Sesto poglavije [Nadideja Europskoj uni - Hrvatska kao peolosto dobro” DEFINIRANJE HRVATSKI NACIONALNIH INTERESA - 2061. UVODNA POLAZISTA jatnii korak hrvatske nacje napravlen je nivanjem Hirvatske dréave. To je okvir, a dalje je pri- e da Hrvatska postane usps 1 prosperiternaT sopskim njvima, Predsjednik Franjo Tudman strateSki je, w ‘ns yeopolitio} situa, biljantno postavio interese 118 ostvareni pobjedom uw Domovinskom ratu. Sada ‘pnve 2a ostvarivanje hevaeskih nacional interes nv novo] geopoitigko sli svijet. ‘etinirant | jai nacionaln interest sedinja su ed wninievaf uspjeha svake nacije. Temeljni problem p ptopoznat u Hevatsko koji Sto prije treba riesjest nepostoianje slutbeno prikvaéenog dokumenta koji Aefinira nacionalne interese Republike Hrvatske Definirane interes jnihovih cijeva predtavja kon cept razvoj, to jest dugoroeni sme zajedniftva, te svim strukturama jasno naznatuje a So se tobaju brit | Sto ttebaju promicati. Koncept razvoja hijerathijski je vida razina od strategie, jer defini inerese i cijeve razvo ja, na temelju kojh je moguéeizraic i donjeti a provedbene stategije, te operative i akcijske planove U ovome slugaju Koncept razvoja mote se poistoijedtis novo razvojnom parad Djelosvorna dr2ayna politika svodi se na matrcu kako radi bok promi SUVERENOST REPUBLIKE HRVATSKE. U dana njem informacijskom veemens hrvatske nacionalne in- terese potrebr Siti od nelineranihnastupanya, of nnosno od asimetrinih ugrza, ane od simetitniy,iako al cakve nis ikljuéene. Opstojnost drzave otituje se u nu suverenitetu,Istodobno se mora Stic vanjski i crn suverenitet, ada bi ih se zaitilo akira uloga ez naclonalaih inceresa p ollasi Strategija nacional ne sigurnosti, a ova pak odteduje ulogu dréaynih tijela uu modcbienim scenarijima koji predstavjaju ugrozu su sa peividna stbilnost mote dot u pita, Urelatiyno kratkom veeme misao, Brzina eagianja glavni je uxjet uspjenost su protstavljanja. Ako insttucjehrvacske dréave w prosu bbenom i operativnon smislu ne pripreme dokumente i. obalnim kretanjima,suverenitet dréave Hrvatske moée poljuljatine samo procesima i dogadajima na global: ini, nego i onima iz nepostednog okrua Da se djelovornost reakcije svede na najmanje mo- « vrijeme pozeljno je primijen| metode weak signal gue vajeme potelino je primi prikupljnjem informacia, kako bi se predvidanjem os 329no ima nalts statesku oo ‘odnosno na uvodenje paradigme odrtvosti na globalno} ‘azii, Zbog ogranifenjaiavera pitke vade, ogranitesih podiragja koja su iavor cbaovjvihiavora energie, opr nienih podrugja za wzgoj hrane (lia 7,), ogrenigenih podiuéja na kojima sw izvoribitnh sitovina, te zbog { neracionalnog troSenja,ubrzano dolazi Jedan od scenarija koi sig ns odnosi se na el organiziranos urijeme primjene imperativa odrdivost i visoihekooskih standard SUSPENZIJA SUVERENITETA. Veé smo sada svedo ai kako ena asimetriéan nai suspendivasuverenitet. driava na Sjema se teritorianalai ajvet otenztet. sunéeve energie (Lia, Egipat, Cad, lak, Sis, Ta Alti.., alii destabilizacja (politika nestabilnost) sv drdava na sjevernojobali Sredozemnog more, e drugih podrucia 22 koja postaje neprikrivene nakane grabedhi inca da ée preazeti suverenitet nad njihovim izverima fe, energie il sirovina pod ialikom nadlideje sgurost eae. Lib, Tra Egipat, Silja, Argentina, Venezuela i Brazil primjert su koji dovoljn upo 5 obzirom na necavnomjerno poveéanje broja ud na planeta Zemlji, asimestina ugre ira injavajuéa swarnost. Nj i postizanjavidh geostra /a~ kako se domodi vede, bri- ava} ww oblika