Službeni “šalabahter” iz FIZIKE 2 ( II dio ) 1

GAUSSOV ZAKON ZA ELEKTRIČNO POLJE Biot – Savartov zakon:

Tok električnog polja kroz površinu S :



µ I ⋅ dl × r
(
)
Φ = ε ES = DS B = µ H = µ 0 µ r H , dB =
4π
⋅
r3
, B = ∫ d B
Vektor električnog pomaka:



Magnetska indukcija na udaljenosti a od ravnog vodiča:
D = ε E = ε 0ε r E
µI
B=
2π a
GAUSSOV ZAKON ZA ELEKTROSTATSKO
NI
POLJE Magnetska indukcija unutar zavojnice: B = µ
l
Prva Maxwellova jednadžba Lorentzova sila


Gibanje električki nabijene čestice:
∫∫ ⋅ dS = ∫∫∫ ρ dV div D
= ∇
⋅ D
= ρ
 D
s V




a) u stalnom magnetskom polju F = Q ( v × B )





D = ε0 ⋅ E b) u stalnom električnom polju F = QE

Q1Q2 r

Coulombov zakon: F = ⋅ Vodič kojim teče struja u magnetskom polju
4πε r 2 r



Jakost električnog polja toč. naboja na udaljenosti r:
F = I l ×B ( )

1 Q 1 Q

Q
E= ⋅ 2 rˆ = ⋅ r , r = r ⋅ rˆ Jakost električne struje: I =
4πε 0 r 4πε 0 r 3 ∆t
FARADAYEV ZAKON ELEKTROMAGNETSKE
1 Q  W
Električni potencijal: ϕ = ⋅ ϕ =  INDUKCIJE
4πε 0 r  Q dΦ
1 Q1Q2 ε ind = − N
Potencijalna energija naboja: E = ⋅ dt
4πε 0 r




ε ind = ∫ Eind ⋅ ds = ∫ ( v × B ) ⋅ ds = v ⋅ B ⋅ l


Q
λ = - linijska gustoća naboja
l dΦ
Q d Φ = Blv ⋅ dt ε ind = −
σ = - plošna gustoća naboja dt
S Treća Maxwellova jednadžba:


Q

d




∂B
ρ = - volumna gustoća naboja
V K∫ E ⋅ ds = −
dt ∫∫
S
B ⋅ dS rot E = ∇ × E = −
∂t
∞



Električna potencijalna energija: E p ( r ) = Q ∫ Eds
AMPEROV ZAKON
r




∞



Električni potencijal i napon: ϕ ( r ) = ∫ E ⋅ ds
∫ H ⋅ ds = ∑ I i = ∫∫ j ⋅ dS
K i S






∫ B ⋅ ds = ∫∫ rotB ⋅ dS = µ0 ⋅ j
r
Električno polje i gradijent potencijala:


C( s) S
E = −grad ϕ = −∇ϕ


B = µ0 ⋅ H



GAUSSOV ZAKON ZA MAGNETSKO POLJE Provodna struja: I = ∫∫ j ⋅ dS
Tok magnetskog polja kroz površinu S: S



Φ B = B ⋅ S = BS ⋅ cos ϑ Zakon očuvanja naboja


d
∂ρ ( x, y , z , t )
Druga Maxwellova jednadžba:


∫∫ j ⋅ dS = − dt ∫∫∫ ρ ⋅ dV div j ( x, y , z , t ) = −
∂t
∫∫ ⋅ dS = 0
B
S




div B = ∇ ⋅ B = 0
S V
 Službeni “šalabahter” iz FIZIKE 2 ( II dio ) 2

Četvrta Maxwellova jednadžba (Poopćen Amperov ELEKTROMAGNETSKI VALOVI

zakon)
1 ∂2 B
1 ∂2E




d



∂D

Valne jednadžbe: ∇ B = 2 2
2
∇ E= 2 2
2

c ∂t c ∂t
∫ H ⋅ ds = ∫∫ j ⋅ dS + dt ∫∫ D ⋅ dS rot H = j −
∂t 1 c
Brzina širenja EM valova u sredstvu: v = =
K S S

εµ ε r µr
Simetrija električnog i magnetskog polja
1
Faradayev zakon indukcije Amperov zakon Brzina širenja EM valova u vakuumu: v =


d



d

ε 0 µ0
∫ E ⋅ ds = − dt ∫∫ B ⋅ dS ∫ H ⋅ ds = dt ∫∫ D ⋅ dS c
K S K S Indeks loma sredstva: n =
v
Pregled Maxwellovih jednadžbi: Jednadžba elektromagnetskog vala





 r ⋅u 



Integralni oblik



Diferencijalni oblik
E = E0 sin ω  t − (
 = E0 sin ωt − k ⋅ r ) 2π
∫∫s D ⋅ dS = ∫∫∫
 ρ dV



div D = ∇ ⋅ D = ρ 


v 

k=
V

 r ⋅u 


λ



∫∫S B ⋅ dS = 0


B = B0 sin ω  t −
 v 
(
 = B0 sin ωt − k ⋅ r)
div B = ∇ ⋅ B = 0

 W 


1


Poyintingov vektor P  2  : P =E × H = ( E × B )




d




∂ B
K∫ E ⋅ ds = − dt ∫∫S B ⋅ dS rot E = ∇ × B = −
∂t
m  µ

E0 µ




d





∂D Valno otpor (valna impedancija sredstva): R0 = =
∫ H ⋅ ds = ∫∫ j ⋅ dS + ∫∫ D ⋅ dS rot H = ∇ × H = j −
dt ∂t
H0 ε
K S S
Veza izmeñu amplituda E i B – polja:






