FOTOSINTEZA

Leona Mešter, 1.d razred

Gimnazija Sesvete
Mentor: Maja Fatuta
SAŽETAK
Istraživanje je potaknuto istraživačkim pitanjem koje nalaže da dokažemo fotosintetsku ovisnost o svjetlosti.
Cilj našeg istraživanja je da dokažemo kako uz manjak svjetlosti, koja je glavni čimbenik za odvijanje
procesa fotosinteze, u produktu dobijemo manjak kisika i glukoze. Fotosinteza je asimilacijski proces u
kojem fotoautotrofni organizmi (cijanobakterije, alge, biljke) pretvaraju svjetlosnu najčešće Sunčevu
energije, u kemijsku koja se pohranjuje u glukozi. Hipoteza mog istraživanja biti će kako je utjecaj
svjetlosti, točnije kvaliteta svjetlosti, jačina i najbitnije količina svjetlosti jako važan čimbenik pri procesu
fotosinteze te da će bez svjetlosti (u „oblačnim uvjetima“) količina produkta biti zacjelo manja no u
poželjnim uvjetima koji zadovoljavaju sve uvjete, što je i potvrđeno eksperimentom.
Ključne riječi: fotosinteza, svjetlost, bršljan

UVOD
Potaknuti istraživačkim pitanjem koje od nas traži da dokažemo fotosintetsku ovisnost o
svjetlosti, točnije koliko zapravo svjetlost utječe na kvalitetu fotosinteze, proveli smo
istraživanje i odradili eksperiment o stvaranju fotosinteze. Cilj ovog istraživačkoga rada je da
na temelju količine kisika izmjerene u mm i ml otkrijemo koje je stanje bolje za proces, ono
„oblačno“ točnije bez puno svjetlosti, ili ono s mnogo nje.
Fotosinteza je asimilacijski proces u kojem fotoautotrofni organizmi (cijanobakterije, alge,
biljke) pretvaraju svjetlosnu najčešće Sunčevu energije, u kemijsku koja se pohranjuje u
glukozi.

Iz jednadžbe fotosinteze (Slika 1.) možemo uočiti kako je reakcijom šest molekula
ugljikovog dioksida (CO2) sa 12 molekula vode (H2O) uz pomoć svjetlosne energije nastala
molekula monosaharida glukoze(C6H12O6) u kojoj se pohranjuje kemijska energija uz 6
molekula kisika (O2) i 6 molekula vode (H2O).

Slika 1. Formula fotosinteze (Biologijakp)

Bršljan ili Hedera helix (Slika 2.) je trajna vazdazelena biljka iz porodice bršljana. Biljka

ima drvenaste stabljike koje mogu narasti pa čak i do 30 metara. Poznat je po tome što se
često pričvršćuje uz drveće, zgrade, zbog svojih malih korijena. Najčešće ga vidimo kao
ukrasnu biljku koju sadimo kako bi ukrasili okućnicu, groblje, zgrade, vrtove… vrlo
vjerojatno zato što je otporan na onečišćenja, no moramo biti oprezni pri sadnji bršljana,
može otpuzati na razna neželjena mjesta i na tada ga je teško držati pod kontrolom.
Etimologija samog latinskog naziva je kako Hedera potječe od grčke riječi hedra što znači
„sjedište“ zbog činjenice da je biljka pripijena uz podlogu. (Plantea.com; Jean-Denis
Godet- Drveće i grmlje)

Slika 2. Bršljan koji sam koristila u pokusu

Svjetlost je osnovni čimbenik za izvršavanje fotosinteze u biljaka. Za sve zelene biljke

svjetlost je uvijet bez kojeg ne mogu postojati, jer se bez nje ne može odvijati proces
fotosinteze i po tome glavni dio primarne organske proizvodnje u biosferi. Neke biljke kao
trputac, breza, ariš zahtjevaju jako osvjetljenje, dok bršljan, bukva i smreka ne trebaju toliko
svjetlosti i onda žive u zasjenjenijim krajevima. (Springer O., Vrtar B., Meštrov M.
1992.g., Odnos čovjeka, prirode i tehnologije, Sambolek-Hrbić E. (ur.), Biologija 2,
Školska Knjiga, Zagreb, 117.)

HIPOTEZA
Hipoteza istraživanja biti će da će intenzitet svjetlosti i količina kisika u epruveti biti
proporcionalne veličine. Točnije da će kada je inzenzitet svjetlosti jači, količina kisika biti
veća.