m potita i nadzia grabed teSlih i geopoliciekih ci 330 VAZNA NAPOMENA. DrEava najtogatia obnovjivin izvorima vode x euro-ofrigkom sredazemnons kragu jest Hrvatskaltt! To je uvjeriivraslog 2bog kojegacholotha odrsivost i emografija sora postatlnajaznije zadaée nacionalne sigumosti suyremene Hrvatske. Prijeko je potrebno da ‘one budu u sre interesal! $ obzirom na postavke svjetskog poretk uneprijed je pocrebno imaté eposob nosti da Hrvatska postane predvodnk ra upravianja, ne dovode ave, nego razvo) | nacionalnu sigurnast temeljt na sve sojnog smjera suverenitet dr eri hatgorie nacional interes ZASTITA I2VORA. Hrvatshoj smjesteno| a sever jl pvih vata Euroa, untoé dnjenic da je dlanica NATO-a Europske uni, zahvaluju! politickim clam od 2000, gone neprestan se umanjuje slobods tex, pile svega monetarno-nancisi, meds pra ett incgrtet, proivodedt zadovone™ supine ssh vista, odnosno W Hvatskoj ‘Se provod! simulizani bik ,gradanskog rata". Tose sta- nj, kako je naznageno, definira kao samara wg Zato je prijeko potrebno da Hrvatska era scenarij jobrane vastitog i ozemja i akvatorij radi osiguranja st verenitets, uzimsjudi w abzir | moguée opasnost ols aj nija koji je i same Te se atobitaocinosi 3311a visnistvo nad ievorima i bogatstvima (ptka yoda, ze. mlja, Sue, more), ali ina potencijalne migrantske kvate koje neracionaino prediate administracija Buropske uni- [MOGUCE SUSPENZIJE SUVERENITETA. Suspensija samostalnog odludivanja suverene dréave o vlastitoj sud bing na vasticom ceritorju i akvatoju mode se provest na nekoliko natin, ednosno kroz nekoliko por, Prvo je podrutje sigumost, gdje se, prema odlukama Ujedinjenih narods, ddavi dodjeljuje wsaratal kako bi cova) doaoso i korigtao adluke © upesjanju tom dea ri jesu Bosna j Herc wom, pin pri ovina i Trak ‘Drogo se podusje adnosi na migrate, ii smo u po- sljednje vrijeme Zivisvjedoc. A one ée w buslusio vre rmenima postat!.uobitajena” pojava. Upravna tijela Eu ropske unije su, kao presedan, uzelasebi pravo donot odluke o preraspodjei migrantskih kvota, eo ih bez volle anica pokutavaju nametnutilanicama, unatoé prot Ijenju javnog miljenja rege podkutje jest internacionalizacja, ica gega s Juije prusimanje Korpletne upraviacke sruktore di ve. Ona podrazuimijeva nealiberalni scenarj koji eno ine {nova postaju moénii od politike daiénih drtava | ailovih politicara. U doslovnom smisi jd, poiiari 1 kupljeni pa se njihovo djelovanje svodi na provedbu internacional korporativnih interesa, ane ¢ eto padeutje, koje ge tek posta vlo aktualno, 3 okologiju i odrzivost. U bid, 0 je preusimanje 32 nadzora nad priradnim bogatstvima dréave, te njhovo iskorigewvanje pod maskom ili izgovorom _.humanog upravijanja i .pravedne” podjele na globalno) raz HRVATSKA STRATEGIA NACIONALNIH INTERE SSA imperstivne mora polazti od prethodno navedenih Zinjenica edenje trait dudem razdoblju, w idudih 46 godina 'U vremenu do 2025. godine, Korsteéi demokratske standarde, mora amusteittenopiu hrvatskog drustva, ruievenog sustava i zajednice, a potom, uz pomoé hrvat skog naroda i svih hrvatski drdavljne, ablokirati stv sem ra2debliy, lathe snage. Na tim temelima w sl fonoi do 2061. godine, eit da He cod eset mil joenika, Esti zaStiéenu pritodu atska ima brojnos gospodarski prosperietnn i 22 Bvotpo- iti koncepe organ HRVATSKA RAZVOJNA PARADIGMA. Mote li bas cep razvoja biti sljedni uzor? Kncepe hi drustvenih svaki hrvatski ke raavojeprinvagen od narod, sih polaktera Hivatske mora osigurati okvitzajedniitva i posta ti obverujuca politika p aradic uspjeh. Bez