Maxwellove jednadžbe u vakuumu E = c ⋅ B ⇒ E = B × c = −c × B
Integralni oblik Diferencijalni oblik


Ukupna gustoća energije EM- polja:
∫∫ ⋅ dS = 0
 E


∇⋅E = 0 1 1 2 1
s w = ε E y2 + Bz w = ε E y2 = Bz2




1 ∂E

2 2µ µ
∫∫ ⋅ dS = 0
B ∇× B = 2 Gustoća toka energije (intenziteta), tj. snaga po jediničnoj
S c ∂t površini (srednja vrijednost iznosa Poyintingovog


d




K∫ E ⋅ ds = −
dt ∫∫
B ⋅ dS ∇ ⋅ B=0
vektora):
S 1 ε 2 1

P = E0 = E0 H 0


1 d



∂B 2 µ 2
∫ ⋅ ds = c 2 dt
B ∫∫ ⋅ dS
E ∇× E = −
∂t
K S FOTOMETRIJA
Svjetlosni tok Φv
Energija elektromagnetskog polja d Φv
⌢
1
Energija električnog polja: Eel = ε 0ε r E 2V
Intenzitet svjetlosti Iv ( r ) = [ cd ]
dΩ
2
⌢ dI (θ , ϕ )
Gustoće energije homogenog električnog polja: Luminacija (sjaj) Lv ( r ) = v [ nit ]
dE 1 1 dS cos θ
wel = el = ε E 2 = ED ⌢ dΦv
dV 2 2 Osvjetljenje(iluminacija) Ev ( r ) = [ lx ]
2
N SI 2
µ dS
Em = µ = VH 2 Svijetljenje(svjetlosna
2l 2 M v = π ⋅ Lv
ekscitancija)
Gustoće energije magnetskog polja:
⌢ Φ I
E µ B2 I v ( r ) = v Lambertov zakon: Ev = v2 cosθ
wel = m = H 2 = 4π r
V 2 2µ
 Službeni “šalabahter” iz FIZIKE 2 ( II dio ) 3

GEOMETRIJSKA OPTIKA POLARIZACIJA SVJETLOSTI

Polarizacija svjetlosti refleksijom:
sin α n2 tgθ B = n Brewsterov zakon
Zakon loma (Snelliusov zakon): =
sin β n1 Polarizacija svjetlosti pomoću selektivne apsorpcije:
1 I (θ ) = I ( 0 ) ⋅ cos 2 θ Malusov zakon
Totalna refleksija: sin α g =
n
KVANTNA PRIRODA SVJETLOSTI
Jednadžba konjugacije za sferno zrcalo i za tanku leću: Stefan – Boltzmannov zakon
∞
1 1 1 1
j= [ Dpt ] , + = I = ∫ f (λ,T ) dλ, I = σ T 4
f a b f
0
Linearno povećanje sfernog zrcala i tanke leće: Fotoelektrični efekt:
y′ b h ⋅ f g = Wi , h ⋅ f = Wi + Ek , Ek = e ⋅ U z
m= =−
y a
Comptonov efekt:
h
FIZIKALNA OPTIKA ∆λ = λ ′ − λ = (1 − cos ϑ )
me c
a⋅ y
Youngov pokus: = k ⋅ λ , k =1,2,3,...
d
STRUKTURA ATOMA
Ogib (Difrakcija)
Bohrov model
Jedna pukotina:
ε h2
πd  rn = 0 2 n 2 , za n =1,2,3,...
sin 2  sin α  π mZe
I (α ) = I 0  λ 
2 Z 2 me4 1
πd  En = − 2 2 ⋅ 2 , hf = En − Ek
 sin α  8h ε 0 n
 λ 
1  1 1 
= R∞  2 − 2 
Uvjet za minimum: d sin α k = k λ λ m n 
Uvjet za pokrajni maksimum: De Broglieve relacije
2k + 1 h h h
d sin α = λ , k = ± 1, ± 2, ± 3,... λ= = =
2 p m⋅v 2 ⋅ m ⋅ Ek
Dvije pukotine:
2 2
  πb     Nπ d 
 sin  λ sin α    sin  λ sin α   Konstante:
I (α ) = I 0      
ε 0 = 8.85 ⋅10−12 F/m
 π b π d
sin α   sin α 
 λ   λ  µ0 = 4π ⋅10−7 H/m
Uvjet za maksimum: d sin α k = k λ R∞ = 1.097 ⋅107 m −1
e = 1.6 ⋅10−19 C
Ogib na rešetki: d sin α k = k λ
me = 9.11 ⋅10−31 kg
Moć razlučivanja rešetke, kutna disperzija svjetosti : c = 3 ⋅108 m/s
∆λ 1 dα k
= , =
λ kN d λ d cos α