U BROJEVIMA
2022.
Sarajevo, 2023.
Izdaje:
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
Zelenih beretki 26
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
www.bhas.gov.ba
Za izdavača:
Vesna Ćužić, direktorica
Podatke uredili:
Larisa Hasanbegović, Alen Mrgud, Azra Bećirović
Lektura:
Amra Kapetanović, Snježana Badnjar
Ilustracije i dizajn naslovnice:

Lejla Rakić Bekić
Tehnička priprema:
Larisa Hasanbegović
Geografske tematske mape:

Alen Mrgud
Svoj doprinos prilikom izrade ove publikacije su dali (abecednim redom): Adnan Gušić, Ivona Bulić, Miljan
Popić, Mirsada Adembegović, Sabrina Omerbašić, Vladimir Jevtović, kao i zaposlenici Agencije za statistiku
BiH i drugih institucija, zaduženi za proizvodnju statističkih podataka.
Štampa:
R&S d.o.o. Sarajevo
Izvori statističkih podataka za publikaciju “BiH u brojevima 2022." su:

Statističke institucije u Bosni i Hercegovini: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku FBiH i
Republički zavod za statistiku RS
Centralna banka Bosne i Hercegovine
Administrativni izvori: Uprava za indirektno oporezivanje BiH
Obaveza/mjera: Povećanje dostupnosti i

ispravne upotrebe statističkih podataka u okviru
Obavezni ste da prilikom dozvoljenih radnji, u svom proizvodu Akcionog plana Vijeća ministara BiH za provođenje
ili aplikaciji navedete izvor podataka. inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.
2
OSNOVNE INFORMACIJE O BiH..............................................................................................7
DEMOGRAFIJA I SOCIJALNE STATISTIKE...............................................................................9
Stanovništvo......................................................................................................................................................... 11
Obrazovanje.......................................................................................................................................................... 19
Tržište rada............................................................................................................................................................. 27
Kriminalitet............................................................................................................................................................ 35
Kultura i umjetnost............................................................................................................................................. 41
Socijalna zaštita................................................................................................................................................... 45
Nacionalni zdravstveni računi......................................................................................................................... 55
EKONOMSKE STATISTIKE..................................................................................................... 57
Cijene....................................................................................................................................................................... 59
Vanjska trgovina.................................................................................................................................................. 65
Nacionalni računi................................................................................................................................................. 70
Statistika vladinih finansija.............................................................................................................................. 79
POSLOVNE STATISTIKE........................................................................................................ 83
Statistički poslovni registar.............................................................................................................................. 85
Strukturne poslovne statistike........................................................................................................................ 87
Građevinarstvo..................................................................................................................................................... 95
Industrija..............................................................................................................................................................105
Turizam.................................................................................................................................................................113
Kratkoročne uslužne statistike......................................................................................................................117
Investicije.............................................................................................................................................................127
POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO....................................................................................... 129
Poljoprivreda.......................................................................................................................................................131
Šumarstvo............................................................................................................................................................135
SAOBRAĆAJ........................................................................................................................ 137
OKOLIŠ I ENERGIJA............................................................................................................ 145
Energija.................................................................................................................................................................147
Okoliš.....................................................................................................................................................................150
NAUKA, TEHNOLOGIJA I DIGITALNO DRUŠTVO.............................................................. 155
Istraživanje i razvoj...........................................................................................................................................157
Komunikacije......................................................................................................................................................160
3
PREDGOVOR
Predstavljamo 15. izdanje publikacije "Bosna i Hercegovina u brojevima".

Publikacija sadrži odabrane podatke o stanovništvu i društvu, ekonomiji i
poslovanju kao i o poljoprivredi, šumarstvu, saobraćaju, okolišu, energiji,
komunikacijama, istraživanju i razvoju. Ovogodišnje izdanje publikacije je
redizajnirano, u odnosu na prethodna, s ciljem da korisnicima pruži kvalitetniji
pristup podacima. Novi format publikacije, koji uključuje ilustracije, infografike
i geografske tematske mape, omogućava lakše razumijevanje podataka.
Organizacija publikacije je sada usklađena sa organizacijom statističkih oblasti
na web stranici Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine te je dodatne podatke
moguće pronaći na istoj, u rubrikama sa istim nazivima.
Redizajn publikacije je izveden kao dio aktivnosti Agencije za statistiku BiH u
okviru Akcionog plana Vijeća ministara BiH za provođenje inicijative Partnerstvo
za otvorenu vlast. U procesu redizajna su također djelimično implementirani
ekspertski savjeti u okviru Eurostatovog projekta Statistical project 6.3 -
Communication, IPA 2019 Multi-beneficiary statistical cooperation programme, a
potpunu implementaciju očekujemo u narednom izdanju.
Vjerujemo da će ova publikacija biti od velike koristi svima koji su zainteresovani
za statistiku Bosne i Hercegovine i da će pružiti zanimljive i tačne podatke u
pristupačnom formatu.
Uživajte u čitanju!
Vesna Ćužić, direktorica
Agencija za statistiku BiH
5
HRVATSKA
2
2
BRČKO
REPUBLIKA SRPSKA DISTRIKT BIH
3
SRBIJA
4
BOSNA I HERCEGOVINA
HR
6
10
VA
FEDERACIJA
TS
BOSNE I HERCEGOVINE
K
Sarajevo
A
Buško jezero
9
5
(55,8 km2)
8 REPUBLIKA SRPSKA
Maglić
Glavni grad (2386 m)
Obala
Najviša planina
Najveće jezero
Kantoni
1 - Unsko-sanski kanton Neum
2 - Posavski kanton (21,2 km)
3 - Tuzlanski kanton
4 - Zeničko-dobojski kanton
CRNA GORA
5 - Bosansko-podrinjski kanton Jad
6 - Srednjobosanski kanton
ran
7 - Hercegovačko-neretvanski kanton
8 - Zapadno-hercegovački kanton sko
9 - Kanton Sarajevo mo
10 - Kanton 10 re 6
BOSNA I HERCEGOVINA
Uređenje: Država
Površina (km2): 51.209,2
Službeni jezici: bosanski, srpski, hrvatski
Službena pisma: latinica, ćirilica
Zvanična valuta: Konvertibilna marka (KM)
Najduža rijeka: Drina, 346 km
Klima: Umjereno-kontinentalna i mediteranska
Administrativno-teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine (BiH)

Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH),
Republika Srpska (RS) i
Brčko distrikt BiH (BD BiH).
Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od 10 kantona, a kantoni od općina i

gradova. Republika Srpska se sastoji od općina i gradova.
Brčko Distrikt je posebna administrativna jedinica.
U BiH postoje tri nacionalna parka i dva parka prirode. Nacionalni parkovi su:
Sutjeska, Kozara i Una. Parkovi prirode su Hutovo Blato i Blidinje.
7
Demograf ija
i socijalne
statistike
Stanovništvo https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/14
Obrazovanje https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/15
Tržište rada https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/13
Kriminalitet https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/16
Kultura i umjetnost https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/36
Socijalna zaštita https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/37 Više podataka na web stranici
Nacionalni zdravstveni računi https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/40
9
Stanovništvo
Stanovništvo BiH po spolu

Popis 2013.
80-84
80-84
80-84
70-74
70-74
70-74
60-64
60-64
60-64
50-54
50-54
50-54
40,73
40,73
40,73 40-44
40-44
40-44
38,24
38,24
38,24
30-34
30-34
30-34
20-24
20-24
20-24
10-14
10-14
10-14
0-4
0-4
0-4
150
150
150000
000
000 100
100
100000
000
000 505050000
000
000 000 000 505050000
000
000 100
100
100000
000
000 150
150
150000
000
000
PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE, 2017.-2021.

Živorođeni Umrli
Prirodni priraštaj
Ukupno Muškarci Ukupno Muškarci
2017. 30 200 15 674 37 979 19 186 -7 779
2018. 29 467 15 268 37 744 19 007 -8 277
2019. 28 360 14 806 38 829 19 787 -10 469
2020. 27 255 14 166 44 427 23 040 -17 172
2021. 27 143 13 896 50 333 25 923 -23 190
11
Stanovništvo
Stope ukupnog fertiliteta u BiH 2017.-2021.

1,28
1,26
1,26
1,25
1,24
1,22
1,20
1,20
1,19
1,18 1,19
1,16
1,14
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
MRTVOROĐENI PREMA SPOLU I STOPE MRTVOROĐENIH U BIH

Godina Ukupno ženski muški Mrtvorođeni na 1000 živorođenih
2017. 103 52 51 3,4
2018. 88 39 49 3,0
2019. 82 42 40 2,9
2020. 68 29 39 2,5
2021. 85 47 38 3,1
12
Stanovništvo
UMRLI PO STAROSTI I SPOLU U 2021.
Ukupno 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29
svega 50 333 143 7 33 57 87 98
ženski 24 410 60 3 8 16 25 27
muški 25 923 83 4 25 41 62 71
30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64
svega 161 273 444 743 1 259 2 478 4 080
ženski 52 89 147 248 445 799 1 418
muški 109 184 297 495 814 1 679 2 662
65-69 70-74 75-79 80-84 85 i više nepoznato
svega 6 008 7 205 7 057 9 929 10 270 1
ženski 2 309 3 137 3 611 5 631 6 385 0
muški 3 699 4 068 3 446 4 298 3 885 1
13
Stanovništvo
Umrli po starosti i spolu u 2021.
80-84
70-74
60-64
50-54
40-44
30-34
20-24
10-14
0-4
8 000 6 000 4 000 2 000 0 0 1 000 2 000 3 000 4 000 5 000
Prosječna starost umrlih u BiH

80
75
70
65
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
ženski muški
14
Stanovništvo
NASILNE SMRTI PREMA VRSTI I SPOLU U BIH, 2017.-2021.

Nesretan
Ukupno Samoubistvo Ubistvo Nepoznato
slučaj
svega 1 039 520 392 41 86
2017. ženski 270 137 97 10 26
muški 769 383 295 31 60
svega 1 000 502 366 34 98
2018. ženski 233 111 94 8 20
muški 767 391 272 26 78
svega 912 447 344 37 84
2019. ženski 213 98 81 14 20
muški 699 349 263 23 64
svega 871 398 346 42 85
2020. ženski 213 107 76 10 20
muški 658 291 270 32 65
svega 929 446 375 31 77
2021. ženski 216 100 93 9 14
muški 713 346 282 22 63
15
Stanovništvo
Sklopljeni brakovi u BiH, 2017.-2021.

25 000
19 969 19 911
20 000
18 952
17 835
15 000
14 925
10 000
5 000
-
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Razvedeni brakovi u BiH, 2017.-2021.

3 200
3 100 3 022
3 091
3 000
2 900 2 871
2 800 2 790
2 700
2 669
2 600
2 500
2 400
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Podaci o sklopljenim brakovima uzeti su iz matičnih ureda.

Podaci o razvedenim brakovima uzeti su iz općinskih sudova.
16
Stanovništvo
SKLOPLJENI BRAKOVI PREMA STAROSTI NEVJESTE I MLADOŽENJE U BIH,

2021.
Starost nevjeste
Ukupno ispod 15 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-49 50 i više nepoznato
17 835 0 1 094 5 702 5 632 2 529 1 144 1 148 580 6
Starost mladoženje
Ukupno ispod 15 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-49 50 i više nepoznato
17 835 0 127 3 530 6 046 3 925 1 851 1 376 977 3
SKLOPLJENI BRAKOVI PREMA PRETHODNOM BRAČNOM STATUSU

NEVJESTE I MLADOŽENJE, 2021.
Prethodno bračno Prethodno bračno stanje nevjeste

stanje mladoženje Ukupno neudata razvedena udovica nepoznato
Ukupno 17 835 15 758 176 1 900 1
neoženjen 15 740 14 789 54 896 1
razveden 209 55 57 97 0
udovac 1 886 914 65 907 0
nepoznato 0 0 0 0 0
17
Stanovništvo METODOLOGIJA
Prirodni priraštaj je razlika (višak ili manjak) između broja živorođenih i broja umrlih u datom
periodu.
Rođeni i umrli se, prema zakonskim regulativama o evidenciji, obavezno evidentiraju u matičnim
knjigama.
Živorođenim djetetom se smatra svako dijete koje prilikom rođenja diše i pokazuje druge znakove
života (kucanje srca, pulsiranje pupčane vrpce, kretanje voljnih mišića).
Stopa ukupnog fertiliteta je broj živorođenih na jednu ženu u njenom reproduktivnom životu, ako
bude rađala po istim specifičnim stopama fertiliteta po starosti, kao i u godini posmatranja.
Mrtvorođenim se smatra dijete rođeno, odnosno izvađeno iz majke bez ikakvih znakova života, tj. ako
nije disalo niti pokazivalo neki drugi znak života, a nošeno je duže od 22 sedmice (približno 6 mjeseci)
i koje ima porođajnu težinu 500 gr. i više.
Umrli je svaka živorođena osoba kod koje je nastupio trajni prestanak svih vitalnih funkcija koje
započinju rođenjem bez mogućnosti ponovnog oživljavanja. Ovdje nisu uključeni mrtvorođeni.
Umrlom dojenčadi smatraju se djeca koja su umrla prije navršene prve godine života.
Nasilna smrt je svaka smrt koja nije nastala zbog prirodnih okolnosti (bolest, starost), nego je riječ
o nasilnoj smrti nastaloj od povreda ili trovanja, odnosno smrti za koju se utvrdi da je nastala kao
posljedica nesretnog slučaja, samoubistva ili ubistva, odnosno smrti izazvanoj ranjavanjem zbog
ratnih djelovanja.
Sklopljeni i razvedeni brakovi: podaci o sklopljenim brakovima uzeti su iz matičnih ureda, a podaci
o razvedenim brakovima uzeti su iz općinskih sudova.
Brakom se smatra zakonom uređena zajednica života žene i muškarca zaključena u skladu sa
odredbama porodičnog zakona.
Razvedenim brakom se smatra brak koji je sudski razveden.
18
Obrazovanje
PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE U ŠKOLSKOJ 2021./2022. GODINI

Broj djece
Djeca koja nisu
Broj od toga, djeca primljena zbog
Ukupno
ustanova sa poteškoćama u razvoju popunjenog
kapaciteta
svega ženski svega ženski
427 33 200 15 941 334 103 8 955
ZAPOSLENI U PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU U ŠKOLSKOJ

2021./2022. GODINI
Zaposleni
Broj
Ukupno Odgajatelji
ustanova
svega ženski svega ženski
427 5 156 4 813 2 889 2 841
19
Obrazovanje
UČENICI U OSNOVNIM ŠKOLAMA U ŠKOLSKOJ 2021./2022. GODINI
Učenici
Upisani u prvi razred Ponovci

I-V VI-IX
Svega Učenice
razred razred
Svega Učenice Svega Učenice
Osnovne škole - ukupno 264 802 128 455 143 873 120 929 28 013 13 649 391 138
Redovne osnovne škole 263 884 128 153 143 378 120 506 27 909 13 621 363 130
Osnovne škole za djecu sa

918 302 495 423 104 28 28 8
poteškoćama u razvoju
OSNOVNE ŠKOLE U ŠKOLSKOJ 2021./2022. GODINI
Ukupno odjeljenja
Svega Nekombinovana Kombinovana
Osnovne škole - ukupno 14 841 13 036 1 805
Redovne osnovne škole 14 658 12 954 1 704

Osnovne škole za djecu sa
183 82 101
20
Obrazovanje
NASTAVNO OSOBLJE OSNOVNIH ŠKOLA U ŠKOLSKOJ 2021./2022. GODINI
Nastavnici FTE—
Ekvivalent pune
Ukupno Žene zaposlenosti*
Osnovne škole - ukupno 24 601 18 157 20 106,2
Redovne osnovne škole 24 371 17 985 19 901,9
Škole za djecu sa poteškoćama u razvoju 230 172 204,3
* Broj nastavnika prikazan ekvivalentom pune zaposlenosti odgovarao bi stvarnom broju fizičkih osoba.
Nastavnici u osnovnim školama u školskoj 2021./2022. godini
Žene 18 157
Ukupno 24 601
0 5000 10000 15000 20000 25000 30000
21
Obrazovanje
SREDNJE OBRAZOVANJE U ŠKOLSKOJ 2021./2022. GODINI
Učenici
Broj odjeljenja Ponovci

Svega Učenice
Svega Učenice
Ukupno 5 546 108 257 54 341 417 96
Gimnazije 1 216 22 685 14 760 21 7
Tehničke škole 2 948 61 489 32 211 144 51
Umjetničke škole 122 1 355 895 11 4
Vjerske škole 90 2 150 1 165 11 3
Stručne škole 1 090 20 310 5 207 230 31

Srednje škole za djecu sa
80 268 103 0 0
22
Obrazovanje
UČENICI PO RAZREDIMA U SREDNJIM ŠKOLAMA U ŠKOLSKOJ

2021./2022. GODINI
Učenici po razredima
I II III IV
ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice
Ukupno 29 039 14 201 29 108 14 251 29 292 14 211 20 818 11 678
Gimnazije 5 580 3 675 5 550 3 603 5 751 3 690 5 804 3 792
Tehničke škole 15 807 8 240 15 890 8 354 15 596 8 167 14 196 7 450
Umjetničke škole 385 260 350 237 329 220 291 178
Vjerske škole 561 315 539 292 545 305 505 253
Stručne škole 6 621 1 675 6 696 1 737 6 993 1 795 0 0
Srednje škole
za djecu sa
85 36 83 28 78 34 22 5
poteškoćama
u razvoju
23
Obrazovanje
NASTAVNICI U SREDNJIM ŠKOLAMA U ŠKOLSKOJ 2021./2022. GODINI

Nastavnici FTE—Ekvivalent
Ukupno Žene pune zaposlenosti*
12 840 7 983 9 499,1
* Broj nastavnika prikazan ekvivalentom pune zaposlenosti odgovarao bi stvarnom broju fizičkih osoba.
Nastavnici u srednjim školama u školskoj 2021./2022. godini
14 000
12 000 12 840
10 000
8 000
6 000 7 983
4 000
2 000
0
Ukupno Žene
24
Obrazovanje
UPISANI STUDENTI U BIH, ŠKOLSKA 2021./2022. GODINA

Upisani studenti -
Upisani
stari program i Upisani Upisani
Ukupno upisani studenti -
I ciklus prema studenti - studenti -
studenti* integrisani
Bolonjskom II ciklus III ciklus
I i II ciklus
programu
Svega Žene Svega Žene Svega Žene Svega Žene Svega Žene
79 148 47 670 56 383 32 428 9 178 6 749 12 290 7 810 1 297 683
*Nisu uključeni apsolventi.
Diplomirani studenti u BiH, 2017.-2021.
14 583
14 220 14 181
13 291
12 324
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

25
Obrazovanje METODOLOGIJA
Predškolski odgoj i obrazovanje je djelatnost koja obuhvata odgoj i obrazovanje, njegu i zaštitu
djece starosti od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu i obavlja se u javnim i privatnim predškolskim
ustanovama.
Školom se u statistici obrazovanja smatra grupa učenika organizovanih u jednu školsku jedinicu koji
prate nastavu određene vrste i nivoa po jedinstvenom planu i na određenoj lokaciji.
Odjeljenje je grupa učenika koju, istovremeno i u istoj prostoriji, obučava u toku školske godine jedan
nastavnik ili više nastavnika sukcesivno.
Razred je stepen školovanja u kojem učenici u određenom intervalu vremena, ali najduže u jednoj
školskoj godini, stiču određen obim znanja prema nastavnom planu i programu određene vrste škole.
Visokoškolske ustanove su visoke škole i univerziteti.
Naziv Visoka škola odnosi se na visokoškolsku ustanovu, koja realizuje najmanje jedan studijski
program iz jedne oblasti obrazovanja.
Naziv Univerzitet odnosi se na visokoškolsku ustanovu koja realizuje najmanje pet različitih studijskih
programa iz najmanje tri oblasti obrazovanja.
Upisani student je svaka osoba upisana na visokoškolsku ustanovu.
Diplomirani student je osoba koja dobija diplomu o završenoj visokoj školi, fakultetu ili akademiji
umjetnosti.
26
Tržište rada
RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI I SPOLU U

BIH, 2021. (U HILJADAMA)*)
Radna snaga
Radno sposobno Osobe izvan
stanovništvo Zaposlene Nezaposlene radne snage
Ukupno
osobe osobe
Ukupno
Ukupno 2 904 1 393 1 151 242 1 511
15 - 24 401 128 79 49 273
25 - 49 1 179 894 748 147 284
50 - 64 740 349 304 44 392
65+ 584 21 20 (2) 563
Muški
Ukupno 1 417 846 724 122 571
15 - 24 207 80 53 28 127
25 - 49 601 530 462 68 70
50 - 64 360 223 198 25 137
65+ 250 12 11 (1) 237
Ženski
Ukupno 1 487 547 427 120 940
15 - 24 194 48 27 21 146
25 - 49 578 364 286 78 214
50 - 64 380 126 106 20 255
65+ 334 9 8 ((1)) 325
( ) podatak je manje siguran - koeficijent varijacije (CV) 10% ≤ CV < 20%
(( )) podatak je nesiguran - koeficijent varijacije (CV) 20% ≤ CV < 30%
• podatak je ekstremno nesiguran - koeficijent varijacije (CV) CV ≥ 30
27
Radna snaga
Bosna i Hercegovina, 2021.