gravtashe stern tthe nije mog a, a Kojo} de Hevatska ostvatt istinsko aaednltvo koje je toliko poteebno Hevatsko. Prijedlog da se Hrvatsku proglasigckoloskim Aabron jest agin stjecanja komparativnih prednosti svim 3ivotnim podrugjim. Takoder, usporedo srazvojem oncepta ,eholothog dobra”, potelina je dostéi demograt: ski rast Koji bi rezultieo da Hrvatska 2061. ima deset rilijuna stanovnika, temeljen na radarju djece na trio riju Hrvatskes hevatskim deSavljznsvorn Za ovakay razvojni kaneept bieno je da poltéar us postave iskren i posve now odnos prema svojim dréav- Hjanima u domovinsko iv iselfenoj Hrvatska!!! Proces oj pijeko je potrebno voit otvoren, keto in uzina Uspostava rojnog koncepta ni a jednom podru jw ne smije biti prepustena bezal ju ni neolberalnoj ‘konomsiko| moei koja se palitikom su kao sredstvom 2a postizanje svojih Zest prikrivenih cijeva, nego upra 3 pees 5 joe eign mond oe sakoje definira ova) dokument trate poi oncpt, cdnosno © 1 bolita i, 0 je jo8 ojau paradigm koja vod prema je, ujedinjuje sve eimbenike, prtom djclujulintegrativno na pu prema zaednst Paradigma ,choloo dobro” ima mot koja je, moze se usturdit, | veéa od nacionalnog razvojnog Koncepta 3a olotko dabro” je pojam koji je plemenit i u sebi nost Liew Bivota, zdravlja, i audi perspektiva w buduénost, hog toga So ga prvi put primjenjje jena dréava koja x to Europijedina ima opravdane rasloge. Odjek rakvog, opredielenja Hrvasske bio bi snaéan, pozitivan, pri ren, insprativan i motiviajul. To bi Hrvarsku dovelo 1 poricjn da postane pradvedrice novog medunarodnog pokreta "Teba oekivati 5 to da ovakav jasan odivi ckoloski saavojni model bude predmer politiih i raznih drugih crukcija od oligattjskih, tehnokratskih industnjskih nteresi bli dovedeni pitanje. Po rem onost i pre i drugih lobia ef bi uke radi, bith ze ne moze dott noe d side wn INTEGRACIA ILI DEZINTEGRACA DRUSTYA. Asimetrtne ugroze usmjerene na pojedinea, druftvo 1 drdavu izradene sv, a sljede imenciteta. U patolgii informaciia teBko je doti do vie rodostojnog podatka a time i do istine, Postoje stalne nevidljve opasnost po suvecenost dréave ~ suverenos je ‘pgradena shagom m08 kapitala koji je politika poisnuo 1 deugi plan! U vremenims koja slijede samo dria sj kim poltckim legitimieetom i vjerom u sebe moze sv vijanima emogu Alat dréave na tome putu jst upraijanje svim aspek tima nacionale sigurost. Svaki od definiranih int nena njihova jos jates si napredale ‘mora naéi svoje mjesto w sustavu sigurmosti kako bi se prompino djelovalo na cijelom organism dréave"Nacionalna sigumostzahejeva porpunt konsoldacu j icegracju drustva, a ne dopusta dezincegraie, gub tak energlje, nedovoljnu djelorvarnost ni ugroza pojed nog incresa LUPRAVLJANJB NACIONALNOM SIGURNOSCU. Us tavna je zadaéaiovréne vast, predsjednika Republike i rvatske Viede, uprajt! nacionahon guna, Tj slo ¥en postupak dotie sve aspekte vanjske i unutarne de launosti (poslova) hrvatske dréave. Ako je djelotvorno Hjanje nacions civanje Sela i ena hrvatskih dréaljana s moguénastima njihova is punjavanja, onda nda im Snevlastiusvojim a jasno odredenu zadaéy Sto im je dnt 'Neprekidno svoj legalitetivodit us atskim narodom i svim drdavljanima dave Hirvat ske,Flrvatski nacional interesl moraj bit pow sposobnoséa draave 2 svoju mo€ ofituje kroz pojed iplomaclje, gospodarsva, kulture ‘ane obra I zasticitnjezine ‘onalnom sigurnoséu odgovara na pi- tanje kako korstitl sve instrumente dr moguéom djelowvornoséu. Izostajanje ove djelatnost, od 2000. godine, do vljane He vatske