Provjera drugog Newtonovog zakona 

Grgur Butorac 
XV. Gimnazija, Zagreb 
27.2.2023. 

Sažetak
Ovim smo eksperimentima pokušavali samostalno dokazati 2. Newtonov zakon. Na kraju
smo dobili rezultate koji nisu u potpunosti precizni, međutim uspjeli smo dokazati 2.
Newtonov zakon pomoću grafova ovisnosti fizikalnih veličina.
1. Uvod i teorijska razmatranja 
U vježbama smo provjeravali ovisnost akceleracije o rezultantnoj sili te o masi sustava. Za tu
provjeru smo, budući da se akceleracija ne može izračunati, mjerili vrijeme koliko treba
kolicima da dođu do kraja putanje. Rezultati su nam pokazali da je akceleracija
proporcionalna rezultantnoj sili te obrnuto proporcionalna masi sustava. 
Ovim mjerenjima htjeli smo dokazati da vrijedi 2. Newtonov zakon koji tvrdi da ako na tijelo
djeluje rezultantna sila različita od nule da tijelo dobiva akceleraciju istog smjera i
orijentacije kao što je vektor rezultante sile. Za dobivenu akceleraciju očekujem da je
proporcionalna sa silom i obrnuto proporcionalna s masom. Pri mjerenju sam pretpostavio
da će u prvoj vježbi s većom masom utega biti manje vrijeme (veća akceleracija) te da će u
drugoj vježbi pri većoj masi sustava biti veće vrijeme (manja akceleracija). Grafički očekujem
ovakvu ovisnost fizikalnih veličina: 

Slika 1 Odnos akceleracije i sile, preuzeto iz[https://www.toppr.com/ask/question/what-is-the-nature-of-graph-drawn-

between-mass-and-acceleration-for-a-constant-force/]

Slika 2 Odnos akceleracije I mase, preuzeto iz [https://www.toppr.com/ask/question/state-the-relationship-between-force-

mass-and-acceleration-draw-graphs-showing-the-relationshipbetweenacceleration-and-force/]

1
 
2. Metode i materijali 
U prvom eksperimentu (dokazivanje odnosa akceleracije i sile) koristili smo se kolicima koja
su bila niti povezana, preko kolotura za uteg. Prije samog izvođenja eksperimenta stavili smo
dasku s nagibom pod kolica kako bismo poništili silu trenja i omogućili preciznija mjerenja.
Također smo tijekom mjerenja kolica uvijek stavljali na istu visinu na dasci. Eksperiment smo
izvodili na način da bismo držali rukom kolica i zatim ih pustili da ih vuče sila utega. Za to
vrijeme je osoba mjerila koliko treba kolicima da odbojnikom dotaknu rub stola. Na kolicima
smo imali određen broj utega koja bismo za svako sljedeće mjerenje jedan po jedan
premještali na uteg povezan niti. Na taj način je masa sustava ostala ista tijekom mjerenja.
Zavisna varijabla u eksperimentu je bila akceleracija, a nezavisna masa utega na niti.

U drugom eksperimentu (dokazivanje odnosa akceleracije i mase) koristili smo svu

aparaturu kao i u prvom eksperimentu, ali smo drukčije izvodili eksperiment. U ovom
eksperimentu  je zavisna varijabla bila akceleracija, a nezavisna masa sustava. Sada smo
kontrolirali jednu drukčiju varijablu: rezultantu silu, a opet smo kontrolirali visinu kolica na
dasci te smo poništili silu trenja na već navedeni način Rezultantu silu smo kontrolirali tako
što tijekom mjerenja nismo mijenjali uteg povezan niti, dakle kroz pokus je imao jednaku
masu. Eksperiment smo izvodili na način da smo svako sljedeće mjerenje dodavali uteg na
kolica i mjerili vrijeme do kada će udariti rub stola.