Ukupno Zaposlene osobe Nezaposlene osobe
1 393 1 151
Ukupno
242
Bosna i Hercegovina, 2021. Bosna i Hercegovina, 2021.
Osobe izvan radne snage

Radno sposobno stanovništvo
2 904 Ukupno
1 511 Ukupno
28
Tržište rada
Zaposlene osobe prema grupama područja djelatnosti u BiH, 2021. (%)*)
9,4
9,4
Poljoprivredne
Poljoprivredne
33,5 Nepoljoprivredne
57,0 33,5 Nepoljoprivredne
57,0 Uslužne djelatnosti
Uslužne djelatnosti
*)
grupe područja djelatnosti (NACE Rev 2): poljoprivredne (A), nepoljoprivredne (B,C,D,E,F), uslužne (G,H,I,-
J,K,L,M,N,O,P,Q,R,S,T,U)
Radno sposobno stanovništvo prema najvišoj završenoj školskoj spremi u BiH,

2021. (%) 71,8
69,1
80,0
70,0
69,1 71,8
60,0 47,7 46,1
50,0 Osnovna školai manje
Osnovna škola i manje
40,0 47,7 46,1
Srednja
Srednja
Osnovna školai specijalizacija
škola
škola i manje i specijalizacija
30,0
Srednja škola i specijalizacija
21,6
20,0 Viša, visoka
visokaškola,
škola,magisterij,
magisterij, doktorat
doktorat
10,0 14,2
21,6
14,0 6,2
6,2
Viša, visoka škola, magisterij, doktorat
9,3 9,3 14,2 14,0
0,0
Zaposleni Nezaposleni Osobe izvan radne snage
Zaposleni Nezaposleni Osobe izvan radne snage
29
Tržište rada
Prosjek uobičajenih sati rada sedmično na glavnom poslu prema grupama

područja djelatnosti i spolu u BiH, 2021. (%) *)
41,3
Uslužne djelatnosti 41,6
41,5
40,8 Žene
Nepoljoprivredne djelatnosti 42,5 Muškarci
42,1
41,3 Ukupno
41,3 41,6 37,2

41,6
Poljoprivreda 41,5 41,9
41,3 40,1
41,6 41,5
41,5 40,8 Žene
34,0 35,0 36,0 42,5 37,0 38,0 39,0 40,0 41,0 42,0 43,0
40,8 Žene Muškarci
42,5 42,1
40,8 Žene Muškarci Ukupno
42,5 42,1
Muškarci
grupe područja djelatnosti (NACE Rev 2): Ukupno (A), nepoljoprivredne (B,C,D,E,F), uslužne (G,H,I,-
poljoprivredne
37,2J,K,L,M,N,O,P,Q,R,S,T,U)
*)
42,1
41,9
Ukupno
40,141,9
40,1 41,9
36,0 37,0
40,1 38,0 39,0 40,0 41,0 42,0 43,0
30
7,0 38,0 39,0 40,0 41,0 42,0 43,0
Tržište rada
1,8
Zaposlene osobe prema statusu
1,8
u zaposlenosti u BiH, 2021. (%)
1,8
13,1
13,1
Zaposlenici
Zaposlenici
Samozaposlenici
Samozaposlenici
Neplaćeni pomažući članovi
Neplaćeni pomažući članovi
85,1
85,1
Zaposleni sa punim i kraćim od punog radnog vremena u BiH prema grupama
područja djelatnosti u BiH, 2021. (u hiljadama)*)
800
800 637
637
600
600
378
378
400
400
200
200 98
98 10 19
10 88 19
00 Poljoprivredne djelatnosti Nepoljoprivredne djelatnosti Uslužne djelatnosti
Poljoprivredne djelatnosti Nepoljoprivredne djelatnosti Uslužne djelatnosti
Puno radno vrijeme Kraće od punog radnog vremena
Puno radno vrijeme Kraće od punog radnog vremena
*)
grupe područja djelatnosti (NACE Rev 2): poljoprivredne (A), nepoljoprivredne (B,C,D,E,F), uslužne (G,H,I,-
J,K,L,M,N,O,P,Q,R,S,T,U)
31
Tržište rada
Mjere aktivnosti stanovništva prema spolu u BiH, 2021. (%)
70,0
60,0
50,0 59,7
48,0 51,1
40,0 Ukupno
30,0 36,8 39,6 Muškarc
28,7 Žene
20,0
22,0
10,0 17,4 14,4
0,0
Stopa aktivnosti Stopa zaposlenosti Stopa nezaposlenosti
Ukupno Muškarci Žene
32
Tržište rada METODOLOGIJA
Radno sposobno stanovništvo obuhvata sve osobe starosti od 15 do 89 godina i podijeljeno je u

dvije kategorije: aktivno stanovništvo ili radnu snagu (zaposlene i nezaposlene osobe) i osobe izvan
radne snage.
Radnu snagu ili aktivno stanovništvo čine sve zaposlene osobe starosti od 15 do 89 godina i
nezaposlene osobe starosti od 15 do 74 godine.
Osobe izvan radne snage su osobe starosti od 15 do 89 godina koje nisu svrstane u zaposleno ili
nezaposleno stanovništvo.
Zaposlene osobe se definišu kao osobe starosti od 15 do 89 godina (u navršenim godinama na kraju
referentne sedmice) koje su tokom referentne sedmice pripadale jednoj od sljedećih kategorija:
a) osobe koje su tokom referentne sedmice radile najmanje jedan sat za plaću ili dobit, uključujući
pomažuće članove domaćinstva;
b) osobe s poslom ili poslovanjem koje tokom referentne sedmice privremeno nisu radile, ali su
povezane sa svojim poslom, pri čemu su sljedeće grupe povezane s poslom:
• osobe koje ne rade zbog godišnjeg odmora ili praznika, odredbi o radnom vremenu, bolovanja,
porodiljskog odsustva,
• osobe koje učestvuju u obuci/osposobljavanju u vezi sa poslom,
• osobe na roditeljskom odsustvu koje primaju i/ili imaju pravo na dohodak ili naknadu povezanu
s poslom ili čije bi roditeljsko odsustvo trebalo trajati tri mjeseca ili kraće,
• sezonski radnici izvan sezone koji su nastavili redovno obavljati zadaće i dužnosti u vezi sa
poslom ili poslovanjem, isključujući ispunjavanje pravnih ili administrativnih obaveza,
• osobe koje privremeno ne rade iz drugih razloga ako je očekivano trajanje odsutnosti tri mjeseca
ili kraće, te
c) osobe koje proizvode poljoprivredne proizvode većinom namijenjene prodaji ili razmjeni.
33
Tržište rada METODOLOGIJA
Nezaposlene osobe se definišu kao osobe starosti od 15 do 74 godine:

• koje u toku referentne sedmice nisu bile zaposlene, tj. nisu obavljale nijedan plaćeni posao;
• koje su trenutačno raspoložive za plaćeni rad, odnosno bile su raspoložive za plaćeni rad u roku
od dvije sedmice nakon referentne sedmice kao zaposlenici ili samozaposlenici;
• koje aktivno traže posao, odnosno preduzele su aktivnosti traženja posla tokom četiri sedmice
koje su prethodile referentnoj sedmici ili su pronašle posao na kojem će početi raditi najkasnije u
roku od tri mjeseca nakon referentne sedmice.
Stopa aktivnosti je udio aktivnog stanovništva (radne snage) u ukupnom radno sposobnom
stanovništvu.
Stopa zaposlenosti je udio zaposlenih osoba u ukupnom radno sposobnom stanovništvu.
Stopa nezaposlenosti je udio nezaposlenih osoba u ukupnom aktivnom stanovništvu.
34
Kriminalitet
PUNOLJETNI I MALOLJETNI UČINIOCI KRIVIČNIH DJELA –

PRIJAVLJENI, OPTUŽENI I OSUĐENI, 2021.
Prijavljeni Optuženi Osuđeni
svega žene svega žene svega žene
ILUSTRACIJA ZA KRIMINALITET
Punoljetni 21 811 2 167 8 691 689 8 142 625
Maloljetni 415 35 91 5 69 1
Učinioci krivičnih djela

Prijavljeni Optuženi Osuđeni
Punoljetni 21 811 8 691 8124
Maloljetni 415 91 69
35
Kriminalitet
Optužene maloljetne osobe prema grupi krivičnih djela (%), 2021.

4%4%
4%4%
12%12%
Protiv
Protivimovine
imovine
Protiv života i tijela
Protiv života i tijela
56% Protiv zdravlja ljudi
56% Protiv zdravlja ljudi
24% Protiv spolnog integriteta
24% Protiv spolnog integriteta
Protiv sigurnosti javnog saobraćaja
Protiv sigurnosti javnog saobraćaja
Osuđene maloljetne osobe prema izrečenoj mjeri krivične sankcije (%), 2021.
6% 6%
10% 10%
Pojačanog
Pojačanog nadzora
nadzora
Upozorenja
Upozorenja i usmjeravanja
i usmjeravanja
28%
28% 56%56% Zavodske mjere
Zavodske mjere
Мaloljetnički zatvor
Мaloljetnički zatvor
36
Kriminalitet
PUNOLJETNI UČINIOCI KRIVIČNIH DJELA – PRIJAVLJENI, OPTUŽENI I

OSUĐENI PREMA GRUPAMA KRIVIČNIH DIJELA, 2021.
Grupe krivičnih djela Prijavljeni Optuženi Osuđeni
Ukupno 21 811 8 691 8 142
Protiv života i tijela 1 568 898 819
Protiv slobode i prava građana 1 337 314 283
Protiv spolnog integriteta 189 80 74
Protiv braka i porodice 1 822 631 595
Protiv zdravlja ljudi 2 152 1 674 1653
Protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja 47 5 10
Protiv imovine 7 988 2 419 2 249
Protiv privrede i platnog prometa 505 174 156
Protiv sigurnosti računarskih podataka 89 23 22
Protiv službene dužnosti 1 678 222 178
Protiv pravosuđa 749 223 200
Protiv javnog reda i mira 1 874 981 923
Protiv opće sigurnosti ljudi i imovine 397 173 156
Protiv sigurnosti javnog saobraćaja 887 619 596
Protiv okoliša 529 255 228
37
Kriminalitet
Optužene punoljetne osobe - prema grupama krivičnih djela i spolu, 2021.

Protiv okoliša 252 3
Protiv sigurnosti javnog saobraćaja 541 78
Protiv opće sigurnosti ljudi i imovine 155 18
Protiv javnog reda i mira 893 88
Protiv pravosuđa 196 27
Protiv službene dužnosti 185 37
Protiv sigurnosti računarskih podataka 20 3
Protiv privrede i platnog prometa 146 28
Protiv imovine 2 208 211
Protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja 5 0
Protiv zdravlja ljudi 1 589 85
Protiv braka i porodice 595 36
Protiv spolnog integriteta 79 1
Protiv sloboda i prava građana 295 19
Protiv života i tijela 843 55
75% 80% 85% 90% 95% 100%
muškarci žene
38
Kriminalitet
Osuđene punoljetne osobe - prema grupama krivičnih djela i spolu, 2021.

Protiv okoliša 225 3
Protiv sigurnosti javnog saobraćaja 521 75
Protiv opće sigurnosti ljudi i imovine 139 17
Protiv javnog reda i mira 845 78
Protiv pravosuđa 177 23
Protiv službene dužnosti 150 28
Protiv sigurnosti računarskih podataka 19 3
Protiv privrede i platnog prometa 133 23
Protiv imovine 2060 189
Protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja 7 3
Protiv zdravlja ljudi 1570 83
Protiv braka i porodice 561 34
Protiv spolnog integriteta 73 1
Protiv sloboda i prava građana 267 16
Protiv života i tijela 770 49
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%100%
muškarci žene
39
Kriminalitet METODOLOGIJA
Maloljetni počinioci krivičnih djela su osobe koje su u vrijeme počinjenja krivičnog djela imale
navršenih 14 godina, a nisu navršile 18 godina života, prema kojima postupak po krivičnoj prijavi nije
pokrenut (odbačena prijava), pripremni je postupak obustavljen ili podnesen prijedlog za izricanje
sankcija. Krivični postupak pred vijećem pravomoćno je završen odlukom kojom se postupak pred
vijećem obustavlja ili se izriču sankcije.
Punoljetni počinioci krivičnih djela su osobe koje su u vrijeme počinjenja krivičnog djela imale
navršenih 18 godina života i protiv kojeg je postupak po krivičnoj prijavi završen.
Prijavljena osoba je maloljetni izvršilac krivičnog djela prema kome je završen izvještaj o učinjenom
krivičnom djelu, odlukom kojom pripremni postupak nije pokrenut, pripremni postupak obustavljen ili
je podnijet prijedlog za izricanje krivične sankcije.
Optužena osoba je maloljetni učinitelj krivičnog djela prema kome je donijeta odluka kojom se
obustavlja postupak prema maloljetniku, izriče vaspitna mjera, izriče mjera bezbjednosti uz vaspitnu
mjeru ili se izriče krivična sankcija.
Osuđena osoba je maloljetni izvršilac krivičnog djela prema kome je izrečena krivična sankcija
(vaspitna mjera ili maloljetnički zatvor).
40
Kultura i umjetnost
KULTURA I UMJETNOST U 2021.

2020. 2021.
GALERIJE
Galerije 18 15
Stalna postavka 24 30
Višednevna postavka 153 67
FESTIVALI
Festivali 62 49
Učesnici 13 166 4 547
Posjetioci 102 680 63 881
POZORIŠTA
Predstave 1 133 1 408
Posjetioci 119 280 140 089
KINA
Ukupno kina 35 33
Ukupno dvorana 60 69
Kina sa 1 dvoranom 27 24
Kino sa 2 do 7 dvorana 12 9
Posjetioci 327 009 439 196
Prikazani dugometražni filmovi
Prikazani filmovi 824 1 320
Projekcije 17 990 48 960
41
Učini
oci kr
NALIT
ivični
h djel
Kultura i umjetnost a
Punol Pr ijavlje
jetni ni
Malol vrsti programa
Emitovani program radio i TV stanica prema 21 811 (%) Optuženi
jetni
Radio stanice 415 8 691 Osuđe
ni
0% 91 8124
69
2% 6% Igrani program
6% 15%
ILUST
RACIJ Informativno-politič
A 6%
ZA K
101
radio stanica
0%
ULTDječiji
URU,omladinski,
Muzičko-zabavni pr
Sportski program
6% u 2021.
2% 6% 15% Igrani program
Marketing program
Informativno-politički i dokumentarni prog
65% 6% Ostalo i religijski pro
Dječiji ,omladinski, obrazovni
Muzičko-zabavni program
Igrani program Sportski program
%
Informativno-politički i dokumentarni program Marketing program
6% Dječiji ,omladinski, obrazovni i religijski program Ostalo

65%
Sportski program 42
I
Kultura i umjetnost
TV stanice
Igrani program
7% 3%
20%
6% Informativno-poli
34
program
Dječiji ,omladinsk
program
24% 3%
TV stanice Muzičko-zabavni
7% u20%
2021. 26%Igrani program Sportski program
6%
Informativno-politički i dokumentarni pro
14% Dječiji ,omladinski, Marketing prograp

obrazovni i religijski
24% Ostalo
20% Igrani program Sportski program
26%
Informativno-politički i dokumentarni program Marketing program
Dječiji ,omladinski,14%
obrazovni i religijski program Ostalo
43
Sportski program
26%
Kultura i umjetnost METODOLOGIJA
Galerija je prostor u kojem su izložena umjetnička djela. Pod pojmom umjetničko djelo ovdje
podrazumijevamo djela likovne umjetnosti. U galerijama se obično izlažu slike, ali i skulpture,
fotografije, ilustracije, instalacije i djela primijenjene umjetnosti.
Festival je događaj koji se odvija u više dana na jednom ili više pozornica/mjesta uz mnoge dodatne
sadržaje. Po svom karakteru može biti muzički, filmski, literarni, likovni, itd.
Profesionalno pozorište koje ima više stalnih scena (posebno izdvojenih, kao i malu scenu) na
kojima profesionalni ansambl daje pozorišne predstave ispuniti će zaseban obrazac za svaku izdvojenu
scenu. Ukoliko se na jednoj sceni daje više vrsta djela (drama, opera i balet), tu scenu treba smatrati
jednim pozorištem.
Kinom se smatra sala ili otvoreni prostor opremljen uređajima za javno prikazivanje filmova. Kina
mogu raditi kao samostalni subjekti ili u sastavu preduzeća za prikazivanje filmova, kulturno-
obrazovnih ustanova, škola i drugih institucija.
Dugometražni je svaki film koji može da služi kao osnovni program jedne projekcije, tj. najmanje
dužine trajanja 60 minuta.
Svaka TV i radio stanica je izvještajna jedinica koja je registrovana za proizvodnju i emitovanje
vlastitog, koprodukcijskog, kupljenog, reimitovanog i razmijenjenog programa.
44
Socijalna zaštita
KORISNICI SOCIJALNE ZAŠTITE U BIH U 2021.

Maloljetni korisnici Punoljetni korisnici
ukupno žene muškarci ukupno žene muškarci
110 813 52 169 58 644 410 405 203 783 206 622
Maloljetni korisnici Punoljetni korisnici
47% 50%
53% 50%
žene muškarci žene muškarci
45
Socijalna zaštita
ZAPOSLENI U CENTRIMA ZA SOCIJALNI RAD U BIH U 2021.