u stanjebezvoljnosti,besperspektivnosti nezin je hrvatski narod i dr teresiranost, vou u stra od sutrajie Navedeni zadatei upravijanja nacionalom sigurnoséu bite usmijerenina predvidanje svt mag 336 2, te omoguéavanje proved nacion: oj, ais drug claim de ama svijet Zahljudak; Prva zadaéa strateijenacionalne sigurno sti jest stvorti obvi, dnosno uvjete 2a promjenu ovoga sadanjeg neodrdivog stan. \VEZA POLITIKE TNACIONALNE SIGURNOSTI. Ako Je nacionalna sigurnost sastavnict. geopolitike, vanjhe, ‘brambene i unutamje politike, medunarodne gospodar ske politike te obayjestajnedjelatnost a jest, koja se kre ni vlasti, onda je invrna vias hrvatske ira na njoj Aséave najodgovarnijau tome proces Pod strategijom nacionalne sigurnost pod mijeva se nacional koncept i program razvoja koji se, use instrumenata drEavne moti, na denom uporabor sv stoji brani attr nacionalineimterese ako bi se osivarilo tako zahtjevn zadaé potrebno definiratinacionalne interese hrvatske dave, koji moraju biti prfvagen! w Hrvatskom sabora ina ee ‘rendum sv hrvatskihdrvljana Sestavnice tih interesa, glede medunarodnog okrutjai procesa koje Hrvatska mora razurjeti I azmotritiw ke prljeko je ranju svojenacionalne siguznost i nacional interes, jesu NATO, Europska uaija, Ujedinjeni narod, multina Conalne kompanie, vanske ugroze, unutarne ugroze, ei strategie svi susjeda, Konvencija o koriscenju opolitiek stratetki partner, uloga Sjedinjni AmerickibD a jugoisteéng| i istoénoj Europ testAlsnjo) Axi, uloga Rusije uloga Kine, aloga Njemacke, ulogsaziskih zemala,ulogalatinskosmeri¢hih zemalj, lloga afiickih zemalj, zemalia creep svijet, tej dol ra, tetaj cur, taj Svicarskog fianka, cjena nafte,pit- ka oda energie, ana, plodna zemlja, ra2vojtehnologie, iri cori rane, demografja, obrazovanje, ident Unutarnje sastavnice strategie nacionalne sigumost i nacionalnih interesa tetiino obiljeavaju demografska politika, gospodarstvo, monetarna politika, poljoprivee da, orudane snage, 2ravstvena zai, pravnlsustay i ormacijska politika, prirodniizvri (vode, zemlja, sume, slrovine), energetska u8inkovitost, obrazovanje i zna USMJERAVANJE NACIONALNOM VOLJOM, Pode! no je da Hirvatska kao dr2ava svojenacionaine inerese i polka usmjerava u suodnosu s ostalim svijetom. Pri- je svega primsarna sast poltiko-diplomatss jsf vojastrateg gospodarska, kulturna,informna- Scupanj uspjcha koje hevatska nacijanasiojati posi Jest u osevarivanju ravnoteze smedu ovih per strate [Najved j najpogubniji propust od 2000, godine jest zaboravljanje onoga 9 je netko u svojim pred be neispunjena obeéanja nabrojt,Propust politi elite u Hrvatskoj od 2000. godine jest to Sto siz vida iegubile temelnanagela Hrvatska i njezinédrfavjani u yremems ‘anjima nudio, a nije oswatio, Nemoguée je sva ta 338 nati amo id i dobic do 2061. godine moraju toén ‘odgovor na pitane kako ona dati ‘Odreiti Sto u ostvrivanju nacionalnih razumna politika ne podrazumijea samo sposobnost nica i zapatanja, nego f fonalnih vejednost, poveivanjaniza poznatih &i polotivih nacio pobtivanje na ralnih iavora, te opranigenja i mogu ‘unutarnje i medunarocne okolnost To nije niki mode biti kratkotrajna zadaéa koju ra ‘umn vlada mote obavti v jednom mandatu, nego to hrvatske politike, Oznosno, to je dugorna adgovernestbreatora. U tome mogu pomod svi umni judi drzave Hrvarske bro} no isejenitvo. Sarno kohezivaim i uzajamno povezanin fjctovanjem interes, cljevai moguénosihrvatska stra: tegijanacionalne sigumost dabic 6 vierodostojnost. Iseljena i domovinska Hvatskau zajedisvw, kao 0 