Slika 3 Prikaz aparature

Formule koje smo koristili u eksperimentima su:

1 2
s= a t [1]
2
F r=ma [2]

F r=F g =mg [3]

2
3. Rezultati i rasprava
1. eksperiment
 Tablica 1. (rezultati mjerenja, akceleracije, količnika veličina i račun pogreške)
Broj Masa utega/kg Sila/N Vrijeme/ m a a
Akceleracija¿ 2 /1 /1
mjerenja s s F F
∆
kg kg
1 0.05 0.49 1.51 0.43 0.88 0.16
2 0.10 0.98 1.24 0.64 0.65 -0.07
3 0.15 1.47 1.04 0.91 0.62 -0.10
4 0.20 1.96 0.86 1.33 0.68 -0.04
5 0.25 2.45 0.71 1.94 0.79 0.07

a 0.88+0.65+ 0.62+ 0.68+0.79 0.72/1

= =
F 5 kg
a 0.2/ 1
∆ =
Fm kg

a ( 0.7 ± 0.2 ) /1
=
F kg
0.2
r= ∗100 %=28.57 %
0.7

Slika 4 Grafički prikaz ovisnosti akceleracije i rezultantne sile

Odabrane koordinate: (1.15,0.8) i (2.0,1.4)

3
 2
∆ a ( 1.4−0.8 ) m/s 1
Nagib pravca: = =0.71
∆ F (2.0−1.15) N kg

Jednadžba pravca: y=ax+b

1
a=0.71 ∗F +0
kg r
1
a=0.71 ∗F
kg r

2. eksperiment
Tablica 2. (rezultati mjerenja, akceleracije, umnoška veličina i račun pogreške)
Broj Masa sustava/kg Vrijeme/s Akceleracija am/N ∆am/N
mjerenja m
¿ 2
s
1 0.720 1.21 0.60 0.43 -0.01
2 1.068 1.32 0.50 0.53 0.09
3 1.345 1.83 0.26 0.35 -0.09
4 1.721 1.93 0.23 0.40 -0.04
5 2.345 2.11 0.20 0.47 0.03

0.43+0.53+ 0.35+0.40+0.47
am= =0.44 N
5
∆amm=0.09N

am=(0.44±0.09)N

0.09
r= ∗100 %=20.45 %
0.44

4
 Slika 5 Grafički prikaz ovisnosti akceleracije i mase

Odabrane koordinate: (0.58,0.23) i (1.25,0.50)

2
∆a ( 0.50−0.23 ) m /s
Nagib pravca: = =0.40 N
∆ 1/m ( 1.25−0.58 ) 1/kg

Jednadžba pravca: y=ax+b

N∗1
a=0.4 +0
m
N∗1
a=0.4
m

Rasprava
Naši rezultati nisu u potpunom skladu s našom pretpostavkom. Tijekom izvođenja
eksperimenata bili smo skloni malim odstupanjima i pogreškama što je uzrokovalo
neprecizna mjerenja. U eksperimentima dokazivali smo proporcionalnost akceleracije i sile i
obrnutu proporcionalnost akceleracije i mase te smo na kraju dobili relativnu pogrešku veću
od 10%. Zbog toga našim mjerenjima nije moguće u potpunosti utvrditi navedene ovisnosti,
a time i 2. Newtonov zakon. Jedan od mogućih pogrešaka tijekom izvođenja eksperimenata
bila je što smo u određenim mjerenima kolica stavljali na malo veću ili manju udaljenost od
ruba stola. Pogreške koje su vjerojatno uzrokovale najveća odstupanja su bile pri mjerenju
vremena do kada su kolica udarila rub stola. Ta odstupanja se lako očitaju iz tablica te su
kroz mjerenja bila nekad prevelika i nekad premala. Kako bismo bili što precizniji tijekom
izvođenja eksperimenata smo određena mjerenja ponavljali, međutim nismo bili savršeni.
Grafovi su, za razliku od mjerenja, u skladu s očekivanim grafovima za ovisnosti fizikalnih

5
 1
veličina. Nagib pravca u a-Fr grafu jednak je 0.71 što je manje od mjerenja na satu koja su
kg
1
bila jednaka 0.88 . Nagib pravca u a-1/m grafu jednak je 0.4N što je manje od mjerenja
kg
0.49N na satu.

4. Zaključak
Nakon provedbe eksperimenata u našim su mjerenjima postojala odstupanja te je smo
dobili relativnu pogrešku manju od 10%. Radi toga nismo mogli zaključiti 2. Newtonov zakon
iz naših mjerenja. Nasuprot tome grafovi ovisnosti fizikalnih veličina su dokazivali
proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost akceleracije sa silom i masom te smo time
dokazali da vrijedi 2. Newtonov zakon.

Literatura
[1 ]https://www.toppr.com/ask/question/what-is-the-nature-of-graph-drawn-between-
mass-and-acceleration-for-a-constant-force/