MATERIJALI I PRIBOR

 Plastična posuda
 Plastična boca
 Epruveta kapaciteta 6ml
 Listovi bršljana
 Plastični lijevak
 Voda
 Ravnalo
 Stolna lapma+ LED lampa

Slika 3.
Pribor i
materijali

POSTUPAK
Odrezala sam plastičnu bocu pri vrhu, s obzirom da nisam imala bocu od jedne litre, a htjela
sam napraviti svojevrsni vakuum na dnu boce uzela sam bocu Jane od 0,5 litara i prerezala ju
pri vrhu. U širi dio lijevka stavila sam bršljan i postavila ga na dno boce. Bocu sam, zatim,
napunila vodom do otprilike 3-4 cm od vrha i dodala epruvetu na uži dio lijevka. Aparaturu
sam smjestila u kuhinju ravno ispod krovnog prozora iz kojeg prodire najviše svjetlosti.
Kako je taj dan bilo oblačnije no na neki sunčani dan, postavila sam i stolnu lampu te LED
lampu koja bi kasnije predstavljala najjače sunce. Za vrijeme oblačnog dana, aparaturu sam
postavila na isto mjesto, pritvorila zastor na prozoru, te ugasila lampu. Na aparaturu je sada
djelovalo jako malo svjetlosti. Svaki dan sam po četiri sata mjerila razliku i zapisivala ju
tablično. Kada sam ih prikazala tablično, stvorila sam i grafove.
 Možemo zamijetiti da već nakon par sati u
umjetnom i pravom svjetlu kroz epruvetu i
lijevak već idu mjehurići zraka koji naravno
sadrže kisik.
Slika 4. Prikaz aparature nakon par sati
stajanja

REZULTATI
Vrijeme: (h) Količina kisika na sunčan dan Količina kisika na oblačan dan
10:00 0 ml 0 ml
11:00 0,7 ml 0,3 ml
12:00 1,2 ml 0,8 ml
13:00 2,1 ml 1,3 ml
14:00 3,0 ml 1,5 ml

Tablica 1. Tablični prikaz povećanja

kisika u epruveti
 KISIK

2.1

1.5
1.3
1.2

0.8
0.7

0.3

0
10:00 11:00 12:00 13:00 14:00

Sunčano Oblačno

Slika 5. Grafički prikaz količine kisika u epruveti u određena doba dana

Slika 6. Aparatura na sunčan dan

Slika 7. Aparatura izbliza (Sunčan dan)
RASPRAVA
Nakon provedenog istraživanja, potvrdila sam hipotezu. Dokazano je da manja količina
svjetlosti uistinu utječe na kvalitetu fotosinteze. Kada je jako malo svjetlosti, fotosinteza se
ne može provoditi pravilno. Navedeno možemo dokazati i brojčanim putem, po čemu je na
sunčanom danu dobiveno čak 0,4 ml kisika (O2) u istom vremenskom intervalu no na
tmurnijem, oblačnijem danu.
Kada nisu zadovoljeni svi uvjeti za proces fotosinteze, sam se proces usporava, bez obzira na
činjenicu da ima dovoljno vode i ugljikovog dioksida (CO2). Kao cilj ovog istraživanja
možemo označiti količinu proizvedenog kisika. Kada povećamo intenzitet svjetlosti, naravno
da će se raditi više kisika i glukoze. To smo, dakle, dokazali ovim istraživanjem.
Hipoteza je potvrđena, kisik i intenzitet svjetlosti su se zapravo ponašali kao proporcionalne
veličine, točnije čim je svjetlost bila intenzivnija, to se više kisika proizvodilo. U 4 sata
mjerenja su pokazala kako je oko 12h i 14h popodne Sunce bilo najjače, što možemo vidjeti i
u Slici.5 koja prikazuje grafički prikaz podataka.
Napomenula bih i neke pogreške pri izvođenju pokusa kao što su: neprecizno baždarenje,
možda preuska boca, u nekim trenutcima nedostatak svjetlosti… Kako se lijevak podizao
kada sam radila pokus kao što je objašnjeno u uputama, odlučila sam preokrenuti proces te
krenuti od zadnje, prema prvim uputama. Bršljan je jako važan čimbenik, ako bršljan nije
svjež, pokus će najvjerojatnije biti loš i nekvalitetan.
Kako bi smo izvršili zadatak koji glasi da izračunamo koliko je dana potrebno da se
proizvede 1L kisika moramo se koristiti srednjom vrijednošću brzine. Tijekom sunčanog
dana uočili smo da je u 4 sata stvoreno 3 ml kisika. Podijelimo količinu (3ml) s vremenom
(4h) dobijemo 0,75ml/h. Ako uzmemo 1000ml (što čini 1 l) i podijelimo s srednjom brzinom
vremena (0,75ml/h) dobiti ćemo činjenicu da će se 1L kisika proizvesti u 1333,3 sati, što je
otprilike 55,6 dana.
Na isti način izračunali smo i podatke za oblačni dan te dobili sljedeće rezultate: brzinu od
0,375 ml/h; 2666, 7 sati što je cca. 112 dana.
ZAKLJUČAK
Provedeno istraživanje dokazalo nam je i potvrdilo hipotezu. Bršljan je imao intenzivniju
fotosintezu pri uvjetima intenzivnije svjetlosti. Manja količina upijenog svjetla je uzrok za
lošu, sporu i nekvalitetnu fotosintezu. Brojčanim smo podatcima ovo i pokrijepili, u istom
vremenu, na sunčan je dan proizvedeno 0,4ml više.

LITERAUTRA
(Springer O., Vrtar B., Meštrov M. 1992.g., Odnos čovjeka, prirode i tehnologije,
Sambolek-Hrbić E. (ur.), Biologija 2, Školska Knjiga, Zagreb, 117.)
https://www.plantea.com.hr/brsljan/#upotreba
https://www.enciklopedija.hr
Čmrlec M. 2021., Kisik iz biljaka; Bioznalac 7, 61-70str.