bil tijekom Domovinskog rata, jesu poaziste 2a sve kok inlazakne samo iz gospodarske nego | onih temel} nih kina ~ ize identitet ize autoriteta, ‘mote biti samo podetak kreiranja posve nove RAZVO] HRVATSKE NA NOVIM IDEJAMA. Prije- ko je potrebno uspostavt jexino tielo na rani hrvatske Attaye koje e imatl samo jednu zadaéu ~ statesko pro tisljane, To tijelo mora biti otvoreno 2a primanje sh deja i pijedloge 22 reavtak i boljak Fivatske na bilo Jeojem podrugju ~ znanstvenom, gospodarskor, kulur aki prispjeli Prijedlog il ide vazmocrt io come inijestt predlaga nom, informacijskom, povijesnam. Mor 339tela. One prijedtog teeno prip Koji bud ‘anja postupka ajego biti 2a hrvatsk oteresantni more bal no driavno tjelo radi poke. eaizacij. U tome mjesta mia igencju, kako onu u domovin tak Jo vise onu u isejenitvu Iswativan i tehnolofki re2vo) a preduyjeti su prospericet i lagoscanja, INSTITUT ZA STRATESKA ISTRAZIVANJA 0 Ako narod vjrue u svoju buduénost, rita ga na tome pputu ne mote zaustavti. Oni narodi Koji su predvidll ‘dogadaje, poglavito geopoltithe, ia syaki mogud shit imal unaprijed pripremljen odgovor, postal i vgovor, postal su uspjeni i kao narod i kao nacija i kao deava ~ oni su dogadajin ‘praia. Narodi koji eee za dogadajima posta plien jatih | modiiih,Predvidanje dogadaje predstaijanajve- a poitgku mudhost dréavnika, U insieut eka itrativanja (IST) trebaju bith takjugeni dokazanistruénjaci sa svih podrugja ~ nano Sti, vojnog uunijeca, gospodarsiva, povijesti, jezikosiov. la, vere. Ne smije se nikada zaboreviti da je predsidanje logadaja naljaze obrambeno orujena 5 je tou bit duhovn ivi ISIbi moraoimati ovast m poljima, jer ‘moguénost procene ka ‘egorizacje prema lricerjima vadnosti 2a hrvatske nac ‘onalne interes. Dostupe podatc iin ° je slut bi 22 uspostave moguci scenarija i definianje py driavnoj izvréno| Vast Zato1SIsvojim djelovanjom mora prufati utemeljens sigummostpoliticl i drusevu kroz inatice i prijedloge res 340 va koji bi preduhitril problemaiéne i opasne situate. radu tema bi se na logcisredine rote Konstantne bone naionalh interesa od ugroza, proak tivnim natinom djelovanja. Uz navedeno, stvarala bi se Faza dugorotnog promisljanja, a Konstantno w tad ISk-a oizostavno bi morala biti ukljugena ti Zaklugak: Cilj postojanja i djlovanja Institut jest arivanje takvih obrambenih, gospodarskih i sigurn ‘nik uyjta x kojima nijedna izvrsna vlast svn nepro- mnilenim djelovanjem ne bi mogladvest w opasnost hr vatske nacional inerese KATEGORIE. HRVATSKI NACIONALNIE INTE: RESA, Ova brvatska strategija nacionalne sigurest ojo) je ishosiste adriatizam i Koja nost nazi, Firvatsko nijihalo” te poctacumijeva nacional program razvoja s nsklagenom uporabom svihinstrumenata drzayme moé, foro obranit, zat | pro neptepone dering dk hrvatske ts ave. Predstavijanje nacionalnih vrijednosti utr set jena eo il hata nconalih intra Dpdnose hrisoga nro dana Hi ivr inet vad ee rpg aaostalim dréavama, nh asmjeray ftarnosti Kojima se oi suravazaSttanacile icine temel 2a formul 2a formuliranje strate. Ble nacionalne sigurnost. Hevatska, kao i svaka druga dedava ima sale ipo. Ijenjve nacionaine interese koje modemo svrstati 6 ti 1 OBRANA DOMOVINE Za8tita puéanseva, triton P ritoija{institucja od potencial nh vanjkih ugroza al sve visi ad asimetitth gros, je mogu Bt fumutarse. T je naionl obvamben u, Gospoparstvo ranje materijanih dobara Prjedivanje inves fri bli, us icja i medunarodne trgovine, ‘nacionalni ekonomshi interes, ene ama. Ta je Mt SIGURNO OKRUZ}E Tetiti mimom medunarodnom ok oe rau, u kojem bi ‘stavljanje agresora, bez post ea 4 tervencjom. To se mode nazvat intersom medunarodig sigurnot. 