Ukupno 1 680
Muškarci 452
Žene 1 228
27%
Muškarci
Žene
73%
Socijalni radnici 561 Zdravstveno osoblje 21

Pedagozi 76 Pravnici 292
Psiholozi 117 Administrativno osoblje 374
Defektolozi 30 Ostali 209
46
Socijalna zaštita
MALOLJETNI KORISNICI SOCIJALNE ZAŠTITE PREMA KATEGORIJAMA,

2021.
Ugroženi porodičnom situacijom 47 671
Osobe sa smetnjama u fizičkom i psihičkom razvoju 15 885
Osobe društveno neprihvatljivog ponašanja 5 060
Psihički bolesne osobe 505
Osobe u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba 36 400
Bez specifične kategorije (ostali) 5 292
5%
Ugroženi porodičnom situacijom

33% 43% Osobe sa smetnjama u fizičkom i psihičkom razvoju
Osobe društveno neprihvatljivog ponašanja
Psihički bolesne osobe
Osobe u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba
Bez specifične kategorije (ostali)
5% 14%
0%
47
Socijalna zaštita
PUNOLJETNI KORISNICI SOCIJALNE ZAŠTITE PREMA KATEGORIJAMA,

2021.
Korisnici subvencioniranih troškova 7 497
Osobe sa smetnjama u fizičkom i psihičkom razvoju 48 651
Osobe društveno neprihvatljivog ponašanja 9 544
Psihički bolesne osobe 8 631
Osobe koje nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje 172 638
Osobe u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba 135 116
Bez specifične kategorije (ostali) 28 328
2%
7% 2%
12%
2% Korisnici subvencioniranih troškova
Osobe sa smetnjama u fizičkom i psihičkom razvoju
Osobe društveno neprihvatljivog ponašanja
33% Psihički bolesne osobe
Osobe koje nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje
Osobe u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba
Bez specifične kategorije (ostali)
42%
48
Socijalna zaštita
OBLICI I USLUGE SOCIJALNE ZAŠTITE U BIH U 2021.
MALOLJETNI KORISNICI
Ukupno 46 351
Starateljstvo i usvojenje 1 568
Smještaj u ustanove 1 096
Odgojne mjere zaštite i sigurnosti prema maloljetnicima 569
Pomoć za osposobljavanje i privređivanje 122
Novčane pomoći 6 136
Zdravstvena zaštita na teret općine ili centra 1 707
Pomoć u sređivanju konfliktnih situacija 7 501
Usluge socijalnog i drugog stručnog rada 24 422
Pomoć za ishranu, ogrijev, odjeću i obuću 3 191
Ostali oblici zaštite i usluga 39
49
Socijalna zaštita
PUNOLJETNI KORISNICI
Ukupno 327 834
Starateljstvo 6 906
Smještaj u ustanove 2 462
Pomoć za osposobljavanje i privređivanje 804
Novčane pomoći 78 594
Zdravstvena zaštita na teret općine ili centra 15 629
Mirenje bračnih partnera 3 138
Pomoć u sređivanju konfliktnih situacija 18 105
Usluge socijalnog i drugog stručnog rada 191 975
Pomoć za ishranu, ogrijev, odjeću i obuću 8 738
Ostali oblici zaštite i usluga 1 483
50
Socijalna zaštita
DOMOVI ZA DJECU I OMLADINU BEZ RODITELJSKOG STARANJA U BIH, PO

SPOLU I STAROSNIM GRUPAMA, U 2021.
Starosne grupe korisnika
Ukupno
0-2 3-6 7-10 11-14 15-17 18 i iznad
svega 1 112 61 156 179 310 223 183
muški 576 37 89 103 157 111 79
ženski 536 24 67 76 153 112 104
48%
52%
muški ženski
51
Socijalna zaštita
USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE ZA INVALIDNU DJECU, OMLADINU I

ODRASLE OMETENE U PSIHIČKOM I FIZIČKOM RAZVOJU, PO SPOLU I
STAROSNIM GRUPAMA, U 2021.
Starosne grupe korisnika
Ukupno
0-2 3-6 7-10 11-14 15-17 18-21 22-35 35 i stariji
svega 2 540 8 165 218 292 251 233 380 993
muški 1 526 3 111 147 192 160 146 224 543
ženski 1014 5 54 71 100 91 87 156 450
40%
60%
muški ženski
52
Socijalna zaštita
FORMALNO PORODIČNO ZBRINJAVANJE DJECE, PREMA SPOLU I

STAROSNIM GRUPAMA, U 2021.
Prema starosti
Ukupno
0-2 3-5 6-10 11-14 15-18
Starateljstvo nad maloljetnim osobama
svega 1 250 84 119 268 392 387
muški 641 43 64 146 191 197
ženski 609 41 55 122 201 190
Usvojena djeca
svega 34 12 10 11 1 -
muški 13 4 5 4 - -
ženski 21 8 5 7 1 -
Djeca u hraniteljskim porodicama
svega 435 25 34 87 135 154
muški 214 12 21 37 75 69
ženski 221 13 13 50 60 85
53
Socijalna zaštita METODOLOGIJA
Kоrisnikоm sоciјаlnе zаštitе smаtrа sе svаka osoba kоja је u tоku izvјеštајnе gоdinе јеdnоm ili višе
putа kоristila оdrеđеnе оblikе i mјеrе sоciјаlnе zаštitе i uslugе sоciјаlnоg rаdа. Kоrisnici su rаzvrstаni
u dviје оsnоvnе starosne grupе - mаlоlјеtni i punоlјеtni kоrisnici.
Pоd оblikоm, mјеrоm ili uslugоm pоdrаzumiјеvа sе svаki slučај sprоvеdеnе zаštitе nа оsnоvu
zаkоnа i prоpisа iz оvе оblаsti оd strаnе cеntrа zа sоciјаlni rаd, ili službе sоciјаlnе zаštitе. Pоdаci
о оblicimа, mјеrаmа i uslugаmа оdnоsе sе nа brој sprоvеdеnih оdnоsnо kоrištеnih оblikа, mјеrа i
uslugа u izvјеštајnоm pеriоdu, а nе nа brој osoba.
Dоmоvi zа dјеcu i оmlаdinu bеz rоditеlјskоg stаrаnjа оsigurаvајu privrеmеnо ili trајnо
zbrinjаvаnjе, ishrаnu, zdrаvstvеnu zаštitu, оdgајаnjе, оbrаzоvаnjе i trајnо оspоsоblјаvаnjе dјеcе i
оmlаdinе kојој је pоtrеbаn оvаkаv оblik zаštitе.
Stаrаtеlјstvо je oblik zaštite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i punoljetnih osoba koje nisu
sposobne, ili koje nisu u mogućnosti starati se o sebi, svojim pravima, interesima i obavezama.
Usvojenje podrazumijeva slučajeve zakonskog usvojenja. To je poseban oblik porodično-pravne
zaštite djece bez roditelja ili odgovarajućeg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno
srodnički odnos. Usvojiti se može samo maloljetna osoba. Usvojenje može biti potpuno ili nepotpuno.
Djeca u hraniteljskim porodicama ili smještaj u drugu porodicu je oblik socijalne zaštite
koji podrazumijeva zbrinjavanje korisnika u porodicu koja mu obezbjeđuje zadovoljavanje osnovnih
životnih potreba, stanovanje, ishranu, odgajanje i pomaže u ostvarivanju njegovih prava i izvršavanju
obaveza.
54
Nacionalni zdravstveni računi
JAVNA I PRIVATNA POTROŠNJA U ZDRAVSTVU U BIH U PERIODU

2016.-2020.
Izvori finansiranja 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
HF.1 Javna potrošnja 1 957 1 975 2 088 2 244 2 383
HF.2 + HF.3 + HF.4 Privatna potrošnja 803 827 883 950 987
(Mil)
HF.1 Javna potrošnja HF.2 + HF.3 + HF.4 Privatna potrošnja
3 500
3 000
2 500
2 000
1 500
1 000
500
0
2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
55
Nacionalni zdravstveni računi METODOLOGIJA
Javna potrošnja u zdravstvu uključuje vladine modele i obavezne doprinose za zdravstveno

osiguranje (HF.1), kao i dobrovoljno plaćanje zdravstvene zaštite (koje nije direktno plaćanje iz džepa
domaćinstava) (HF.2).
Dobrovoljno plaćanje zdravstvene zaštite (koje nije direktno plaćanje iz džepa
domaćinstava) (HF.2) obuhvata sve domaće modele finansiranja zdravstvene zaštite zasnovane na
prethodnoj uplati u okviru kojih je pristup zdravstvenim uslugama na diskreciji privatnih aktera (iako
ova “diskrecija” može biti i često jeste pod uticajem zakona i propisa).
Privatna potrošnja u zdravstvu (HF.3) podrazumijeva plaćanje koje vrši korisnik u vrijeme
korištenja usluge. Uplate iz džepa (OOP) pokazuju direktno opterećenje medicinskim troškovima koje
snose domaćinstva u vrijeme korištenja usluge.
Pomoćne usluge zdravstvene zaštite (HF.4) uključuju klinički laboratorij, dijagnostičko snimanje,
transport pacijenata i hitnu pomoć, te ostale pomoćne usluge, dok su medicinska sredstva za
vanbolničke pacijente podijeljena na lijekove i ostalu potrošnu robu, te medicinske uređaje i pomagala
56
Ekonomske
Više podataka na web stranici
statistike
Cijene https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/10
Vanjska trgovina https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/11
Nacionalni računi https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/12
57
Cijene
INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U BOSNI I HERCEGOVINI PREMA COICOP

ODJELJCIMA U 2022. (2015=100)
BiH struktura pondera (%)
7,7
3,3
0,7
2,4
5,2 34,0
13,5
5,0 4,8
5,2 3,4
14,8
Hrana i bezalkoholna
1 pića2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Prijevoz
12
Alkoholna pića i duhan Komunikacije
Odjeća i obuća Rekreacija i kultura
Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti Obrazovanje
Namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana Restorani i hoteli
Zdravstvo Ostale dobra i usluge
59
Indeks potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini prema
COICOP odjeljcima u 2022. godini (2015=100) BiH struktura pondera (%)
Ukupno 100,0
Uporedni CPI indeksi po odjeljcima u 2022.

116,4
Hrana i
34,0
Ukupno bezalkoholna
114,0 pića
Hrana i 129,2
bezalkoholna pića 121,5
14,8
Alkoholna pića i 134,1
duhan 101,7
Stanovanje, voda,
Odjeća i obuća 51,0 električna energija,
94,0 plin i drugi energenti
Stanovanje, voda,
električna energija, 122,6
114,0
13,5
plin i drugi energenti
Namještaj, oprema za 104,2 Prijevoz
domaćinstvo i rutinsko 108,9
održavanje stana
108,3
Zdravstvo 101,5
Prijevoz 131,8
Ostale dobra i usluge 7,7
125,4
Komunikacije 97,4
100,9
Komunikacije 5,2
Namještaj, oprema
Rekreacija i kultura 114,6
108,1
za domaćinstvo i rutinsko
održavanje stana
5,2
103,3
Obrazovanje 101,1 Zdravstvo 5,0
Restorani i hoteli 114,9
109,3 Alkoholna pića i duhan 4,8
Ostale dobra i usluge 104,9
105,9
Odjeća i obuća 3,4
0 20 40 60 80 100 120 140
Restorani i hoteli
3,3
Rekreacija i kultura
Ø2022./ Ø2015. 2,4
0,7
Ø2022./ Ø2021. Obrazovanje
60
Cijene
Indeksi cijena proizvođača industrijskih proizvoda u BiH, 2022. (Ø2015=100)
UKUPAN INDEKS
UKUPAN INDEKS 135,7
Energija
Energija 139,9
Intermedijarni proizvodi
Intermedijarni proizvodi 144,7
Kapitalni proizvodi
Kapitalni proizvodi 114,4
Trajni proizvodi za široku
Trajni proizvodi upotrebu
za široku upotrebu 124,3 ф2022/ф2015.
NetrajniNetrajni
proizvodi za široku
proizvodi upotrebu
za široku upotrebu 121,8
B. Vađenje ruda iruda
B. Vađenje kamena
i kamena 136,8
C. Prerađivačka industrija
C. Prerađivačka industrija 138,3
UKUPAN INDEKS
D. Proizvodnja i snabdijevanje električnom
D. Proizvodnja energijom,električnom
i snabdijevanje plinom i toplom 135,7
vodom plinom i toplom vodom
122,7
energijom,
Energija 139,9
Intermedijarni proizvodi 144,7
80,0 90,0 100,0 110,0 120,0 130,0 140,0 150,0
Kapitalni proizvodi 114,4
i proizvodi za široku upotrebu 124,3 ф2022/ф2015.
i proizvodi za široku upotrebu 121,8

B. Vađenje ruda i kamena 136,8
C. Prerađivačka industrija 138,3
m energijom, plinom i toplom
122,7 61
Poređenje nivoa cijena za odabrane grupe potrošnje u zemljama Zapadnog Balkana i regije,
EUROSTAT-OECD program pariteta kupovne moći, 2021. (EU=100)
Izdaci za krajnju Hrana i Alkoholna pića i Odjeća

potrošnju domaćinstva bezalkoholna pića duhan
Austrija 112 Austrija 107 Austrija 87 Austrija 102
Italija 100 Italija 105 Italija 93 Italija 105
EU 100 EU 100 EU 100 EU 100
Grčka 87 Grčka 106 Grčka 101 Grčka 93
Slovenija 88 Slovenija 99 Slovenija 83 Slovenija 96
Hrvatska 71 Hrvatska 96 Hrvatska 87 Hrvatska 91
Turska 40 Turska 63 Turska 53 Turska 46
Mađarska 67 Mađarska 84 Mađarska 78 Mađarska 87
Crna Gora 59 Crna Gora 81 Crna Gora 72 Crna Gora 91
Rumunija 55 Rumunija 69 Rumunija 79 Rumunija 81
BiH 55 BiH 78 BiH 66 BiH 99
Srbija 59 Srbija 85 Srbija 68 Srbija 93
Bugarska 55 Bugarska 79 Bugarska 64 Bugarska 76
Albanija 60 Albanija 82 Albanija 70 Albanija 90
Sj. Makedonija 51 Sj. Makedonija 64 Sj. Makedonija 49 Sj. Makedonija 77
0 20 40 60 80 100 120 0 20 40 60 80 100 120 0 20 40 60 80 100 120 0 20 40 60 80 100 120
Električni uređaji Vlastita vozila Hoteli i restorani
Austrija 98 Austrija 106 Austrija 115

Italija 94 Italija 102 Italija 103
EU 100 EU 100 EU 100
Grčka 104 Grčka 92 Grčka 84
Slovenija 102 Slovenija 90 Slovenija 87
Hrvatska 110 Hrvatska 93 Hrvatska 80
Turska 68 Turska 100 Turska 41
Mađarska 92 Mađarska 87 Mađarska 61
Crna Gora 102 Crna Gora 78 Crna Gora 56
Rumunija 98 Rumunija 84 Rumunija 53
BiH 112 BiH 82 BiH 54
Srbija 119 Srbija 85 Srbija 54
Bugarska 91 Bugarska 85 Bugarska 46
Albanija 113 Albanija 85 Albanija 46
Sj. Makedonija 95 Sj. Makedonija 87 Sj. Makedonija 46
0 20 40 60 80 100 120 0 20 40 60 80 100 120 0 20 40 60 80 100 120
62
Cijene
Uporedba nivoa cijena u zemljama Zapadnog Balkana i regije

Ukupni izdaci za krajnju potrošnju domaćinstva, 2021. (EU=100)
EU
EU 100
Makedonija
Sj. Makedonija 51
Albanija 60
Bugarska
Bugarska 55
Srbija
Srbija 59
BiH 55
Rumunija 55
Crna Gora
Crna 59
Mađarska 67
Turska
Turska 40
Hrvatska
Hrvatska 71
Slovenija 88
Grčka
Grčka 87
Italija
Italija 100
Austrija 112
0 50 100 150
63
Cijene METODOLOGIJA
Indeks potrošačkih cijena predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda i usluga koje domaćinstva
kupuju radi zadovoljenja svojih ličnih potreba na ekonomskoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Indeks
potrošačkih cijena predstavlja mjeru inflacije u državi. On služi za usklađivanje plaća i zarada u
skladu s kolektivnim ugovorima, te penzija i socijalnih davanja. Također se koristi i za očuvanje
vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama, omogućuje upoređivanje stope inflacije s drugim
zemljama, upoređivanje kretanja cijena unutar zemlje između pojedinih regija, te služi kao osnov za
deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i u druge svrhe.
Indeks potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini izračunava se na osnovu reprezentativne liste
proizvoda koju u 2022. godini čini 613 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 21 000 cijena na
unaprijed definisanom uzorku prodajnih mjesta na dvanaest geografskih lokacija (5 gradova u FBiH, 6
gradova u RS i u Brčko distriktu).
Prosječan nivo cijena u Bosni i Hercegovini u 2022. godini u odnosu na prosjek 2021. godine, bio je
viši za 14,0%, što je uzrokovano prosječnim rastom cijena u odjeljcima Hrana i bezalkoholna pića za
21,5%, Alkoholna pića i duhan 1,7%, Stanovanje, voda, plin, električna energija i drugi energenti
za 14, 0%, Namještaj, oprema za domaćinstvo, rutinsko održavanje stana za 8,9%, Zdravstvo 1,5%,
Prijevoz 25,4%, Komunikacije 0,9%, rekreacija i kultura 8,1%, Obrazovanje 1,1%, Restorani i hoteli
9,3%, Ostala dobra i usluge 5,9%.
Indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda je kratkoročni statistički indikator koji
predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda koje industrijska preduzeća proizvode i prodaju na
domaćem tržištu. Prvenstvena namjena Indeksa cijena proizvođača industrijskih proizvoda je da služi
kao inidikator opće inflacije. Zatim služi i kao indikator makroekonomskih performanci, eskalator za
prilagođavanje cijena u dugoročnim ugovorima, deflator nominalnih vrijednosti outputa ili međufazne
potrošnje u ostvarenom obimu proizvodnje i deflator za nominalne vrijednosti kapitalnih troškova
u nacionalnim računima, važan alat pri kreiranju i vođenju monetarnih i fiskalnih politika kao i za
donošenje informiranih ekonomskih odluka u privatnom sektoru.
64
Vanjska trgovina
IZVOZ I UVOZ PO GRANAMA

2020.-2022. U HILJADAMA KM
2020. 2021. 2022.
Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

Poljoprivreda, šumarstvo i
224 840 770 422 259 167 833 419 283 641 1 158 700
ribarstvo (A)
Rudarstvo,
112 257 465 181 124 824 651 198 240 396 1 195 859
kamenolom (B)
Hrana, piće, duhan
755 795 2 329 281 828 677 2 646 712 979 853 3 360 126
(C10+C11+C12)
Tekstil i odjeća
620 076 1 123 987 698 492 1 356 326 825 228 1 606 697
(C13+C14)
Koža i proizvodi
676 252 502 407 743 030 529 793 892 548 642 229
od kože (C15)
Drvo i proizvodi od drveta
619 995 259 336 844 976 351 584 1 023 172 418 967
(osim namještaja) (C16)
Papir i proizvodi od
papira, štampa i 259 195 410 643 349 613 469 695 463 502 632 316
publikacije (C17+C18)
Proizvodnja koksa,
192 911 1 106 639 360 370 1 759 322 574 003 3 237 464
proizvodi od nafte (C19)
Hemijski proizvodi
721 754 2 043 069 899 649 2 459 475 1 214 730 2 924 924
(C20+C21)
Guma i plastika (C22) 523 348 921 371 656 393 1 127 027 820 452 1 332 587
Nemetalni mineralni
179 927 429 602 243 854 517 750 314 081 671 085
proizvodi (C23)
65
Vanjska trgovina
nastavak
2020. 2021. 2022.
Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

Metal i proizvodi od
1 886 175 2 017 730 3 172 485 3 329 082 4 312 179 4 680 789
metala (C24+C25)
Elektronski, optički i
električni proizvodi i 813 768 1 539 759 1 084 345 1 803 336 1 308 450 2 169 809
oprema (C26+C27)
Mašine i uređaji (C28) 716 211 1 228 904 888 164 1 453 723 1 068 930 1 883 399
Sredstva transporta
380 698 1 062 963 453 602 1 397 968 595 178 1 511 031
(C29+C30)
Namještaj (C31) 883 025 180 710 1 058 161 223 530 1 153 554 260 524
Ostala prerađivačka
121 159 312 177 184 481 365 118 207 697 434 654
industrija (C32)
Električna energija,
497 189 96 335 830 039 218 768 1 074 654 393 530
plin i para (D)
Otpad (E) 287 902 31 446 534 382 44 568 549 030 45 284
Ostalo (J+M+R) 48 682 54 324 58 825 58 505 72 460 76 473
Ukupno 10 521 159 16 886 285 14 273 529 21 596 900 17 973 740 28 636 447
66
Vanjska trgovina
Godina:2022.
IZVOZ/UVOZ TOP PET PROIZVODA
Tok Opis Vrijednost, hiljade KM
Izvoz Električna energija 1 074 654

Izvoz Legure aluminija 865 935
Izvoz Koks i polukoks od kamenog uglja 439 383
Izvoz Željezne/čelične konstrukcije 381 212
Izvoz Električni provodnici 321 072
Tok Opis Vrijednost, hiljade KM
Uvoz Dizel gorivo 2 370 268

Uvoz Nelegirani aluminijum 810 920
Uvoz Kameni ugalj za proizvodnju koksa 782 830
Uvoz Lijekovi za pojedinačnu prodaju 413 452
Uvoz Električna energija 393 530
67
Glavni izvozni/uvozni partneri
Top 5 (u milionima KM i %), 2022.
Njemačka EU27
2 666 14,8 %
2 993 10,5 %
13 226 73,6 %
16 297 56,9 %
Austrija
1 710 9,5 %
Hrvatska
2 677 14,9 %
2 845 9,9 %
BiH Srbija
2 363 13,1 %
Italija 3 058 10,7 %
1 991 11,1 %
3 541 12,4 %
% u ukupnom izvozu Kina

17 974 miliona KM 2 328 8,1 %
% u ukupnom uvozu
28 636 miliona KM 68
Vanjska trgovina METODOLOGIJA
Statistički podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom se proizvode u skladu sa sistemom

specijalne trgovine (proširena definicija), prema preporuci Eurostat-a. Sistem specijalne trgovine
(proširena definicija) uključuje industrijske slobodne zone, prostore za unutrašnju obradu robe
i područje slobodnog kretanja robe. Robe iz inostranstva koje se primaju u carinska skladišta se ne
evidentiraju osim ukoliko ne idu naknadno u slobodan promet u zemlji prijema (ili se stavljaju u
carinsku proceduru unutrašnje obrade ili obrade pod carinskom kontrolom). Na sličan način, robe koje
izlaze iz carinskih skladišta i napuštaju zemlju ne evidentiraju se kao izvoz.
Statistike robne razmjene sa inostranstvom pokriva sve transakcije koje uključuju fizičko
kretanje robe preko carinske granice BiH. Izvor podataka za statistiku robne razmjene sa inostranstvom
je Uprava za indirektno oporezivanje.
69
Nacionalni računi
BRUTO DODANA VRIJEDNOST U BAZNIM CIJENAMA PO OBLASTIMA ZA

BIH
Bruto dodana
Područja djelatnosti Struktura %
vrijednost, hilj. KM
(NACE Rev. 2)
2020. 2021.1) 2020. 2021.1)
Poljoprivreda, šumarstvo
2 084 238 1 992 379 7,04 6,03
i ribarstvo (A)
Industrijske djelatnosti (B+C+D+E) 6 797 953 8 175 135 22,96 24,72
Građevinarstvo (F) 1 613 116 1 687 133 5,45 5,10

Trgovina, prijevoz i komunikacije,
7 955 565 9 213 966 26,87 27,87
ugostiteljstvo (G+H+I+J)
Finansijsko posredovanje, poslovanje
nekretninama i pomoćne uslužne 4 349 705 4 721 967 14,69 14,28
djelatnosti (K+L+M+N)
Usluge (O+P+Q+R+S) 6 812 315 7 273 744 23,00 22,00
Bruto dodana vrijednost 29 612 892 33 064 324 100,00 100,00

1)
Prvi rezultati
70
Nacionalni računi
BDP ZA BiH, ENTITETE I BRČKO DISTRIKT BIH

u hiljadama KM, u tekućim cijenama
2020. 2021.1)
Federacija Bosne i Hercegovine 22 255 25 194
Republika Srpska 11 132 12 500
Brčko Distrikt 868 944
Bosna i Hercegovina 34 255 38 637
50 000
40 000
30 000
20 000
10 000
0
Federacija Bosne i Republika Srpska Brčko Distrikt Bosna i
Hercegovine Hercegovina
2020.
2020. 2021.1)
2021.1)
1)
Prvi rezultati
71
HRVATSKA
2021. 2,44 %
2020. 2,53 %
2021. 32,35 %
BRČKO
2020. 32,50 % DISTRIKT BIH
REPUBLIKA SRPSKA
SRBIJA
FEDERACIJA
BOSNE I HERCEGOVINE
HR
2021. 65,21 %
VA
TS
2020. 64,97 %
K
A
REPUBLIKA SRPSKA
Jad CRNA GORA

ran
sko
Učešće u BDP-u mo
re
Bosne i Hercegovine (u %), 2020. i 2021. 72
Nacionalni računi
BDP PO STANOVNIKU U BIH, 2017-2021.
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.1)

Bruto domaći proizvod
31 376 33 444 35 296 34 255 38 637
za BiH, mil. KM
Stanovništvo, procjena sredinom
3 504 3 496 3 491 3 475 3 451
godine, hilj.
Bruto domaći proizvod
8 954 9 566 10 110 9 858 11 196
po stanovniku, KM
1)
Prvi rezultati
BDP po stanovniku, KM
2021 11 196
2020 9 858
2019 10 110
2018 9 566
2017 8 954
73
Nacionalni računi
RAČUN STVARANJA DOHOTKA ZA BIH U 2021.1)

U HILJADAMA KM
Neto ostali Bruto poslovni
Područja djelatnosti Bruto dodana Sredstva
porezi na višak/mješoviti
(NACE Rev. 2) vrijednost zaposlenih
proizvodnju dohodak
1 992 379 357 992 -49 937 1 684 324
ribarstvo (A)
Industrijske djelatnosti
8 175 135 4 264 531 31 454 3 879 151
(B+C+D+E)
Građevinarstvo (F) 1 687 133 782 680 11 695 892 758
Trgovina, prijevoz i
komunikacije, ugostiteljstvo 9 213 966 4 449 226 46 241 4 718 499
(G+H+I+J)
Finansijsko posredovanje,
poslovanje nekretninama i
4 721 967 1 652 796 29 169 3 040 003
pomoćne uslužne djelatnosti
(K+L+M+N)
Usluge (O+P+Q+R+S) 7 273 744 6 250 694 41 542 981 507
Bruto dodana vrijednost 33 064 324 17 757 919 110 164 15 196 241
1)
Prvi rezultati
74
Nacionalni računi
RAČUN STVARANJA DOHOTKA ZA BIH U 2021.1), U %
Neto ostali Bruto poslovni

Područja djelatnosti Bruto dodana Sredstva
porezi na višak/mješoviti
(NACE Rev. 2) vrijednost zaposlenih
proizvodnju dohodak
100,00 17,97 -2,51 84,54
ribarstvo (A)
100,00 52,16 0,38 47,45
(B+C+D+E)
Građevinarstvo (F) 100,00 46,39 0,69 52,92
Trgovina, prijevoz i
komunikacije, ugostiteljstvo 100,00 48,29 0,50 51,21
(G+H+I+J)
Finansijsko posredovanje,
poslovanje nekretninama
100,00 35,00 0,62 64,38
i pomoćne uslužne
djelatnosti (K+L+M+N)
Usluge (O+P+Q+R+S) 100,00 85,94 0,57 13,49
Bruto dodana vrijednost 100,00 53,71 0,33 45,96
1)
Prvi rezultati
75
Bruto domaći proizvod po stanovniku,
Nacionalni računi
u standardu kupovne moći za 2021.

Indeksi obima
EU27
=100
Mađarska
Austrija 70
117
Hrvatska
73 Bosna i Hercegovina
41
Slovenija Rumunija
Srbija
85 84
53
Italija
98 Bugarska
65
Turska
Sjeverna Makedonija 69
Crna Gora 51
60
Albanija
39 Grčka
76
75
Nacionalni računi
BRUTO DOMAĆI PROIZVOD, RASHODNI PRISTUP U BIH

U HILJADAMA KM, TEKUĆE CIJENE, 2017.-2021.
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.1)

Finalna potrošnja
23 734 978 24 639 252 25 633 220 24 756 281 26 484 433
domaćinstava
Finalna potrošnja
neprofitnih institucija 251 159 293 318 313 638 312 879 321 821
koje služe domaćinstvima
Finalna potrošnja
6 362 439 6 611 738 6 853 536 7 128 282 7 535 709
generalne vlade
Bruto investicije 7 834 473 8 285 227 8 890 322 8 024 321 10 178 343
Izvoz roba i usluga (Fob) 12 824 262 14 250 304 14 328 291 11 870 377 16 484 658
Uvoz roba i usluga (Fob) 17 911 763 19 159 290 19 494 191 16 644 811 21 083 581
Bruto domaći proizvod 33 095 548 34 920 549 36 524 817 35 447 330 39 921 384
1)
Prvi rezultati
77
Nacionalni računi METODOLOGIJA
Bruto dodana vrijednost je razlika između bruto vrijednosti proizvodnje i međufazne potrošnje. U
baznim cijenama se isključuju porezi na proizvode, ali se uključuju subvencije na proizvode.
Bruto domaći proizvod (BDP) po prizvodnom pristupu je konačan rezultat proizvodnih aktivnosti
rezidentnih jedinica. BDP u tekućim cijenama je zbir bruto dodane vrijednosti svih rezidentnih jedinica
u baznim cijenama, plus neto porezi na proizvode i usluge.
Bruto domaći proizvod (BDP) prema dohodovnom pristupu jednak je zbiru sredstava zaposlenih,
neto poreza na proizvodnju (porezi na proizvodnju minus subvencije na proizvodnju), bruto poslovnog
viška i mješovitog dohotka.
Bruto domaći proizvod (BDP) prema rashodovnom pristupu definiše se kao ukupna domaća
krajnja potrošnja korigovana vanjskim bilansom roba i usluga sa ostatkom svijeta.
BDP po glavi stanovnika izračunava se tako što se BDP dijeli sa ukupnim brojem stanovnika.
Pariteti kupovne moći (PKM) su stope za konverziju valuta koje se primijenjuju da bi se izvršila
konverzija ekonomskih indikatora izraženih u nacionalnoj valuti u vještačku zajedničku valutu
zvanu Standard kupovne moći (SKM), koja izjednačava kupovnu moć različitih nacionalnih valuta i
omogućava smisleno poređenje obima među zemljama.
78
Statistika vladinih finansija
IZVJEŠTAJ O OPERACIJAMA SEKTORA GENERALNE VLADE BIH

2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
PRIHODI 13 479,2 14 389,6 15 018,1 14 430,7 16 055,3
Porezi 7 151,1 7 688,4 8 014,1 7 363,3 8 485,4
Socijalni doprinosi 4 734,2 5 041,8 5 345,7 5 383,9 5 798,0
Grantovi 40,1 44,9 103,5 74,2 94,4
Ostali prihodi 1 553,9 1 614,5 1 554,9 1 609,3 1 677,6
RASHODI 11 913,4 12 738,6 13 334,3 14 474,8 14 797,0
Naknada zaposlenima 3 312,6 3 422,1 3 738,1 3 921,8 4 039,2
Korištenje robe i usluga 2 230,7 2 401,4 2 559,3 2 572,4 2 676,2
Amortizacija 109,9 132,6 128,9 130,3 171,6
Kamata 223,0 242,5 241,1 255,9 240,2
Subvencije 444,0 476,0 507,3 870,1 742,9
Grantovi 4,2 6,4 2,4 8,1 3,5
Socijalna pomoć 4 758,5 5 013,2 5 223,4 5 508,0 5 718,3
Ostali troškovi 830,4 1 044,5 933,7 1 208,2 1 205,2
Neto nabavka
759,7 914,6 1 006,6 1 765,1 1 368,9
nefinansijskih sredstava
Neto pozajmljivanje/
806,0 736,5 677,2 -1 809,2 -110,6
zaduživanje
Neto nabavka finansijskih
276,2 493,5 753,4 -33,3 905,2
imovina (finansijskih sredstava)
Neto nabavka
-575,8 -39,0 530,3 1 091,2 1 457,3
finansijskih obaveza
79
Statistika vladinih finansija
Prihodi i rashodi (u milijardama KM)

35,0
30,0
25,0
20,0
15,0
10,0
5,0
0,0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Prihodi Rashodi Neto nabavka nefinansijskih sredstava
Fiskalni bilans* (u % BDP)
4,0
2,0
0,0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
-2,0
-4,0
*neto pozajmljivanje/zaduživanje
-6,0
80
Statistika vladinih finansija /Statistika vladinih finansija METODOLOGIJA
Dug opće vlade

14,0 37,0
36,0
12,0 35,0
34,0
10,0
33,0
8,0 32,0
31,0
6,0 30,0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Series1
U milionima KM Series2
U % BDP (desna skala)
Statistika vladinih finansija (GFS) pruža uvid u razvoj finansijskih operacija sektora vlade u BiH, na
osnovu čega se mogu pratiti prihodi i rashodi po komponentama, investicije u stalna sredstva, i fiskalni
bilans (neto pozajmljivanje/zaduživanje), kao i finansijske stavke (finansijska imovina i obaveze).
Osnovni konceptualni okvir za kompilaciju GFS statističkih podataka je vezan za međunarodne
standarde objavljene u MMF GFS priručniku iz 2014. godine. Podaci GFS-a zasnovani na su istom
konceptualnom okviru kao i drugi makroekonomski statistički podaci, i zato se direktno mogu uporediti
s drugim makroekonomskim statističkim podacima koji slijede međunarodne statističke standarde
MMF-a.
81
Statistika vladinih finansija METODOLOGIJA
U skladu s GFS priručnikom, sektor opće vlade definiše se tako da obuhvata sve entitete koji obavljaju
funkcije vlade kao njihove osnovne djelatnosti. U obračun su uključeni svi budžeti (na nivou BiH, te
entitskom, kantonalnom i općinskom nivou), fondovi za penzijsko-invalidsko osiguranje, zapošljavanje,
zdravstvo, dječiju zaštitu, za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i fond
solidarnosti u RS, te vanbudžetski fondovi za izgradnju puteva i autoputeva u oba entiteta i Fond za
pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji FBiH.
Prihodi su razvrstani po kategorijama: porezi, socijalni doprinosi, grantovi i ostali prihodi.
Rashodi obuhvataju: naknada zaposlenima, korištenje roba i usluga, amortizacija, kamatna plaćanja,
subvencije, grantove, socijalnu pomoć i ostale troškove.
Statistika duga opće države Bosne i Hercegovine je pripremljena u skladu sa važećim ESA 2010
konceptima i EU Regulativom Vijeća Evrope 479/09 (tzv. Mastriški dug). Ovaj dug, opće države i njenih
podsektora, se obračuna kao bruto konsolidovani dug, koji ne uključuje obračunatu kamatu, a vrednuje
se prema nominalnoj vrijednosti.
Konsolidacija stanja duga vrši se između ostalih sektora ekonomije u svrhu izračuna duga opće
države.
Mastriški dug obuhvaća sljedeće finansijske instrumente na strani pasive definisane ESA regulativom:
• Gotovina i depoziti
• Dužnički vrijednosni papiri
• Krediti i zajmov
Dužnički vrijednosni papiri se dijele na kratkoročne i dugoročne vrijednosne papire, dok krediti
obuhvataju kredite od rezidentnih banaka i stranih kreditora (prvenstveno multilateralnih finansijkih
institucija) Bosne i Hercegovine.
82
Poslovne
statistike
Građevinarstvo https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/17
Industrija https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/18 Više podataka na web stranici
Turizam https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/19
Kratkoročne uslužne statistike https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/20
Strukturne poslovne statistike https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/21
Investicije https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/22
Statistički poslovni registar https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/39
83
Statistički poslovni registar
BROJ PREDUZEĆA¹⁾ PO KLASAMA ZAPOSLENIH

Mala Srednja Velika Nema podatka*
Ukupno
broj % broj % broj % broj %
2017. 35 710 33 204 93,0 2 146 6,0 360 1,0 0 0,0
2018. 37 018 34 412 93,0 2 178 5,9 373 1,0 55 0,1
2019. 35 077 32 449 92,5 2 244 6,4 384 1,1 0 0,0
2020. 38 239 35 048 91,7 2 228 5,8 381 1,0 582 1,5
2021. 39 285 35 993 91,6 2 219 5,6 406 1,0 667 1,7
Uključena preduzeća (bez obrtnika) za koja su raspoloživi podaci iz godišnjih finansijskih izvještaja, stanje SPR 31.12.
¹)
* Podatak nije raspoloživ u godišnjem finansijskom izvještaju.
BROJ PREDUZEĆA¹⁾ PO KLASAMA PRIHODA

Mala Srednja Velika Nema podatka*
Ukupno
broj % broj % broj % broj %
2017. 35 710 34 520 96,7 470 1,3 109 0,3 611 1,7
2018. 37 018 35 790 96,7 509 1,4 107 0,3 612 1,6
2019. 35 077 33 135 94,5 536 1,5 110 0,3 1296 3,7
2020. 38 239 36 990 96,7 507 1,3 104 0,3 638 1,7
2021. 39 285 37 766 96,1 582 1,5 122 0,3 815 2,1
Uključena preduzeća (bez obrtnika) za koja su raspoloživi podaci iz godišnjih finansijskih izvještaja, stanje SPR 31.12.
¹)
* Podatak nije raspoloživ u godišnjem finansijskom izvještaju.
85
Statistički poslovni registar
Preduzeća po klasama zaposlenih u 2021, struktura u %

1,0% 1,7%
5,6%
Mala
Srednja
Velika
Nema podatka
91,6%
Mala preduzeća (0-49 zaposlenih), srednja preduzeća (50-249 zaposlenih), velika preduzeća (250 i
više zaposlenih).
Preduzeća po klasama prihoda u 2021, struktura u %