2 RAZINE HRVATSKIH NACIONALNIH INTERESA. ‘Sama defniranj hrvatskih nacional interes nije pro blematiéne, unatoé toiko velitom opsegu grade koju t nteresiukjuduju, nego je problem u skljutivim ideo Kim polazitima koje od 2000. godine provode hrvatske politike elite, One nepotzebno i usaludno tose energiju na procjenu inter ith pow sah okolnost Danainju Hevatshe kao dri tenziet onih pitanja koja izavno utjeta na njezine temeline kategorie interesa, te redefiniranje ideoloskih a interes tijekom ce najvibe zanima ine polazsta koja su cljano nametnuta od 2000. godine 4 uvodenje onih polazista koja moraju biti na tagu izvor: nih ideja 2a koje je preduyjre svorlaviija samostalne huvatske dave dr, Franje Tudmana, ostvarena pobjedom, ' Domovinskom rat, kao &inw dobre. To je samen 2 _glavn" na kojemu potivaobrana od svih mazebiealh opa Inenaitet brige 0 temejnim interesima u zadanom vremens zadaéa je avih politic subjekata i posicje i ‘oporbe, Djeforvorna zatitanacionalnih interes ovsi 0 zapazanju ne samo iavréne vasti nego i institula, radi potrebe za brz0m reakeijom. (Ova hrva svega napisanog definira ost glede a stategia nacionalne te razine (inten 3431 INTERES! ODRZIVOG OPSTANKA Kada su ugro ni vi interesi, onda je ugrogena i op stojnost same drZave.Postoje diva hrvatska interesa oc vog opstanka i njih se definita kao LIRVATSKA KAO EKOLOSKO DOBRO | DEMOGRAFSKI RAST HRVATSKE, 2 \VITALNI 21VOTNN INTEREST Kada su o2bilino ugroéeni zivoen in kom yerojatnoséu dovodi u pitanje siguraost i blago- stanje dréave, ako se to prije ne poduzme odluéne mere stite. Posto pet ivornh inerese i nih se definira kam VODA, HRA bow RADNO MJESTO ENERGIA wwENTITER, 3 VAZNI INTERES! Kada bi bill napadnuti jeditiozbitina ugroza ako se na vi Satna kretanj. Postoje ete takva interesa i njh se definira kao StOBODNO onRAZOVANIE RVATSKO ISELIENISTVO GosropaRstvo DIPLOMACY 44 4 PERIFERNT INTEREST Kada bi bili ugrotent perferi interest postjala bi moguénost male ili pak nee vest ugroze ako bi drew praktciralapolitku dekanja igledanja. Za sada su def _— KORIDORT AUTOMATIZACIA SUSTAV: TuRIZAM SPORT Zaleljuca: inceresi opstanka zahtijevaju neprjeparna pozornostizvrine vlasti,Zvotn interest trae ubranne re akcije izvrinog aparata, vazni interes ozbilino prowtave nije, dok je hod perifernihdostatmo prilagodivo postupa ne oprezno éekanje CALEVE Sak od dena inveresa mora mai najmane dese razon cijeva oe je priekopoebno proves ako bi ners bi ispnjen Civ se defnra nivlrausugiéavasa vim deavjnina vaste, ko tinuirano | aktimo. Nima se odredoestrokturai oli provedbenih strate, provedbeni programa, aks "Hratsinacionat je predstayj mine zalat INTEREST ODRZIVOG OPSTANKA (alta 8). Kee Bile. Sujet je 2008. godine, prvi put u svojo) pawl M5postao whan saci, Name, vie 0d skom pojast (la 9). To aida Hrvatska posjede iradovima. § porastom stanovniitva, za koe se progro- ideaine krathoraéne i dugorofne predavjete i vjete 2 zira de 6 2050, gosine desegnuti vige od 10 miliarda koalitetanjadrav Zivot. Zhog tog jedinstvenog spja, Tn, priro i njezine inva sve se vise iskoritava, 20 ombinacje Bogom danih prirodnih urjta, potrebno je sdujetunistava i neizestamno Republku Hrvatsku proglasit yokoloskim efi vole naples je dobrom”! To dokazuje Kolko bogatsvo baktine Hrvati pa 2ato imaju odgovornost Cuvati gai predati nadolazetio nareStajimau velo slinom ili boljem stanju od onoga | ae Aojeme ga je prezeo sani