0,3%
1,5% 2,1%
Mala
Srednja
Velika
Nema podatka
96,1%
Mala preduzeća (0-19.999.999 KM), srednja preduzeća (20.000.000-99.999.999 KM), velika preduzeća
(100.000.000 i više KM).
86
Strukturne poslovne statistike
OSNOVNE STRUKTURNO POSLOVNE VARIJABLE PREMA PODRUČJIMA

DJELATNOSTI U 2020.
Dodana Ukupne
vrijednost po Troškovi nabavke
Broj Promet
KD BiH 2010 (EU NACE Rev. 2) Broj faktorskim zaposlenika dobara
zaposlenih
Područja djelatnosti preduzeća troškovima i usluga
osoba
hiljade KM
UKUPNO OBUHVAĆENE
74 570 573 298 69 199 798 17 995 811 8 888 387 52 817 339
DJELATNOSTI
B Vađenje ruda i kamena 177 17 619 1 026 350 642 376 461 884 386 023
C Prerađivačka industrija 10 732 165 277 15 742 951 4 556 546 2 437 260 11 472 064
Proizvodnja i snabdijevanje
D električnom energijom, 211 17 841 3 305 695 1 196 160 594 305 2 061 916
plinom, parom i klimatizacija
Snabdijevanje vodom;
uklanjanje otpadnih voda,
E 404 13 728 779 152 391 399 278 553 439 202
upravljanje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
F Građevinarstvo 4 451 40 016 4 348 986 1 426 862 559 831 3 021 024
Trgovina na veliko i malo;

G popravak motornih vozila i 23 673 149 469 33 682 057 4 644 386 2 033 210 29 860 202
motocikala
H Prevoz i skladištenje 6 524 38 057 2 710 162 1 160 066 594 629 1 756 696
Djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme i
I 9 934 33 227 1 022 982 340 415 252 814 734 112
usluživanja hrane
(hotelijerstvo i ugostiteljstvo)
J Informacije i komunikacije 1 701 23 857 2 523 741 1 482 824 675 622 1 099 017
L Poslovanje nekretninama 728 3 333 365 431 175 883 60 057 197 466
87
nastavak
Dodana Ukupne
vrijednost po Troškovi nabavke
Broj Promet
KD BiH 2010 (EU NACE Rev. 2) Broj faktorskim zaposlenika dobara
zaposlenih
Područja djelatnosti preduzeća troškovima i usluga
osoba
hiljade KM
Stručne, naučne i tehničke

M 6 135 23 635 1 779 253 895 367 388 343 921 983
djelatnosti
Administrativne i pomoćne
N 1 422 15 084 509 480 321 478 206 520 231 184
uslužne djelatnosti
P Obrazovanje1) 994 5 235 154 715 104 301 68 022 59 058
Djelatnosti zdravstvene i
Q 1 447 8 572 380 861 227 793 127 449 160 540
socijalne zaštite1)
Umjetnost, zabava i
R 400 8 640 446 617 249 543 95 656 160 557
rekreacija1)
S Ostale uslužne djelatnosti1) 5 637 9 708 421 367 180 411 54 233 256 297
Nisu obuhvaćena sva preduzeća ni djelatnosti iz naznačenih područja. Obuhvat je prikazan u Metodološkim objašnjenjima
1)
Tematskog biltena Strukturne poslovne statistike 2020. (www.bhas.gov.ba).
88
Struktura broja zaposlenih u ukupno posmatranim djelatnostima
29,54%
30% Industrijske
djelatnosti (B, C, D i E) (B, C, D i E)
37,41%
37%
Građevinarstvo (F)
Građevinarstvo (F)
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla (G)
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla
Usluge (H, I, J, L, M, N, P, Q, R i S)
26% 7% Usluge (H, I, J, L, M, N, P, Q, R i S)
26,07% 6,98%
Struktura dodane vrijednost po faktorskim troškovima u ukupno posmatranim

djelatnostima
28,55%
30% Industrijske
Industrijske djelatnostidjelatnosti
(B, C, D i E) (B, C, D i E)
37,71%
37%
Građevinarstvo (F)
Građevinarstvo (F)
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla (G)
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikl
Usluge (H, I, J, L, M, N, P, Q, R i S)
26% 7% Usluge (H, I, J, L, M, N, P, Q , R i S)
25,81% 7,93%
89
OSNOVNI STRUKTURNO POSLOVNI INDIKATORI PREMA PODRUČJIMA

DJELATNOSTI U 2020.
Dodana Učešće dodane Prosječni
Promet po Bruto
KD BiH 2010 (EU NACE Rev. 2) vrijednost vrijednosti troškovi rada
zaposlenoj operativna
Područja djelatnosti po zaposlenoj u vrijednosti po zaposleniku
osobi (KM) stopa (%)
osobi (KM) proizvodnje (%) (KM)
UKUPNO OBUHVAĆENE
120 705 31 390 44,6 16 897 13,2
DJELATNOSTI
B Vađenje ruda i kamena 58 252 36 459 63,9 26 220 17,6
C Prerađivačka industrija 95 252 27 569 31,6 15 309 13,5
D električnom energijom, 185 286 67 046 47,1 33 330 18,2
plinom, parom i klimatizacija
Snabdijevanje vodom;
uklanjanje otpadnih voda,
E 56 756 28 511 55,3 20 374 14,5
upravljanje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
F Građevinarstvo 108 681 35 657 34,2 14 900 19,9
Trgovina na veliko i malo;

G popravak motornih vozila i 225 345 31 073 60,7 15 044 7,8
motocikala
H Prevoz i skladištenje 71 213 30 482 43,7 17 724 20,9
Djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme i
I 30 788 10 245 35,8 10 440 8,6
usluživanja hrane
(hotelijerstvo i ugostiteljstvo)
J Informacije i komunikacije 105 786 62 155 61,4 28 935 32,0
L Poslovanje nekretninama 109 640 52 770 55,0 18 456 31,7
Stručne, naučne i tehničke

M 75 280 37 883 55,7 18 834 28,5
djelatnosti
90
nastavak
Dodana Učešće dodane Prosječni
Promet po Bruto
KD BiH 2010 (EU NACE Rev. 2) vrijednost vrijednosti troškovi rada
zaposlenoj operativna
Područja djelatnosti po zaposlenoj u vrijednosti po zaposleniku
osobi (KM) stopa (%)
osobi (KM) proizvodnje (%) (KM)
Administrativne i pomoćne
N 33 776 21 313 61,4 14 141 22,6
uslužne djelatnosti
P Obrazovanje1) 29 554 19 924 64,5 14 460 23,4
Djelatnosti zdravstvene i
Q 44 431 26 574 57,5 16 153 26,3
socijalne zaštite1)
Umjetnost, zabava i
R 51 692 28 882 54,5 11 347 34,5
rekreacija1)
S Ostale uslužne djelatnosti1) 43 404 18 584 55,7 12 348 29,9
Nisu obuhvaćena sva preduzeća ni djelatnosti iz naznačenih područja. Obuhvat je prikazan u Metodološkim objašnjenjima
1)
Tematskog biltena Strukturne poslovne statistike 2020. (www.bhas.gov.ba).
91
Promet po zaposlenoj osobi po područjima djelatnosti u KM
250 000 225 345
200 000 185 286
150 000 109 640

108 681 105 786
95 252
100 000 71 213 75 280 51 692
58 252 56 756 44 431
33 776 43 404
50 000 30 788 29 554
0
B C D E F G H I J L M N P Q R S
Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi po područjima djelatnosti u KM
80 000
67 046
70 000 62 155
60 000 52 770
50 000
36 459 35 657 37 883
40 000 31 073 30 482 28 882
27 569 28 511 26 574
30 000 21 313 19 924
18 584
20 000
10 245
10 000
0
B C D E F G H I J L M N P Q R S
92
Strukturne poslovne statistike METODOLOGIJA
Strukturne poslovne statistike imaju za cilj prikupljanje, obradu i publikovanje statističkih

podataka o strukturi, konkurentnosti i karakteristikama rada poslovnih subjekata i njihovih poslovnih
rezultata na različitim nivoima grupisanja po djelatnostima.
Broj preduzeća obuhvata sva pravna i fizička lica koja se bave tržišnom proizvodnjom i koja su
registrovana u Statističkom poslovnom registru u populaciji koja je predmet posmatranja.
Broj zaposlenih osoba se definiše kao ukupan broj osoba koje rade u jedinici posmatranja
(uključujući vlasnike koji rade, partnere koji redovno rade u jedinici i neplaćene članove porodice
koji redovno rade u jedinici), kao i osobe koje rade izvan jedinice kojoj pripadaju i koja ih plaća (npr.
trgovački predstavnici, dostavljači).
Promet obuhvata obračunate prihode od prodaje proizvoda, roba i usluga od strane jedinice
posmatranja trećim stranama tokom referentnog perioda.
Dodana vrijednost po faktorskim troškovima je bruto dohodak iz poslovnih aktivnosti nakon
njegovog prilagođavanja za operativne subvencije i indirektne poreze.
Troškovi zaposlenika su ukupne nadoknade, u gotovini ili naturi, plaćene od strane poslodavca
zaposleniku (redovnim ili privremenim zaposlenicima, kao i radnicima koji rade kod kuće) u zamjenu
za izvršeni rad od strane zaposlenika tokom referentnog perioda.
Ukupne nabavke dobara i usluga uključuju vrijednost svih dobara i usluga nabavljenih tokom
obračunskog perioda za preprodaju ili potrošnju u proizvodnom procesu, isključujući potrošnju
kapitalnih dobara koja se registruje kao potrošnja fiksnog kapitala.
Promet po zaposlenoj osobi dobiva se dijeljenjem ukupno ostvarenog prometa sa ukupnim
brojem zaposlenih osoba.Ovaj indikator izražava prodajnu sposobnost poslovnog subjekta određene
djelatnosti.
93
Strukturne poslovne statistike METODOLOGIJA
Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi dobiva se dijeljenjem ukupne dodane vrijednosti sa

ukupnim brojem zaposlenih osoba. Ovaj indikator se koristi za mjerenje produktivnosti rada.
Učešće dodane vrijednosti u vrijednosti proizvodnje dobiva se dijeljenjem ukupne dodane
vrijednosti sa ukupnom vrijednosti proizvodnje.
Prosječni troškovi rada po zaposleniku dobivaju se dijeljenjem ukupnih troškova rada sa ukupnim
brojem zaposlenika. Ovaj indikator prikazuje prosječne troškove zaposlenika u nekoj djelatnosti.
Bruto operativna stopa predstavlja procentualno učešće bruto operativnog viška u prometu.
94
Građevinarstvo
VRIJEDNOST IZVRŠENIH GRAĐEVINSKIH RADOVA U BIH ZA PERIOD

2017.-2021. GODINA.*
Vrijednost u '000 KM
Vrsta građevinskog objekta
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
UKUPNO 1 557 487 1 642 932 1 567 602 1 735 241 1 701 492
Objekti visokogradnje 675 714 722 093 718 404 746 524 757 520
Stambene zgrade 233 193 251 043 305 428 324 328 343 871
Nestambene zgrade 442 521 471 050 412 976 422 196 413 650
Objekti niskogradnje 881 773 920 839 849 198 988 717 943 972
Saobraćajna infrastruktura 596 137 605 790 612 546 749 565 699 896
Cjevovodi, komunikacijski
164 834 167 464 153 906 158 258 139 500
i električni vodovi
Složene industrijske građevine 105 649 132 730 64 271 63 393 85 078
Ostale nespomenute građevine 15 153 14 855 18 475 17 501 19 498
* Podaci o vrstama građevinskih objekata i radova razvrstani su prema Klasifikaciji vrsta građevinskih
objekata – KVGO BiH, koja se zasniva na klasifikaciji Statističkog ureda Evropske unije- EUROSTAT
(Classification of Types of Constructions- CC).
95
Građevinarstvo
Vrijednost izvršenih radova u 2021. prema vrsti građevinskog objekta, % učešće
44,5 Objekti visokogradnje

Objekti visokogradnje
55,5 Objekti niskogradnje
Objekti niskogradnje
Objekti visokogradnje u BiH 2021, % učešće
45,4
Stambene
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
Nestambene zgrade
54,6
96
Građevinarstvo
Objekti niskogradnje u BiH 2021, % učešće
9,09,02,1
2,1 Prometna
Prometna infrastruktura
infrastruktura
14,8
14,8
Cjevovodi,
Cjevovodi, komunikacijski
komunikacijski i el. vodovi
i el. vodovi
74,1
74,1 Složene
Složeneindustrijske građevine
industrijske građevine
Ostale nespomenute građevine
Ostale nespomenute građevine
BROJ I POVRŠINA ZAVRŠENIH ZGRADA U BIH, 2020.-2021.

Broj i površina završenih zgrada u 2020.
Broj Struktura u % Površina u m2 Struktura u %
UKUPNO 302 100,0 501 264 100,0
Stambene zgrade 151 50,0 249 008 49,7
Nestambene zgrade 151 50,0 252 256 50,3
Broj i površina završenih zgrada u 2021.

Broj Struktura u % Površina u m2 Struktura u %
UKUPNO 274 100,0 550 120 100,0
Stambene zgrade 141 51,5 354 123 64,4
Nestambene zgrade 133 48,5 195 997 35,6
97
Građevinarstvo
BROJ I POVRŠINA ZAVRŠENIH STANOVA U BIH, 2020.-2021.

Broj i površina završenih stanova u 2020.
Struktura Površina Struktura
Broj u% u m2 u%
UKUPNO 3 370 100,0 184 140,0 100,0
Jednosobni 735 21,8 27 993,0 15,2
Dvosobni 1 683 49,9 85 360,0 46,4
Trosobni 782 23,2 54 457,0 29,6
Četverosobni i višesobni stanovi 170 5,1 16 330,0 8,8
Broj i površina završenih stanova u 2021.

Struktura Površina Struktura
Broj u% u m2 u%
UKUPNO 4 103 100,0 220 051,0 100,0
Jednosobni 1 320 32,2 52 232,0 23,7
Dvosobni 1 701 41,5 88 614,0 40,3
Trosobni 859 20,9 58 669,0 26,7
Četverosobni i višesobni stanovi 223 5,4 20 536,0 9,3
98
Građevinarstvo
Broj završenih stanova u BiH 2021, % učešće
5,4
20,9 32,2 Jednosobni stanovi
Dvosobni stanovi
Trosobni stanovi
Četverosobni i višesobni stanovi
41,5
Površina završenih stanova u BiH 2021, % učešće
9,3
23,7
Jednosobni stanovi
26,7 Dvosobni stanovi

Trosobni stanovi
Četverosobni i višesobni stanovi
40,3
99
Građevinarstvo
INDEKS PROIZVOĐAČKIH CIJENA U GRAĐEVINARSTVU/

STANOGRADNJA U BIH (2015=100)
III 2020. IV 2020. I 2021. II 2021. III 2021. IV 2021.

Opis Struktura
IV 2015. IV 2015. IV 2015. IV 2015. IV 2015. IV 2015.
UKUPNI INDEKS 100% 104,4 104,6 106,6 109,4 112,0 113,9
Arhitektonski i
80,58% 104,9 105,0 107,2 110,1 112,7 114,6
građevinski radovi
Vodoinstalaterski i
8,43% 101,3 101,4 103,2 104,9 107,5 109,5
kanalizacijski radovi
Elektro-instalacijski
7,58% 104,4 104,6 106,2 108,8 111,7 114,2
radovi
Mašinsko-instalacijski
3,41% 101,8 101,8 102,4 103,9 105,7 107,0
radovi
116,0
114,0
112,0
Ukupni
Ukupni indeks
indeks
110,0
108,0 Arhitektonski
Arhitektonski i građevinski radovi
i građevinski
radovi
106,0 Vodoinstalaterski
Vodoinstalaterski i i kanalizacijski radovi
kanalizacijski radovi
104,0
Elektro-instalacijski
Elektro-instalacijski radovi radovi
102,0
100,0 Mašinsko-instalacijski
Mašinsko-instalacijski radovi radovi
98,0
96,0
III 2020. IV 2020. I 2021. II 2021. III 2021. IV 2021.
IV 2015. IV 2015. IV 2015. IV 2015. IV 2015. IV 2015.
100
Građevinarstvo
INDEKS PROIZVOĐAČKIH CIJENA U GRAĐEVINARSTVU/

NISKOGRADNJA U BIH (2015=100)
2021. 2020.* 2019. 2018.

Opis Struktura
2020. 2019. 2018. 2017.
Ukupni indeks 100% 107,4 103,3 104,9 103,1
Magistralne ceste 3,58% 105,4 102,2 104,0 105,1
Autoputevi 15,77% 104,4 104,0 106,7 104,7
Mostovi 11,55% 109,7 103,2 104,8 104,8
Tuneli 69,10% 107,8 103,1 104,6 102,3
* Revidirani podatak
101
Građevinarstvo
GODIŠNJI IZVORNI INDEKSI PROIZVODNJE U GRAĐEVINARSTVU U BIH

(2015=100)
Opis 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Ukupno građevinarstvo 97,0 97,4 95,5 95,7 98,1
Objekti visokogradnje 103,6 105,4 104,0 103,9 106,3
Objekti niskogradnje 92,0 91,4 89,1 89,6 92,0
Indeks proizvodnje u građevinarstvu u BiH (2015=100)
110
100
90
Ukupno građe
80
70 Objekti visoko
Ukupno
Ukupnograđevinarstvo
građevinarstvo
60 Objekti niskog
Objekti
Objektivisokogradnje
visokogradnje
50 Objekti
Objektiniskogradnje
niskogradnje
40
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
102
Građevinarstvo METODOLOGIJA
Godišnji podaci o građevinskim djelatnostima na teritoriji BiH prikupljeni su izvještajnim

metodama za preduzeća koja su po svojoj glavnoj djelatnosti razvrstana u područje F - Građevinarstvo,
saglasno Klasifikaciji djelatnosti BiH 2010, kao i jedinice u sastavu negrađevinskih preduzeća koje se
bave građevinskom djelatnošću.
Vrijednost građevinskih radova uključuje: vrijednost rada, ugrađenog materijala i gotovih
proizvoda za ugradnju, vrijednost goriva i el. energije, i vrijednost korištenja građevinskih mašina.
Vrijednost građevinskih radova ne uključuje: vrijednost vlastitih podizvođača (kako bi se izbjeglo
dvostruko prikazivanje), porez na dodanu vrijednost, troškove zemljišta, nadzora, projektovanja.
Zgrade su stalne građevine koje imaju krov i vanjske zidove. Stambene zgrade su zgrade u kojima je
50% ili više ukupne korisne podne površine zgrade namijenjeno stanovanju.
Stan je svaka građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje koja se sastoji od jedne ili više
soba sa odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, kupatilo, predsoblje, ostava, klozet i sl.) ili
bez pomoćnih prostorija i ima jedan ili više posebnih ulaza.
Podaci o završenim zgradama i stanovima u izvještajnoj godini prikazuju se samo za glavne
izvođače radova.
Indeksi proizvodnje u građevinarstvu prikazuju se kao izvorni (neprilagođeni) indeksi,
desezonirani indeksi (iz kojih je isključen uticaj kalendarskih dana i sezonske sastavnice), kalendarski
prilagođeni indeksi (iz kojih je isključen uticaj kalendarskih dana, npr. broj radnih dana, nacionalni
praznici, učinak Uskrsa, itd.) te trend-indeksi (desezonirani indeksi iz kojih je isključen uticaj slučajne
sastavnice).
103
Građevinarstvo METODOLOGIJA
Indeks proizvođačkih cijena u građevinarstvu se definiše kao indeks cijene outputa za

vrstu građevinskih radova koje obavljaju izvođači građevinskih radova. Cijena uključuje jediničnu
fakturisanu vrijednost ugrađenog materijala, utrošenog rada i maržu izvođača radova za pojedinu
vrstu građevinskog rada po odgovarajućoj mjernoj jedinici, iskazanu u KM (bez PDV-a). Indeksi
proizvođačkih cijena u građevinarstvu za stanogradnju u BiH izračunavaju se korištenjem metode
Standardnih komponenti (MSK). Poduzetnici nisu uključeni u istraživanje.
104
Industrija
GODIŠNJI IZVORNI INDEKSI FIZIČKOG OBIMA INDUSTRIJSKE

PROIZVODNJE U BIH PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI I GLAVNIM
INDUSTRIJSKIM GRUPAMA (2015=100)
Područje Opis 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

UKUPNA INDUSTRIJA 109,4 103,6 97,0 106,4 107,5
Glavne industrijske grupe

AI Intermedijarni proizvodi 106,7 102,8 96,7 107,9 111,5
AE Energija 113,5 100,1 96,1 100,4 93,4
BB Kapitalni proizvodi 113,0 111,3 106,6 136,1 146,7
CD 111,2 104,2 87,7 100,1 98,8
potrošnju
Netrajni proizvodi za široku
CN 106,2 105,7 95,3 98,0 101,1
potrošnju
Područja djelatnosti
B Vađenje ruda i kamena 109,9 105,8 104,7 100,0 96,6
C Prerađivačka industrija 107,3 102,4 94,5 106,1 110,3
D električnom energijom, 116,4 106,4 101,3 110,0 100,9
plinom i vodom
105
Industrija
Godišnji izvorni indeksi fizičkog obima industrijske proizvodnje u BiH po

područjima djelatnosti i glavnim industrijskim grupama (2015=100)
120
115
110
105
100
95
90
85
80
75
70
2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Vađenje ruda i kamena
Prerađivačka industrija
Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom i vodom
106
Industrija
VRIJEDNOST PRODAJE/ISPORUKE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PO

VRSTI PROIZVODNJE, ENTITETIMA I GODINAMA, 2017.-2021.
Vrsta proizvodnje Regija 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
BiH 15 588,3 16 606,5 15 690,1 14 728,2 18 742,5

Vlastita FBiH 9 854,4 10 542,9 10 163,7 9 364,8 12 072,0
proizvodnja (0)
Vrijednost prodaje RS 5 309,0 5 712,1 5 117,0 4 965,4 6 276,3
BD 424,9 351,5 409,3 398,0 394,3
BiH 636,7 808,6 843,0 719,2 798,5

Proizvodnja po FBiH 372,7 484,8 513,1 445,4 497,0
ugovoru (1)
Vrijednost naknade RS 218,3 272,1 276,6 223,9 245,6
BD 45,7 51,7 53,3 49,9 56,0
BiH 16 225,0 17 415,1 16 533,1 15 447,4 19 541,1

Ukupna
proizvodnja (0+1) FBiH 10 227,1 11 027,7 10 676,8 9 810,2 12 568,9
Vrijednost prodaje i RS 5 527,3 5 984,2 5 393,6 5 189,3 6 521,9
vrijednost naknade
BD 470,6 403,2 462,6 447,9 450,3
107
Industrija
Ukupna proizvodnja (0+1), Vrijednost prodaje i vrijednost naknade,

po regionima i godinama
25 000,0
20 000,0
U milionima KM
15 000,0 BiH
FBiH
10 000,0 RS
BD
5 000,0
0,0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Vlastita proizvodnja (0) Vrijednost prodaje, po regionima i godinama

20 000,0
18 000,0
16 000,0
14 000,0
12 000,0 BiH
U milionima KM
10 000,0 FBiH
8 000,0 RS
BD
6 000,0
4 000,0
2 000,0
0,0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
108
Industrija
Proizvodnja po ugovoru (1) Vrijednost naknade, po regionima i godinama
900,0
800,0
700,0
600,0
BiH
U milionima KM
500,0
FBiH
400,0 RS
300,0 BD
200,0
100,0
0,0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
109
Industrija
GODIŠNJI IZVORNI INDEKSI PROMETA U INDUSTRIJI U BIH PO

PODRUČJIMA DJELATNOSTI I GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPAMA
(2015=100)
Područje Opis 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
UKUPNA INDUSTRIJA 122,1 118,4 109,0 132,0 165,1
Glavne industrijske grupe

AI Intermedijarni proizvodi 126,7 122,0 112,4 143,0 183,4
AE Energija 117,5 74,2 47,4 63,5 82,8
BB Kapitalni proizvodi 133,7 152,6 138,1 179,3 224,5

CD 129,6 135,3 130,7 153,0 158,8
potrošnju
Netrajni proizvodi za široku
CN 110,6 114,7 114,1 120,2 144,1
potrošnju
Područja djelatnosti
B Vađenje ruda i kamena 108,5 101,6 102,4 104,4 130,5
C Prerađivačka industrija 123,1 119,8 109,7 134,0 167,7
110
Industrija
Indeks prometa industrije u BiH prema vrsti tržišta, po godinama (2015=100)

180,0
160,0
140,0
120,0
100,0
80,0
60,0
2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Ukupna industrija Vađenje ruda i kamena Prerađivačka industrija
111
Industrija METODOLOGIJA
Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje pokazuje mjesečno kretanje proizvodnje u

smislu obima proizvodnje, tj. promjene u obimu proizvodnje proizvoda (dobara i usluga) u skladu
sa Nomenklaturom industrijskih proizvoda za mjesečno istraživanje - mjesečni NIP BiH 2018 koja je
usklađena sa PRODCOM Listom i koja obuhvata proizvode iz područja B, C i D (izuzrev grane 35.3)
prema KD BiH 2010 (NACE Rev.2).
Vlastita proizvodnja (0) predstavlja proizvodnju koju obavlja jedinica posmatranja (preduzeće/
lokalna jedinica) za vlastiti račun koristeći kupljene ili vlastite sirovine. Vlasnik gotovog proizvoda je
jedinica posmatranja i ona sama prodaje svoje proizvode na tržištu.
Proizvodnja po ugovoru (1) je ugovorni odnos između Naručioca i Izvršioca i predstavlja proizvodnju
koja se obavlja onda kada poslovni subjekat na osnovu ugovora, od sirovina čiji je vlasnik naručilac,
proizvodi ili prerađuje određeni proizvod definisan Nomenklaturom industrijskih proizvoda BiH 2010.
Vrijednost prodaje i naknade predstavlja ukupnu vrijednost proizvoda koji su bilo kada proizvedeni,
na osnovu vlastite proizvodnje (0) ili proizvodnje po ugovoru (1), a koji su prodati (fakturisani) u
izvještajnoj godini.
Indeksi prometa industrije jesu lančani indeksi izračunani iz vrijednosnih podataka o prometu/
prodaji industrije na nivou glavne djelatnosti industrijskih izvještajnih jedinica koju su utvrdili entiteti i
Ekspozitura BD. Indeksi su izračunati iz agregiranih podataka o vrijednosti prometa/ prodaje industrije
u izvještajnome mjesecu.
112
Turizam
DOLASCI I NOĆENJA TURISTA, 2018.-2022. U HILJADAMA
2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

DOLASCI - ukupno 1 465 1 641 501 971 1 464
Domaći 412 443 304 470 557
Strani 1053 1198 197 501 907
NOĆENJA - ukupno 3 040 3 374 1 241 2 258 3 194
Domaći 875 954 752 1 057 1 208
Strani 2 165 2 420 489 1 201 1 986
Prosječna dužina boravka, domaći 2,1 2,2 2,5 2,2 2,2
Prosječna dužina boravka, strani 2,1 2,0 2,5 2,4 2,2
113
Turizam
Stuktura noćenja domaćih turista u 2022., u %

0,2
6,2
3,2
Hoteli i sličan smještaj
Odmarališta i slični objekti za kraći odmor
Kampovi i prostori za kampiranje
Ostali smještaj
90,4
Struktura noćenja stranih turista u 2022., u %

0,2 1,1 0,3
2,9
6,2
3,2
Ostali smještaj
Ostali smještaj
90,4
95,7
114
Turizam
Noćenja stranih turista po zemlji prebivališta u BiH u 2022.

Srbija 287 695
Hrvatska 282 696
Slovenija 122 027
Njemačka 104 438
UAE 102 174
Turska 99 101
S. Arabija 80 834
SAD 66 303
Austrija 59 166
Crna Gora 52 424
Raspoloživi smještajni kapaciteti, na dan 31.12.

50 000
39 430 40877 40 592
40 000 37 406
32 027
30 000 Sobe
Broj
18 687 19 154 17 247 18 676

20 000 14 946 Kreveti
10 000
0
2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
115
Turizam METODOLOGIJA
Dolasci predstavljaju ukupan broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji
pruža uslugu smještaja.
Noćenja uključuju sva registrovana noćenja osoba (turista) u objektima koji pružaji uslugu smještaja.
Prosječna dužina boravka predstavlja odnos ukupnog broja noćenja i broja dolazaka u BiH.
Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana, mjesta za kampovanje i broj stalnih
kreveta.
Stalnim krevetima smatraju se postelje koje su redovno spremljene za iznajmljivanje gostima.
Soba/apartman je jedinica koju čini jedna soba ili skupina soba čineći nedjeljivu iznajmljivačku
cjelinu u ugostiteljskom objektu za smještaj.
116
Kratkoročne uslužne statistike
GODIŠNJI IZVORNI INDEKSI PROMETA TRGOVINE I OSTALIH USLUGA,

2015=100
Šifra Indeksi prometa 2015=100
KD BiH Naziv djelatnosti - KD BiH 2010
2010 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
UKUPNO trgovina i usluge 105,6 112,7 120,4 108,3 127,3

Trgovina na veliko i malo motornim vozilima
G45 i motociklima, popravak motornih vozila i 116,8 128,3 144,1 120,4 155,7
motocikala
Trgovina na veliko, osim trgovine motornim
G46 105,9 112,9 118,9 108,0 125,9
vozilima i motociklima
H Ukupno transport i skladištenje 107,1 114,3 118,6 97,9 117,1
H49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport 105,5 112,3 114,3 96,3 116,0
H51 Vazdušni prijevoz z z z z z
H52 Skladištenje i pomoćne djelatnosti u prijevozu 118,5 130,5 145,8 89,2 113,8
H53 Poštanske i kurirske djelatnosti 104,3 108,4 114,0 119,7 129,4

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
I 123,2 138,6 169,0 93,9 152,8
usluživanja hrane
I55 Smještaj 127,5 136,3 171,6 74,5 129,2
I56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića 118,2 141,2 166,0 116,0 179,8
J Informacije i komunikacije 97,7 99,9 111,3 106,6 122,2
J58 Izdavačke djelatnosti 103,3 92,2 97,4 85,6 81,0

Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog
J59 programa, djelatnosti snimanja i izdavanja 72,8 73,7 96,6 66,4 96,0
muzičkih zapisa
117
nastavak

KD BiH Naziv djelatnosti - KD BiH 2010
2010 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
J60 Emitovanje programa 117,3 116,8 123,1 118,9 125,5
J61 Telekomunikacije 93,9 92,3 92,5 88,7 92,2

Računarsko programiranje, savjetovanje i
J62 108,8 130,7 194,1 184,1 259,3
djelatnosti u vezi s njima
J63 Informacijske uslužne djelatnosti 117,2 158,1 221,7 271,5 356,6
M1 Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 92,7 101,7 110,3 115,6 122,7

M69, Pravne i računovodstvene djelatnosti, savjetovanje
M70.2
148,9 136,3 154,1 145,5 167,6
u vezi s upravljanjem
Arhitektonske i inženjerske djelatnosti; tehničko
M71 76,3 88,2 95,6 106,6 104,6
ispitivanje i analiza
Promocija (reklama i propaganda) i istraživanje
M73 112,3 122,3 128,7 123,9 146,0
tržišta
M74 Ostale stručne, naučne i tehničke djelatnosti 101,0 145,3 165,0 174,4 276,4
N2 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 111,2 116,7 145,0 132,7 156,0
N78 Djelatnosti posredovanja u zapošljavanju 118,0 95,4 118,0 130,1 156,5

Putničke agencije, organizatori putovanja,
N79 109,6 122,3 148,1 47,0 77,6
turoperatori i ostale rezervacijske usluge
N80 Zaštitne i istražne djelatnosti 103,4 106,7 130,8 128,2 127,9
N81.2 Djelatnosti čišćenja 105,8 106,7 107,3 119,6 131,2

Kancelarijske administrativne i pomoćne djelatnosti
N82 144,5 171,4 248,8 351,4 460,7
te ostale poslovne pomoćne djelatnosti
1
isključujući granu 70.1 i oblasti 72 i 75 | 2 isključujući oblast 77 i grane 81.1 i 81.3
z - podatak zbog zaštite povjerljivosti nije objavljen
118
Promet trgovine i ostalih usluga u 2021. godini, struktura u %
4,5 1,5 7,7

8,8
Trgovina na veliko i malo, popravak motorn
1,6
Trgovina na veliko, osim trgovine motornim
7,5
Transport i skladištenje
Pružanja smještaja te pripreme i usluživanja
Informacije i komunikacije
Stručne, naučne i tehničke djelatnosti
Administrativne i pomoćne uslužne djelatn

68,5
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima
Transport i skladištenje
Pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Stručne, naučne i tehničke djelatnosti
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
119
GODIŠNJI IZVORNI INDEKSI PROIZVOĐAČKIH CIJENA USLUGA U BIH
Šifra KD Naziv Indeksi

BiH 2010 djelatnosti 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Prosjek 2015 = 100
Djelatnost cestovnog
H49.41 101,1 104,2 105,8 105,2 106,1
prijevoza robe
H52.10 Djelatnosti skladištenja robe 100,0 100,0 100,0 97,5 97,1
Prosjek 2018 = 100

Arhitektonske i inžinjerske
M71.1 djelatnosti i s njima povezano - 100,0 100,4 102,2 103,7
tehničko savjetovanje
Prosjek 2017 = 100

N80 Zaštitne i istražne djelatnosti 100,0 101,8 105,9 112,0 112,7
N81.2 Djelatnosti čišćenja 100,0 100,8 100,8 105,2 106,6
120
Izvorni indeksi proizvođačkih cijena usluga u BiH, po djelatnostima

130,0
127,0
124,0 Djelatnost cestovnog prijevoza
121,0 robe (2015=100)
118,0
Djelatnosti skladištenja robe
115,0 (2015=100)
112,0
Arhitektonske i inžinjerske
109,0 djelatnosti i s njima povezano
106,0 tehničko savjetovanje (2018=1
103,0 Zaštitne i istražne djelatnosti
(2017=100)
100,0
Djelatnost cestovnog prijevoza
97,0robe (2015=100) Djelatnosti čišćenja (2017=100
94,0Djelatnost cestovnog prijevoza
robe (2015=100)
91,0(2015=100)
robe2017.
(2015=100) 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
(2015=100)
Arhitektonske
robe (2015=100) i inžinjerske
djelatnosti
Djelatnost
Djelatnost i s njimacestovnog
cestovnog povezano
prijevoza prijevoza robe (2015=100)
(2015=100)
Arhitektonske
robe (2015=100) (2018=100)
i inžinjerske
Djelatnosti
Djelatnosti skladištenja
skladištenja
djelatnosti i s njima povezanorobe robe (2015=100)
Zaštitne i istražne djelatnosti
(2015=100)
Arhitektonske(2018=100)
Arhitektonske
tehničko
(2017=100)
i i inžinjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje (2018=100)
inžinjerske
savjetovanje
Djelatnosti iskladištenja
djelatnosti robe
s njima povezano
Zaštitne
Zaštitne
tehničko
i istražne
(2015=100) i istražne
savjetovanje
djelatnostidjelatnosti (2017=100)
(2018=100)
Arhitektonske
(2017=100) i inžinjerske
Djelatnosti
Djelatnosti
djelatnosti
Zaštitne ičišćenja čišćenja
povezano (2017=100)
(2017=100)
s njimadjelatnosti
i istražne
Arhitektonske
(2017=100) (2018=100)
i inžinjerske
Djelatnosti
djelatnosti ičišćenja (2017=100)
s njimadjelatnosti
povezano
Zaštitne i istražne
tehničko savjetovanje (2018=100)
(2017=100)
2021 2022 Djelatnosti čišćenja (2017=100)
Zaštitne i istražne djelatnosti
2021 2022 (2017=100)
Djelatnosti čišćenja (2017=100)
2021 2022 Djelatnosti čišćenja (2017=100) 121
2021 2022
GODIŠNJI IZVORNI INDEKSI PROMETA TRGOVINE NA MALO, U TEKUĆIM

CIJENAMA (2015=100)

Naziv djelatnosti - KD BiH 2010
KD BiH 2010 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
47 UKUPNO TRGOVINA NA MALO 122,4 128,3 114,9 134,1 162,4
47.3 Trgovina na malo motornim gorivima u s.p. 129,2 130,2 92,8 123,5 169,2
Trgovina na malo, osim trgovine
47 bez 47.3 120,0 127,6 122,5 137,7 160,1
motornim gorivima u s.p.
Trgovina na malo hranom, pićem i
47.11, 47.2 124,1 136,6 132,3 146,2 171,3
duhanskim proizvodima
47.11 126,3 141,6 138,9 153,2 181,5
duhanskim proizvodima u n.p.
47.2 112,0 109,7 96,9 108,2 116,4
duhanskim proizvodima u s.p.
47.19, 47.4 Trgovina na malo neprehrambenim
116,9 120,5 114,8 131,1 151,3
do 47.9 proizvodima
47.19 Ostala trgovina na malo u n.p. 108,2 103,3 97,5 101,5 116,2
Trgovina na malo informaciono-
47.4 89,2 101,0 98,9 154,6 179,8
komunikacionom opremom u s.p.
Trgovina na malo ostalom opremom za
47.5 115,0 123,2 114,3 129,3 144,9
domaćinstvo u s.p.
Trgovina na malo proizvodima za
47.6 155,5 162,3 148,9 190,3 216,6
kulturu i rekreaciju u s.p.
47.7 Trgovina na malo ostalom robom u s.p. 123,0 129,1 126,0 150,5 178,0
Trgovina na malo izvan prodavnica,
47.9 145,2 177,1 173,4 201,0 220,5
štandova i tržnica
122
GODIŠNJI IZVORNI INDEKSI PROMETA TRGOVINE NA MALO, U STALNIM