nara Hrvatski tector i akvatori, sa evim pripadsju instver jena Zemlji time i neprocjenjy ie 2 opstanck nad i asia Hie) ae, ood ec ooRitvos HRVATSKA. KAO EKOLOSKO DOBRO. Posebnost Hivatske opleda 1 Einjenici da je ona jedina dréeva neprocjnjivosti vrlo je 1 Buropi koje ima velike obnolive favor pithe 1 ada sjelovitost § zbog toga Sto povoljau klims, izabile pri edenost Jaan. voce u blagors mediteranskom i kontinentaliom Klimt rodne diste vode, ise rah, stot iramara i plodnu zemlju, jednastavno regeno, nije mo _guéechonomshi procjenit. Veée obnovljve izvore vode w oveme dijelu svijeta imaju samo [sland i Nosveska, a Finska i Rusia suna 2 ini Elrvatske, no sve e dave pripadaj wt ivaxito lade Himaaske pojasc. ‘Oko ovih navedenih strategijskih einjenica Hrvatska 1 baduénosti mora graiti dobar dio interesa i identi- teta. Vehovnim zakonima | strategiskim dokumentimna natavno, odrEivo se njima keris, co ne dopustit ajihove neracionalno trogen, ana prodaj nitko ne bi smo ni poms jer bi ona bila najvds 2 nacionalne izdsje S havatskim teritorjom i akvatorijem te izvorima ni smmije Falkulirati ni Spekulirat Zato je nadideja Europsko} uniji > Hrvatska kao sholoiko dobro”! Proglatenje Hrvatske yekolotkim dorm” bitno je i bog Kime kako bi se sprijetilo deforesizaiu i velixe promjene u pejzatu, er bi 10 nastetilo blorsznolikosti Potrebno je ukloni! infastruktura koja uijete na zaga denje prirodnog okruzenja i na Klimatske promjen Hivatsku porpuno ofistiti od ospada, te pocicionirat i brondirati Hrvatska u vzh svetskih zbivaaja~ kao pro stor vrhunskog cholotko-kulturnog napretha, DEMOGRAFSKA OBNOVA HRVATSKE, Drugi od a ka Hrvatske jest uspjeéna mografska politika. Dakle, ona pripada najprioritetnio} us adaCi hevatske deiave, ito je prioritetsvih procitota, Trenuri pad nataliteta, prema procienama Dedavnag 22 vocla 2a statistika Republike Hrvatske, ako se taj smjer korjenito ne promijeni drametigao ée nastaviti padach te bi se moglo dogoditi da ce Hrvatskoj 2050. godine Eivjti samo 3,700,000 luc, Potencjallproizvodnje bra ne, pitke vode i drugih iavora, prema vide istradivana, dostatni su 2a 15 do 18 mijn ju 2021 2031, 2081 20851 2061 NNajveéa opasnost od pada naaliteta jest opasnost po sigurnost dréave, jer se stanjenjem broja Judi smanju je gospodarska, obrambena i upraljatka moe u svzhi ‘brane teritoria i akvatorja. Dakle, potzebno je 2umno demografski rast Hrvatske proglast jednim od intersa cdréivog opstanka! Prijeko je potrebno bJe irenurno na djelu konstruktivni tip (kada bj seanove nika opada) dobno-spelne pram snost da ée prerastiu regresivn tp (kada stanovniStve ‘odumite) dobno-spelne piramnide (lia 10) Glavni cil) demograiske obnove Hrvatske mora b ianownika do 2061. godine. Vee 2035 {godine bilo bi podeljno dosegnut stacionazni tip dobno. Spolne piramide, a kraj cilj jst postidi promjenu kofa é urodielekspanzivnim tipom dobno-spolne piramide ei pronataliternu budénost i pove éatibroj rodene de 1 ou i progno: posto opa et miljuna Hevatska mor brojnost svoj stanovnika, Tren sisu optimistién i zaco ih furmo treba promijeniti! Mjerama pote ja natliteta mogao bi se lost cilj da 2050. godinu daéekamo sa 150.000 rode jana godina, Paralelno je ieuzeino vaino smanjitismartnost, ito mijerama koje bi omogueio koncept yf rats kao colo ka dobro” zéra sie, siguenost, htana, vod, zrak, sti Zivot, blagosta dravsivena sib, Prijeswoga mora se So Zu vanj a Povratakisljene Hevatske jena je od priorteenth za aca demografske Radi d dale il nove iografske obnove dopustiti dolaak jnaselja: vanje na pojedina podtragja fad jt su tjekom povijesti bill mma Birvatim, Narayno da je politika radanja viée djece pravi put oporavka demografke slike, to treba poticadosigurs ‘oni difelova navoda ki raspolofeni pre 350 vanjem ekonomskih i drug uvjetasvim obiteljima koje cle imati vie od ole imati djecu,osobito onima ko trojedece Miere i cijevi za postizanje ekspanzionog tipa dob ja isajene i domocin ske Hrvatske,financijski i drugi potiaji za svako rodeno dijete u Hrvatskoj(novéaniiznosi,gradevinska parcel), anje dala ivorauprirodnom okruju, spo) tadicje Povratak fellene Heatke stimula davajem be dusts apace Majkama koje ina rj ve dece pina! odgj gece kao zaposene sa svm prnadetnostin {oi \VITALNI-ZIVOTNI INTERES! (slta 11). Na pred: vjetima interesa odrdivog opstanka prijeko Je pottebno adil rv opin dopustiti ugrozu 2ivotnninceresa, je bi se tadas vel- kom vjerojamo8€u dovelo u pitane sigurnost i blagosta- nije dréave, ako se Sto prije ne poduzme odlucne mjeze zabtite. Takode, na Hvotnim interesima ranvija se lepeza i aadovoljtval om hrvatskoga drustva, Ne sje se cileva, poslovai i Zivornih uspjeha, Svakt od vitalnih tvoenih intresa ima svoje cljeve, resima odrBivog opstanka i koji oj su skladu 6 i‘omoguéuju strateSki napredak Frvatske odmah i ag VODA, HRANA I ZDRAVIJE, Usha pavezanost sha veekoloskiprolzvedene hrane ravi judi a Hivatska ima sve preduyjete 2a ekolotki wzgoj wikil koliginahrane. Osim coga prisuena je znatajna Kula vrijednost u raznoliost;namienica | ajihove priprcaw (continentalni i mediterans spo. Vlik dio hrvatshg tia pogodan je 2a ekolotkiuzgo)raznih vista namimiva 2 je navodajavati za wrhunske rezultae w a porrebno prinosima Zahvalijug jadranskoga diets Hivatske, te planinama Biokova, Dinara, Kameinvs PleSivica, Snjetnic, Snjeznik, Svilaa, Vee stay odraivih podzemnih x krskom sastava ‘dt, s4 tha pitke ode visoke kv liete funkcionira tisuljegima. Hevatska ima dva bitna vodna podrutja ~ Jadransko vodno podrugje (Jedranshi sliv~ Primorsko-istarski podsliv i Dalmatinski pods Vodno podruje rite Duna (Cenomorski sliv~ Pod rijeke Save i podsiv jek D ave i Dunava). Strate8hi pledano, mofe se zakluticl da se radio sli pithe vode i stivu navednjavanja (liz 12), Bitno je po Stivat naéelo kretanja vode u prirodi. Odrdivos je dugo rota simbioza i koegzistencija judi prion ievora na teritorje koji basin CILJEVI KOJE TREBA POSTICI. Da bis velo Koncept Hivatske kao ,eklothog do Pottebno zadat doista of prijeko je Postiicljeve, a oni bi ukljucivali do- susienje jasnih i pravednih colt krteria a kvalitet ‘tontroia svih namirnica, uspostavy2dravstvenog susta- ‘a koji je temeljen na prevencii sto bina kraju moralo esti do produljenja ivotaog vijeka. Kealcetan stil Hvota omogucio bi dugovjeénos talost~ demogafsi suc, Uvest psa rekreace tak dan najmanje 15 minutatréanja u skolama ina po ‘hu, Najaovii podaci govare da u Hrvatskoj svaki evr ik peti par ima problema s neplodnoséu! To je alarman tan zabrinjavajuet podatak i potrebno je pronaéi wzr0k (ota, ses?) i spravii ga Sto pre Judbe tako da po potebi djluju zajedno, fo jedinstven susta, kako bi se pomogl itl Sto vige nesreanih slugajeva jo spasii svaki oti spi — “To je jdna od bith zadaéa onoge Sto se 2ove sig InvATSRE PLAVE BIE. Sa sien asa Hoe Hns lalate ons esas i sje oko Eetiti intenciteta nacional interesa 0 odnosi na prvu i drugu razinu inten iradenim komplementarnim Tes poi Fania extol unitarnadolzeéep sepals Tete dn koje dine, mort es8 psINTERES! — | tee A Yaa rons . rao TN] Pon Nt 5) | RADNe Mesto