CIJENAMA (2015=100)
Indeksi prometa 2015=100
Šifra
Naziv djelatnosti - KD BiH 2010
KD BiH 2010 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
47 UKUPNO TRGOVINA NA MALO 121,8 127,8 117,3 138,6 157,3
47.3 Trgovina na malo motornim gorivima u s.p. 118,0 115,4 91,2 112,8 126,1
Trgovina na malo, osim trgovine
47 bez 47.3 123,0 132,0 125,9 147,2 167,7
motornim gorivima u s.p.
47.11, 47.2 121,6 132,8 126,4 136,2 144,2
47.11 124,8 138,5 133,3 143,5 152,5
duhanskim proizvodima u n.p.
47.2 100,5 95,6 81,4 88,9 90,2
duhanskim proizvodima u s.p.
47.19, 47.4 Trgovina na malo neprehrambenim
124,0 131,4 125,6 154,7 183,9
do 47.9 proizvodima
47.19 Ostala trgovina na malo u n.p. 111,2 106,6 100,7 104,5 109,2
Trgovina na malo informaciono-
47.4 95,9 111,8 113,5 182,8 205,8
komunikacionom opremom u s.p.
Trgovina na malo ostalom opremom
47.5 116,6 124,4 115,5 128,6 131,3
za domaćinstvo u s.p.
Trgovina na malo proizvodima za
47.6 160,9 176,9 171,5 229,0 261,7
kulturu i rekreaciju u s.p.
47.7 Trgovina na malo ostalom robom u s.p. 136,7 151,5 146,9 202,4 267,3
Trgovina na malo izvan prodavnica,
47.9 141,8 168,2 174,3 198,3 189,6
štandova i tržnica
123
Godišnje stope promjene trgovine na malo, u tekućim cijenama

40
35
30
25
20
15
10
5
0
-5
-10
-15
-20
-25
-30
2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Trgovina na malo-ukupno Trgovina na malo motornim gorivima u s.p.
Trgovina na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima Trgovina na malo neprehrambenim proizvodima
Trgovina na malo-ukupno Trgovina na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima
Trgovina na malo motornim gorivima u s.p. Trgovina na malo neprehrambenim proizvodima
Godišnje stope promjene trgovine na malo, u stalnim cijenama

35
25
15
-5
-15
-25
2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Trgovina na malo-ukupno Trgovina na malo motornim gorivima u s.p.
Trgovina na malo-ukupno Trgovina na malo
Trgovina na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima Trgovinahranom, pićem i duhanskim
na malo neprehrambenim proizvodima proizvodima
Trgovina na malo motornim gorivima u s.p. Trgovina na malo neprehrambenim proizvodima
124
Nominalna vrijednost promet trgovine na malo u 2022., struktura u %
26,8%
26,8%
38,7%
38,7%
34,5%
34,5%
Trgovina
Trgovina na
na malo
malo motornim
motornim gorivima
gorivima uu s.p.
s.p.
Trgovina
Trgovina na
na malo
malo hranom,
hranom, pićem
pićem ii duhanskim
proizvodima
Trgovina
Trgovina na
na malo
malo neprehrambenim
neprehrambenim proizvodima
proizvodima
125
Kratkoročne uslužne statistike METODOLOGIJA
Promet je ukupan fakturisani iznos koji poslovni subjekt obračuna za prodate robe ili pružene
usluge tokom referentnog perioda trećim licima i odgovara njihovoj tržišnoj vrijednosti. Uključuje
i troškove povezane sa prodajom/ izvršenom uslugom čak i ako su ti iznosi posebno iskazani na
fakturama. Porez na dodanu vrijednost (PDV) isključen je iz prometa. Indeks prometa ostalih
usluga iskazuju se u nominalnim vrijednostima i računa se u odnosu na baznu (2015) godinu koja
se primijenjuje u obračunu indeksa od 2018. godine. Indeks prometa izražen je u tekućim cijenama
(nije otklonjen uticaj promjene cijena).
Promet od djelatnosti trgovine na malo obuhvata vrijednost svih roba prodatih stanovništvu
za ličnu upotrebu ili upotrebu u domaćinstvu u posmatranom periodu. Promet prehrambenim
proizvodima obuhvata promet koji su ostvarili poslovni subjekti registrovani u djelatnostima 47.11
i 47.2. (pretežno hrana, piće i duhanski proizvodi). Promet neprehrambenim proizvodima obuhvata
trgovinu na malo raznovrsnom robom koji su ostvarili poslovni subjekti registrovani u djelatnostima
47.19, 47.4 - 47.9.
Nominalni indeks prometa izražen je u tekućim cijenama (nije otklonjen uticaj promjene
cijena). Korisnicima statističkih podataka je veoma važno da prate dinamiku kretanja pojave tokom
vremena i u te svrhe koristimo realni indeks. Realni indeks prometa izražen je u stalnim cijenama
i dobije se deflacioniranjem nominalnih vrijednosti prometa prilagođenim Indeksom potrošačkih
cijena (CPI).
Indeks proizvođačkih cijena usluga predstavlja prosječno kretanje cijena iskazano u baznim
cijenama od strane domaćih davaoca usluga. Svaki pojedinačni indeks određene uslužne djelatnosti
pokazuje prosječno kretanje cijena za tu uslužnu djelatnost. Indeks proizvođačkih cijena usluga za
izabrane uslužne djelatnosti je izračunat na osnovu reprezentativnih cijena koje su prikupljene
redovnim statističkim istraživanjima. Indeks proizvođačkih cijena usluga prvenstveno se koristi kao
deflator u izračunima nacionalnih računa. Zatim se koristiti za opisivanje kratkoročnih inflatornih
pritisaka na različite sektore ekonomije i kao klauzula o indeksu u ugovorima. Svi indeksi iskazani
su u izvornom, neprilagođenom izrazu tj. iz njih nije isključen sezonski i kalendarski uticaj. Indeksi
se objavljuju u redovnoj kvartalnoj periodici.
126
Investicije
OSTVARENE INVESTICIJE U NOVA STALNA SREDSTVA PREMA

TEHNIČKOJ STRUKTURI 2017.-2021.
Tehnička struktura 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Građevinski objekti
1 904 454 2 344 564 2 454 196 2 798 955 2 444 030
i prostori
Mašine, oprema i
2 062 400 2 159 466 2 158 868 1 866 682 2 292 176
transportna sredstva
Biološka sredstva 34 890 20 837 23 315 25 613 20 069
Nematerijalna stalna
201 928 227 725 259 051 266 676 263 310
sredstva
Troškovi prijenosa
9 212 9 215 6 751 12 681 24 092
vlasništva zemljišta
UKUPNO 4 212 884 4 761 807 4 902 181 4 970 607 5 043 677
Investicije u nova stalna sredstva

2021
2020
2019
2018
2017
0 1 000 000 2 000 000 3 000 000 4 000 000 5 000 000 6 000 000
127
Investicije METODOLOGIJA
Obzirom da bruto investicije, u skladu sa Evropskim sistemom računa, obuhvataju bruto investicije u
stalna sredstva, promjenu zaliha i neto nabavku dragocjenosti, napominjemo da se ovim istraživanjem
prikupljaju samo podaci o bruto investicijama u stalna sredstva i neto nabavkama dragocjenosti
pravnih osoba.
Ostvarene investicije u nova stalna sredstva odnose se na onaj dio stalnih sredstava koji je
nabavljen neposredno od izvođača građevinskih radova, odnosno proizvođača opreme ili proizveden
u vlastitoj režiji, odnosno ona investiciona dobra koja još nisu bila predmet kupoprodaje između
neposrednih korisnika tih dobara.
Nominalni indeks prometa izražen je u tekućim cijenama (nije otklonjen uticaj promjene cijena).
Korisnicima statističkih podataka je veoma važno da prate dinamiku kretanja pojave tokom vremena
i u te svrhe koristimo realni indeks prometa. Realni indeks je izražen u stalnim cijenama i dobije se je
deflacioniranjem nominalnih vrijednosti prometa prilagođenim Indeksom potrošačkih cijena.
128
Poljoprivreda i
šumarstvo
Poljoprivreda https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/23
Šumarstvo https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/24
129
Poljoprivreda
GODIŠNJA PROIZVODNJA USJEVA, 2021.

Kukuruz Kukuruz
Krompir Pšenica Djetelina Lucerka Ječam
za zrno za krmu
'000 ha 201 35 35 67 34 29 22
'000 t 893 639 340 322 140 112 87

tona po
4,4 18,3 9,7 4,8 4,1 3,9 4,0
hektaru
Požnjevene površine prema glavnim usjevima u BiH, 2021.

u hiljadama hektara
'000 ha
250
201
200
150
100
67
50 35 35 34 29 22
0
Kukuruz za Kukuruz za Krompir Pšenica Djetelina Lucerka Ječam
zrno krmu
131
Poljoprivreda
PROIZVODNJA VOĆA U BIH, 2021.
Šljive Jabuke Kruške Trešnje Grožđe Jagode Maline

'000 t
132 83 23 10 42 12 17
kg po
kg po stablu tona po hektaru
čokotu/trsu
11,1 13,3 8,1 10,0 2,6 6,5 6,3
132
Poljoprivreda METODOLOGIJA
Prinos voća i grožđa iskazan je kao hambarski prinos/prirod normalne vlažnosti po odbitku svih
gubitaka prilikom berbe i transporta.
Rodna stabla voća i čokoti vinove loze su stabla, odnosno čokoti koji su prema svojoj fiziološkoj
zrelosti sposobna da pri normalnim uslovima za vegetaciju zametnu plod, bez obzira da li su u odnosnoj
godini rodila ili ne.
Prinosi po stablu obračunati su na rodna stabla, odnosno čokote vinove loze.
Korištena poljoprivredna površina je ukupna površina koju zauzimaju oranice, stalni travnjaci
(livade i pašnjaci), stalni zasadi i bašte/vrtovi, korištena od strane gazdinstva bez obzira da li je u
vlasništvu ili se koristi kao zajednička zemlja.
Žetvena površina je dio površine za biljnu proizvodnju koji je požnjeven. Ova površina može biti
manja ili jednaka proizvodnoj površini.
Žetvena proizvodnja je ukupna proizvodnja, uključujući gubitke na gazdinstvu i rasipanje, količine
proizvoda potrošene direktno na gazdinstvu i prodate količine proizvoda što je izraženo u osnovnim
jedinicama težine proizvoda.
133
HRVATSKA
8
11 18
RS RS 193 BD
23
4 284 186 RS
RS 3 BRČKO 1 0
135 DISTRIKT BIH
REPUBLIKA SRPSKA
FBiH
RS 146
25 SRBIJA
FBiH
FBiH
7 603
56
FBiH
HR
118 RS
VA
FEDERACIJA 491
TS
FBiH
BOSNE I HERCEGOVINE
K
1
A
FBiH
22
FBiH
458
REPUBLIKA SRPSKA
Goveda
Ovce RS
Svinje 559
Konji
Koze
Perad Jad CRNA GORA
Košnice pčela ran
sko
mo
Stočarstvo u BiH re
prema glavnim vrstama stoke (u hiljadama), 2021.
Šumarstvo
m3
Proizvodnja i prodaja šumskih drvnih sortimenata u BiH u 2021. godini*
1 851 105
Četinari 1 890 761 3 810 387
Proizvodnja
Lišćari 1 959 281 Prodaja Ukupno
1 980 255
0 500 000 1 000 000 1 500 000 2 000 000
3 871 016
m3
Trupci 1 867 968

1 883 137
Ogrijevno 1 286 551
drvo 1 306 663
Proizvodnja
Prostorno 517 522 Prodaja
drvo 542 429
Tehničko 138 346
drvo 138 787
0 200 000 400 000 600 000 800 000 1 000 000 1 200 000 1 400 000 1 600 000 1 800 000 2 000 000
*Podaci se odnose na šume u državnoj svojini

Uvoz i izvoz industrijskog drveta u i iz BiH
u 2021. godini
107,0
Četinari 33,3 Uvoz
Izvoz
Lišćari 37,5
39,3
0 20,0 40,0 60,0 80,0 100,0 120,0
Zapremina u 1000 m3
135
Šumarstvo METODOLOGIJA
Četinari su vrste drveća iz klase golosjemenica (Gymnospermae), te pretežno iz porodice Pinaceae u

koje spadaju komercijalne autohtone ili egzotične vrste drveća iz rodova Pinus (bor), Picea (smrča), Abies
(jela), Larix (ariš), Pseudotsuga (duglazija) i dr.
Lišćari su komercijalne autohtone ili egzotične vrste drveća iz klase skrivenosjemenica
(Angiospermae), te rodova Quercus (hrast), Fagus (bukva), plemenitih lišćara—rodovi Fraxinus
(jasen), Acer (javor), Ulmus (brijest) i Prunus avium (divlja trešnja) i ostalih tvrdih i mekih lišćara -
rodovi Populus (topola), Alnus (joha), Carpinus (grab), Tilia (lipa) i dr.
Trupci su šumski drvni sortimenti odgovarajućih fizičkih i mehaničkih svojstava, namijenjeni za dalju
mehaničku preradu (piljenje, rezanje ili ljuštenje).
Tehničko drvo je šumski drvni sortimenti povoljnih fizičkih i mehaničkih svojstava čiji se prirodni
oblik, dimenzije i svojstva koriste za proizvodnju proizvoda od drveta, kao što su: jamsko drvo, TT
stubovi, stubovi za skele, jarboli, šipovi i sl. te sitno tehničko drvo, kao što su: stubovi za hmelj ili lozu,
motke, kolje, štapovi, ručke, obruči, pletarski štapovi i pruće i sl.
Prostorno drvo je drvo lošijih tehničkih karakteristika, oblo ili cijepano, koje se koristi u hemijskoj
preradi za proizvodnju celuloze, drvenjače, drvene vune, tanina i sl.
Ogrijevno drvo je drvo namijenjeno neposredno za ogrijev ili proizvodnju drvenog uglja.
136
Saobraćaj
Saobraćaj https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/25
137
Saobraćaj
PUTNIČKI PRIJEVOZ 2017.-2021.

u hiljadama
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

Cestovni prijevoz 15 906 16 580 14 053 6 542 6 894
Gradsko-prigradski prijevoz 130 502 127 463 122 004 81 145 90 809
Željeznički prijevoz 472 550 657 181 250
ILUSTRACIJA
Vazdušni prijevoz SAOBRAĆAJ
1 557 1 696 1 920 524 1 208
Cestovni prijevoz
15 906 16 580
14 053
6 542 6 894
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Gradsko-prigradski prijevoz
130 502 127 463 122 004
81 145 90 809
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
139
Saobraćaj
Vazdušni prijevoz
1 920
1 696
1 557
1 208
524
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Željeznički prijevoz
657
550
472
250
181
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
140
Saobraćaj
PRIJEVOZ ROBE 2017.-2021.

u hiljadama
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Cestovni prijevoz 10 123 9 799 9 266 8 869 9 419
Željeznički prijevoz 13 403 13 514 13 538 11 414 12 305
Cestovni prijevoz
10 123
9 799
9 419
9 266
8 869
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

Željeznički prijevoz
13 403 13 514 13 538
12 305
11 414
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
141
Saobraćaj
REGISTROVANA CESTOVNA MOTORNA VOZILA ZA 2021.

UKUPNO 1 150 863
od toga prvi put registrovano 69 715
Mopedi 5 909
Motocikli 13 133
Putnička vozila 984 899
Autobusi 3 944
Teretna vozila 95 970
Priključna vozila 36 994
Ostalo 10 014
Registrovana cestovna motorna vozila za 2021.
6%
8%
86%
Putnička vozila Teretna vozila Ostalo

142
Saobraćaj
Registrovana putnička motorna vozila po tipu pogonske energije za 2021.
4%
21%
75%
Dizel Benzin Alternativna energija
Registrovana putnička motorna vozila po godinama starosti za 2021.

1%
4%
10%
85%
<=2 godina 2-5 godina 5-10 godina > 10 godina

143
Saobraćaj METODOLOGIJA
Pоd pојmоm prijеvоz pоdrаzumiјеvа sе krеtаnjе putnikа ili tеrеtа оd јеdnоg mјеstа (mјеstо ukrcаја/
utоvаrа) dо drugоg mјеstа (mјеstа iskrcаја/istоvаrа) i prеdstаvlја mјеru аktivnоsti prijеvоznih prеduzеćа.
Prijеvоz putnikа оbuhvаtа prеvеzеnе putnikе u unutrаšnjеm i mеđunаrоdnоm saobraćaju.
Pоd rоbоm sе pоdrаzumiјеvа svаkа rоbа kоја sе prеvоzi cestovnim srеdstvimа.
Grаdski prijеvоz putnikа sе оdnоsi nа rаd pоslоvnih subјеkаtа kојi sе bаvе prijеvоzоm putnikа u
grаdskim i prigrаdskim nаsеlјimа.
Vazdušni prijevoz putnika uključuje sve putnike na određenom letu (pod istim brojem leta) računati
samo jedanput, a ne iznova na svakoj dionici tog leta. Također, uključuju se svi putnici koji se prevoze
uz naknadu ili bez naknade, čije putovanje počinje ili završava se na izvještajnom aerodromu i putnici u
transferu koji se pridružuju ili napuštaju let na izvještajnom aerodromu. Isključuju se putnici u direktnom
tranzitu.
Željezničko vozilo namijenjeno prijevozu putnika, čak i kada se u njemu nalaze posebni odjeljci
namijenjeni za prijevoz prtljaga, paketa, pošte, itd. Željeznički saobraćaj je svako kretanje željezničkog
vozila na datoj mreži.
Moped je cestovno vozilo na dva, tri ili četiri točka sa motorom zapremine od najviše 50 cm3 i čija je brzina
fabrički ograničena u skladu sa važećim nacionalnim propisima.
Motocikl je cestovno motorno vozilo na dva, tri ili četiri točka čija masa bez tereta ne prelazi 400 kg.
Obuhvataju se sva ostala vozila zapremine motora od 50 cm3 ili više, kao i vozila zapremine motora
ispod 50 cm3, ali koja ne pripadaju kategoriji mopeda.
Putnički automobil je cestovno motorno vozilo osim mopeda ili motocikla, namijenjeno prijevozu
putnika, sa najviše devet sjedišta za odrasle osobe (uključujući i mjesto vozača).
Autobus ili mini-bus je putničko cestovno motorno vozilo projektovano da primi više od devet osoba
(uključujući i vozača).
144
Okoliš i
energija
Energija https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/26
Okoliš https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/27
145
Energija
BRUTO PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U BIH, GWh

2017.-2021.
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Hidroelektrane 3 987 6 519 6 172 4 663 6 796
Termoelektrane, TE-TO 12 019 12 079 10 625 11 557 10 872
Industrijske energane, VE, solari 432 562 696 654 868
UKUPNO 16 438 19 160 17 493 16 874 18 536
Bruto proizvodnja električne energije

14 000
12 000
10 000
8 000
6 000
4 000
2 000
0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Hidroelektrane Termoelektrane, TE-TO Industrijske energane, VE, solari
147
Energija
Ukupna potrošnja prirodnog plina u BiH, 2021.

2,50
13,38
35,96
22,34
25,82
Industrija Energetski sektor Domaćinstva Ostali potrošači Saobraćaj
Potrošnja uglja i koksa u energetskom sektoru u BiH, 2021.

3,62
9,45
40,46
46,47
Kameni ugalj Lignit Mrki ugalj Koks

148
Energija METODOLOGIJA
Bruto proizvodnja električne energije predstavlja ukupno proizvedenu električnu energiju na

generatoru.
Prirodni plin je mješavina više vrsta plinova ali se uglavnom sastoji od metana. Nastaje prirodno u
podzemnim nalazištima, bilo u plinovitom ili u tekućem agregatnom stanju. Sm3 je standardni kubni
metar pri temperaturi od 15 °C i pritisku od 760mmHg.
Ugalj je fosilno gorivo. Kvalitet uglja određuju njegova fizička i hemijska svojstva.
149
Okoliš
Korištene vode u industriji i rudarstvu u BiH, 2018.-2021., `000 m3

Za ostale namjene 3 860 3 126 2 876 3 303
Za sanitarne potrebe 3 143 3 127 3 441 3 479
Za hlađenje 40 703 33 475 29 846 29 473
Za proizvodnju 16 869 879 13 481 835 12 296 765 18 402 106
0% 20% 40% 60% 80% 100%

2018. 2019. 2020. 2021.
Snabdijevanje vodom u industriji i rudarstvu, 2018.-2021., `000 m3

Akumulacije 15 735 544 12 379 705 10 653 133 16 715 961
Vodotoci 1 170 316 1 133 386 1 673 209 1 712 548
Izvori 1 185 1 078 775 658
Podzemne vode 13 465 6 361 7 004 9 470
Iz drugih sistema 23 602 22 166 23 730 23 881
Iz javnog vodovoda 5 985 5 860 6 066 6 097
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
2018. 2019. 2020. 2021.
150
Okoliš
Količine komunalnog otpada, 2017.-2021., kg po stanovniku
505 530
486 492 500
353 355 352 354 356
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

BiH, kg po stanovniku EU 28, kg po stanovniku
151
Okoliš
UKUPNI TROŠKOVI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA, 2021.

Investicije Tekući troškovi Ukupno
2020. 2021. 2020. 2021. 2020. 2021.
Zaštita zraka 41 218 12 086 11 146 12 765 52 364 24 851
Upravljanje otpadnim vodama 8 950 3 971 14 533 19 865 23 483 23 836
Upravljanje otpadom 10 048 12 393 66 427 111 154 76 475 123 547
Zaštita tla i podzemnih voda 2 004 2 447 1 175 7 702 3 179 10 149
Zaštita od buke i vibracija 279 663 185 112 463 776
Zaštita biološke raznolikosti 364 887 1 224 10 755 1 589 11 642
Ostale oblasti okoliša 400 202 3 433 4 091 3 833 4 293
UKUPNO 63 262 32 650 98 123 166 444 161 385 199 094
* Ukupno ne odgovara zbiru pojedinačnih stavki zbog izraza vrijednosti u hiljadama.
152
Okoliš
Ukupni troškovi za zaštitu okoliša, 2021.
2,2%
0,4%
5,8% 12,5%
5,1% Zaštita zraka
Upravljanje otpadnim vodama
12,0%
Upravljanje otpadom
2,2% Zaštita tla i podzemnih voda
0,4%
Zaštita od buke i vibracija
5,8% 12,5% Zaštita biološke raznolikosti
5,1% Zaštita zraka
Ostale oblasti okoliša
62,1% Upravljanje otpadnim vodama
12,0%
Upravljanje otpadom
Zaštita tla i podzemnih voda
2,5%
Zaštita zraka Zaštita od buke i vibracija
Upravljanje otpadnim vodama Zaštita biološke raznolikosti
12,0%
Upravljanje otpadom Ostale oblasti okoliša
62,1% Zaštita tla i podzemnih voda
Zaštita od buke i vibracija
153
Zaštita biološke raznolikosti
Okoliš METODOLOGIJA
Korištene vode obuhvataju sve količine vode koje je preduzeće u toku izvještajne godine koristilo za
svoje potrebe.
Snabdijevanje vodom podrazumijeva sve količine vode kojom se preduzeće u toku izvještajne
godine snabdjelo, bez obzira na to da li su te vode korištene za vlastite potrebe ili su prodate drugim
korisnicima.
Komunalni otpad predstavlja otpad iz domaćinstva, kao i otpad koji je zbog svoje prirode ili sastava
sličnog otpadu iz domaćinstava koji nastaje djelatnošću poslovnih subjekata.
Troškovi za zaštitu okoliša (EPE) definšu se kao iznos novca potrošen na aktivnosti direktno
usmjerene na sprečavanje, smanjenje i uklanjanje zagađenja ili smetnji koje proistječu iz proizvodnih
procesa (ili potrošnje roba i usluga).
Ukupni troškovi za zaštitu okoliša uključuju investicione i tekuće troškove.
Investicioni troškovi se odnose na finansijske ili materijalne troškove koji imaju za cilj stvaranje novih
stalnih resursa ili poboljšanje (rekonstrukcija, dogradnja, restauracija, adaptacija ili modernizacija)
postojećih predmeta trajne imovine.
Tekući troškovi za zaštitu okoliša uključuju troškove rada i održavanja aktivnosti (tehnologija,
proces, oprema).
154
Nauka,
tehnologija i
digitalno društvo
Istraživanje i razvoj https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/28

Komunikacije https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/29
155
Istraživanje i razvoj
Broj patentnih prijava u nacionalnom postupku 2017.-2021.

100
79
80
61 61
60 55
44
40
20
0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Broj priznatih patenata u nacionalnom postupku 2017.-2021.

12 11
10
8
6
6
4 4
4 3
2
0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine u 2021. podneseno je

61 patentnih prijava, od čega je 54 prijava domaćih prijavitelja i 7 prijava stranih
prijavitelja. U 2021. godini priznato je 4 patenata u nacionalnom postupku, sva 4 su
od stranih prijavitelja.
157
Izdaci za istraživanje i razvoj
kao udio u BDP-u (%), 2021.
3,35%
EU27 MAX: Švedska
2,27%
EU27 u 2021.
0,48%
EU27 MIN: Rumunija
0,19%
Bosna i Hercegovina
158
Istraživanje i razvoj METODOLOGIJA
Patent je isključivo pravo, priznato za izum koji nudi novo rješenje nekog tehničkog problema. Patent
se priznaje za izume koji se odnose na proizvod, postupak ili primjenu. Patent osigurava vlasniku
isključivo pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili prodaju izuma zaštićena patentom, tokom
ograničenog perioda koje ne može trajati duže od 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta.
Protekom tog vremena patent postaje javno dobro, svakom dostupno na upotrebu.
Izdaci za istraživanje i razvoj (IR) kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) je iznos izdataka za
IR podijeljen s ukupnim bruto domaćim proizvodom (BDP-om).
159
Komunikacije
FIKSNA TELEFONSKA MREŽA

2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Broj direktnih telefonskih linija u radu
695 652 583 560 543
(u hiljadama)
fizičke osobe (u hiljadama) 550 503 447 423 405
pravne osobe (u hiljadama) 144 148 136 137 138

Ukupan broj javnih telefonskih
1 1 1 1 1
govornica (u hiljadama)
Ukupan saobraćaj
1 953 721 1 801 608 1 153 251. 1 286 517 1 152 336
(u hiljadama minuta)
MOBILNA TELEFONSKA MREŽA

2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Ukupan broj pretplatnika mobilne
3 440 3 461 3 756 3 510 3 783
mreže (u hiljadama)
Broj prepaid pretplatnika (u hiljadama) 2 543 2 548 2 786 2 483 2 794
Broj postpaid pretplatnika (u hiljadama) 897 913 970 1 027 989

Odlazni saobraćaj mobilne mreže
2 492 532 2 479 445 2 203 501 2 416 417 2 618 487
(u hiljadama minuta)
Broj poslanih SMS poruka
700 380 495 793 455 704 366 176 348 631
(u hiljadama)
Broj poslanih MMS poruka
1 210 981 1 120 1 338 1 433
(u hiljadama)
160
Komunikacije
Broj prepaid pretplatnika

1 050 000
1 000 000
950 000
900 000
850 000
800 000
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Broj direktnih telefonskih linija u radu

600 000
500 000
400 000
300 000
200 000
100 000
0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Broj direktnih telefonskih linija pretplatnika fizičkih osoba
Broj direktinih telefonskih linija pretplatnika pravnih osoba
161
Komunikacije METODOLOGIJA
Telekomunikacijske usluge obuhvataju telekomunikacijski saobraćaj (promet) ostvaren u fiksnoj i

mobilnoj mreži.
Unutrašnji promet u fiksnoj ili mobilnoj mreži obuhvata ukupno ostvaren promet unutar vlastite
fiksne ili mobilne mreže prema drugim fiksnim i mobilnim mrežama.
Međunarodni promet obuhvata ukupno ostvaren promet u fiksnim i mobilnim mrežama koji počinje
unutar Bosne i Hercegovine i završava van Bosne i Hercegovine.
Fiksna mreža je telekomunikaciona mreža kod koje je međusobna povezanost svih elemenata
ostvarena žično.
Mobilna mreža je telekomunikaciona mreža kod koje je međusobna povezanost nekih elemenata
ostvarena bežično i time se omogućava uspostavljanje veza i u uslovima fizičkoga kretanja korisnika
usluga te mreže.
162
Komunikacije
POŠTANSKE I PAKETNE USLUGE

2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Broj pisama UKUPNO,
74 939 83 331 80 201 76 388 76 477
hiljada komada
Broj otpremljenih pisama 69 704 77 720 74 168 71 634 72 919
Broj prispjelih pisama 5 235 5 611 6 033 4 754 3 558
Broj paketa UKUPNO,
268,4 285,2 265,6 230,2 228,6
hiljada komada
Broj otpremljenih paketa 236,2 253,0 228,9 181,0 172,6
Broj prispjelih paketa 32,2 32,2 36,7 49,2 56,1
Broj pisama, u hiljadama komada

100 000
80 000
60 000
40 000
20 000
0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Broj otpremljenih pisama Broj prispjelih pisama
163
Komunikacije
Broj paketa, u hiljadama komada
300,0
250,0
200,0
150,0
100,0
50,0
0,0
2017.
2017 2018.
2018 2019.
2019 2020.
2020 2021.
2021
Broj otpremljenih paketa Broj prispjelih paketa
USLUGE PLATNOG PROMETA

2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Broj operacija UKUPNO,
28 572 30 004 31 235 34 213 22 444
u hiljadama
Broj operacija uplate 23 316 24 707 26 211 29 149 20 027
Broj operacija isplate 5 256 5 297 5 024 5 064 2 417
Komunikacije
Usluge platnog prometa, u hiljadama

30 000
25 000
20 000
15 000
10 000
5 000
0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Broj operacija uplate Broj operacija isplate
165
U poštu se ubrajaju prepiske i ostale pošiljke prevezene avionom, koje su poslate od strane poštanske
administracije i namijenjene za isporuku poštanskoj administraciji. Isključuje se ekspresni teret i
ekspresne pošiljke.
Pismonosne i paketne pošiljke obuhvataju broj pismonosnih pošiljaka prispjelih u unutrašnjem
prometu i prispjelih i otpremljenih u međunarodnom prometu.
Pismonosna pošiljka je vrsta pošiljke u poštanskom prometu u koju ubrajamo obična pisma,
dopisnice, tiskovine, preporučene pismonosne pošiljke i pisma sa označenom vrijednošću.
Platni promet se odnosi na uplate po poštanskim uplatnicama, uplate i isplate po žiro i tekućim
računima, po štednim knjižicama, poštanske štedionice poslovnih banaka i isplate po inostranim
štednim knjižicama.
166
Komunikacije
Korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima, u %
75,5 75,9
72,8
72,0
69,2
66,0
2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija pojedinačno, u %
75,7 78,8
70,1 70,0 73,2
64,9
2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
167
Komunikacije
Najčešći razlog korištenja interneta u privatne svrhe u 2022, BiH*
75,8 75,8 93,6 93,6Telefoniranje prekoTelefoniranje

interneta i video
prekopozivi
interneta i video pozivi
Slanje online poruka preko
Slanje Vibera,
online WhatsApp,
poruka Skype,WhatsApp,
preko Vibera, MessengerSkype, Messenger
Učešće na društvenim mrežama

Učešće na društvenim mrežama
70,3 70,3 Čitanje Internet portala,
Čitanjeonline novina
Internet portala, online novina
84,5 84,5
Traženje informacija o robi informacija
Traženje i uslugama o robi i uslugama
70,7 70,7
* Podatak se odnosi na pojedince koji su koristili internet u posljednja 3 mjeseca.
Najčešće vrste proizvoda naručenih preko internetа*
14,6 14,6
ОdjećaОdjeća (uključujući
(uključujući sportsku
sportsku odjeću),
odjeću), obućuobuću ili dodatke
ili dodatke (kaosušto
(kao što su torbe,
torbe, nakit)nakit)
16,7 16,7
52,6 52,6 Namještaj,
Namještaj, opremaoprema za (kao
za kuću kućušto
(kaosušto su tepisi
tepisi ili zavjese)
ili zavjese) ili proizvodi
ili proizvodi za baštu
za baštu (alati,(alati,
biljke)biljke)
Kompjuteri,
Kompjuteri, tableti,tableti,
mobilnimobilni telefoni
telefoni ili dodatna
ili dodatna oprema
oprema
Sportska
Sportska oprema
oprema (isključujući
(isključujući sportsku
sportsku odjeću)odjeću)
18,0 18,0
HranaHrana
ili pićeiliizpiće iz prodavnica
prodavnica ili hranu
ili hranu za kućne
za kućne ljubimce
ljubimce
Dostava iz restorana, lanaca brze hrane, catering servisaservisa
Dostava iz restorana, lanaca brze hrane, catering
18,2 18,2
23,2 23,2
* Podaci se odnose na pojedince koji su naručivali proizvode i usluge u posljednja 3 mjeseca. Referentni
period I kvartal 2022.
168
Komunikacije
Korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u poslovanju

preduzeća, u %
99,8
99,7
99,7
99,6
99,6
99,5
99,4
99,4 99,4
99,3
99,3
99,2
99,1
2018.
2018 2019.
2019 2020.
2020 2021.
2021 2022.
2022
Preduzeće osigurava prenosive uređaje koji omogućavaju mobilnu internet

vezu, koristeći mobilne telefonske mreže, za poslovne potrebe
70
68 68,7
68,1
66
66,2
64 65,3
62
61,9
60
58
2018
2018. 2019
2019. 2020
2020. 2021
2021. 2022
2022.
169
Informacione i komunikacione tehnologije (IKT) su softveri i hardveri upotrijebljeni za

komuniciranje podacima (npr. računar, telefaks, internet, fiksni i mobilni telefon).
Domaćinstva—nivo pristupa internetu—'Pristup' ne odnosi se na "mogućnost povezivanja" (tj.
mogu li se osigurati internet veze na području domaćinstva ili na ulici).
Internet veza za domaćinstvo: fiksni širokopojasni-npr. DSL, ADSL, VDSL, kablovska, optička
vlakna, satelit.
Upućivanje poziva (uključujući video pozive) putem interneta, npr. putem Skypea, Messengera,
Whats Appa, Facetimea, Vibera, Snapchata.
Učešće na društvenim mrežama (kreiranje profila korisnika, objavljivanje poruka ili drugih priloga
na Facebook, Twitter, Instagram,itd.).
Slanje/primanje elektronske pošte (e-mail)—Uključuje upotrebu e-pošte za slanje poruka
prijateljima ili za dobijanje informacija o robi / uslugama.
Traženje informacija o robi i uslugama: Korištenje interneta za traženje informacija o bilo kojoj
kućnoj stvari ili potrepštini, na npr. filmovima, muzici, video-igricama, knjigama, materijalima za
elektronsko učenje, odjeću, računarskom softveru ili uslugama elektronske opreme, npr. bankarskim,
finansijskim ili zdravstvenim uslugama. Ne bi trebala uključivati transakcije, npr. kupovinu bilo koje
robe ili usluga (on-or offline).
Pristup internetu se odnosi na pristup internetu bez obzira na to ko je vlasnik priključka i svrhe
korištenja. Pojam "pristup internetu" znači imati vanjsku ili "fiksnu" ili "mobilnu" vezu s internetom
putem "pružaoca internetskih usluga" (ISP). Cilj je identifikovati preduzeća koja imaju pristup internetu.
170
Bosna i Hercegovina
Agencija za statistiku
Bosne i Hercegovine
9 771986 851009

Bosna I Hercegovina U Brojevima 2022

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bosna I Hercegovina U Brojevima 2022

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ISSN 1986-8510

Ilustracije i dizajn naslovnice:

Geografske tematske mape:

Izvori statističkih podataka za publikaciju “BiH u brojevima 2022." su:

Obaveza/mjera: Povećanje dostupnosti i

Predstavljamo 15. izdanje publikacije "Bosna i Hercegovina u brojevima".

Administrativno-teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine (BiH)

Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od 10 kantona, a kantoni od općina i

Stanovništvo BiH po spolu

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE, 2017.-2021.

Stope ukupnog fertiliteta u BiH 2017.-2021.

MRTVOROĐENI PREMA SPOLU I STOPE MRTVOROĐENIH U BIH

2017. 103 52 51 3,4

UMRLI PO STAROSTI I SPOLU U 2021.

Ukupno 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29

svega 50 333 143 7 33 57 87 98

30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64

svega 161 273 444 743 1 259 2 478 4 080

ženski 52 89 147 248 445 799 1 418

muški 109 184 297 495 814 1 679 2 662

65-69 70-74 75-79 80-84 85 i više nepoznato

svega 6 008 7 205 7 057 9 929 10 270 1

ženski 2 309 3 137 3 611 5 631 6 385 0

muški 3 699 4 068 3 446 4 298 3 885 1

Umrli po starosti i spolu u 2021.

Prosječna starost umrlih u BiH

NASILNE SMRTI PREMA VRSTI I SPOLU U BIH, 2017.-2021.

2017. ženski 270 137 97 10 26

muški 769 383 295 31 60

svega 1 000 502 366 34 98

2018. ženski 233 111 94 8 20

muški 767 391 272 26 78

svega 912 447 344 37 84

2019. ženski 213 98 81 14 20

muški 699 349 263 23 64

svega 871 398 346 42 85

2020. ženski 213 107 76 10 20

muški 658 291 270 32 65

svega 929 446 375 31 77

2021. ženski 216 100 93 9 14

muški 713 346 282 22 63

Sklopljeni brakovi u BiH, 2017.-2021.

Razvedeni brakovi u BiH, 2017.-2021.

Podaci o sklopljenim brakovima uzeti su iz matičnih ureda.

SKLOPLJENI BRAKOVI PREMA STAROSTI NEVJESTE I MLADOŽENJE U BIH,

17 835 0 1 094 5 702 5 632 2 529 1 144 1 148 580 6

17 835 0 127 3 530 6 046 3 925 1 851 1 376 977 3

SKLOPLJENI BRAKOVI PREMA PRETHODNOM BRAČNOM STATUSU

Prethodno bračno Prethodno bračno stanje nevjeste

Ukupno 17 835 15 758 176 1 900 1

neoženjen 15 740 14 789 54 896 1

udovac 1 886 914 65 907 0

PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE U ŠKOLSKOJ 2021./2022. GODINI

427 33 200 15 941 334 103 8 955

ZAPOSLENI U PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU U ŠKOLSKOJ

427 5 156 4 813 2 889 2 841

UČENICI U OSNOVNIM ŠKOLAMA U ŠKOLSKOJ 2021./2022. GODINI

Upisani u prvi razred Ponovci

Osnovne škole za djecu sa

OSNOVNE ŠKOLE U ŠKOLSKOJ 2021./2022. GODINI

Svega Nekombinovana Kombinovana

Osnovne škole - ukupno 14 841 13 036 1 805

Redovne osnovne škole 14 658 12 954 1 704